Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković u septembru je zaradio 1.971 euro, pokazao je izvještaj o platama tog resora za prošli mjesec.
Državi sekretar Krsto Rađenović primio je platu od 1.857 eura, a njegove kolege Salin Gjonbalaj i Andrija Delić 1.523, odnosno 1.516 eura.
Generalnom direktoru Miroslavu Cimbaljeviću u septembru je isplaćeno 1.358 eura, a generalnoj direktorici Andrijani Rakočević 1.231 euro.
Generalni direktor Željko Furtula zaradio je 1.335 eura, a generalna direktorica Katarina Burzanović 1.428 eura.
V.d. generalnog direktora Vlado Šćepanović u septembu je zaradio 1.218 eura.
Sekretar Ministarstva Igor Nišavić za septembar je primio platu od 1.249 eura.
Septembarska zarada generalnog direktora Marka Radonjića iznosi 1.288 eura, a primio je i naknadu za rad na Projektu Gora za avgust u iznosu od 361 euro.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jokoviću plata blizu 2.000, sekretarima između 1.500 i 1.850 eura

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore je svojim nečinjenjem omogućio Vladi da, prilikom obračuna i isplate julske zarade zaposlenima u prosvjeti, grubo prekrši imperativne odredbe Granskog kolektivnog ugovora (GKU), ocijenili su iz Unije slobodnih sindikata (USSCG). 
 
Iz USSCG su u otvorenom pismu zaštitnici imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojani Ćirović naveli da očekuju da, štiteći interes države, u skladu sa ovlašćenjima upozori resorna ministarstva da obustave dalje aktivnosti koje preduzimaju kršeći odredbe GKU. 
 
- I da uz isplatu avgustovske zarade zaposlenima nadoknade razliku manje isplaćene zarade za jul, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi - piše u otvorenom pismu. 
 
Iz USSCG su u pismu Ćirović naveli da su duboko zabrinuti aktuelnim, višemjesečnim dešavanjima sa kojima se suočavaju zaposleni u prosvjeti, a o kojima se državni organ na čijem je čelu nije oglašavao sve do podnošenja Inicijative za ocjenu zakonitosti određenih odredaba GKU za oblast prosvjete. 
 
- Ovaj državni organ se ni nakon podnošenja Inicijative, kao organ javne vlasti kojem je povjerena zaštita prava javnopravnih subjekata, odnosno države, uprkos svojim nadležnostima, nije oglasio niti preduzeo konkretne aktivnosti usmjerene na eliminisanje štetnih posljedica koje, samovoljom određenih resora, mogu nastupiti po javni interes i budžet Crne Gore - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su rekli da je za njih neshvatljivo, zabrinjavajuće i krajnje neprihvatljivo da odmah nakon podnošenja inicijative taj državni organ nije savjetovao ministarstva finansija i prosvjete, nauke i inovacija da odustanu od jednostranog tumačenja i kršenja GKU, kako bi se preduprijedile sve očekivane posljedice do donošenja odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi. 
 
- Ovakvim nečinjenjem, državni organ koji štiti javni interes omogućio je jednoj strani potpisnici GKU za oblast prosvjete da prilikom obračuna i isplate julske zarade zaposlenima u prosvjeti (i to dijelu zaposlenih, budući da se izmijenjeni obračun odnosio samo na osnovno obrazovanje) grubo prekrši imperativne odredbe GKU, uskraćujući zaposlenima prava koja im pripadaju i koja su godinama unazad uživali - navodi se u pismu. 
 
Iz USSCG su podsjetili da su GKU, sa svim izmjenama i dopunama, potpisali svi dosadašnji ministri i ministarke prosvjete, kao i da je prije potpisivanja ugovor dobijao saglasnost od Ministarstva finansija. 
 
- Ovo tim prije što je članom 45 Zakona o zaradama u javnom sektoru propisano da svi granski kolektivni ugovori, pa i predmetni GKU, nijesu mogli proizvoditi pravno dejstvo, a da prethodno nijesu bili usaglašeni sa pomenutim zakonom u ostavljenom roku - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su pitali Ćirović da li je logično i pravno utemeljeno da resorna ministarstva, prije donošenja odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi, sami i jednostrano odlučuju o tome da li su određene odredbe GKU nezakonite. 
 
- Da li će bilo koji pojedinac odgovarati ukoliko usljed jednostranih, paušalnih i nezakonitih odluka, a zbog kršenja GKU, iz budžeta države budu odlivena sredstva za naknadu sudskih troškova, kamata i isplatu razlike zarade za zaposlene u prosvjeti (a ima ih preko 14 hiljada) koji putem sudskih postupaka budu ostvarili zakonsko pravo koje im je prilikom isplate julske zarade grubo prekršeno - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su pitali Ćirović da li je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore iskoristio mogućnost da se, prije podnošenja inicijative, umiješa u nastali spor i doprinese sporazumnom rješavanju sporne situacije i tako doprinese vladavini prava i pravnoj sigurnosti. 
 
