Uprava Glavnog grada na čelu sa gospodinom Sašom Mujovićem, zbog neefikasne realizacije Budžeta u narednu godinu prenosi 38 miliona, kazao je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Filip Terzić.
Terzić je na mreži X naveo da bi red bio da Mujović ispoštuje dato obećanje i isplati zimnicu zaposlenima, koji se danas suočavaju sa rekordnim cijenama hrane, stanarina, vode, struje, parkinga, a uskoro i usluga Čistoće.
- Novca ima, volje nema - konstatovao je Terzić

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Terzić: Novca za zimnice zaposlenih u Glavnog gradu ima, ali ne i volje

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv zaposlenog u Crnogorskoj komercijalnoj banci- Filijala Kotor, M.V., kojeg terete da je zloupotrebom položaja nezakonito prisvojio više od 500.000 eura sa računa klijenata banke. 
 
- Više državno tužilaštvo u Podgorici nakon okončanog izviđaja podiglo je optužnicu protiv M.V., kojem se stavlja na teret da je bez pravnog osnova i neovlašćeno, zloupotrebljavajući svoj položaj odgovornog lica, zaposlenog na radnom mjestu - ekspert kreditni referent u privrednom društvu Crnogorska komercijalna banka - Filijala Kotor, u periodu od skoro godinu dana, u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, aktiviranjem platnih kartica koje su prethodno po njegovom zahtjevu izdate, neovlašćeno podizao novac sa bankomata CKB banke u Kotoru, Tivtu i Budvi, te podizao novac direktno sa računa klijenata te banke i na bankomatima sa računa klijenata u ukupnom iznosu od preko 500.000,00 €, a koje isplate klijenti nisu inicirali, niti su se sa istima saglasili i na taj način izvršio krivično djelo zloupotreba položaja u privredom poslovanju- navodi se u saopštenju VDT.

Kotor: Referent banke optužen da je sa računa klijenata podigao više od 500.000 eura

Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga saopšteno je da su njihovoj Direkciji za inspekciju rada dostavljene dvije inicijative koje se odnose na Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE).
- Prva inicijativa zaprimljena je 23. oktobra 2025. godine i odnosi se na četiri zaposlena lica, dok je druga, pristigla 29. oktobra 2025. godine, obuhvatila sve zaposlene u navedenom subjektu - naveli su u saopštenju.
Obje inicijative su, kažu oni, odmah po prijemu i bez odlaganja evidentirane i dodijeljene u rad dvoma inspektorima rada, imajući u vidu njihovu složenost i značaj. 
- Time je, na konkretan način, potvrđena naša opredijeljenost da se svaka prijava, bez obzira na obim ili porijeklo, obradi u skladu sa načelima pravovremenosti, pravičnosti i zakonitosti - naglasili su u Ministarstvu.

Istakli su da, od preuzimanja nadležnosti inspekcije rada i prestanka rada Uprave za inspekcijske poslove, nije bilo primjedbi koje ukazuju na nejednko pustupanje.

- Predmeti su već dodijeljeni u rad, te ćete o ishodu inspekcijskog nadzora biti upoznati putem obavještenja od strane postupajućih inspektora - naveli su u saopštenju.
Direkcija za inspekciju rada, kao sastavni dio Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, poručuju oni, obavlja svoje poslove u duhu zakonitosti, nepristrasnosti i dosljedne brige o zaštiti prava zaposlenih i očuvanju dostojanstva rada kao osnovne društvene vrijednosti.

