lija Mandić, sin predsjednika Skupštine Crne Gore i Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića, zaposlen je u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG), filijala Beograd.
Predsjednik Borda direktora EPCG Milutin Đukanović u dokumentarno-istraživačkom filmu META - država rođaka &nbsp;rekao je da je „Ilija veoma talentovan za te poslove“.
- To je naša firma u Beogradu koja radi, funkcioniše i tu je sve po zakonu urađeno - dodao je Đukanović.
Upitan da li je to nepotizam, odgovorio je da misli da nije.
- Mislim da nije. Ima li pravo sin Andrije Mandića da se zaposli? Mislimo da je Ilija veoma talentovan i ta firma ima vrlo specifičnu djelatnost. Ta firma ostvaruje sjajne poslovne rezultate i mislilmo da će sin Andrije Mandića biti vrhunski stručnjak.. - rekao je, između ostalog, Đukanović.
Na sajtu EPCG Beograd piše da je njihovaosnovna delatnost trgovina električnom energijom i podsticanje izgradnje proizvodnih kapaciteta u oblasti obnovljivih izvora energije (OIE) u Srbiji i drugim državama regiona centralne i jugoistočne Evrope.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mandićev sin zapošljen u filijali EPCG u Beogradu, Đukanović: Veoma je talentovan

U periodu sedisvakancije Rimokatoličkom crkvom upravlja Kardinalski kolegijum, ali s vrlo ograničenim ovlašćenjima koja su propisane apostolskom konstitucijom 'Universi Dominici Gregis', prenosi N1 Zagreb.
Na dužnosti ostaju kardinal kamerlengo (komornik) – najvažniji vatikanski velikodostojnik u tom razdoblju, a to je trenutno Kevin Farel. Zatim tu su i rimski vikar, italijanski kardinal Baldasare Reina i Veliki penitencijar zadužen za pitanja oprosta grijeha kardinal Anđelo De Donatis.

Kardinalski kolegijum će rukovoditi Rimokatoličkom crkvom do izbora novog pape

Sa velikom tugom primio sam vijest o smrti Njegove Svetosti pape Franja, poručio &nbsp;je predsjednik države Jakov Milatović, na mreži X. On je istakao da je imao čast da razgovara s njim tokom posjete Vatikanu u martu 2024. godine. - Njegov duh mira, mudrosti i duboka posvećenost dijalogu i humanosti ostavili su snažan utisak na mene - navodi Milatović. Papa Franjo bio je, dodaje, duhovni lider koji je nadahnjivao srca vjernika širom svijeta. - Njegova vjera, poniznost i neumorna borba za mir, pravdu i dostojanstvo svakog čovjeka, ostaviće neizbrisiv trag. U ime građana Crne Gore i u svoje lično ime, izražavam najdublje saučešće Rimokatoličkoj crkvi i vjernicima katoličke vjeroispovijesti u Crnoj Gori i širom svijeta. Neka počiva u miru - zaključio je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042112040_e5aa94583ab3f18258dfad0f0dbbccf1c544687a349cadf788abc111d0e04b9d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042112040_e5aa94583ab3f18258dfad0f0dbbccf1c544687a349cadf788abc111d0e04b9d" data-rendition-name="original" width="572" height="546" loading="lazy" alt="X"> </figure>  &nbsp;

Milatović: Papa Franjo je bio duhovni lider čija će vjera, poniznost i neumorna borba za mir, pravdu i dostojanstvo svakog čovjeka ostaviti neizbrisiv trag

