Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović saopštio je da je 24. marta bilo 249 više zaposlenih u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) u odnosu na 1. januara 2021. godine, a da je za godinu broj radnika smanjen za 55.
Šahamnović je to naveo u pisanom odgovoru na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) Sonje Milatović koliko je zaposlenih u Elektroprivredi Crne Gore bilo 1. januara 2021. godine, a koliko 24. marta 2025, kao i koliko zaposlenih na današnji dan ima kcćrka firma Solar gradnja.
Ministar je kazao da je pitanje zapošljavanja u okviru EPCG grupacije kompleksno i višeslojno pitanje koje se duže vrijeme razmatra u parlamentu.
On je saopštio da je 1. januara 2021. u Elektroprivredi bilo 938 radnika, a 24. marta taj broj je iznosio 1.187.
- U skladu sa strateškim opredjeljenjima, menadžment EPCG je tokom 2024. godine započeo proces racionalizacije radne snage. U periodu od aprila 2024. do marta 2025. godine broj zaposlenih smanjen je za 55. Očekuje se da će se ovaj proces nastaviti i u 2025. godini, te da će do kraja godine broj zaposlenih iznositi oko 1.150 – što predstavlja dodatno smanjenje za 37 radnih mjesta - naveo je Šahmanović.
On tvrdi da se racionalizacija ne sprovodi na štetu kvaliteta ili stručnosti. U proteklom periodu, dodaje Šahmanović, kadrovska struktura je značajno podmlađena.
- Prosječna starost zaposlenih smanjena je sa 49 na 45 godina, a u radni odnos primljeno je oko 80 inženjera različitih tehničkih profila. Na taj način EPCG gradi kapacitete za suočavanje sa izazovima energetske tranzicije i modernizacije sektora - ocijenio je Šahmanović.
<h2>"Trasiran put ka održivosti Solar gradnje"</h2>
Kada je riječ o ćerki-firmi EPCG – Solar gradnja, 24. marta ove godine bilo je 421 zaposleni. Šahmanović ističe da su, nakon dvije godine negativnog poslovanja, u 2024. godini ostvareni uslovi za pozitivan finansijski rezultat – u iznosu od 91.333,78 eura. Time je, ističe on, trasiran put ka finansijskoj stabilnosti i dugoročnoj održivosti ovog privrednog subjekta.
- Bez obzira na izazove koje prate proces racionalizacije, EPCG AD Nikšić se danas nalazi u najznačajnijem investicionom ciklusu u svojoj novijoj istoriji – sa projektima ukupne vrijednosti od preko pola milijarde eura. Ovi projekti predviđaju povećanje proizvodnih kapaciteta za dodatnih 600 MW, što će imati izuzetan značaj za energetsku nezavisnost, ubrzanje tranzicije ka obnovljivim izvorima i ekonomski razvoj Crne Gore - smatra Šahmanović.
On je naglasio i da je u završnoj fazi ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, investicija vrijedna 72 miliona eura, čiji se završetak očekuje do kraja 2025.
<h2>Obećanja</h2>
Konstatuje da je tema zapošljavanja u EPCG prečesto bila predmet političke retorike, umjesto stvarnog i konstruktivnog dijaloga u pravcu pronalaženja održivih rješenja.
- I kao bivši državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija, a danas u ulozi koordinatora rada Ministarstva energetike, zajedno sa svojim timom, daću podršku i insistiraću na unapređenju sistema zapošljavanja u sektoru energetike – sa ciljem da on bude transparentniji, pravedniji i efikasniji. U tom duhu, Ministarstvo sa posebnom pažnjom prati sve konkretne korake koje u tom pravcu preduzima menadžment EPCG - naveo je Šahmanović u odgovoru.
On poručuje da Ministarstvo energetike, zajedno sa Vladom Crne Gore, pomno prati sve aktivnosti upravljačkih struktura EPCG grupacije, sa ciljem da se djeluje odgovorno, strateški i u punom skladu sa javnim interesom "uz jasno opredjeljenje ka optimalnom upravljanju ljudskim resursima, jačanju stručnih kapaciteta i ostvarivanju ambicioznih razvojnih ciljeva".
- Naš zajednički cilj ostaje izgradnja snažnog, stabilnog i održivog elektroenergetskog sistema Crne Gore – u kojem su profesionalnost, odgovornost i razvoj u službi svih građana - zaključio je Šahmanović.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šahmanović: EPCG od 2021. zaposlila 249 ljudi, za godinu broj radnika smanjen za 55