1250x600

Direkciji podnijete dvije inicijative: COTEE predmet inspekcijskog nadzora

Nezavisni sindikat policije Crne Gore pozdravio je i u potpunosti podržao inicijativu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Kolektivnog ugovora za zaposlene u MUP-u.
Smatraju da je sporni Kolektivni ugovor diskriminatoran u više svojih članova i da narušava osnovna radna i ljudska prava više od 20 odsto zaposlenih u Ministarstvu privilegujući drugi dio zaposlenih i neopravdano im daje značajno veća prava.
- Takva situacija je neprihvatljiva i protivna načelima jednakosti i pravičnosti koja su zagarantovana Ustavom i zakonima Crne Gore kao i međunarodnim konvencijama koje je naša država ratifikovala - navedeno je u saopštenju Nezavisnog sindikata policije.
Podsjećaju javnost da potpisnici spornog Kolektivnog ugovora, prema dostupnim informacijama i svjedocima, nisu imali legitimitet da ga zaključe.&nbsp;
- Jedan od sindikata potpisnika, prema sopstvenom priznanju, &nbsp;nema potvrdu o reprezentativnosti dok je drugi sindikat potpisnik &nbsp;tu potvrdu dobio bez sprovođenja zakonom propisane procedure. Time je doveden u pitanje sam pravni osnov za njegovo potpisivanje što dodatno naglašava potrebu za ustavnom kontrolom ovog pravnog akta. Koristimo ovu priliku i da pozovemo nadležno tužilaštvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije &nbsp;da ispitaju da li je proces potpisivanja kolektivnog ugovora pripremljen i realizovan na zakonit način - ističe se u saopštenju
Istovremeno, jedan od sindikata u MUP-u najavio je mogućnost organizovanja štrajka ukoliko Ustavni sud proglasi Kolektivni ugovor neustavnim.
- Osim što je ovo očigledan pokušaj pritiska i uticaja na Ustavni sud moramo konstatovati da je najava štrajka bez realnog uporišta i ne može se sprovesti u praksi. Ono što i kolege iz drugog sindikata i mi odlično znamo je da je štrajk zaposlenih u MUP-u u ovom trenutku nemoguće organizovati iz najmanje dva razloga. Prvi je da u MUP-u ne postoji akt o minimumu procesa rada koji je zakonski osnov za organizovanje štrajka. Drugi razlog je vrlo praktičan. Čak i da postoji akt o minimumu procesa rada njegova primjena bi bila faktički neizvodljiva jer se postavlja pitanje kako u situaciji ogromnog nedostatka ljudstva organizovati štrajk? Da uprostimo do kraja, ako u patroli imate jednog policajca ili na graničnom prelazu dvojicu (jedan na ulazu, drugi na izlazu iz zemlje), što je vrlo često slučaj, na koji način ispoštovati i minimum procesa rada i organizovati štrajk - dodaje se u saopštenju.
U Nezavisnom sindikatu policije kažu da je ova prijetnja samo još jedan providni pokušaj stvaranja privida borbe za prava radnika, zbunjivanje javnosti i dovođenje kolega u zabludu i opasnost da uđu u zonu odgovornosti nakon čega bi trpjeli pravne represalije.&nbsp;
Podsjećaju da su sindikatu koji sada prijeti štrajkom nedavno ponudili da zajedno pokreneu inicijativu za povećanje zarada, kupovinu nove uniforme, zapošljavanje novih ljudi ali smo odbijeni za svaki od tih zahtjeva.&nbsp;
- Činjenica da se sada pojavljuju sa navodnom zabrinutošću za zaposlene pokazuje nam da iza svega ipak stoje neki drugi i, vjerovatno, isključivo lični interesi - naglašeno je u saopštenju.
Nezavisni sindikat policije Crne Gore je, kako kažu, dosadašnjim radom pokazao da postoje različiti vidovi borbe za prava radnika koji su se pokazali vrlo uspješnim i djelotvornim.&nbsp;
- Naš uspjeh se mjeri povećanjem zarada, obezbjeđivanjem povoljnih uslova za odlazak u penziju, stavljanjem u fokus javnosti problema sa kojima se suočavaju zaposleni u MUP-u. Ono što nam je u svakoj aktivnosti najvažnije je zaštita svakog službenika pojedinačno i briga da nikoga svojim djelovanjem, apelima ili samo sugestijama ne dovedemo u opasnost protivzakonitog djelovanja. Saopštavamo, tražimo i insistiramo isključivo na aktivnostima koje se strogo kreću u zakonskim okvirima ne dovodeći u zabludu i opasnost bilo koga a najmanje sopstvene članove i kolege - poručeno je u saopštenju.
Zalažu se, kako kažu, za poštovanje zakona, ravnopravnost svih zaposlenih i institucionalno rješavanje sporova.&nbsp;
- Vjerujemo da će Ustavni sud u najkraćem roku razmotriti ovaj predmet i donijeti odluku koja će zaštititi interese svih zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i donijeti im pravnu sigurnost i poštovanje osnovnih ljudskih prava - zaključeno je u saopštenju.

Nezavisni sindikat policije: Sporni Kolektivni ugovor narušava osnovna radna i ljudska prava više od 20 odsto zaposlenih u MUP-u

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović upitala je gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića zbog čega njegovi zaposleni, u toku radnog vremena, idu na antievropske proteste.
Aranitović je objavila fotografiju iz Morinja na kojoj se vide službenici Glavnog grada sa popom Mijajlom Backovićem. Podsjećamo, predsjednik Miholjskog zbora Zdravko Nišavić pozvao je danas, na skupu u Morinju, ministra Dragana Krapovića da naredi otvaranje kapija pred inspekcijskim službama kako bi se uklonila spomen-ploča.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftraze-uklanjanje-spomen-ploce-u-morinju-protest-obezbjeduje-policija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Koalicioni partneri PES, a posebno Borisa Pejovića i Vasilija Čarapića koji žele da “unaprijede” odnose sa Hrvatskom i ubrzaju put u EU tako što hoće ukloniti ploču u Morinju. Gradonačelniče Mujoviću, zašto zaposleni Glavnog grada, u toku radno vremena, idu na antievropske proteste - pitala je Aranitović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkaranitovic%2Fstatus%2F1976670361883426992%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Aranitović pita Mujovića: Zašto zaposleni u Glavnom gradu, u toku radno vremena, idu na antievropske proteste