U interesu pravde i dostojanstva svakog pojedinca pozivamo nadležne institucije da bez odlaganja obustave izručenje poljskog državljanina Romana Zimijanija do odluke Ustavnog suda Crne Gore i oslobode ga iz nezakonitog pritvora – navodi se u saopštenju njegovih branioca, advokatica Marijane Laković, Jelene Đonović Vukotić, Milene Labović i njihovog kolege advokata Vuka Lutovca.
On se tereti za krivična djela iz oblasti ekonomskog kriminala i to za težak obik prevare u većem obimu, pranje novca, krađa i povreda zakona. Uhapšen je u Podgorici po međunarodnoj potjernici.
U saopštenju branioci upozoravaju na kršenje osnovnih ljudskih prava i pravne sigurnosti koje su bile tokom ekstradicionog postupka.
- Donijeta je prvostepena odluka od Višeg suda u Podgorici kojom je utvrđeno da su ispunjeni uslovi za izručenje Zimijanija Republici Poljskoj i Republici Koreji. Apelacioni sud Crne Gore, bez valjanog obrazloženja, u rekordno kratkom roku odbio je žalbu branilaca rješenjem od 15. aprila iako se radi o predmetu obimne pravne složenosti sa preko 300 stranica spisa. 
 Već narednog dana, 16. aprila Ministarstvo pravde je donijelo odluku o dozvoljenju izručenja Zimijaninija Republici Poljskoj – bez da su branioci uopšte prethodno obaviješteni o odluci Apelacionog suda, niti im je ta odluka dostavljena – navodi se u saopštenju advokatskog tima.
Ponavljaju da su branioci o toj odluci saznali od zaposlenih u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, čime su, kako smatraju, na grub način prekršeni procesni standardi i pravo na odbranu. Tek nakon što su branioci otišli u Viši sud i Ministarstvo pravde, uručene su im odluke Apelacionog suda i Ministarstva pravde. 
 
 - Protiv rješenja Apelacionog suda odmah je podnijeta ustavna žalba. Smatramo da se ovakvim postupanjem grubo krše osnovna ljudska prava Zimijanija uključujući pravo na djelotvoran pravni lijek i pravično suđenje, te da bi se njegovim hitnim izručenjem Republici Poljskoj, bez odluke Ustavnog suda, nanijela nepopravljiva šteta. Naš branjenik je i dalje u pritvoru iako mu je po rješenju Višeg suda u Podgorici, ekstradicioni pritvor mogao trajati najduže do 17. aprila 2025. godine u 21:30 časova. Uprkos toj činjenici, lice nije pušteno na slobodu. Zbog toga je jasno da se Zimijaniji od isteka pritvora 17. aprila 2025. godine, protivpravno zadržava u pritvoru, čime se dodatno produbljuje već postojeće kršenje njegovih osnovnih prava piše u saopštenju.

Advokati: Izručenjem Zimijanija Poljskoj bez odluke Ustavnog suda bila bi mu nanijeta nepopravljiva šteta