Uprkos obećanjima resornog ministra ekologije, održivog i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, da će zaposleni u Nacionalnim parkovima danas primiti februarske zarade, oni još nijesu dobili zarade.
Kako Portal Analitika saznaje od zaposlenih u ovom preduzeću, nakon što ima danas nijesu uplaćene zarade, dobili su još jedno obećanje - da će im plate biti uplaćene u ponedjeljak.&nbsp;
Redakciji Portala Analitika obratili su se zaposleni pojednici iz NP još prošlog petka, 14. marta, žaleći se da im kasne plate, nakon čega su iz ovog medija upravi Nacionalnih parkova uputili pitanja o razlozima za kašnjenje zarada zaposlenima u tom preduzeću. Odgovore do objave ovog članka nijesu dobili.&nbsp;
Iako je 12. marta iz Ministarstva finansija saopšteno da su nakom prijema zahtjeva od strane resornog Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera primili zahtjeve, “odmah otpuštena sredstva iz budžeta za to preduzeće”, radnicima plate i dalje kasne.&nbsp;
Podsjećamo, juče je Ćulafić kazao da očekuje da će zaposlenima u Nacionalnim parkovima danas biti isplaćene plate. Istakao je da se NPCG suočavaju sa finansijskim izazovom, te da Vlada treba da odluči o sporazumu kojim bi im Ministarstvo prebacilo 850 hiljada eura za ovu godinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fnacionalni-parkovi-januarska-plata-nije-kasnila-cekamo-budzetska-sredstva-za-februarsku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Zaposleni u Nacionalnim parkovima i dalje čekaju februarsku platu, uprava ćuti

To što odluka o ponovnom imenovanju Mladena Mikijelja za direktora Morskog dobra još nije donijeta izaziva zabrinutost među zaposlenima, kazali su u tom preduzeću.
Ta okolnosti, kako su rekli u Morskom dobru, mogla bi uticati na stabilnost poslovanja i realizaciju ključnih aktivnosti preduzeća.&nbsp;
U Morskom dobru kažu i da je ugroženo operativno funkcionisanje trajektne linije Kamenari - Lepetane. Tri trajekta čekaju remont, ali zbog nedostatka potpisa direktora proces je, ističu, praktično u blokadi.&nbsp;
- Takođe, jedan trajekt trenutno nema dovoljno goriva za rad, jer zbog administrativnih prepreka, odnosno nemogućnosti potpisivanja računa, ne možemo izmiriti obaveze prema Jugopetrolu, što bi moglo dovesti do obustave isporuke uprkos postojećem ugovoru - kazali su u Morskom dobru.
Sve bi, smatraju, moglo usloviti lančanu reakciju.
- Nezadovoljstvo korisnika, pobunu lokalnog stanovništva, pa čak i štrajk zaposlenih - zaključeno je u saopštenju.

Morsko dobro: Zaposleni zabrinuti što nema odluke o imenovanju Mikijelja, moguća lančana reakcija