Vlada je dokumentom, u koji je Portal ETV imao uvid, zadužila ministarstva, druge organe uprave i Generalni sekretarijat, da joj u roku od sedam dana dostave analizu o broju zaposlenih, broju sistematizovanih i upražnjenih radnih mjesta, ali i broju službenika za čijim radom je prestala potreba, te starosnoj strukturi.&nbsp;
- Ministarstva, drugi organi uprave i Generalni sekretarijat Vlade zadužuju se da, istovremeno sa donošenjem akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji organa državne uprave, pripreme i u roku od sedam dana Vladi dostave analizu sa podacima o: broju zaposlenih, broju sistematizovanih i upražnjenih radnih mjesta, broju službenika za čijim je radom prestala potreba, starosnoj strukturi zaposlenih, te broju potrebnih službenika u odnosu na grupe poslova (osnovna djelatnost, administrativni, pomoćni i drugi poslovi), u skladu sa Uredbom o kriterijumima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju poslova u organima državne uprave, kao i sa administrativnim potrebama u vezi sa ispunjenjem završnih mjerila iz pregovaračkih poglavlja - navodi se u dokumenru.&nbsp;
Kako se navodi, ministarstva, drugi organi uprave i Generani sekretarijat Vlade obavezni su da, prije raspisivanja oglasa za popunu radnih mjesta, prioritet daju trajnom raspoređivanju službenika u drugi državni organ, u skladu sa članom 65a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
U dokumentu piše da su ministarstva, drugi organi uprave i Generalni sekretarijat Vlade dužni da Upravi za ljudske resurse u što kraćem roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, dostave nacrte kadrovskog plana za 2025. godinu.
<h2>PRIORITETI&nbsp;</h2>
Prilikom popunjavanja radnih mjesta, ministarstva, drugi organi uprave i Generalni sekretarijat Vlade dužni su da prioritet daju radnim mjestima iz kategorije visoko rukovodnog kadra i starješina organa, imajući u vidu da je određivanje vršioca dužnosti na konkretno radno mjesto ograničeno na najviše dva puta po šest mjeseci.
Uprava za ljudske resurse zadužuje se da prioritet daje oglašavanju radnih mjesta iz kategorije visoko rukovodnog kadra i starješina organa, u skladu sa zaključkom broj 5.
U dokumenru u koji je Portal ETV imao uvid, navodi se da se Ministarstvo evropskih poslova, Ministarstvo finansija, Ministarstvo javne uprave i Uprava za ljudske resurse zadužuju se da izrade metodologiju za sektorsku analizu administrativnih kapaciteta, u skladu sa Uredbom o sadržaju, postupku i načinu pripreme i izmjene Kadrovskog plana za organe državne uprave i službe Vlade, koja će predstavljati osnovu za pripremu Jedinstvenog kadrovskog plana za 2026. godinu.

Miraš Dušević

Spajić traži podatke: Ministarstva dobila sedam dana da dostave koliko imaju zaposlenih, a koliko je višak

&nbsp;Zaposleni u Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) koji su juče dostavili saopštenje koje se odnosi na rješavanje upravljačke krize u toj instituciji saopštili su da su svjesni da nijesu svi koji tu rade bili saglasni sa navodima koje su objavili.&nbsp;
- Znamo. Svjesni smo da par kolega iz razloga gubitka beneficija, izmšljenih prekovremenih, varijabila i ostalih privilegija koje su zaslužili samo progonom, mobingom i učestvovanjem u brojnim zloupotrebama prethodnog menadzmenta, se nada povratku na staro - naveli su oni u odgovoru na konstataciju dijela kolega da sa ovim navodima nijesu bili upoznati, te da se od njih ograđuju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.7015%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fveci-dio-zaposlenih-u-ask-nije-upoznat-sa-saopstenjem-o-upravljackoj-krizi-imamo-obavezu-da-postujemo-propise-sudske-odluke-i-ne-uticemo-na-institucije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni tvrde da je za objavu saopštenja bilo 85 odsto od svih juče prisutnih zaposlenih u Agenciji ili dvije trećine od ukupnog broja zaposlenih u Agenciji.
- Složićemo se da vaš navod “veći dio zaposlenih u Agenciji ograđuje se od navedenog saopštenja” ne može biti istinit i plod je samo vaše želje ili zablude da manjina može zaustaviti dvotrećinsku većinu zaposlenih da iznese svoj stav i pokuša da odbrani svoje dostojanstvo I integritet institucije u kojoj radimo. Dodajemo da i pored ove činjenice, podržavamo manji broja kolega da iznesu svoje mišljenje i od nas u tom smislu imate punu podršku - naveli su oni.
Zato danas, kažu oni, ubijedljiva većina saopštava jasno i glasno da se povratak na staro ne treba dopustiti.
&nbsp;- I da ga zakon i pravna država neće dozvoliti - zaključili su u reagovanju.