Papa Franjo umro je danas u 89. godini života, potvrdio je Vatikan. Umro je mjesec dana nakon što je otpušten iz bolnice gdje se pet nedjelja liječio zbog infekcije koja je prerasla u obostranu upalu pluća. Papa je rođen kao Horhe Mario Bergoljo, 17. decembra 1936. u Buenos Airesu, u porodici italijanskih emigranata sa petoro djece.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421110448_e86a412c809935905a150af7d823e959d0ac671b473add722cbb540fe7900876.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421110448_e86a412c809935905a150af7d823e959d0ac671b473add722cbb540fe7900876" data-rendition-name="original" width="800" height="829" loading="lazy" alt="Papa Franjo mlad"> </figure>  Kao mladić razvio je pleuritis te su mu morali ukloniti dio jednog plućnog krila, zbog čega je cijelog života imao komplikacije s plućnim bolestima. Govorio je španski, italijanski, a služio se i njemačkim jezikom. Bio je poznat i kao dobar kuvar, ljubitelj opere, fudbala, grčke klasike, Šekspira i Dostojevskog. Bergoljo je diplomirao hemijsku tehnologiju, no poslije se odlučio za sveštenički poziv te je stupio u bogosloviju. U novicijat Družine Isusove stupio je 11. marta 1958. godine. Humanističke studije završio je u Čileu, a 1963., po povratku u Buenos Ajres, završio je filozofiju na Filozofskom fakultetu kolegija “San Jose” u San Migelu. <h3>Počeo u isusovcima</h3> Sljedeće dvije godine predavao je književnost i psihologiju na kolegijumu “Imacolata” u Santa Feu, a 1966. predavao je iste predmete na kolegijumu “Salvatore” u Buenos Ajresu. Od 1967. do 1970. studirao je teologiju na Teološkom fakultetu kolegijuma “San Jose” u San Migelu. Za sveštenika je zaređen 13. decembra 1969. godine, a u Družini Isusovoj proveo je svoj treći mandat od 1970. do 1971. u Alcali de Henares u Španjolskoj, te je 22. aprila 1973. položio svoje doživotne zavjete. Između 1980. i 1986. godine bio je rektor kolegijuma i Filozofskog i teološkog fakulteta te župnik u biskupiji San Miguel. U martu 1986. otišao &nbsp;je u Njemačku kako bi ondje dovršio rad na svojoj doktorskoj disertaciji, nakon čega su ga poglavari smjestili u kolegijum “Salvatore” odakle je premješten u crkvu Družine Isusove u gradu Kordobi, gdje je vršio službu duhovnika i ispovjednika. <h3>"Kardinal siromašnih"</h3> Papa Jovan Pavle II imenovao ga je 20. maja 1992. pomoćnim biskupom Buenos Ajresa, a 27. jula iste godine primio je u katedrali u Buenos Ajresu biskupski red. Nadbiskupom koadjutorom Buenos Ajresa imenovan je 3. jula 1997., a 28. februara 1998., nakon smrti kardinala Karacina, naslijedio ga je u nadbiskupskoj službi. Kao nadbiskup putovao je javnim prevoznim sredstvima, a umjesto biskupske palate, stanovao je u iznajmljenom stanu, te je zaslužio nadimak “kardinal siromašnih”. Od novembra 2005. do novembra 2011. bio je predsjednik Argentinske biskupske konferencije. Bio je član Komisije za Latinsku Ameriku, Vijeća za porodicu, Kongregacije za bogosluženje i disciplinu sakramenata, te Kongregacije za ustanove posvećenog života. <h3>Prvi papa iz Južne Amerike</h3> Nakon što je papa Benedikt XVI odstupio s dužnosti, Bergoljo je 2013. kao papa Franjo imenovan za 266. papu Rimokatoličke crkve. Bio je prvi papa isusovac te prvi iz Južne Amerike i južne hemisfere.&nbsp; Od prvog dana bilo je jasno da je Franjov način ponašanja manje formalan od onog njegovih neposrednih prethodnika. Franjo je bio pristupačan i susretljiv. Odbacio je luksuze koji su dolazili s papstvom, poput posebne pratnje, osiguranja i slično. Franjo je odlučio da neće boraviti u službenoj papskoj rezidenciji u Apostolskoj palati, već je ostao u vatikanskom pansionu u apartmanu u kojem može primati posjetitelje i održavati sastanke. On je prvi papa nakon pape Pija X koji je živio izvan papskih stanova. Franjo se dok ga je služilo zdravlje uvijek pojavljivao na prozoru Apostolske palate tokom nedjeljnih misa. <h3>"O kako bih želio crkvu siromašnu"</h3> Bergoljo je uzeo ime Franjo po uzoru na sv. Franju Asiškog, zaštitnika siromašnih. Pojasnio je da je za vrijeme konklava sjedio pored bliskog prijatelja, umirovljenog nadbiskupa Sao Paola kardinala Klaudia Humesa. Kad su listići prebrojani i bilo je jasno da je izabran papa, kardinali su počeli pljeskati, a kardinal Humes ga je zagrlio, poljubio i rekao: “Ne zaboravi siromašne”. - Odmah sam se sjetio sv. Franje Asiškoga- rekao je papa, dodajući da je sv. Franjo čovjek mira, čovjek siromaštva, čovjek očuvanja svega stvorenoga.