Vlada je usvojila predloge dopuna zakona o Sudskom savjetu i sudijama i o Državnom tužilaštvu, kojima je predviđeno povećanje zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto, na telefonskoj sjednici održanoj u utorak, saopšteno je iz Vlade Crne Gore. 
 
U Predlogu zakona o dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama navodi se da sudije i predsjednici sudova imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade. 
 
Navodi se da taj dodatak ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru. 
 
U usvojenom Predlogu zakona o dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu navodi se da rukovodioci državnih tužilaštava i državni tužioci imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade. 
 
Dodaje se da taj dodatak ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada usvojila prijedloge za uvećanje zarada sudijama i tužiocima

Premijer Milojko Spajić u martu je zaradio 2.035 eura, pokazao je Vladin izvještaj sa neto zaradama za prošli mjesec.
Kao i u prethodnom periodu, veću platu od njega primili su potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić (2.055 eura) i potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović (2.062 eura).
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj u martu je prihodovao 1.960 eura, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić 1.848 eura, a potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica 1.860 eura.
Plata potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića je 1.805 eura, a potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića 1.780 eura.
Ministar bez portfelja, za odnose sa Skupštinom Crne Gore Milutin Butorović zaradio je u martu 1.737 eura, dok je savjetnik potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Predrag Bulatović primio 1.583 eura.
Šef kabineta premijera Branko Krvavac zaradio je skoro 1,5 hiljada eura, njegova zamjenica Tanja Musterović 1.327 eura, dok je generalnom sekretaru Vlade uplaćeno Dragoljub Nikolić 1.715 eura.
Neto zarada zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarine Peković u martu je iznosila 3.812 eura.

Spajić, Ibrahimović i Aleksić primili više od 2.000 eura, za njima Đeljošaj, Bečić, Koprivica...

Već duže vrijeme zaposleni u sudstvu ukazuju na veoma loš materijalni status. Zato traže od Vlade da se ispravi nepravda napravljena izuzimanjem sudija iz Granskog kolektivnog ugovora, ističe predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić.
- Sindikat ukazuje na nezadovoljstvo zarada sudija, sekretara, savjetnika, samostalnih referenata, jer sudstvo funkcioniše kao jedinstvena cjelina i svi zaposleni su podjednako važni za funkcionisanje sudstva - kazao je Đukić.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da Vlada radi na pronalasku privremenog, ali i trajnog rješenja za sudije.
Ističe da je neophodno poboljšati materijalni status nosilaca pravosudnih funkcija.
- Radna grupa, odnosno radni tim je započeo rad, blizu smo određenog nacrta i nadamo se da ćemo nastaviti jednakom ili još i većom dinamikom. Pokušavamo da nađemo i prelazno rješenje i želim da istaknem da ta spremnost i volja da ova pitanja rješimo se oslikala i kroz usvajanje zakona u budžetu - naveo je Božović za Radio Crne Gore.
Prije nekoliko dana, kako podsjeća Božović, otvoren je novi dijalog Vlade i Sindikata pravosuđa i sudstva, koji će, kako napominje, biti nastavljen.
- Mi, apsolutno, imamo puno povjerenje u nastavak i dijaloga i komunikacije i sa Vrhovnim sudom i Vrhovnim državnim tužilaštvom. Nadam se da ćemo uskoro imati i prelazno, ali i dugoročno rješenje za bolji status svih sudija i državnih tužilaca u Crnoj Gori, a isto tako, uporedo sa tim, radimo i na poboljšanju materijalnog statusa i za sve ostale zaposlene u pravosuđu - rekao je ministar pravde.&nbsp;
I Đukić vjeruje da će se uz dijalog, odnosno zajedničkim naporima, postići cilj.
- Sindikat sudstva Crne Gore aktivno radi na poboljšanju materijalnog statusa svih zaposlenih u sudovima Crne Gore. U prethodnom periodu intenzivni je dijalog Sindikata sudstva sa Ministarstvom pravde za izradu novog, granskog kvalitetnog ugovora za oblast sudstva - ističe Đukić.&nbsp;
Ranije je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić uputila dopis predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, ministru pravde Bojanu Božoviću i ministru finansija Novici Vukoviću povodom potrebe za hitnim privremenim rješenjem po pitanju zarada sudija.

