Izgradnja novog univerzitetskog kliničkog centra je u finalnoj fazi, a njegova gradnja mogla bi da počne 2026. godine.
To je gostujući u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti najavio medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Đorđije Krnjević.
- Dogovor Vlade Crne Gore i Vlade Francuske je takav da je idejni projekat, radni nacrt završen. On će se nasljanati na postojeću zgradu KCCG. Novi prostor će imati oko 60.000 metara kvadratnih, sa oko 600 novih kreveta. Za izgradnju nove klinike je oredijeljeno 313 miliona eura. Planirana dinamika radova je tri i po do četiri godine od početka radova. U novu zgradu će se prebaciti sav tercijal, skoro sve hirurške grane, imaće novu Intenzivnu jedinici, novi Urgentni centar… Istovremeno će i Dječja bolnica biti preseljena u tu novu zgradu - rekao je Krnjević.
Krnjević ali i ostali gosti emisije, specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije Nermin Abdić, državna sekretarka Ministarstva zdravlja Milena Cojić i specijalista plastične i rekonstruktivne hirurgije i vlasnik privatne klinike "Danica" Žarko Borović su ocijenili da crnogorski zdravstveni sistem nije na zadovoljavajućem nivou, ali da je jedan od najbolji segmenata društva.
- Zdravstveni sistem nije na zadovoljavajućem nivou. Građani nemaju kada da čekaju da im se pruži adekvatna zdravstvena usluga. Traže najbolju zdravstvenu uslugu, pažnju, najbolje ustanove u kojima će se liječiti... Stanje je zabrinjavajuće jer jedan dio ljekara i medicinskog osoblja prelazi iz javnog u privatni sektor.... Najbolji i najkvaliteniji odlaze u privatnu prasku što je na štetu građana - rekao je Abdić.
I Borović je kazao da je zdravstvo danas u zabrinjavajućem položaju, ne samo zbog odlaska ljekara već i zbog drugih pratećih stvari.
- Crnogorsko zdravstvo je najbolji segment društvo, i to ne zahvaljujući rukovodiocima zdravstvenog sektora, već ljekarima, medicinskim sestrama. Daleko od toga da je na dobrom nivou i mnoge stvari trebaju da se poprave. Očekivalo se da se situacija popravi, ali se u zdravstvo uključila politika, nekompetentni ljudi i rukovodioci... - rekao je Borović.
Krnjević je takođe kazao da ne može biti zadovoljno trenutnim stanjem u sistemu zdravstva, te da ima prostora da bude bolji. Kazao je i da se zdravstvo suočava sa mnogim problemima.
Direktor Instituta za bolesti djece Velibor Majić je kazao da je ustanova na čijem je čelu u kratkom vremenskom intertvalu izgubila troje ljekara specijalista.
- Od kojih dvojica čine polovinu jedne službe, a mi kao mali sistem to teško podnosimo. Prije nego što sam imenovan za direktora napustila su nas dvojica kolega radiologa, a mi smo nakon pet godina došli do nivoa koji smo imali prije pet - kazao je Majić.
Majić je podsjetio da je teško stvarati kadar i da se treba truditi da se sačuva.
- To je nešto što se stvara godina, a izgubi za tren. Trenutno na odjeljenju pedijatrije funkcionišemo sa dvije koleginice koje su penzioneri, uskoro će još par njih u penziju. Jedini način je bio da im produžimo rad, da bi mogli da tu službu održimo na nivou koji je potreban za liječenje najugorženijih pacijenata. Jedan od razloga odlaska je nefunkcionisanje primarne zdravstvene zaštite. Mislim da mora da se više pacijenata zadrži na primarnom nivou. Smatram da se 85 odsto može riješiti na primarnom nivou... Koliko god povećavali broj ambulanti, mi smo zatrpani. Nemoguće je da 120 djece nedjeljno treba pulmologa. Zašto je toliki priliv u Institut bolesti djece to se mora vidjeti... - rekao je Majić.
Cojić je, govoreći o problemima sa medicinskim kadrom, kazala da je broj zdravstvenih radnika u bolničkim sredinama rastao iz godine u godinu…
- Ljekarski kadar je stagnirao, a srednje medicinski kadar se povećao. Primarna zdravstvena zaštita uništavana je godinama. Imamo duplo više ljekara na sekundarnom i tercijalnom nivou i to pokazuje da se ne bavimo prevencijom. Preko 40 odsto zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima preko 55 godina i to je problem - kazala je Cojić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Krnjević: Izgradnja Univerzitetskog kliničkog centra mogla bi početi naredne godine, projekat vrijedan 313 miliona eura