&nbsp; - O kako bih želio Crkvu koja je siromašna i za siromašne- rekao je papa Franjo. Kao isusovački papa, Franjo je jasno stavio do znanja da temeljni zadatak vjernika nije toliko slijediti pravila nego razlučiti na što ih Bog poziva. On je mijenjao kulturu crkve, odmičući se od ograničenog klera koji se bavi svešteničkim statusom i autoritetom te prema etici služenja. Franjo je govorio da crkveni pastiri moraju imati "miris ovaca“ te uvijek ostati blizu Božjeg naroda. <h3>Progresivni papa</h3> Franjo se s pravom može smatrati najprogresivnijim papom u dvije hiljade dugoj istoriji katoličanstva. Njegov pristup katoličkoj vjeri bio je inkluzivan, naglašavajući socijalnu pravdu, saosjećanje prema siromašnima i važnost međureligijskog dijaloga. Njegov pontifikat obilježila je posvećenost reformama unutar Crkve i otvorenost prema marginaliziranim skupinama društva. Franjo je snažno propagirao ekološku svijest, pozivao je na odgovornost prema okolini i isticao klimatske promjene kao moralno pitanje. Smatrao je da je briga za planetu neraskidivo povezana s brigom za najslabije i najsiromašnije u društvu. Neiscrpno je zagovarao mir u svijetu, uvijek tražeći mirno rješenje sukoba, iako su njegovi komentari o ratu u Ukrajini i Gazi naišli na osude raznih nacionalista. <h3>Reforma crkve</h3> Jedan od ključnih aspekata Franjovog svjetonazora bila je otvorenost prema drugim religijama i podsticanje međureligijskog dijaloga. Njegovi susreti s muslimanskim, jevrejskim i pravoslavnim vođama pokazali su nastojanja da se izgradi most razumijevanja i mira među različitim vjerama. Papa Franjo se zalagao za reformu unutar Katoličke crkve, tražio je veću transparentnost i odgovornost, osobito u borbi protiv seksualnog zlostavljanja i korupcije. Takođe je nastojao decentralizovati moć u Vatikanu i omogućiti veću ulogu laicima u crkvenim pitanjima. Franjo je posebnu pažnju dao ženama. Iako je odbacio mogućnost ženskih sveštenika, na funkcije u crkvi imenovao je najviše žena od svih papa dosad. Postavio je niz liberalnih i progresivnih kardinala i biskupa širom svijeta, trajno promijenivši sliku Katoličke crkve. <h3>Novi odnos prema marginalizovanima</h3> Za razliku od svojih prethodnika, Franjo je pokazao veću fleksibilnost prema osjetljivim društvenim pitanjima poput prava LGBTQ+ osoba, migranata i manjina.&nbsp; - Ako je neko homoseksualac i ljubi Boga, ko sam ja da mu sudim- govorio je. Pozivao je na saosjećanje i prihvatanje svih ljudi, nezavisno o njihovom životnom putu i pozadini. Svakog Velikog četvrtka prao je noge zatvorenicima u rimskim zatvorima. Franjo je opisivao seksualni užitak kao "dar od Boga" u kojem treba uživati s mjerom. Dodao je da "u hiršćanstvu ne postoji osuda seksualnog nagona" i da je iskustvo zaljubljenosti "jedan od najčišćih i najljepših ljudskih osjećaja", koji je i sam prema priznanju doživio u mladosti. Papa se protivio abortusu smatrajući ga ubistvom, no nikada nije tražio njegovu zabranu. <h3>Crkva u modernom dobu</h3> Vodeći se načelima Drugog vatikanskog koncila, papa je Katoličku crkvu približio modernom dobu, odbacujući klerikalizam kao zaostalu ideju iz srednjeg vijeka. Za instituciju za koju se zna reći da vjekovima kasni za savremenim dobom, Franjo je uz Pija VI i Jovana XXIII onaj koji je učinio najveće iskorake da crkva ulovi korak s vremenom u kojem žive njeni vjernici.&nbsp; Papa Franjo ostavlja crkvu koja je bliža ljudima i usmjerenija na pravdu, milosrđe i inkluzivnost, a preostaje da se vidi hoće li njegovi nasljednici nastaviti tim putem. Horhe Bergoljo biće i prvi papa od Lava XIII koji će biti sahranjen izvan Vatikana. Na vlastiti zahtjev promijenio je tradiciju sahrane tako da on neće uključivati tradicionalna tri kovčega, a njega će umjesto toga sahraniti u jednostavnom drvenom kovčega. <h3> </h3>

Ko je bio papa Franjo: Najprogresivniji papa, kardinal siromašnih i reformator

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: zaposlenje

Mandićev sin zapošljen u filijali EPCG u Beogradu, Đukanović: Veoma je talentovan

Kardinalski kolegijum će rukovoditi Rimokatoličkom crkvom do izbora novog pape

Milatović: Papa Franjo je bio duhovni lider čija će vjera, poniznost i neumorna borba za mir, pravdu i dostojanstvo svakog čovjeka ostaviti neizbrisiv trag

Advokati: Izručenjem Zimijanija Poljskoj bez odluke Ustavnog suda bila bi mu nanijeta nepopravljiva šteta

Ko je bio papa Franjo: Najprogresivniji papa, kardinal siromašnih i reformator

PRATITE TVe UŽIVO