Božović: Nadam se skorijem rješenju za bolji status sudija i državnih tužilaca

Potpredsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović saopštio je da su isplatili zaostale zarade zapošljenima u tamošnjem Komunalnom nakon višednevnog štrajka.
- Uspjeli smo u naporima da riješimo probleme u Komunalnom Budva. Opština Budva kao osnivač isplatila je zaostale zarade zaposlenima i odmah krećemo u akciju čišćenja grada - naveo je Jovanović u objavi na Fejsbuku.
Imaju, kaže, puno razumijevanje za zaposlene koji su tražili ostvarivanje njihovih prava.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fbudva086%2Fposts%2Fpfbid0Y9cyoi4NswfzT4r4jEkHj2CRVzctsQcjtxAkc3AbVMCyptr49mtoLxcLAjvausSNl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Oni koji su doveli do komunalnog haosa u našem gradu jer su nasilno i protivzakonito izvršili blokadu isplata zarade će biti sankcionisani - podvukao je on.
&nbsp;Građanima Budve i posjetiocima se izvinio jer su bili žrtve političke opstrukcije i najbrutalnijeg kršenja prava.
- Nećemo dozvoliti da naš grad i naše sugrađane niko više ikada ovako ponižava i uništava nam turističku sezonu. Ujedno se zahvaljujemo onim gradovima i preduzećima koji su ponudili pomoć u akciji čišćenja. Od naših radnika smo dobili odgovor da im pomoć nije potrebna i da ćemo sopstvenim kapacitetima uspjeti da počistimo haos i nered za koji nisu odgovorni zaposleni koji su tražili zarade već oni koji neredom žele da ostvare svoje ciljeve. Krećemo na posao - zaključio je Jovanović.

Jovanović: Opština isplatila zaostale zarade Komunalnom, odmah krećemo u akciju čišćenja grada

Molimo funkcionalne opštine kao što je Glavni grad, da pomognu građanima Budve u ovoj nezavidnoj situaciji - poručio je premijer Milojko Spajić uz video na kojem se vidi da je ovaj grad zatrpan smećem.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmickeyspajic%2Fstatus%2F1885297903293374886%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je apelovao i na nadležne u Budvi da pronađu način da hitno isplate zaostale zarade radnicima Komunalnog preduzeća i obezbijede minimum funkcionalnosti javnih usluga.

Spajić: Opštine poput Podgorice da pomognu Budvi, nadležni da nađu način da isplate zarade radnicima Komunalnog

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da, ukoliko nije moguće okončati rat u Ukrajini, Sjedinjene Američke Države moraju napustiti svoje napore i krenuti dalje.
- Ako nije moguće okončati rat u Ukrajini, moramo krenuti dalje - rekao je novinarima prije nego što je napustio Pariz i dodao da „moramo vrlo brzo, i govorim o pitanju dana, utvrditi da li je ovo uopšte izvodljivo“.
Ova izjava dolazi dan nakon što su on i specijalni izaslanik Stiv Vitkof imali sastanke sa evropskim i ukrajinskim saveznicima, dok administracija predsjednika SAD Donalda Trampa nastoji da okonča ruski rat protiv Ukrajine.
Prema saopštenju Stejt departmenta, nacrt mirovnog plana koji su izradile SAD naišao je na „ohrabrujući prijem“ tokom razgovora, iako nisu iynijeti detalji o samom nacrtu. U istom saopštenju se navodi da je Rubio razgovarao i sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim kojem je predstavio isti nacrt.
Rubio je rekao da su on i Vitkof došli u Pariz kako bi „počeli razgovore o konkretnijim okvirima onoga što bi moglo biti potrebno da se rat okonča“ i da se utvrdi da li je uopšte moguće završiti ovaj rat.
- Ako to nije moguće, ako smo toliko udaljeni jedni od drugih da do toga ne može doći, onda mislim da je predsjednik vjerovatno u fazi kada će reći da završavamo s tim. To nije naš rat. Nismo ga mi započeli. Sjedinjene Države su pomagale Ukrajini tri godine i želimo da se rat završi, ali to nije naš rat – kazao je Rubio.
Prema njegovim riječima, Tramp je proveo 87 dana na najvišem nivou administracije stalno ulažući napore da okonča rat.&nbsp;
- Sada dolazimo do tačke kada moramo odlučiti i utvrditi da li je to uopšte moguće. Zbog toga razgovaramo sa obje strane – kazao je Rubio.
U međuvremenu, Rusija je tokom noći izvela raketni napad na Ukrajinu, pogodivši stambeno naselje u gradu Harkovu. U napadu je poginula jedna osoba, a ranjeno je 67 drugih, saopštile su ukrajinske vlasti, dodajući da se strahuje da bi još ljudi moglo biti zarobljeno ispod ruševina oštećene stambene zgrade.
<h2>Korak ka sporazumu o mineralima</h2>
Rubijeva današnja upozorenja dolaze nakon što su se SAD i Ukrajina približile sklapanju sporazuma o mineralima u četvrtak uveče.
Kijev i Vašington su potpisali memorandum kao korak ka predloženom sporazumu, izjavila je ukrajinska ministarka ekonomije Julija Sviridenko.
- Sa zadovoljstvom objavljujemo potpisivanje Memoranduma o namjerama sa našim američkim partnerima, koji otvara put ka Sporazumu o ekonomskoj saradnji i osnivanju Investicionog fonda za obnovu Ukrajine - napisala je Sviridenko na mreži X.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je u četvrtak rekao da se memorandum vezan za sporazum može potpisati na daljinu istog dana.
- Ovaj dokument je rezultat profesionalnog rada pregovaračkih timova, koji su nedavno završili još jednu rundu tehničkih razgovora u Vašingtonu. Predstoji finalizacija teksta sporazuma i njegovo potpisivanje - a zatim i ratifikacija u parlamentima. Posla ima mnogo, ali trenutna dinamika i značajan napredak daju razlog za očekivanje da će dokument biti veoma koristan za obje zemlje – kazala je Sviridenko.
Ranija verzija sporazuma o mineralima nije bila potpisana nakon javne prepirke između Zelenskog i Trampa u februaru.
Detalji predloženog sporazuma od tada su bili mijenjani, a zvaničnici američkog Trezora su se ove sedmice sastali sa ukrajinskom delegacijom u Vašingtonu kako bi razradili sporazum, rekli su izvori za CNN.
&nbsp;