Slučaj koji je u novembru uznemirio crnogorsku javnost i otvorio ozbiljna pitanja o zaštiti životinja i institucionalnoj odgovornosti i dalje je bez jasnog epiloga. Ruski državljanin A. V. (37), osumnjičen za seksualno zlostavljanje psa u Podgorici, pušten je da se brani sa slobode, dok nadležni organi nemaju precizan odgovor da li će, kako je ranije najavljeno, biti protjeran iz Crne Gore nakon okončanja postupka. 
U međuvremenu, organizacije za zaštitu životinja i građanski aktivisti najavljuju izlazak na ulicu, upozoravajući da tišina i odugovlačenje institucija dodatno produbljuju osjećaj nepovjerenja u sistem.
Oni su pozvali javnost na protest „Zaštitimo životinje, zaštitimo društvo“ u subotu 20. decembra u 17 sati ispred zgrade Vlade u Podgorici. 
Okupljanje organizuju NVO „Kuća životinja“ Daliborka Rešetar, Milica Leković i građanski aktivista Nikola Jočić, a protest je uredno prijavljen nadležnim institucijama i biće miran, dostojanstven i u skladu sa zakonom.
<h2>Prijava, hapšenje, puštanje na slobodu</h2>
Upravo Jočić i udruženje „Kuća životinja“ u novembru su prijavili seksualno zlostavljanje psa u Podgorici, za koje se sumnjiči ruski državljanin. Protiv njega je tada podnijeta krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu i Upravi policije, nakon čega je uhapšen, ali je potom pušten da se brani sa slobode.
Iako je iz Uprave policije bilo najavljeno da će, nakon okončanja krivičnog postupka, strani državljanin biti udaljen sa teritorije Crne Gore, više od mjesec od prijave postupak još traje. 
U međuvremenu, građani tvrde da osumnjičenog i dalje srijeću na ulicama Podgorice, zbog čega se postavlja pitanje toka i ishoda ovog slučaja.
<h2>Milanovć: Ako bude kriv prvo će morati izdržati kaznu</h2>
Tim povodom, Portal Analitika obratio se tužilaštvu koje je preuzelo vođenje slučaja, radi detaljnijeg i preciznijeg informisanja javnosti.
- Nije deportovan, ukinut mu je pritvor, ali se protiv njega i dalje vodi postupak - kazao je za Analitiku Duško Milanović iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.
Na pitanje da li će nakon završetka postupka ovo lice biti protjerano iz Crne Gore, kako je ranije i najavljeno, iz ODT-a nijesu mogli dati precizan odgovor.
- To ne znam, ali ukoliko nakon okončanja postupka bude oglašen krivim, prvo će morati izdržati kaznu - rekao je Milanović Analitici.
<h2>Pas oduzet i smješten u azil, sudbina drugih nepoznata</h2>
U međuvremenu i veterinarska inspekcija je izvršila kontrolu na adresi na kojoj je bio prijavljen A. V. i tom prilikom je pas, koji je zatečen u tom stanu, oduzet. 
Kako je za Portal Analitika kazala Marta Darmanović iz podgoričkog skloništa za napuštene životinje, pas je nakon toga smješten u azil.
Međutim, Daramanović posebno ističe da nije poznato gdje se nalaze ostali psi koji se vide na eksplicitnim fotografijama i snimcima koje je osumnjičeni dijelio putem mreže Telegram i da je upravo to ono što posebno zabrinjava, te da se postavlja pitanje – da li se nadležni organi uopšte bave njihovim nalaženjem.
<h2>Policija ranije najavila deportaciju</h2>
Podsjetimo, nakon prijave slučaja i hapšenja osumnjičenog, iz Uprave policije je saopšteno da će ovo lice biti udaljeno sa teritorije Crne Gore.
- Nakon okončanja krivičnog postupka u vezi sa navedenim krivičnim djelom, Policija će prema A. V. preduzeti mjere i radnje shodno Zakonu o strancima u cilju udaljenja lica sa teritorije Crne Gore, odnosno njegovog protjerivanja - saopštili su tada iz policije.
<h2>Organizatori protesta: Nasilje nad životinjama ne smije biti tolerisano</h2>
S druge strane, inicijatori ističu da protest organizuju upravo zbog, kako navode, sporog i neadekvatnog institucionalnog odgovora.
 - Naš zahtjev je jasan: hitna i odgovorna reakcija institucija, odgovornost za počinjeno nasilje nad životinjama i adekvatno procesuiranje ruskog državljanina koji je pušten da se brani sa slobode - poručili su organizatori.
Oni su pozvali građane da se pridruže skupu i, kako su naveli, zajedno pokažu da nasilje nad životinjama ne smije biti tolerisano u crnogorskom društvu.
- Tišina je saučesništvo - poručili su.

