Predstavnici hotela Rivijera u Petrovcu pozvali su privrednika Žarka Rakčevića da odustane od preuzimanja tog porodičnog hotela i dodali da ta sporna kupovina ugrožava egzistenciju desetina porodica.
- Pozivamo Rakčevića da odustane od preuzimanja ovog porodičnog hotela, zemljišta, izgrađenog objekta C drugih nepokretnosti, koje namjerava da preuzme svjestan činjenice da time ugrožava egzistenciju cijele porodice Perović, ali i desetina radnika hotela. Umjesto toga nudimo mu partnerski odnos u formi koju on izabere, a koja bi za cilj imala završetak kompletnog projekta izgradnje Kristal Rivijere i uključivanje u turistički život Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Iz hotela Rivijera su kazali da je prilikom nedavne sporne kupovine tog hotelskog objekta, ali i dijela kompleksa Kristal Rivijera u Petrovcu, potpuno zanemarena egzistencija porodica koje tu marljivo rade, neki i skoro dvije decenije.
Rakčević je imovinu kupio na licitaciji i pored više sudskih i kontraverznih postupaka koji su u toku.
- Međutim, i pored obećanja da će odustati od sporne kupovine porodične imovine Perovića, Rakčević je najavio da ne želi da ispuni obećanje. Obećanje je dato uz uslov da drugorangirana kompanija ne ulazi u posao, što se i desilo, čime su pokazali korektan, ali nadasve ljudski odnos - navodi se u saopštenju.
Rakčević, kako su kazali, svojim postupanjem sprečava završetak projekta koji bi otvorio 400 radnih mjesta i stvorio uslove za značajan razvoj crnogorskog i budvanskog turizma.
- Kroz navedenu licitaciju, uzrokovanu potezima službenika Njemačke razvojne banke (DEG) kroz niz mahinacija, došlo se u situaciju da se kredit od pet miliona eura, namiruje prodajom već razrađenog hotela Rivijera, zemljišta, nezavršenih objekata koji višestruko nadmašuju tu vrijednost. Iznos od preko 11 miliona eura postignut na licijataciji dovoljno pokazuje nesrazmjeru odnosa između datog zajma od pet miliona i prodaje imovine - navodi se u saopštenju predstavnika hotela.
Oni su precizirali da je predmetni kredit od DEG-a odobren 2006. godine, ali je tadašnje rukovodstvo Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera, na čelu sa Svetozarom Marovićem, spriječilo realiziciju kredita. Razlog za to, kako su dodali, vjerovatno leži u "bumu" nekretnina, zbog čega je Marović imao lični interes da zaustavi projekat.
- Zbog tog zaustavljanja, kredit se morao obnoviti i 2011. je, nakon ponovnog razmatranja Euromixu, odobren zajam od DEG-a u iznosu od 13 miliona eura, što je uz vlastita sredstva, a na osnovu biznis plana koji je bio sastavni dio ugovora i analize predstavnika DEG-a iz Kelna, bilo dovoljno za završetak projekta - dodaje se u saopštenju.
U julu 2014. godine kompanija je mogla povući cijelu sumu, ali se odlučila da povuče pet miliona eura, kako se ne bi plaćala puna kamata na sva odobrena sredstva, nego commitment fee koji je značajno niži.
- U tom momentu dolazi do promjene službenika koji je zadužen za praćenje našeg projekta koji nizom zloupotreba zaustavlja dalju isplatu sredstava, što stvara nepremostive probleme za završetak ukupnog projekta, a istovremeno nedozvoljavajući da se uz pomoć novog finansijskog partnera uz smanjena iznosa hipoteke nađe alternativno rješenje i projekat dovede na “zelenu granu”. Naprotiv, hipoteka je zadržana na svih 13 miliona, a ugovor je, vjerovali ili ne, prekinut zbog nezavršetka projekta. Tako da kroz ovu licitaciju porodica Perović ostaje bez čitave imovine i objekta koje je dat pod hipoteku i sredstava koje smo uložili u izgradnju hotela Kristal Rivijera - kazali su iz hotela.
Navedeni službenik je, kako su rekli, na svoju ruku pokušavao “završiti projekat” kroz njegovo nuđenje određenim privrednicima i politički eksponiranim licima u jednoj susjednoj državi.
- Blokadom izgradnje projekta Kristal Rivijera u šumovitoj uvali pod Malim brdom u Petrovcu zaustavljena je izgradnja hotela sa pet zvjezdica koji je trebalo biti među tri najbolja u našoj zemlji, a šteta koju su vlasnici pretrpjeli zbog zastavljanja ugovornih obaveza od DEG-a mjeri se desetinama miliona eura - dodaje se u saopštenju.
Prema njihovim riječima, proces kupovine, renoviranja i ribrendiranja hotela Rivijera je obavljen ličnim sredstvima tokom 2004. godine, novcem koji je mukotrpno zarađen tokom 35 godina rada u Njemačkoj, u kojoj je predstavnik kompanije Miloš Perović imao razvijen privatni biznis, i za taj hotel nije podignut nijedan kredit, već su za njegovo renoviranje utrošena isključivo lična sredstva porodice Perović.
- Hotel je 2012. godine dobio nagradu za najbolji u Crnoj Gori, što dovoljno govori o kvalitetu, smještajnim kapacitetima, nivou usluge i tradicionalnom crnogorskom gostoprimstvu - navodi se u saopštenju.
Vlasnici imovine, Filip i David Perović su njemački državljani i već su pokrenuli procese kako bi se čitav ovaj nezakoniti posao zaustavio i u tom dijelu se očekuje i uključivanje predstavnika njemačke države u Crnoj Gori, kao i njemačke privredne komore.
- U toku je proces ukljičivanja partnera koji bi završio cjelokupni projekat, uz dogovor sa HG Budvanska rivijera, o čemu su mediji proteklih mjeseci intenzivno pisali. Renomirani partner je među vodećim svjetskim lancima u hotelskom sektoru i sa pažnjom prati razvoj situacije, uz uvjerenje da će se cijeli proces završiti u skladu sa pozitivno-pravnim propisima Crne Gore i punom zaštitom privatne imovine - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Predstavnici Rivijere: Sporna kupovina hotela ugrožava egzistenciju desetina porodica