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) tvrde da januarska zarada nije kasnila, već da je isplaćena blagovremeno iz sredstava preduzeća 5. februara. Kako su iz NPCG-a kazali Portalu ETV, očekuju uplatu budžetskih sredstava kako bi izvršili isplatu zarada za februar.
Pojedini zaposleni u Nacionalnim parkovima javili su se našoj redakciji razočarani što im, kako su rekli, drugi mjesec kasne plate. Zaposleni, koji su htjeli da ostanu anonimni, tvrde da se ova situacija dešava prvi put u prethodnih skoro deceniju.
Istu informaciju sa javnošću je podijelio danas Nemanja Bulatović iz Građanskog pokreta URA. On je kazao da su se toj partiji obratili zaposleni u Nacionalnim parkovima da još nijesu primili zaradu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbulatovic-nema-plata-u-nacionalnim-parkovima-spajic-prevario-zaposlene&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Siguran sam da niko u Crnoj Gori nije vjerovao da će premijer Spajić ispuniti nedavno dato obećanje da će svima kojima kasni uplata iz državnog trezora da će je on lično od svog novca isplatiti, ali je prosto nevjerovatna lakoća sa kojom premijer države izgovara neistine, dok istovremeno u problem dovodi finansijsku stabilnost države. Više nema sumnje da je stanje u državnoj kasi katastrofalno i da su osim penzija ugrožene i plate - uvjeren je on.
<h2>Očekuju isplatu budžetskih sredstava</h2>
Međutim, u Nacionalnim parkovima demantuju navode o kašnjenju januarske plate. Za Portal ETV kažu da isplata zarada u ovom periodu zavisi od transfera iz državnog budžeta, te da plata za januar nije kasnila jer su uspjeli da je isplate iz sopstvenih sredstava uz dodatnih 70 hiljada eura iz privremenog finansiranja.
Dodaju da je za januarsku zaradu izdvojeno 298.587,86 eura dok je trošak prevoza iznosio 12.360,01 eura.
- Isplata zarada zaposlenima u JPNPCG za januar realizovana je blagovremeno, 5. februara 2025. godine. Ističemo da se shodno internim aktima Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore (Kolektivni ugovor, član 14) zarada zaposlenima isplaćuje mjesečno najkasnije do 5. u mjesecu - navedeno je u odgovorima NPCG-a našem portalu.
U tom preduzeću očekuju uplatu budžetskih sredstava i s tim u vezi isplatu zarada za februar za 336 zaposlenih u JP i pet organizacionih jedinica - nacionalnih parkova Crne Gore, od kojih 309 stalno zaposlenih, dok su ostali angažovani po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima na Ulcinjskoj solani.&nbsp;
- Kao uporedni pokazatelj o broju zaposlenih u JPNPCG, navodimo da je u avgustu 2024. godine bilo 363 zaposlenih. Podsjećamo da se Javno preduzeće do početka turističke sezone finansira iz budžeta shodno zakonu - kažu u Nacionalnim parkovima.
<h2>Rade na obezbjeđivanju i povećanju izvora prihoda</h2>
U cilju obezbjeđivanja redovnog isplaćivanja zarada, menadžment Javnog preduzeća, kako kažu u NPCG-u, preduzeo je i preduzima sve neophodne mjere u nadležnosti ovog državnog subjekta koji upravlja prostorima pet nacionalnih parkova, Ulcinjskom solanom i Botaničkom baštom Dulovine.&nbsp;
Tvrde da u kontinuitetu sprovode aktivnosti u cilju obezbjeđivanja i povećanja postojećih izvora prihoda.&nbsp;
- U ovom periodu, angažovani su svi kapaciteti Službi u cilju pripreme predstojeće turističke sezone kako bi se odvijala na kvalitetan način i zadovoljstvo posjetilaca čiji se broj povećava iz godine u godinu. Istovremeno, sprovode se aktivnosti u cilju realizacije programskih aktivnosti definisanih ključnim strateškim dokumentima na zaštiti i unapređenju najznačajnijih biodiverzitetskih komponenti NPCG, te podstiče unapređenje i razvoj održivih oblika turizma u saradnji sa lokalnim upravama i zajednicama - navedeno je u odgovorima Nacionalnih parkova.
Od posebnog su značaja, dodaju, i aktivnosti u osmišljavanju i realizaciji projektnih aktivnosti kojima se obezbjeđuju nedostajuća sredstva iz fondova EU u cilju unapređenja infrastrukture i materijalno-tehničkih sredstava neopohodnih za aktivnosti stručnih, kao i Službi zaštite.
- U tom pravcu, nacionalni parkovi kao područja koja baštine najvrijedniju prirodnu riznicu Crne Gore, smatramo da zaslužuju snažniju podršku državnog budžeta, institucija sistema i ukupne društvene zajednice u očuvanju njihovih vrijednosti - zaključeno je u odgovorima Nacionalnih parkova Portalu ETV.