- Da li cijenite simptomatičnim da se Vlada, kao potpisnica GKU, povodom nastale dileme o tumačenju određenih odredaba GKU nije obratila paritetnoj Komisiji za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje GKU kao tijelu koje je ugovorom prepoznato kao prvi institucionalni oblik rješavanja spornih pitanja u primjeni istog - navodi se u pismu. 
 
Iz USSCG su rekli da su njihovi apeli na uspostavljanju socijalnog dijaloga, zaštiti interesa svih učesnika u kolektivnom pregovaranju, ali i javnog interesa, ostali bez odgovora. 
 
- Zato očekujemo da nakon ovog javnog obraćanja, štiteći interes države, u skladu sa svojim ovlašćenjima upozorite Vladu, odnosno resorna ministarstva, da obustave dalje aktivnosti koje preduzimaju kršeći odredbe GKU, i da uz isplatu avgustovske zarade zaposlenima nadoknade razliku manje isplaćene zarade za jul, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su kazali da bi svako drugačije postupanje značilo namjerno istrajavanje u pogledu potencijalnih, a izvjesnih gubitaka koje bi budžet, odnosno građani pretrpjeli na račun tužbenih zahtjeva. 
 
- Koje će zaposleni u prosvjeti biti prinuđeni da podnesu radi zaštite svojih prava, odnosno važećih i imperativnih normi GKU, na čije poštovanje su se, podsjećanja radi, obavezali i Sindikat prosvjete i Vlada kao potpisnici - dodali su iz Unije. 
 
Oni su poručili da će, ukoliko do toga ne dođe, kao organizacija koja se od osnivanja zalaže za uvođenje instituta odgovornosti na svim nivoima, insistirati na procesuiranju i naknadi materijalne štete od svih onih koji istrajavaju na nezakonitom postupanju i grubom kršenju prava zaposlenih u prosvjeti.

USSCG: Prosvjetarima da se nadoknadi razlika manje isplaćene zarade za jul, Ćirović da zaštiti interes države i upozori Vladu

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E., poručio je da sindikat nema ništa protiv planirane centralizacije obračuna zarada u obrazovnom sistemu, ali da nikako ne prihvata mogućnost smanjenja plata prosvjetnim radnicima.
- Mi u Sindikatu smo stava da Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete treba da centralizuju sistem i nemamo ništa protiv toga, ali smo za to da nam se ne smanjuju zarade - &nbsp;rekao je Božović.
Kako je objasnio, Ministarstvo finansija i Sektor za finansije u Ministarstvu prosvjete planiraju uvođenje novog softverskog sistema za obračun zarada, što bi, prema bojaznima iz Sindikata, moglo dovesti do smanjenja plata i do 50 eura. Razlog je, kaže Božović, nesaglasnost softvera sa Granskim kolektivnim ugovorom.
- Postoji realna mogućnost da se pojedine zarade mojim koleginicama i kolegama smanje zbog drugačijeg načina obračuna zarada novim softverom. Nama se zarade obračunavaju isključivo po Granskom kolektivnom ugovoru. Prosvjete u Zakonu o zaradama u javnom sektoru jednostavno nema – niti naših specifičnosti, niti dodataka. Taj Granski kolektivni ugovor u manje-više sličnoj formi je na snazi posljednjih 30 godina - naglasio je Božović.
Softver, prema njegovim riječima, predviđa obračunavanje minulog staža na osnovni koeficijent, što je suprotno kolektivnom ugovoru.
- Naš osnovni koeficijent nije samo onaj koji piše u tabeli, recimo za sedmi stepen 10,42, već se dobija tako što se dodaju specifični dodaci – razredno starješinstvo, naučno i nastavničko zvanje i drugi elementi. Tek tada se obračunava minuli staž. Po novoj formuli, zarade bi svima onima koji imaju te dodatke, u zavisnosti od godina staža, bile manje – od nekoliko eura pa čak i do 50. Rijetki bi bili koji bi izgubili maksimalan iznos, ali bi i takvih bilo - &nbsp;upozorio je Božović.
Dodaje da su predstavnici Sindikata imali sastanak sa Ministarstvom finansija, gdje im je rečeno da nije cilj smanjenje zarada, već centralizacija sistema. Božović ističe da je moguće izmjenama Granskog kolektivnog ugovora spriječiti finansijsku štetu za zaposlene.
- Prosječna zarada u obrazovanju za mart je 953 eura, dok je na državnom nivou 1.003 eura. Prošle godine smo se izborili da dostignemo nivo srednje zarade, ali sada smo opet pali za 50 eura. Stekli smo uslove da nam se zarade povećaju za makar tih 50 eura – da dostignemo državni prosjek, a ne da se one umanjuju - zaključio je Božović.