Shodno Planu restrukturiranja Instituta "Dr Simo Milošević" predviđen je proces javne ponude za kupovinu akcija manjinskih vlasnika, nakon toga proces dokapitalizacije, odnosno vraćanje 21,5 miliona eura naslijeđenog duga, kao i vraćanje vlasništva nad zemljištem.
Кako je za RTHN kazao predstavnik manjinskog akcionara sa značajnim učešćem, vlasnik HTP Vile Oliva Žarko Rakčević, završen je prvi krug kupovine akcija od manjinskih akcionara.
- U prvom krugu prodato je 3.042 akcija po 58 eura i upravo treba da krene drugi krug u roku od 15 dana, da svi građani, koji su vlasnici akcija Isntituta mogu po toj cijeni od 58 eura prodati svoje akcije - kazao je on.
Nakon otkupa akcija predviđen je proces dokapitalizacije, jer Institut, kako navodi Rakčević, ima naslijeđen dug u visini od 21,5 miliona eura.
- Vlada bi trebalo da pokrije 14,5 miliona eura tog duga, a HTP Vile Oliva sedam miliona. To znači da najvećio dio akumuliranog duga, skoro 90 odsto koji u ovom času ima, vjerovatno zbog predviđene procedure to će se dogoditi do kraja ove godine, tako da će Institut ući u 2026. godinu sa iščišćenim dugovanjima i trasiranim putem - ističe on.
Rakčević dodaje da su Institut višemilionski iznos duguje za poreze i doprinose, pored toga duguje Opštini Herceg Novi za porez na nepokretnosti, postoji i dio duga prema dobavljačima, Elektroprivredi za utrošenu električnu energiju duguje preko dva miliona, a takođe duguje i Vodovodou.
Rakočević podsjeća da je Planom restrukturiranja obuhvaćeno i vraćanje vlasništva nad zemljištem.
- Ovo govorim zato što je taj takozvani kolateral kod banaka problematičan, ukoliko se zemljište ne vrati u vlasništvo Instituta. U toj varijatni, siguran sam, Institut može i sam podići kreditna sredstva i krenuti u osmišljenu, racionalnu rekonstrukciju i adaptaciju već, moram reći, ostarelih objekata i dovođenje prvo druge faze, jer je takav dogovor shodno Planu restrukturiranja, na nivo od četiri zvijezdice, a onda i svih ostalih kapaciteta - rekao je on.
Uspješno okončavanje ovih procesa, uz domaćinsko poslovanje, označiće povratak Instituta na strano tržište, a kako Rakčević vjeruje, to znači vraćanje ne samo tradicionalnih pacijenata iz Norveške, već i da će djelovanje biti prošireno i mimo regiona.