Nacionalni parkovi: Januarska plata nije kasnila, čekamo budžetska sredstva za februarsku

META planira da smanji oko pet odsto radne snage, fokusirajući se na zaposlene s najslabijim rezultatima.
Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg obavijestio je zaposlene o odluci putem memoranduma objavljenog na internom forumu Workplace. Zakerberg je radnicima poručio da će 2025. biti "intenzivna godina."
<h2>Najveće otpuštanje od masovnih 2022. i 2023. godine</h2>
Kompanija je u zasebnoj poruci, koju je objavio jedan od direktora, navela da izlazi iz saradnje s "približno pet odsto najslabijih radnika".
Meta trenutno ima više od 72.000 zaposlenih, prema najnovijem tromjesečnom izvještaju.
Objavila je da će zaposleni pogođeni otkazima biti obaviješteni do 10. februara, te će dobiti otpremnine u skladu s prethodnim paketima. Ovo smanjenje radne snage najveće je od masovnih otpuštanja 2022. i 2023. godine, kada je kopanija otpustila 21.000 radnika, što je gotovo četvrtina ukupne radne snage.
Prve informacije o rezovima objavio je Bloomberg, pozivajući se na interni memorandum.
<h2>"Kulturna prekretnica"</h2>
Ova odluka dolazi nakon velikih operativnih promjena unutar Mete s ciljem jačanja odnosa s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Prošle sedmice Zakerberg je najavio kraj programa provjere činjenica preko trećih strana te prelazak na model "Community Notes" sličan onome na platformi X, koju vodi Ilon Mask, gdje korisnici dodaju kontekst objavama.
- Nedavni izbori takođe se čine kao kulturna prekretnica prema ponovnom davanju prioriteta slobodi govora, stoga se vraćamo korijenima i fokusiramo na smanjenje grešaka, pojednostavljenje naših pravila i obnovu slobode izražavanja na našim platformama - rekao je Zakerberg u videoobjavi.
<h2>"Nećemo otpustiti sve koji nisu ispunili očekivanja"</h2>
CNBC je objavio Zakerbergov interni memorandum.
- Meta radi na razvoju nekih od najvažnijih tehnologija na svijetu. Vještačka inteligencija, pametne naočare kao sljedeća računarska platforma te budućnost društvenih mreža. Ovo će biti intenzivna godina, i želim osigurati da u našim timovima imamo najbolje ljude. Odlučio sam da podignem ljestvicu upravljanja učinkom i brže uklonim radnike s niskim rezultatima. Obično ljude koji ne zadovolje očekivanja otpustimo unutar godine dana, ali sada ćemo sprovesti opsežnije rezove utemeljene na izvedbi u ovom ciklusu, s planom da popunimo ta radna mjesta u 2025. - navedeno je u memorandumu.
Zakerberg je poručio da neće otpustiti sve koji nisu ispunili očekivanja ako su optimistični u pogledu njihovih budućih rezultata, a onima koje otpusti pružiće velike otpremnine u skladu s prethodnim rezovima.
- Dalje smjernice za menadžere biće dostavljene prije procesa procjene. Zaposleni koji su pogođeni otkazima biće obaviješteni do 10. februara ili kasnije, zavisno o njihovoj lokaciji izvan SAD-a - stoji u Zakerbergovom memorandumu.

Meta otpušta pet odsto radnika: "Otkaz će dobiti oni s najslabijim rezultatima"