Jedan dio zaposlenih u ASK poručuje drugom da manjina ne može zaustaviti dvotrećinsku većinu

Zaposleni u Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) uputili su javni apel, izražavajući zabrinutost zbog, kako navode, upravljačke krize koja ugrožava ugled, funkcionalnost i institucionalni integritet ključne antikorupcijske institucije u Crnoj Gori.
- Zabrinuti smo za očuvanje profesionalnog i ličnog dostojanstva, ali i za reputaciju Agencije. Smatramo da aktuelna situacija nije slučajnost, već simptom dubljih problema koji prijete dugoročnom urušavanju kredibiliteta institucije - poručuju zaposleni.
U saopštenju se ističe da ASK, kao tijelo čija je osnovna nadležnost prevencija nezakonitosti u radu javnih funkcionera, mora očuvati povjerenje javnosti i standarde koji garantuju zakonitost i etičnost.
- Poštujući pretpostavku nevinosti kao temeljno pravno načelo, smatramo krajnje zabrinjavajućim da lice protiv koga je potvrđena optužnica zbog zloupotrebe službenog položaja – u okviru rada u Agenciji – te protiv koga se vode postupci za mobing nad zaposlenima, pokušava da bez odluke Savjeta ponovo preuzme direktorsku funkciju. Takvo ponašanje direktno ugrožava osnovne vrijednosti koje Agencija mora da štiti – zakonitost, etiku i javni interes - navodi se.
Zaposleni podsjećaju da su tokom prethodnog rukovodstva bili izloženi mobingu, degradacijama, suspenzijama i diskriminaciji. Dodaju da više neće tolerisati atmosferu straha.
- Nećemo dozvoliti da budemo zastrašeni prijetnjama otkazima, kojima smo svjedočili prethodnih dana. Ovim stavom ne izražavamo podršku nijednom rukovodstvu – naš jedini interes je da Agencija funkcioniše u skladu sa zakonom, profesionalnim standardima i principima pravne države - navode u saopštenju.
Kako naglašavaju, zaposleni ASK-a imaju pravo na radno okruženje u kojem će biti zaštićeni od pritisaka i egzistencijalne nesigurnosti, baš kao što građani Crne Gore imaju pravo na instituciju koja u borbi protiv korupcije postupa nepristrasno, u interesu javnog dobra.
U zaključku saopštenja, zaposleni pozivaju Savjet Agencije da hitno reaguje i preduzme zakonite i odgovorne korake u cilju rješavanja upravljačke krize.
- Očekujemo da Savjet obezbijedi funkcionalno, odgovorno i transparentno upravljanje institucijom koja je od suštinskog značaja za pravni poredak i demokratski razvoj države - navodi se u apelu.

Zaposleni u ASK-u: Očekujemo da Savjet obezbijedi funkcionalno, odgovorno i transparentno upravljanje institucijom

Predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću, potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, kao i medijima obratio se još jedan zapošljeni u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje upozoravajući na, kako je istakao, „katastrofalno stanje u Društvu“ i progon „koji sprovodi dvojac bez kormilara Zoran Lakušić, predsjednik Odbora direktora i Krsto Radović, izvršni direktor“. - Imajući u vidu činjenicu da je Inspekcija rada već konstatovala nezakonitosti u postupku izbora Krsta Radovića za mjesto izvršnog direktora, kao i da Bojana Rajković nije po zanimanju diplomirani pravnik (a koja još uvijek neformalno rukovodi Sektorom za pravne i administrativne poslove) i protiv koje se već vodi nekoliko istražnih postupaka za zloupotrebu službenog položaja, krajnje je vrijeme da se Vlada Crne Gore konačno pozabavi stanjem u ovom Društvu i počnu sa rješavanjem nagomilanih problema u susret ljetnoj turističkoj sezoni – istakao je u dopisu pravnik Aco Ognjenović. <h2>„Pumpanje“ staža</h2> U otvorenom pismu je aludirao i da Radović sada pokušava da izdejstvuje da bude imenovan na mjesto vršioca dužnosti izvršnog direktora Regionalnog vodovoda, kako bi na taj način „kroz 'vd' status“ ispunio uslov za mjesto u punom mandatu, a poučen, kako je dodao, primjerom generalnog direktora RTCG Borisa Raonića. - Da Vam „plastično“ objasnim, tumačeći propise na ovaj način o kojem razmišljate, za v.d. izvršnog direktora bi mogli da imenujete i portira – zaključio je Ognjenović. Kao i njegov kolega Vladimir Ružičić, ali i grupa zapošljenih koja se mjesecima obraća Vladi javnosti tražeći hitne smjene u Regionalnom vodovodu, i Ognjenović upozorava na odluke čelnih ljudi ove državne kompanije koje mogu pogubno uticati na njeno poslovanje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"><figcaption>MUK: Iz Vlade ne reaguju ni na ostavku Zorana Lakušića, niti na pisma zapošljenih u Regionalnom vodovodu(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Radović je protiv Ružičića i Ognjenovića inicirao disciplinske postupke zbog povrede radne obaveze, a oni poručuju da se radi o sramnom, montiranom i nezakonitom postupku. Ružičić je bio rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove, dok je Ognjenović bio na poziciji šefa Službe za pravne i administrativne poslove. Izvršni direktor ih je optužio da se nijesu pojavili na dva pripremna ročišta u Osnovnom sudu u Kotoru u sporovima protiv Regionalnog vodovoda, te da su odobrili odluke o novčanoj pomoći zapošljenima, a da izvršnom direktoru nijesu ukazali da je za donošenje tih odluka nadležan Odbor direktora. I Ognjenović i Ružičić su upozorili Radovića da je počinio grubu procesnu grešku, jer im je uz Upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze, dostavio i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti, odnosno odluku je donio prije njihovog izjašnjenja, čime je ugrozio zagarantovano pravo na pretpostavku nevinosti, odnosno prekršio je načelo presumpcije nevinosti. - Čudi me da izvršni direktor koji ima završene osnovne studije iz oblasti pravnih nauka i pored Bojane Rajković (koja se lažno predstavlja već skoro 10 godina kao diplomirani pravnik) i čak dva advokata koje je angažovalo ovo Društvo, nijeste u stanju da barem procesno sprovedete ovaj montirani postupak – poručio je Ognjenović u dopisu. On podsjeća da su Milan Janović i Ivan Špadijer, po čijim tužbama se vodi poroces pred Osnovnim sudom u Kotoru, „ujedno i najbliži saradnici direktora Radovića“ i ističe da je „izvršni direktor svjesno zaboravio na činjenicu“ da mu je rješnjem od 26. februara odobrio korišćenje godišnjeg odmora „baš od 3. marta“, za kada su bila zakazana pripremna ročišta. - ...pa tako ostaje nepoznato kako sam to trebao dodatno da obavijestim izvršnog direktora da neću biti na poslu, pa samim tim na ročištu – istakao je Ognjenović. Kategoričan je da je „direktor bio obaviješten o svemu i da nije nastala nikakva šteta po Društvo“, jer je sud obavijestio o nemogućnosti da dođe na ročište. <h2>Kršenje prava</h2> Odbacio je i navode kojima ga Radović optužuje u slučaju raspodjele novčane pomoći za zapošljenje, ukazujući i na detalj da je povrijedio njegovo pravo na privatnost objavljujući njegovo ime na oglasnoj tabli, kao jednog od onih koji su dobili pomoć zbog bolesti. Naglasio je da je Radovićeva odluka neodrživa, jer je postupak pokrenuo duže od godine od kada su te odluke donijete, još u mandatu bivšeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića, „a da je rok zastre za povrede radne obaveze tri mjeseca odnosno šest mjeseci“. - ...Zoran Lakušić kao predsjednik Odbora direktora je za sve ovo znao, jer su mu sve odluke više puta dostavljane i o istima ga je upoznavao Borislav Ivanković. Pri tome, posebno ukazujem na to da su odluke donijete u skladu sa Kolektivnim ugovorom kod poslodavca broj 23-2798/1 od 21.06.2023. godine (u dijelu koji se odnosi na pravo poslodavca da zaposlenom da novčanu pomoć) i Granskim kolektivnim ugovorom za stambeno komunalne djelatnosti (Sl. List CG broj 2/12, 32/12, 93/23) u dijelu visine novčane pomoći obzirom da su Granskim kolektivnim ugovorom predviđena veća prava za zaposlenog u odnosu na naš kolektivni ugovor – objasnio je Ognjenović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>NEZAKONITE SMJENE: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Pitao je Radovića i kako on „može znati da bivši izvršni direktor nije obaviješten o nečemu što je dobrovoljno potpisao, pri tom u dogovoru sa Zoranom Lakušićem, isto kao što sada Vi sa Zoranom Lakušićem dogovarate dodjelu pomoći fudbalskim klubovima i mjesnim zajednicama, itd“. - Interesantno je da u „spornim“ pomoćima nema one koja je dodijeljena Semiru Kalaču za stručno usavršavanje (a za čiju dodjelu je lično insistirao Zoran Lakušić). Kad je već smatrao da je u pravu, zašto Zoran Lakušić takvu odluku nije donio na sjednici Odbora direktora? Zašto Zoran Lakušić krije od Vas mejl prepisku sa Zoranom Asanovićem... – ističe Ognjenović. Ocjenjuje i da je Radović „oruđe u rukama Zorana Lakušića koji godinama“, kako je napisao, pokušava da se obračuna sa njim i Ružičićem, jer mu nijesu dozvoljavali da sprovodi „samovolju i nezakonitosti preko Sektora za pravne i administrativne poslove“. <h2>Pritisak na poštare</h2> Poručio je Radoviću da neće ćutati na njegovu priču, koju, kako je napisao, plasira, „zajedno sa Zoranom Lakušićem“, da su on i Ružičić „ostaci režima DPS i šljunkarske mafije“. - ...dok sam ja podnosio ostavke na rukovodeća mjesta u Opštini Budva, neslagajući se sa politikom Odbora DPS Budva (partije čiji sam član bio), Vi ste redovno posjećivali Svetozara Marovića i nosili darove... – tvrdi Ognjenović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042817040_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“"><figcaption>BURNO U KOMPANIJI: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Pozvao je Radovića da podnese „krivične prijave za svaki zarez za koji“ smatra da je nezakonit, ali ga i optužio da preko partijskog kolege u Pošti Crne Gore pravi pritisak na poštare „da pišu izjave kako“ on ne živi na prijavljenoj adresi. - Da Vam pomognem, adresa prebivališta je ona koja je registrovana u MUP CG – PJ Budva pa tamo tražite potvrdu o mom prebivalištu, a ne naručujte od poštara izjave koje nemaju nikakav pravni značaj – poručio je Ognjenović. I smijenjeni rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić pisao je zvaničnicima i medijima, upozoravajući na stanje u Regionalnom vodovodu, državnoj kompaniji u kojoj se bura ne stišava od novembra prošle godine kada je pod vođstvom Zorana Lakušića Odbor direktora nezakonito smijenio Borislava Ivankovića i na poziciju izvršnog direktora imenovao Krsta Radovića koji ne ispunjava zakonske uslove. Lakušuić je prije nekoliko mjeseci podnio ostavku, o čemu je Portal ETV izvijestio, ali se ta informacija krila od javnosti i zvanično je potvrđena tek 16. aprila kada je na skupštinskom zasijedanju poslanik Boris Mugoša postavio pitanja ministru Ćulafiću o dešavanjima u Regionalnom vodovodu. Ćulafić je tada rekao da Vlada još nije konstatovala Lakušićevu ostavku. Na čelo Odbora direktora ove državne kompanije Lakušić je imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Od tada nezakonito su smijenjena čak tri izvršna direktora.