Rakčević: Isplata 90 odsto duga Instituta Igalo do kraja godine

Na Montenegroberzi je danas prodato 1,5 odsto akcija Instituta „Simo Milošević“, za ukupno 333,97 hiljada eura. 
 
Ukupno je, u deset transkacija, prodato oko 5,76 hiljada akcija Instituta, po cijeni od 58 eura. 
 
Cijena akcije je porasla skoro deset odsto, kao i prethodnih dana, što je i maksimalno dozvoljeni dnevni rast. 
 
Prema ranijim pisanjima medija, u pitanju je vlasnički udio manjinskih akcionara, koji je kupilo Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Vile Oliva, čiji je vlasnik Žarko Rakčević. 
 
Država ima 56,47 odsto akcija Institita, Vila Oliva 27,4 odsto, a ostali mali akcionari ukupno 16 odsto. 
 
Mediji su ranije pisali da državi za dvotrećinsko vlasništvo i samostalno odlučivanje u vezi sa bitnim odlukama, poput Plana restrukturiranja, dokapitalizacije ili prodaje imovine, nedostaje 10,2 odsto akcija. 
 
Sa druge strane, cilj Rakčevića, koji je 2018. godine za oko tri miliona kupio 27,4 odsto dionica, jeste da dokupi još sedam odsto akcija, kako bi imao više od jedne trećine dionica i kako bi mogao zajedno sa Vladom da donosi odluke u vezi sa Institutom. 
 
Na Skupštini akcionara, koja je počela 9. januara, nije postojala dvotrećinska većina za postojeći Plan restrukturiranja, pa je Vlada prihvatila zahtjeve za njegovu izmjenu koje je tražila Vila Oliva i koje će biti izmjenjene u planu do nastavka sjednice koja je zakazana za danas.