1250x600

1084x550

Božović: Stekli smo uslove da nam se zarada uveća makar 50 eura, da dođemo na prosjek na državnom nivou, a ne da se umanjuje

Nemamo ništa protiv centralizacije obračun zarada u obrazovnom sektoru, ali nema smisla smanjivati plate koje su 50 eura ispod prosjeka na nivou države. Moramo naći rješenje koje će podrazumijevati izmjene Granskog kolektivnog ugovora, poručio je za Televiziju E predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.
Uvođenjem novog softverskog sistema za obračun zarada, prosvjetnim radnicima prijeti smanjenje plata. Sindikat upozorava da bi pojedini zaposleni mogli ostati i bez 50 eura mjesečno, zbog neusklađenosti softvera sa Granskim kolektivnim ugovorom. 
Božović kaže da se ovdje ne radi o svjesnoj namjeri da se umanjuje zarada zaposleni, te da su nadležni obećali da 
- Ministarstvo finansija i Sektor finansija u Ministarstvu prosvjete odavno imaju namjeru da centralizuju obračun zarada svima koji rade u obrazovnom sistemu. Nemamo ništa protiv toga da država ima uvid u način obračuna i da centralizuje sistem. Međutim, novim softverskim rješenjem ispostavilo se da bi zarade zaposlenih u sistemu obrazovanja bila umanjena od jedan do 50 eura, zavisno od godina staža i određenih dodataka - pojašnjava Božović.
Kada su u Sindikatu saznali za tu mogućnost, kontaktirali suMinistarstvo prosvjete i Ministartsvo finansija i održali informativni sastanak krajem aprila. 
- Tada nam je rečeno da su već krenuli u obuku računovođa po školoma. Međutim, kad smo ukazili na problem njihov odgovor je bio u početku da prosvjetni radnici možda trenutno imaju i nezakonit obračun zarada. Analizirali smo naš Granski kolektivni ugovor i Zakon o zaradama u javnom sektoru i čini mi se da su i sad i oni stava da ne primamo ništa mimo zakona - rekao je Božović.
Sindikat i predstavnici nadležnih ministarstava su se saglasili da se problem može riješiti kroz izmjene i dopune GKU pojedine stvari i tako nadomjestiti eventualna umanjenja. Božović očekuje da će zvanični pregovori oko izmjena GKU početi tokom juna.
- Optimisti smo da se neće ništa dramatično desiti. Pratimo situaciju i probaćemo da sačuvamo svaku platu, ako ne možemo da je povećamo izborićemo se da se nijedna zarada ne smanji. Spremni smo da mijenjamo GKU, ali nikako na štetu zaposlenih - poručio je Božović.

Tamara Klikovac

Softver prosvjetarima može "pojesti" do 50 eura mjesečno, rješenje u izmjenama GKU

Vlada je usvojila predloge dopuna zakona o Sudskom savjetu i sudijama i o Državnom tužilaštvu, kojima je predviđeno povećanje zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto, na telefonskoj sjednici održanoj u utorak, saopšteno je iz Vlade Crne Gore. 
 
U Predlogu zakona o dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama navodi se da sudije i predsjednici sudova imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade. 
 
Navodi se da taj dodatak ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru. 
 
U usvojenom Predlogu zakona o dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu navodi se da rukovodioci državnih tužilaštava i državni tužioci imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade. 
 
Dodaje se da taj dodatak ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.

Vlada usvojila prijedloge za uvećanje zarada sudijama i tužiocima

Premijer Milojko Spajić u martu je zaradio 2.035 eura, pokazao je Vladin izvještaj sa neto zaradama za prošli mjesec.
Kao i u prethodnom periodu, veću platu od njega primili su potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić (2.055 eura) i potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović (2.062 eura).
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj u martu je prihodovao 1.960 eura, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić 1.848 eura, a potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica 1.860 eura.
Plata potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića je 1.805 eura, a potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića 1.780 eura.
Ministar bez portfelja, za odnose sa Skupštinom Crne Gore Milutin Butorović zaradio je u martu 1.737 eura, dok je savjetnik potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Predrag Bulatović primio 1.583 eura.
Šef kabineta premijera Branko Krvavac zaradio je skoro 1,5 hiljada eura, njegova zamjenica Tanja Musterović 1.327 eura, dok je generalnom sekretaru Vlade uplaćeno Dragoljub Nikolić 1.715 eura.
Neto zarada zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarine Peković u martu je iznosila 3.812 eura.

Spajić, Ibrahimović i Aleksić primili više od 2.000 eura, za njima Đeljošaj, Bečić, Koprivica...