Više od polovine zaposlenih u komapniji Port of Adria saglasno je da stupi u štrajk koji je bio zakazan za danas, a među zahtjevima je povećanje zarada od 15 posto i potpisanje Kolegivnog ugovora sa poslodavcem. Međutim, štrajk je zabranjen do pravosnažnosti sudske odluke po tužbi poslodavca, kompanije Port of Adria, piše Primorski portal.
Rijetka prakska u crnogorskim sudovima. Po tužbi Port of Adria, na “optuženičkoj klupi” u Osnovnom sudu u Baru su dvije sindikalne organizacije ove kompanije: Sindikalna organizacija zaposlenih u AD „Port of Adria“ (PoA) i Sindikalne organizacije Port of Adria. Prema saznanju Primorskog portala, sudija Osnovnog suda u Baru Sabina Ličina suđenje je zakazala za sledeću sedmicu.
Port of Adria je 3.januara podnio Osnovnom sudu u Baru tužbu sa privremenom mjerom, sa zahtjevom da se utvrdi da je nezakonita odluka o stupanju u štrajk, koji je zakazan za dan 9. januar 2025. godine.
- Osnovni sud u Baru je donio odluku povodom privremene mjere na način što je istu usvojio i odlučio da se zabranjuje organizovanje štrajka do pravosnažnosti odluke po tužbi. Ročište povodom zahtjeva iz tužbe će se odrzati tokom sledeće sedmice - kazala je za Primorski portal PR Osnovnog suda u Baru sudija Tamara Spasojević.
Sudija Spasojević je potvrdila da su ovakvi zahtjevi rijetki u praksi Osnovnog suda u Baru, i uopste u sudskoj praksi Crne Gore.
Kao osnov za tužbu izvršni direktor Sedat Kara ispred kompanije PoA je pored ostalog naveo: “Poslodavcu nisu dostavljene predmetne odluke izvršnih odbora oba reprezantativna sindikata na osnovu kojih se stupa u štrajk, što je štrajkački odbor bio u obavezi da uradi. Dalje, štrajkački odbor nije dostavio ažurirani spisak zaposlenih koji su u štrajku u roku od 24 sata nakon nastupljenih izmjena u spisku”. Sa druge strane, čelnici sindikata navode da su dostavili svu traženu dokumentaciju od početka organizacije štrajka koji je bio najavljen za 9. januar.
Reprezentativni sindikati na zajedničkoj sjednici krajem 2024. godine su odlučili da pokrenu štrajk i formiraju štrajkački odbor koji će dalje rukovoditi organizacijom štrajka. Na tužbu poslodavca o nezakonitostima štrajka zbog nemanja pojedinačnje odluke izvršnih odbora reprezentativnih sindikata napomenuli su da je prema Zakonu o štrajku dovoljno da štrajk pokrene jedan reprezentativni sindikat.
Od ukupno 282 zaposlena u kompaniji Port of Adria, Primorskom portalu je potvrđeno da je su za štrajk saglasna 144 radnika.
U zahtjevima radnika je povećanje zarada za 15 odsto.
Zahtjevi štrajka odnose se na dogovor iz 2023. godine, kako su kazali, kada je dogovoreno povećanje plata u iznosu od 40 odsto za sve zaposlene u kompaniji. Naime, plate su od tada uvećane za 20 odsto i zatim oko šest, a planirano povećanje od preostalih 15 odsto je obećano za januar ove godine.
Čelnici dva sindikata kompanije Port of Adria Ratko Stanisavljević i Zoran Martinović istakli su da poslodavac, odnosno direktor PoA Sedat Kara nije ispunio taj dogovor, podsjećajući da pregovori sa čelnicima menadžmenta nisu urodili plodom te da su zbog toga planirali da stupe u štrajk.

Zaposleni u Port of Adria tražili povećanje plate od 15 odsto pa završili na “optuženičkoj klupi”

Dio zaposlenih u AD „Port of Adria“ Bar stupiće u štrajk 9. januara zbog nepoštovanja dogovora sindikata i poslodavca o povećanju njihovih zarada, počevši od januara ove godine, kao i zbog odbijanja pregovora na izradi Kolektivnog ugovora kod poslodavca.
Postavljeni štrajkački zahtjevi su povećanje zarade od 15 odsto, izrada kolektivnog ugovora kod poslodavca i isplata režijske zarade za zaposlene koji su u štrajku za vrijeme trajanja štrajka.
- Povodom alarmante situacije u kojoj su se našli zaposleni i bili prinuđeni da pokrenu štrajk, Sindikalna organizacija AD Port of Adria Bar je svoju najavu za štrajk uputila i Ministarstvu pomorstva i Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga - saopšteno je iz Unije slobodnih sindikata.

Dio zaposlenih u „Port of Adria“ kreće u štrajk, traže veće plate

Ministarstvo zdravlja preduzima i preduzeće sve neophodne radnje iz svoje nadležnosti u cilju zaštite zdravlja zaposlenih u preduzeću Port Adria, a nakon što su se radnici obratili zdravstvenim ustanovama sa analizama koje ukazuju na povećan procenat olova u krvi i sumnje na trovanje teškim metalima, saopšteno je iz resora Vojislava Šimuna.
U Ministarstvu kažu da su, odmah po saznanju za ovaj problem, stupili u kontakt sa Institutom za medicinu rada ''Dr Dragomir Karajović'' u Beogradu, referentnom regionalnom ustanovom u oblasti zaštitie stanovništva od jonizujućih zračenja i profesionalne toksikologije.&nbsp;
- Dogovoren je hodogram aktivnosti u cilju zaštite zdravlja pacijenata sa sumnjom na trovanje teškim metalom, a nakon što zaposleni iz barske Luke prođu dijagnostiku u Kliničkom centru Crne Gore - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako tvrde, prvi rezultati analiza koje su poslate Institutu u Beogradu ukazuju da se radi o hroničnom procesu te vrijednostima olova u krvi koje su u granicama dozvoljenog u odnosu na profesionalni angažman i izloženost zaposlenih na ovom radnom mjestu.
- Ipak, kako bi u potpunosti otklonili sve sumnje i u skladu sa medicinskom doktrinom i etikom ovaj proces zaokružili dijagnostikom i eventualnim liječenjem pacijenata već od sjutra u Kliničkom centru je organizovan prijem za prvu grupu radnika iz preduzeća ''Port of Adria'', nakon čega će u skladu sa zdravstvenim stanjem i medicinskim indikacijama po potrebi biti poslati u beogradski Institut ''Dr Dragomir Karajović'' - poručuju u Ministarstvu zdravlja.