Prodate akcije Instituta za oko 334 hiljade eura

Manjinski akcionari neće dozvoliti marginalizaciju koja im se nameće a ponudili smo plan za spas Instituta "Dr Simo Milošević", rekao je u Jutarnjem programu TVCG suvlasnik "Vila Oliva" i predstavnik manjinskih akcionara Instituta Žarko Rakčević, uz objašnjenje da neće dozvoliti pad učešća manjinskih akcionara sa 27 na 24 odsto kako je to predložila Vlada.
Rakčević ističe da 5.000 građana u Institutu Igalo pronalazi spas i da su manjinski akcionari učinili sve da poboljšaju poslovanje tog važnog zdravstvenog centra.
- Ono što je iskustvo u Evropi je da su rehabilitacioni centri uglavnom u privatnom vlasništvu. To ne znači da je usluga na nižem nivou, naprotiv. Institut nije pred vratima stečaja zbog privatnika već zbog lošeg upravljanja države i mi smo kao manji akcionari jako puno upozoravali, sada su pare građana otišle na dugove. Upozoravali smo na partijsko zapošljavanje, na odnos koji nije domaćinski - rekao je Rakčević.
Kaže da su manjinski akcionari u julu pokazali da ne žele da Institut ide u stečaj.
- Nijesmo mi krivi za dug Jugobanci. Dali smo 5 miliona eura da Institut ne ide u stečaj, 23 miliona je gubitak Instituta u ovom momentu, a Brisel traži da državna pomoć ne bude nauštrb mijenjanja strukture akcionara, te da se pokriju gubici proporcionalno i mi to zagovaramo - istakao je Rakčević.
Podsjetio je da je juče Vlada predala novu odluku o dokapitalizaciji kojom sebi u ovom procesu daje veća prava u odnosu na druge akcionare, kako bi dostigla dvotrećinsko vlasništvo čak i ako bi drugi akcionari učestvovali u dokapitalizaciji. Tom odlukom, kako je pojasnio Rakčević, predviđa se dokapitalizacija pa bi država sa uloženih 15 miliona dobila dodatnih preko deset odsto akcija, dok bi “Vila Oliva” sa dodatno uloženih oko 2,8 miliona imala pad učešće sa 27 na 24 odsto.
Na ovaj način bi Vlada dobila vlasništvo iznad dvije trećine akcija i izbacila bi male akcionare iz daljeg odlučivanja o Institutu.
Vlada sada ima 56,4 odsto akcija, “Vila Oliva” suvlasnika Žarka Rakčevića ima 27,4 a ostali mali akcionari oko 16 odsto.
Rakčević je kazao da je ovaj predlog odluke o dokapitalizaciji suprotan Zakonu o privrednim društvima i Zakonu o tržištu kapitala i da ga neće podržati.
- Ima mnogo načina i mi smo spremni da pomognemo i pokrijemo najmanje onoliko koliko je proporcionalno gubitka. Dospjele obaveze su 23 miliona eura i spremni smo da 7 miliona pokrijemo a država ostalo. Ako neće da pokruju gubitke mi smo spremni da pokrijemo sve. Juče smo dobili odgovor da se dokapitalizuje Institut ali protivno zakonima države da ne bude proporcionalno pokrivanje i da naše učešće padne sa 27 na 24 odsto - podsjetio je Rakčević.
Rekao je da su od firmi koje su bile u mnogo lošijem stanju napravili uzorne kolektive sa 4 zvjezdice.
- Neprihvatljivo je da nešto što je suprotno mišljenju Brisela nama nameće. Onda dajemo novac i ništa se ne pitamo, a to onda nije partnerstvo - ističe Rakčević.
Nova sjednica zakazana je za 21. januar, a Rakčević kaže da je sve moguće pa i da Plan restrukturiranja padne u vodu.
- Spremni smo da pomognemo ali nećemo prihvatiti staru praksu i način upravljanja sa partijskim kadrovim i poslovanjem koje nije domaćinsko. Spremni smo na sve, čak i na čitavi dug od 23 miliona eura, samo ne da šteluju cifre tako da ulažemo novac, a da se ne pitamo apsolutno ništa - poručuje Rakčević.

Rakčević: Manjinski akcionari ne prihvataju da budu marginalizovani, ne pristajemo na pad učešća