Kaćuša Krsmanović

Vlada ćuti na progon zapošljenih u državnom preduzeću

Svaki radnik koji pošteno obavlja svoj posao zaslužuje da njegov rad dobije priznanje i adekvatnu nagradu. Novac jeste važno egzistencijalno pitanje, ali ne treba zaboraviti da je jednako važno, ako ne i važnije, pokazati ljudski odnos prema zaposlenima - poručio je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj čestitajući 1. maj, Međunarodni praznik rada, svim građanima i građankama, kao i predstavnicima svih strukovnih sindikata u našoj državi.
To, kako je rekao, podrazumijeva dobre uslove rada, stimulanse za postignuto i prije svega razumijevanje za ljudske potrebe svakog zaposlenog.
- Samo zadovoljan radnik je dobar radnik. Onaj koji će motivisan dolaziti na posao i zadovoljan se vraćati sa njega. U tom slučaju zagarantovana je obostrana korist i radnika i institucije ili firme u kojoj on radi - ocijenio je Camaj.
Zato ovog 1. maja želi, kaže, da podsjeti na činjenicu da samo fer odnosom možemo zadržati stručan i kvalitetan kadar.
- Stoga se, kao država, moramo pobrinuti za veća prava radnika, ne samo deklarativno već i u praksi. Srećan Međunarodni praznik rada! - zaključio je Camaj.

Camaj: Samo fer odnosom možemo zadržati stručan i kvalitetan kadar, moramo se pobrinuti za veća prava radnika

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da o pitanju bilo kakvih potencijalnih teritorijalnih aranžmana u okviru mirovnih pregovora sa Rusijom mora odlučiti isključivo ukrajinski narod.
- Vjerujem da će narod Ukrajine odgovoriti na ovo pitanje – u formatu izbora ili u formatu referenduma – ali mora postojati stav naroda Ukrajine- rekao je Zelenski novinarima, prema novinskoj agenciji RBC-Ukrajina.
Primjedbe Zelenskog uslijedile su dok Kijev nastavlja razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) o predlozima koji uključuju uspostavljanje „slobodne ekonomske“ ili „demilitarizirane“ zone u djelovima Donjecke regije, pod kojom bi se ukrajinske snage povukle, dok bi ruskim trupama bio zabranjen ulazak, prenosi Anadolija.
On je rekao da ta ideja ostavlja neriješena pitanja o kontroli, praćenju i kako spriječiti rusku infiltraciju „pod krinkom civila“.
- Taj model nije u interesu Ukrajine- rekao je Zelenski i dodao da se dijalog s partnerima nastavlja i da Kijev traži pravedna rješenja zasnovana na paritetu i bezbjednosnim garancijama.
On je dodao da mnogo toga zavisi i od učinka ukrajinskih snaga na terenu, navodeći da njihova sposobnost da drže pozicije i odvrate ruske napade oblikuje diplomatski proces.
Komentari Zelenskog dolaze usred rasprava o mirovnom planu koji podržava SAD i pritiska Vašingtona da Ukrajina održi predsjedničke izbore.
&nbsp;On je rekao da je Kijev spreman za glasanje kada se naprave pravne promjene i uspostavi sigurnost.
Zelenski je prošle sedmice kazao da teritorijalno pitanje ostaje najteže pitanje u pregovorima

Zelenski: O teritorijalnim pitanjima moraju odlučiti Ukrajinci na referendumu ili izborima