ODT ne zna da li će Rus koji je seksualno zlostavljao psa u Podgorici biti protjeran: Organizacije i aktivisti u subotu izlaze na ulicu

&nbsp;U Evropskoj uniji je prošle godine 25,2 odsto finalne potrošnje energije poticalo iz obnovljivih izvora, što je povećanje od 0,7 odsto međugodišnje, objavio je Eurostat.
&nbsp;Kancelarija EU za statistiku navodi da je ovaj udio oko 17,3 odsto manji od ispunjenja cilja za 2030. godinu, koji je zacrtan na 42,5 odsto, prenose Nezavisne novine.
&nbsp;Među zemljama Evropske unije, Švedska je imala najveći udio svoje finalne potrošnje energije iz obnovljivih izvora, 62,8 odsto. Ta skandinavska zamlja prvenstveno se oslanjala na čvrstu biomasu, hidroenergiju i vjetar.
&nbsp;Finska je slijedila sa 52,1 odsto, koja je najviše koristila čvrstu biomasu, vjetar i hidroenergiju.
&nbsp;Danska je bila treća sa 46,8 odsto, pri čemu je većina njene obnovljive energije poticala iz čvrste biomase, vjetra i biogasa.
&nbsp;Najmanji udjeli obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji zabilježeni su u Belgiji, 14,3 odsto, Luksemburgu 14,7 i Irskoj 16,1.

EU trošila 25,2 odsto energije iz obnovljivih izvora prošle godine

Neformalna asocijacija slobodnih građana STEGA danas organizuje skup na kojem će sa građanima obilježiti Dan oslobođenja Podgorice, u 11 sati i 55 minuta na brdu Gorica kod spomenika Partizanu borcu.
Simbolično, kako je najavljeno, u 5 do 12 građanima će se obratiti novinar i publicista Danilo Daro Burzan, istoričarka Jadranka Selhanović, studentkinja političkih nauka Tamara Đurković i profesor istorije Igor Radulović.
Vijenac na spomenik Partizanu borcu u ime asocijacije položiće akademik CANU Slobodan Backović, prof. dr Branislav Radulović i generalna sekretarka STEGA-e Dragana Sekulić.
Nakon prigodnog programa, kako je najavljeno, govoriće reditelj Danilo Marunović.
- STEGA poziva sve građanke i građane da sa Gorice zajedno u 5 do 12 pošaljemo poruku da Crna Gora ni danas ne pristaje na represiju bilo koje vrste i da uzdignute glave ponosno stoji na crvenoj liniji odbrane slobodne riječi i slobodnih građana, antifašizma i temeljnih ljudskih prava, braneći time i uspomenu na crnogorske antifašiste i borce koji su nam prije 80 godina obezbijedili život, slobodu i državu. Pridružite se grupi od 35 procesuiranih građana i budite dio istorije, slobode i časti. Vidimo se u 5 do 12 na Gorici, na crvenoj liniji - istaknuto je u najavi protesta.

STEGA danas organizuje skup na Gorici: Pošaljimo poruku da Crna Gora ne pristaje na represiju

U Crnoj Gori danas prijepodne biće promjenljivo oblačno, a od sredine dana uglavnom sunčano.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus dva do deset, najviša dnevna od šest do 18 stepeni.

Prijepodne promjenljivo oblačno, od sredine dana sunčano

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

Katnić podnio krivičnu prijavu protiv Stojovića i Pešukić: Iz ćelije u Spužu otuđeno pismo i pogrešno interpretirano u emisiji „Kontroverza“?

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Tag: zarko-borovic

Krnjević: Izgradnja Univerzitetskog kliničkog centra mogla bi početi naredne godine, projekat vrijedan 313 miliona eura

ODT ne zna da li će Rus koji je seksualno zlostavljao psa u Podgorici biti protjeran: Organizacije i aktivisti u subotu izlaze na ulicu

EU trošila 25,2 odsto energije iz obnovljivih izvora prošle godine

STEGA danas organizuje skup na Gorici: Pošaljimo poruku da Crna Gora ne pristaje na represiju

Prijepodne promjenljivo oblačno, od sredine dana sunčano

PRATITE TVe UŽIVO