Usvajanje Plana restrukturiranja za Institut „Dr Simo Milošević" A.D. jedini je način za spas te ustanove, kazali su u Vladi Crne Gore.
U Vladi su reagovali povodom navoda manjinskog akcionara Instituta „Dr Simo Milošević, A.D., i suvlasnika HTP Vile Oliva Žarka Rakčevića, navodeći da je krajnje je zlonamjerno imputirati 44. Vladi prodaju Instituta „Dr Simo Milošević”, A.D. Kažu da se nijedna Vlada, do ove nije opredijelila za spas Instituta.
Tome svjedoče sljedeće činjenice: 44. Vlada je povećala cijenu za FZO pacijente i obezbijedila dodatnih 4,5 miliona eura za Institut; pomogla zaposlene u Institutu, kroz urgentnu pomoć preko Sindikata u jednom od najtežih trenutaka od osnivanja ustanove; prva i jedina krenula u strateško i sistemsko ozdravljenje Instituta, kroz Plan restrukturiranja, koji je sa aspekta Zakona o kontroli državne pomoći jedini put za spašavanje Instituta od stečaja - ističe se u Vladinom saopštenju.
Navode da prethodne vlade nijesu uložile ni euro u Institut, već da su ostavile dugove od preko 20 miliona eura, zapuštene objekte i opremu. Ovakvo djelovanje, kažu u Vladu, dovelo je do toga da Institut konstantno bude pred stečajem ili pred privatizacijom.
- Da bi Institut „Dr Simo Milošević” A.D. mogao biti sačuvan od stečaja jedini, na Zakonu utemeljen način je, da pored udjela države Crne Gore od 60 odsto, sam Institut obezbijedi svoj doprinos od 40 odsto u realizaciji Plana restruktuiranja, odnosno 42,7 miliona eura na trzišnim osnovama i to bez intervencije države - stoji u saopštenju.
Kako je navedeno u Planu restrukturiranja, pripremljenom od strane Projektnog tima Univerziteta Crne Gore, u ovom trenutku Institut može sredstva obezbijediti samo kroz prodaju objekata, jer su oni jedina svojina Instituta. U Vladi napominju i to da se predmetni objekti ne koriste u punom kapacitetu već duži niz godina.
- Dakle, kako je premijer Milojko Spajić i naveo na konferenciji za medije održanoj povodom predstavljanja dokumenta, Vlada nije pripremala Plan restrukturiranja, već je on rezultat četvoromjesečnog rada Projektnog tima Univerziteta Crne Gore, koji su činili profesori Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, te navode da Vlada predlaže prodaju Instituta smatramo neutemeljenim - navodi se u saopštenju.
Napominju da su prethodne vlade, u pet navrata, sprovodile tenderske postupke, od kojih je posljednji iz 2018. godine, kada je bilo predviđeno da se cjelokupan državni paket akcija Instituta proda za svega 35 miliona eura. Shvataju, kažu u Vladu, nezadovoljstvo Rakčevića zbog ove neuspjele privatizacije, "ali nije ova Vlada ta kojoj se to može pripisati".
- Ova Vlada je, za razliku od svih ostalih, spremna da uloži preko 60 miliona eura u Institut, a garancija za to su planirana sredstva u Budžetu već za 2025. godinu u iznosu od 32 miliona eura - ističe se u saopštenju.
Pred manjinskim akcionarima su, kažu u Vladi dva puta – ulaganje rame uz rame sa državom ili prodaja akcija državi.&nbsp;
- Svaka druga opcija, kako je pokazao Plan restrukturiranja, Institut vodi u stečaj, tokom koga bi jedini način za izmirenje obaveza bila upravo prodaja imovine, imajući u vidu dugove od 25 miliona eura. Naglašavamo, prodaja dijela imovine, koju problematizuje manjinski akcionar sa značajnim učešćem neće biti opcija, ukoliko isti investira sa državom i Institutom - dodaje se u saopštenju.
Sa druge strane, dokapitalizacija bez Plana restrukturiranja kao osnove za sva ulaganja države, a koju predlaže manjinski akcionar predstavljala bi, smatraju u Vladi, nezakonitu državnu pomoć.
Zato pozivaju manjinske akcionare, koji su zabrinuti za prodaju dijela imovine Instituta, da ulažu i zajedno sa državom doprinesu spašavanju ove jedinstvene ustanove za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju.&nbsp;
- Takođe, opravdanost i usklađenost Plana restrukturiranja sa Zakonom o kontroli državne pomoći, odnosno eventualnu neusklađenost istog, pokazaće mišljenje jedine za to pozvane institucije u Crnoj Gori - Agencije za zaštitu konkurencije - poručuju iz Vlade.