Miroslav Perković najbolji je vaterpolista Crne Gore u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Vaterpolo plivačkog saveza.&nbsp;
Perković, nekada najtelentovaniji, danas je jedan od najboljih centara na svijetu.&nbsp;
Sa samo 24 godine je dvostruki olimpijac, tri puta učesnik Svjetskog prvenstva, a ubrzo će upisati i treći nastup na šampionatima Evrope.&nbsp;
Na klupskoj sceni, sa Novim Beogradom ove godine igrao je finale Lige šampiona, kao i finale prvenstva Srbije, a osvojio je trofej u Kupu.
Najbolji mladi vaterpolista godine je Strahinja Gojković.
U martu je napunio 18 godina, a četiri mjeseca kasnije upisao je prve nastupe na velikom takmičenju u seniorskoj selekciji na Svjetskom prvenstvu u Singapuru.
Nakon samo nekoliko dana odmora priključio se generaciji igrača do 18 godina i vodio je do evropske titule.&nbsp;
Proglašen je za najboljeg igrača Evropskog prvenstva.
Priznanje za najboljeg trenera, koje nosi ime trofejnog stručnjaka i prvog crnogorskog selektora Petra Porobića, dobio je Nebojša Milić, koji je predvodio U18 reprezentaciju do evropskog zlata.
Njegovi izabranici pokazali su totalnu dominaciju u Oradei i sa svih šest pobjeda domogli se titule prvaka Evrope.
Najbolja plivačica je Jana Borović, koja će 2025. &nbsp;pamtiti po nastupu na Evropskom olimpijskom festivalu mladih u Skoplju.
Na tom takmičenju, koje okuplja najtalentovanije evropske sportiste, postavila je novi crnogorski rekord na 100 metara leđnim stilom - i postala crnogorska rekorderka u toj disciplini u kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj konkurenciji.
Najbolji plivač i u 2025. godini je Miloš Milenković, osvajač dvije zlatne medalje na Igrama malih zemalja Evrope - prve za crnogorsko plivanje na tom takmičenju.&nbsp;
Oborio je i rekorde Igara na 50 i 100 metara delfin.
Bio je na nivou i na Svjetskom prvenstvu u Singapuru, a godinu završio sa dva nacionalna rekorda na šampionatu Evrope u malim bazenima, u svojim disciplinama - 50 i 100 metara delfin.
Na prigodnoj svečanosti pod nazivom Veče vaterpola i plivanja u bečićkom hotelu Splendid, sumirani su rezultati u 2025. i uspjesi koji su je obilježili.
Nagrađeni su članovi bronzane U 16 selekcije sa EP u Istanbulu i vaterpolisti koji su u Oradei osvojili titulu prvaka Evrope do 18 godina.
Prisutni su imali priliku da se podsjete na njihov put do medalje.&nbsp;
Prikazan je i kratak film retrospektive seniorske &nbsp;reprezentacije, koja je na Svjetskom prvenstvu u Singapuru zauzela šesto mjesto.
To je ujedno i najbolji rezultat crnogorskog vaterpola na svjetskim šampionatima u posljednjih osam godina, odnosno od 2017. godine u Budimpešti.&nbsp;
Predsjednik Nikola Milić je, u pozdravnom govoru, kazao da je 2025. bila godina u kojoj je ostvareno mnogo - &nbsp;bilo je medalja, rekorda, sjajnih utakmica, dramatičnih završnica i trenutaka koje nikada neće zaboraviti.
On je istakao da je 2025. bila godina velikih planova za budućnost.&nbsp;
- Pokrenuli smo inicijative i krenuli u realizaciju projekata koji će omogućiti da uslovi u kojima stvaramo u potpunosti reflektuju značaj vaterpola i plivanja- rekao je Milić.&nbsp;
Milić je podsjetio na uspjehe crnogorskog vaterpola i plivačkog sporta, posebno ističući bronzanu medalju U16 reprezentacije na Evropskom prvenstvu u Istanbulu i titule prvaka selekcije do 18 godina u Orade.
Prema njegovim riječima, doček generacije koja je postala ponos cijele države, u Kotoru, bio je veličanstven.&nbsp;
- Radost, ponos i emocija nosili su grad. Vidjeli smo djecu kako zastavama pozdravljaju svoje prijatelje, naše reprezentativce. Roditelje sa suzama u očima, ponosni i sa tremom koju samo roditelj za svoje dijete može da osjeti. Navijače koji su do ranih jutarnjih sati pjevali i radovali se. Tih dana naši reprezentativci do 18 godina bili su radost ove nacije, vjera u dobro i kvalitetno i dokaz da se trud isplati, da pravda postoji, a da rad daje rezultate- rekao je Milić.&nbsp;
On je naglasio da bi i u narednom periodu imali povoda za slavlje i dalje napredovanje, Savez zajedno sa institucijama moramo nastaviti da obezbijeđuje adekvatne uslove za rad svih selekcija – od najmlađih &nbsp;kategorija, do seniorskih timova.&nbsp;
- Podjednako važno je i pitanje infrastrukture, jer bez adekvatnih bazena, trening centara i uslova za rad, ni rezultati ni razvoj sporta ne mogu biti održivi. I u ovom segmentu su napravljeni značajni koraci. Završen je tender za zatvaranje olimpijskog bazena u Podgorici, čime se zvanično stvaraju preduslovi za pokretanje pitanja kandidature za Evropsko prvenstvo 2028. godine- rekao je Milić.
On je saopšteio da je i u Baru tender završen i da je u toku izbor najboljeg ponuđača.&nbsp;
- Iz Opštine Tivat stižu najave o planiranju izgradnje zatvorenog bazena. Pozitivan pomak stiže i iz Herceg Novog: rekonstrukcija bazena u Igalu uvrštena je u budžet Opštine, što predstavlja prvi konkretan korak ka njegovom konačnom uređenju i stavljanju u punu funkciju. Herceg Novi, kao grad koji je dao najveći broj olimpijaca, nesumnjivo zaslužuje da što prije dobije svoj zatvoreni olimpijski bazen. Tu je i tender za bazen u Pljevljima, jer nam je svaki kutak naše zemlje podjednako važan- rekao je Milić.
On je ponovio da i nakon godinu dana ostaje čvrsto pri stavu da vaterpolo zaslužuje status nacionalnog sporta.&nbsp;
- Raduje me što institucije sve jasnije prepoznaju tu inicijativu i na određeni način pružaju podršku njenom razvoju. Nastavićemo da budemo potpuno posvećeni ovoj ideji, sve do njene realizacije, jer vaterpolo je dio identiteta Crne Gore, reprezentacija koja je izgradila tradiciju vrhunskih rezultata i sportskog ponosa-- zaključio je Milić.