Rubio: Ako nije moguće okončati rat u Ukrajini, SAD moraju da „krenu dalje“

Pivot reprezentacije Senegala i dosadašnja igračica Krima Ava N'Diaj biće jedno od pojačanja Ženskog rukometnog kluba OTP Group Budućnost za narednu sezonu, koja će biti jubilarna – 30. učešće našeg kluba u elitnom takmičenju – EHF Ligi šampiona.
Osim N'Diaj, u redove našeg tima vraća se crnogorska reprezentativka Itana Grbić, koja takođe dolazi iz slovenačkog Krima, dok će plavi dres naredne sezone nositi i poljska reprezentativka, lijevo krilo Dagmara Nocunj.
N'Diaj rođena u francuskom gradu Strazbur, ima 29 godina i ove sezone je u dresu Krima nastupala u EHF Ligi šampiona.
Tokom dosadašnje karijere nastupala je za brojne evropske klubove – francuske Avr, Mec, Šambrej i Tulon, zatim mađarski Šiofok, rumunsku Gloriju Buzau i francuski Brest. Standardna je članica reprezentacije Senegala, za koju je nastupala na prvenstvima svijeta 2019. i 2023. godine.
N'Diaj je sa ponosom i entuzijazmom govorila o dolasku u naš klub:
- Veoma sam srećna i ponosna što dolazim u Budućnost. To je važan korak u mojoj karijeri i velika stvar, jer se radi o klubu koji ima tradiciju. Znam kakav je mentalitet igračica, kako se bore u svakom trenutku – prave ratnice koje daju sve od sebe. To je, po meni, identitet kluba i upravo to je bio najveći motiv da dođem, jer se i sama identifikujem sa tim ratničkim duhom, to je dio mene. Jedva čekam da postanem dio toga- kazala je.
Govoreći o ambicijama kluba i budućim saigračicama, N'Diaj je dodala:
- Ambicije su da odemo što dalje u Ligi šampiona. Znam Itanu Grbić, igramo zajedno u Krimu, sjajna je osoba i igračica. Trenera Bojanu Popović ne poznajem lično, ali vidim njenu energiju i to mi se veoma dopada! Naravno, poznajem i Armel Atingre, jer je Francuskinja kao i ja, još je ne poznajem lično, ali nadam se da će se to uskoro promijeniti- poručila je nova igračica Budućnosti.

ŽRK ''Budućnost'' dobio pojačanje- reprezentativka Senegala dolazi iz Krima, vraća se i Itana Grbić

Ispred zgrade Uprave kriminalističke policije u Beogradu došao je veliki broj studenata i građana, koji su se okupili u znak podrške rektoru beogradskog univerzitetu prof. dr Vladanu Đokiću koji je tamo pozvan na saslušanje u predistražnom postupku zbog krivičnog djela Zloupotreba službenog položaja.
Okupljeni skandiraju "ne damo rektora''.
Kako javlja reporterka N1, prisutan je i veliki broj rektorovih kolega.
Okupljeni pružaju podršku time što prave buku, a kako protiče skup, sve ih je više.

Rektor Univerziteta u Beogradu priveden, studenti ispred policije: ''Ne damo rektora''

Studentska blokada zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Beogradu nastavljena je i u petak, a trajaće, kako su poručili studenti, dok ne bude raspisan novi konkurs za članove savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) ili dok ne bude ugašen RTS.
Beogradski i novosadski studenti su u koordinisanoj akciji od 14. aprila uveče počeli s blokadom zgrade Radio televizije Srbije (RTS) i Radio televizije Vojvodine (RTV) tvrdeći da javni medijski servisi ne izvještavaju objektivno o njihovim protestima.
Tokom blokade, RTS prilagođava programsku šemu, a uredništvo tog medija više puta je pozvalo na prekid blokade.
Na prvom programu RTS-a u petka nije bilo Jutarnjeg programa, već se u tom terminu emitira igrani i dokumentarni program, piše Beta.
Iz RTS-a je u četvrtak saopšteno da se na društvenim mrežama dijele i na javnim površinama kače fotografije njihovih urednika i novinara, a na kojima se predstavljaju kao "neprijatelji naroda".
Inače, ovo nije prva blokada javnih medijskih servisa.
Beogradski i novosadski studenti su se i 10. marta uveče nenajavljeno okupili ispred medijskih javnih servisa i blokirali sve ulaze, tražeći objektivno izvještavanje o protestima.
Studenti u blokadi već mjesecima protestuju zahtijevajući odgovornost za pad betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine, koja je usmrtila 16 osoba.

Nastavljena blokada zgrade RTS-a u Beogradu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: zarade