Ministarstvo zdravlja: Zaposleni u preduzeću Port of Adria biće adekvatno zbrinuti

Pemijer Milojko Spajić je u ime Vlade i svojih koalicionih partnera Andrije Mandića i Alekse Bečića poručio da će ispraviti sve nepravde prema radnicima Crne Gore koje su im nanijete u prethodnih trideset godina.
Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore pita navedene funkcionere da li se radnici javne uprave i pravosuđa računaju u dio tih nepravdi i da li će i njima izaći u susret. U Sindikatu pitaju da li je izjava data samo kao kontekst jedne uobičajne predizborne kampanje.
Konstatuju da su radnici Košute morali mjesecima i mjesecima da protestuju i blokiraju krucijalne saobraćajnice da bi se se sada Vlada sjetila i kitila rješenjem ovog problema.
- A zašto tu obavezu nisu ispoštovali poslije njihovog prvog protesta i blokade. Zar je trebalo toliko da se muče ovi napaćeni ljudi, zar je trebalo da dođu neki izbori da bi vi gospodo vlastodršci dobili minimum saosjećanja - navedeno je u saopštenju Sindikata uprave i pravosuđa.
Obraćajući se Mandiću i Bečiću, iz Sindikata uprave i pravosuđa su rekli da zaposlenima javne uprave duguju uvećanje koeficijenata od 10 odsto za 2024. godinu.
- Veoma brzo doći će isto uvećanje za 2025. godinu. Zar je trebalo da tužimo Vladu kako bi ste ispoštovali propisano, zar će trebati da država plaća enormne iznose po osnovu niza pratećih troškova tužbe - pitaju u sindikatu.
Kako ističu, svih 23 hiljade radnika javne uprave dobro znaju da oni blokiraju početak rada Stambene zadruge Odgovornost, iako su Vlada i Sindikat uprave i pravosuđa njeni osnivači i iako je budžetom obezbjeđeno milion eura za ovu godinu po tom osnovu.
- Hoćete li uvaženi funkcioneri odblokirati početak njenog rada i ispoštovati obećanje da će te izaći u susret svih neriješenih problema radnika. Čitava javna uprava i pravosuđe željno isčekuje da se po prvi put u njenoj modernoj istoriji pokrene pitanje rješavanja stamene problematike. Vi ste jedini krivci za njenu blokadu, a sa druge strane tako izdašno dajete obećanja koja će trajati samo do skorijih izbora - naglašeno je u saopštenju.
Preporučuju odgovornima da požure i krucijalna pitanja uvećanja koeficijenata i Stambene zadruge riješe prije 29. septembra, "jer ćete od 23 hiljade zaposlenih javne uprave i članova njihovih porodica na taj dan dobiti veliki šamar, gdje do sada vašim odnosm to i zaslužujete".
- Uvaženi predsjedniče Mandiću, znate li da su naše plate najmanje u Crnoj Gori, a vi ste glasali da nam ih ne uvećaju. Uvaženi predsjedniče Skupštine Crne Gore i uvaženi potpredsjeniče Vlade gospodine Bečiću, dajte nam plate koje ste dali radnicima Rudnika uglja, Elektro privrede, Termoelektrane, Cedisa, Monteputa, prosvjete. Naše škole nisu ništa manje vrijedne od njihovih. Srednja škola u ovim preduzećima ima mnogo veću platu nego naši zaposleni sa visokom stručnom spremom, a da o članovima rukovodstava zajedno sa upravnim odborima ne govorimo. Članovi upravnih odbora ovih preduzeća imaju po nekoliko hiljada eura nadoknade, dok im lični doprinosi i rezultati nisu baš na zavidnom nivou. Uvećali ste koeficijente prosvjetnim radnicima, čak ne u iznosu koji je trebalo, dok nama, zdravstvenimm radnicima, policiji, vojsci i ostalima niste, mi smo za vas izgleda manje bitni - navedeno je, između ostalog, u obraćanju Sindikata uprave i pravosuđa.
Ističu da je plan da se programom Evropa 2 izvrši najveća prevaru svih radnika u Crnoj Gori ikada.