Vlada: Pred manjinskim akcionarima dva puta – zajedničko ulaganje ili prodaja akcija Instituta državi

Najveći manjinski akcionar Instituta “Simo Milošević” Žarko Rakčević kaže da razmišlja da izađe iz Instituta, kao i da jedan dio svog bizninisa preseli van zemlje. Rakčević je govoreći o svom životu, karijeri i biznisu, kazao da vjeruje da jedino banjsko lječilište u Crnoj Gori ima budućnost, ali kako kaže, ne vjeruje u državu kao dobrog preduzetnika, nakon svega kroz šta je Institut prošao.
- Vrlo je moguća ta opcija. Previše sam energije tamo uložio, ima toliko projekata u Crnoj Gori i van Crne Gore. Pravo da vam kažem, više mi je dosadilo. Da smo to uzeli mi i Česi, već bi ove godine tu šetali Njemci, Česi. Normalno, nastavio bi se program za građane Crne Gore jer smo garantovali do 100.000 pansion dana za fondovske pacijente. Institut bi imao vjerovatno tridesetak miliona eura prihoda i to bi bila druga priča - kazao je Rakčević za Bankar.
Kaže sada nema prezican rok do kada će ostati u Institutu, ali da već razmišlja da dio biznisa preseli van zemlje.
- Vrlo sam skeptičan oko države kao upravljača. Mi smo zagovarali da bude profesionalni menadžment, ono što je normalno svugdje u svijetu. Ne trebaju nam partijski vojnici. Tu se jedna loša praksa nastavila, možda još u gorem obliku nakon 2020. godine sa partijskim namještenicima - ističe Rakčević.
Ne smije se, kaže Rakčević, smetnuti sa uma značaj koji Institut ima kada je u pitanju rehabilitacija crnogorskih građana, jer gotovo da nema familije čiji član se nije oporavljen vratio iz Igala.“I to je nemjerljivo. I ja zaista svaki potez koji budem povukao, cijeniću to. I to što sam dao pozajmicu, kao Vile Olive od pet miliona eura je zato da Institut ne bi otišao u stečaj. Ja sam, moram reći, skeptičan u državu kao dobrog preduzetnika. Institut ima veliku šansu, ali Institut bez investicija ne može dalje”, ističe Rakčević.
Veliki bi bio grijeh, kaže Rakčević, za Herceg Novi, državu, zdravstveni turizam i ekonomiju Crne Gore, da Institut Simo Milošević ode, kako je kazao, putem Radoja Dakića.
- To će mu biti sudbina ‘salame’ što se kaže. Prodavaće se komad po komad da bi se podijelile plate - smatra Rakčević.
Objašnjava i da je problem što Institut ne može da digne kredit, jer je zemšljište u vlasništvu države, a taj novac mogao bi da se iskoristi za adaptaciju kapaciteta i tako se vrate pacijenti iz Norveške i Holandije. Rakčević smatra da bi se na taj način podigli prihodi, a Institut bi, kako kaže, u tom slučaju bio na “zelenoj grani”.
Rakčević u Institutu Simo Milošević ima 27,5 odsto akcija.

Rakčević: Moguće da ću izaći iz Instituta Igalo, razmišljam da dio biznisa preselim van zemlje

Američki predsjednik Donald Tramp kritikovao je svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog što nije „pročitao prijedlog“ za mir u Ukrajini koji je prije tri nedjelje predstavio Vašington, a koji je predmet odvojenih razgovora sa Moskvom i Kijevom.
"Razgovarali smo sa (ruskim) predsjednikom Vladimirom Putinom, razgovarali smo sa ukrajinskim liderima – uključujući Zelenskog, predsjednika Zelenskog – i moram reći da sam malo razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao američki prijedlog“ za rješenje u Ukrajini, rekao je kasno sinoć američki predsjednik, govoreći novinarima na svečanosti u Vašingtonu, piše N1.
- To (plan) odgovara Rusiji, mislim da bi Rusija više voljela da ima cijelu zemlju, ali nijesam siguran da to odgovara Zelenskom - dodao je Tramp.
Otkada je američki plan predstavljen prije gotovo tri nedjelje, održano je nekoliko rundi razgovora sa Ukrajincima u Ženevi i Floridi, u pokušaju da se izmijeni tekst u korist Kijeva.
Dokument je takođe predstavljen Putinu u utorak tokom posjete Moskvi američkog izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika i neformalnog posrednika.
Malo detalja se pojavilo o tom izmijenjenom planu, nakon što su Kijev i Evropljani početnu verziju doživjeli kao uglavnom povoljnu za Rusiju.