Perković najbolji vaterpolista Crne Gore

Meni je žao što je protest u Botunu instrumentalizovan i od strane političkih struktura koje očigledno preko ovog pitanja žele na neki način da destabilizuju političke prilike u Crnoj Gori, kazao je predsjednik Odbora za bezbijednost i odbranu Miodrag Laković u emisiji "Načisto" na televiziji "Vijesti".&nbsp;
Prema njegovim riječima, priča o Botunu je krenula od ekološkog pitanja i ekološke teme, a onda je vremenom prerasla u političko pitanje.
On je istakao da je strah Botunjana koji se plaše Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda razumljiv zato što imaju loše iskustvo s Kombinatom aluminijuma (KAP) i bazenom crvenog mulja.&nbsp;
- Ovdje imamo učešće predstavnika Vlade ili ministara u Vladi, poslanika na tom javnom skupu gdje se prijeti da će se životima braniti njihovo pravo da se ne izgradi kolektor. Ja mislim da je to instrumentalizacija ovih ljudi koji su izašli zbog tog straha od postrojenja - istakao je Laković.&nbsp;
<h2>Obaveza i nadležnost institucija je da sprovode zakone&nbsp;</h2>
Laković je, govoreći o Botunu, kazao i da institucije treba da sprovode zakone.
- To je njihova nadležnost i njihova obaveza. To nekad nije lako, ali se moramo ponašati državno odgovorno - naveo je Laković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, institucije moraju u sprovođenju zakona da imaju maksimalnu komunikaciju sa lokalnom zajednicom u sprovođenju zakona.
- I tome smo svjedočili juče kada je gradonačelnik Podgorice decidno objasnio stavku po stavku o postrojenju...sve ono što bi trebalo jednog iskreno zabrinutog građanina Zete da brine ili interesuje - podvukao je Laković.&nbsp;
Ovaj projekat, ističe, ima benefite i za Botun, i za Zetu, i za Podgoricu i za Crnu Goru kad je u pitanju integracioni proces.&nbsp;
- Onaj ko bude djelovao protiv toga direktno djeluje protiv crnogorskih nacionalnih interesa - zaključio je Laković.&nbsp;
Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju.
Podršku im svakodnevno pruža i poslanik Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević.&nbsp;

Laković: Političari instumentalizuju protest u Botunu kako bi destabilizovali političke prilike u Crnoj Gori

Bugarska Vlada podnijela je ostavku nakon jednih od najvećih protesta u modernoj istoriji Bugarske zbog budžeta za narednu godinu. 
Budžetom bi bili uvećani porezi doprinosi za socijalno osiguranje, a što je predložila Vlada koju mnogi Bugari smatraju korumpiranom, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Premijer Rosen Željazkov je odluku i ostavci objavio u televizijskoj izjavi u Sofiji, neposredno prije glasanja o nepovjerenju u parlamentu.
- Vlada danas podnosi ostavku- rekao je Željazkov nakon sastanka čelnika vladajuće stranke.
 Odluka dolazi nakon nekoliko velikih demonstracija izazvanih bijesom zbog Vladinih planova za narednu godinu.
Desetine hiljada ljudi okupilo se u Sofiji i drugim gradovima kasno sinoć skandirajući "Ostavka! Ostavka! Ostavka!" i "Mafija, izlazi!" ispred parlamenta. 
 Protesti su uglavnom bili mirni.
Transparensi Internešnal /Transparency International/ rangira Bugarsku, koja bi trebalo da uvede EUR 1. januara, kao drugu najkorumpiraniju državu u Evropskoj uniji (EU), odmah iza Mađarske.
Bugarska je najsiromašnija država EU, a takođe je jedna od politički najnestabilnijih članica Unije.
Bugari su od 2021. sedam puta izašli na birališta kako bi izabrali parlament koji je bio ometen nizom nestabilnih koalicija predvođenih sa više centrističkih i desničarskih stranaka.
Nije jasno hoće li Bugarska ići u nove izbore, koji bi bili osmi u posljednje četiri godine.
Željazkov je predvodio koalicionu Vladu koja je imenovana u januaru, nakon teških pregovora koji su uslijedili nakon glasanja u oktobru, koje nije puno doprinijelo rješavanju pitanja duboko podijeljenog parlamenta.

Pala Vlada Bugarske

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: zaposleni