- Oslobađajući državu plaćanja doprinosa za PIO u visini 5,5 odsto vi ste zaposlenima javog sektora uzeli 50 miliona eura godišnje. Hvaleći se da ste uvećali plate, obmanuli ste sve. Iz našeg ličnog dijela bruto zarade doprinosa za PIO, uzeli ste pet odsto, te mimo naše volje usmjerili u neto zaradu, a penzije će nam samo po tom osnovu biti manje za 10,5 odsto - ističu u Sindikatu.
Napominju da će sadašnja prosječna zarada nakon uvećanja kroz Evropu 2 biti uvećana oko 50 eura, srednjoškolcima od 30 do 35 eura. 
- Kada se uveća prosječna zarada na hiljadu eura, sadašnja prosječna zarada će biti oko 870 eura, što znači da će im lični koeficijent koji je glavni element za određivanje visine buduće penzije biti manji za oko 13 odsto - napominje se u saopštenju.
U Sindikatu uprave i pravosuđa kažu i da nisu tačni navodi eksperata da se povećanjem neto zarada povećava bruto zarada, već smanjuje za gro zaposlenih.
- Kalkulatorom za izračunavanje budućih neto i bruto zarada sadašnja prosječna plata od 820 eura kada se uveća iznosit će 870 eura, dok se istom bruto zarada sa sa 1.071 eura smanjuje na 1.016 eura. I da, gdje je onaj kalkulator koji je pokazivao povećanje od 25 odsto, ko ga to izbrisa gumicom - dodaje se u saopštenju.
Target programa Evropa 2 su, navode u Sindikatu, očigledno glasači sa minimalnom zaradom i minimalnom penzijom, kojima je usmjereno onih 50 miliona eura uzetih iz javnog sektora, "a još uzrokujete deficit prema Fondu PIO od oko četiri stotine miliona eura".
- Na prste se trenutno mogu prebrojati oni koji u privatnom sektoru rade za ispod šest stotina eura plate, a tako je i u javnom sektoru gdje ovoj kategoriji pripadaju higijeničari i treći stepen stručne spreme. Svi navedeni i te kako zaslužiju minimalnu zaradu od šest stotina eura, čak naprotiv oni zaslužuju onih sedam stotina koje ste obećali u predizbornoj kampanji gospodo vlastodršci. Zašto niste, kako je trebalo da uradite, linearno uvećali svim ostalim plate i penzije u istom procentu kao ovim kategorijama sa minimalnim platama i penzijama. Broj predstavnika ovih grupacija je mnogo velik, isti će vas kazniti jer to i zaslužujete. - naglašeno je u saopštenju.
U Sindikatu uprave i pravosuđa konstatuju da je Spajić sa kolegama obećao mnogo, a nije ispunio.
- Pa nas sada pokušavate vrijeđanjem intiligencije ubijediti da je crno bijelo. Poštovani predstavnici Vlade imate veoma kratak period da ispravite sve nepravde koje ste uradili zaposlenima javne uprave i pravosuđa, međutim to u odnosu na vaš senzibilitet, nedostatak empatije i transparentosti ni ne očekujemo - zaključeno je u saopštenju.

Sindikat uprave i pravosuđa: Malo vremena da Vlada ispravi sve nepravde učinjene našim zaposlenima

Vrijeme praznika period je kada bi svi zajedno trebalo da se podsjetimo onih temeljnih vrijednosti koje su osnovna životna odrednica svakog pojedinca - ljubav, praštanje, pravednost i dobročinstvo - kazao je predsjednik Demokratske partije socijalista Crne Gore Danijel Živković.
Neka nas, kako dodaje, i ovaj dan podsjeti još jednom na važnost svakodnevne privrženosti tim vrijednostima uz posvećenost izgradnji građanskog društva ispunjenog pravdom i društvenom kohezijom.
- U to ime, svim građanima pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti želim srećan Uskrs uz želju da ga provedu sa svojim najbližima u toplini porodičnog doma u miru i spokoju - poručio je Živković.