Tramp optužio Zelenskog da nije pročitao prijedlog za mir u Ukrajini

Ambasadori zemalja članica EU u petak bi mogli odobre pregovaračke pozicije za pet poglavlja sa Crnom Gorom, ukoliko do tada one budu usaglašene na Radnoj grupi za proširenje.
Kako javlja RTCG, Komitet stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) mogao bi u petak, 12. decembra da odobri pregovaračke pozicije za pet pregovaračkih poglavlja Crne Gore i to: pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga (tri), slobodno kretanje kapitala (četiri), pravo privrednih društava (šest), poljoprivreda i ruralni razvoj (11) i ribarstvo (13).
Sastanak Radne grupe za proširenje, zakazan je za 9. decembar, kada bi trebalo da se završi sva procedura za pomenuta poglavlja.
Polovinom decembra biće održana Međuvladina konferencija u Briselu, na kojoj će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja.
Ovim bi Crna Gora u narednu, vjerovatno i odlučujuću godinu, ušla sa 12 zatvorenih pogavlja, ali ostaje cilj da 2026. bude zatvoreno više od 20 pogavlja, kako bi se stekli uslovi da zemlja pristupi EU do kraja 2028. godine.
Crna Gora je ispunila sve uslove i za zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) ali je ranije odluka o tome odložena jer je to tražila Hrvatska.
Status kandidata Crnoj Gori je odobren u decembru 2010. godine, a u junu 2012. godine počela je pregovore. Otvorila je 33 pregovaračka poglavlja.

EU bi u petak mogla odobriti pregovaračke pozicije za pet poglavlja

Program simulacije rada parlamenta, u kojem će učestvovati učenici devet crnogorskih škola, biće održan danas i sjutra u crnogorskoj Skupstini.
- U programu će učestvovati 41 učenik i učenica iz devet srednjih škola iz Crne Gore, koji će kroz praktičan rad i simulaciju parlamentarne procedure steći uvid u način funkcionisanja najvišeg zakonodavnog doma - reki su iz Skupštine.
Kako su naveli, Parlament mladih jedan je u nizu aktivnosti Edukativnog centra, kroz koju se učenicima omogućava praktično upoznavanje sa parlamentarnim procesima, doprinoseći boljem razumijevanju principa demokratskog odlučivanja i višem stepenu transparentnosti i otvorenosti rada Skupštine Crne Gore.
Iz Skupštine je saopšteno da će program otvoriti predsjednik parlamenta Andrija Mandić.

Srednjoškolci danas i sjutra u parlamentu

Australijski vatrogasac poginuo je tokom noći nakon što ga je udarilo drvo dok je pokušavao da stavi pod kontrolu požar koji je uništio kuće i spalio velike dijelove šume sjeverno od Sidneja, saopštile su vlasti u ponedjeljak.
Ekipe za hitne intervencije požurile su u šumu u blizini ruralnog grada Bulahdelaha, 200 km sjeverno od Sidneja, nakon što je prijavljeno da je drvo palo na muškarca.
Pedesetdevetogodišnjak je doživio srčani udar i preminuo na mjestu događaja, rekli su zvaničnici.
Više od 50 šumskih požara se proširilo širom države Novi Južni Wales od ponedjeljka ujutro. Brzo šireći požar tokom vikenda uništio je 16 kuća na centralnoj obali države, u kojoj živi oko 350.000 ljudi.
Vlasti su upozorile na sezonu visokorizičnih šumskih požara tokom ljetnih mjeseci u Australiji od decembra do februara, sa povećanim šansama za ekstremne vrućine u velikim dijelovima zemlje nakon nekoliko relativno mirnih godina.

Više od 50 šumskih požara u Australiji uništilo brojne kuće, vatrogasac poginuo prilikom gašenja

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: zarko-rakcevic