Već duže vrijeme zaposleni u sudstvu ukazuju na veoma loš materijalni status. Zato traže od Vlade da se ispravi nepravda napravljena izuzimanjem sudija iz Granskog kolektivnog ugovora, ističe predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić.
- Sindikat ukazuje na nezadovoljstvo zarada sudija, sekretara, savjetnika, samostalnih referenata, jer sudstvo funkcioniše kao jedinstvena cjelina i svi zaposleni su podjednako važni za funkcionisanje sudstva - kazao je Đukić.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da Vlada radi na pronalasku privremenog, ali i trajnog rješenja za sudije.
Ističe da je neophodno poboljšati materijalni status nosilaca pravosudnih funkcija.
- Radna grupa, odnosno radni tim je započeo rad, blizu smo određenog nacrta i nadamo se da ćemo nastaviti jednakom ili još i većom dinamikom. Pokušavamo da nađemo i prelazno rješenje i želim da istaknem da ta spremnost i volja da ova pitanja rješimo se oslikala i kroz usvajanje zakona u budžetu - naveo je Božović za Radio Crne Gore.
Prije nekoliko dana, kako podsjeća Božović, otvoren je novi dijalog Vlade i Sindikata pravosuđa i sudstva, koji će, kako napominje, biti nastavljen.
- Mi, apsolutno, imamo puno povjerenje u nastavak i dijaloga i komunikacije i sa Vrhovnim sudom i Vrhovnim državnim tužilaštvom. Nadam se da ćemo uskoro imati i prelazno, ali i dugoročno rješenje za bolji status svih sudija i državnih tužilaca u Crnoj Gori, a isto tako, uporedo sa tim, radimo i na poboljšanju materijalnog statusa i za sve ostale zaposlene u pravosuđu - rekao je ministar pravde.&nbsp;
I Đukić vjeruje da će se uz dijalog, odnosno zajedničkim naporima, postići cilj.
- Sindikat sudstva Crne Gore aktivno radi na poboljšanju materijalnog statusa svih zaposlenih u sudovima Crne Gore. U prethodnom periodu intenzivni je dijalog Sindikata sudstva sa Ministarstvom pravde za izradu novog, granskog kvalitetnog ugovora za oblast sudstva - ističe Đukić.&nbsp;
Ranije je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić uputila dopis predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, ministru pravde Bojanu Božoviću i ministru finansija Novici Vukoviću povodom potrebe za hitnim privremenim rješenjem po pitanju zarada sudija.

Božović: Nadam se skorijem rješenju za bolji status sudija i državnih tužilaca

Potpredsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović saopštio je da su isplatili zaostale zarade zapošljenima u tamošnjem Komunalnom nakon višednevnog štrajka.
- Uspjeli smo u naporima da riješimo probleme u Komunalnom Budva. Opština Budva kao osnivač isplatila je zaostale zarade zaposlenima i odmah krećemo u akciju čišćenja grada - naveo je Jovanović u objavi na Fejsbuku.
Imaju, kaže, puno razumijevanje za zaposlene koji su tražili ostvarivanje njihovih prava.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fbudva086%2Fposts%2Fpfbid0Y9cyoi4NswfzT4r4jEkHj2CRVzctsQcjtxAkc3AbVMCyptr49mtoLxcLAjvausSNl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Oni koji su doveli do komunalnog haosa u našem gradu jer su nasilno i protivzakonito izvršili blokadu isplata zarade će biti sankcionisani - podvukao je on.
&nbsp;Građanima Budve i posjetiocima se izvinio jer su bili žrtve političke opstrukcije i najbrutalnijeg kršenja prava.
- Nećemo dozvoliti da naš grad i naše sugrađane niko više ikada ovako ponižava i uništava nam turističku sezonu. Ujedno se zahvaljujemo onim gradovima i preduzećima koji su ponudili pomoć u akciji čišćenja. Od naših radnika smo dobili odgovor da im pomoć nije potrebna i da ćemo sopstvenim kapacitetima uspjeti da počistimo haos i nered za koji nisu odgovorni zaposleni koji su tražili zarade već oni koji neredom žele da ostvare svoje ciljeve. Krećemo na posao - zaključio je Jovanović.

Jovanović: Opština isplatila zaostale zarade Komunalnom, odmah krećemo u akciju čišćenja grada

Molimo funkcionalne opštine kao što je Glavni grad, da pomognu građanima Budve u ovoj nezavidnoj situaciji - poručio je premijer Milojko Spajić uz video na kojem se vidi da je ovaj grad zatrpan smećem.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmickeyspajic%2Fstatus%2F1885297903293374886%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je apelovao i na nadležne u Budvi da pronađu način da hitno isplate zaostale zarade radnicima Komunalnog preduzeća i obezbijede minimum funkcionalnosti javnih usluga.

Spajić: Opštine poput Podgorice da pomognu Budvi, nadležni da nađu način da isplate zarade radnicima Komunalnog

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: zarade