Živković čestitao Uskrs: Ljubav, praštanje, pravednost i dobročinstvo temeljne vrijednosti

Izraelski ministar finansija, ultradesničar Bezalel Smotrih, zatražio je danas da se potpuno okupira Pojas Gaze i, "ako se pokaže neophodno" - na vojnu upravu.
Smotrih, iz ultradeničarske partije Religiozni cionizam, ističe da je time podržao poruku premijera Benjamina Netanjahua da rat ne smije da se završi bez potpunog poraza Hamasa i uklanjanja te palestinske islamističke organizacije iz Gaze.
- Ovo je način da se osigura naša bezbjednost i da se taoci brzo vrate - naveo je na mreži X.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je danas da Izrael „nema drugi izbor nego da nastavi sa borbama u Gazi“, dodajući da se rat neće završiti prije nego što Hamas bude uništen, taoci oslobođeni i osigurano da ta teritorija ne predstavlja prijetnju za Izrael.

Izrealski ministar predložio potpunu okupaciju Gaze

Podgoričanin Danilu Mandiću (35) određeno je zadržavanje do 72 sata nakon što je ranio je sinoć ranio dvojicu sugrađana.
Mandić, inače bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Andrije Mandića, je, oko 3:40 sati, na raskrsnici ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića vozilom blokirao put oštećenima i ispalio više hitaca od kojih su zadobili povrede u predjelu nogu. Zatim je pobjegao, da bi se poslije sam predao policiji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5882%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbratanic-andrije-mandica-ranio-dvojicu-sugradana-pa-se-predao-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Danas je saslušan u Višem državnom tužilaštvu i određeno mu je zadržavanje.
- Osumnjiceni D.M saslušan zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju i donijeto je rješenje o zadrzavanju do 72 sata - rečeno je Portalu ETV iz Višeg tužilaštva.
Danilo Mandić slovi za bezbjednosno-interesantnu osobu i hapšen je više puta. Po potjernici su mu 2021. godine stavljene lisice na ruke, nakon što je, prilikom racije, u jednom podgoričkom lokalu policija kod njega pronašla pištolj.
On je avgustu 2020, u podgoričkom lokalu "Riter" prijetio pištoljem P.K. i njegovom drugu F.F, koji je uspio da oduzme pištolj iz Mandićevih ruku i da ga preda obezbjeđenju kafića. Nakon toga, Mandić je bio u bjekstvu.
Istražitelji su utvrdili da je pištolj marke "frans polis" kalibra 7,65 mm registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rečeno u izjavi pred policijom, ustupio prije nekoliko godina.
Pobjeda je ranije pisala da je, tokom saslušanja, Andrija Mandić u policiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svoga kuma, da to nije prijavio, te da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom je pištolj predao svom sinovcu Danilu.

Brataniću i tjelohranitelju Andrije Mandića zadržavanje do 72 sata zbog ranjavanja dvojice muškaraca

Crnogorska policija uhapsila je dvije osobe zbog vožnje pod dejstvom droga, a jednu zbog vožnje pod dejstvom alkohola, saopštili su iz Uprave policije.
Navodi se da je policija u Kotoru uhapsila C.T. iz Turske koji je vozio sa 2,69 promila alkohola u organizmu.
- Uhapšeni su J.R. (25) iz Kotora koji je vozilom upravljao pod dejstvom marihuane i Kotoranin M.B. (34) koji je vozio pod dejstvom marihuane i kokaina - kaže se u objavi policije na platformi X.
Iz policije su rekli da su Kotorani L.I. (29) i L.P. (23) uhapšeni zbog odbijanja testiranja na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu.
- Nakon čega ih je sudija za prekršaje kaznio zabranom upravljanja vozilom na četiri mjeseca i novčanom kaznom od po 600 eura - kazali su iz policije.

Kroz Kotor vozili sa 2,69 promila alkohola u krvi i pod dejstvom droga

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: zaposleni