Uništenje zaplijenjenog duvana u Slobodnoj zoni Luka Bar je počelo - saopštio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.
Izvođač radova je Deponija d.o.o, firma u državnoj svojini.
- Uništenje se vrši modernom industrijskom drobilicom, na licu mjesta i pod video nadzorom, uz kontrolno učešće timova i komisije sačinjenih od domaćih carinskih i policijskih službenika, te predstavnika HMRC - naveo je Koprivica.
Uništenje se, kaže, sprovodi na kredibilan i dobro uređen način i nakon sprovedenog popisa duvana.&nbsp;
- Ovim udarom na šverc duvana, udarili smo u srce crnogorskog podzemlja. Duvan je godinama bio kiseonik organizovanog kriminala i značajno je doprinio razvoju kriminala. Oni koji su kontrolisali šverc duvana, kontrolisali su i tokove novca, uticaj, pa i politiku, nažalost, i to decenijama - istakao je Koprivica.
Danas, kaže on, svaka zaplijenjena i uništena šteka duvana, znači manje para za mafiju, više sigurnosti za građane i više novca za budžet.
- Ovim postupkom poslali smo poruku da mafija više nema logističku podršku sistema. Duvan je bio miris podzemlja, a sada je pepeo kriminala. Dok je nekad duvan bio štit kriminalcima, danas je dokaz njihove slabosti, zahvaljujući odlučnom i beskompromisnom djelovanju Vlade Crne Gore - naglasio je Koprivica.
Zahvalio je Vladi Ujedinjenog Kraljevstva na kontinuiranoj podršci u ovom procesu.
- Britanska ambasada u Podgorici i Uprava prihoda i carina Njegovog Veličanstva (HMRC) pružili su značajnu pravnu i operativnu podršku tokom popisivanja, a sada i tokom uništavanja zaplijenjenog duvana. Njihov doprinos bio je ključan u uspostavljanju metodologije koja obezbjeđuje transparentnost i vjerodostojnost - dodao je on.
Zahvalio je i premijeru Milojku Spajiću na, kako je rekao, potpunoj i snažnoj podršci ovom procesu, kao i ukazanom povjerenju.
- Takođe i Upravi carina koja je ponijela i najveći teret posla i to posvećeno i odgovorno, resornom ministarstvu finansija, ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije, kao i ANB, koji su konstantno u procesu posvećeno mu doprinoseći. Svi su pokazali i patriotsku odgovornost u realizaciji ovog državnog posla od izuzetnog značaja - zaključio je Koprivica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Počelo uništenje zaplijenjenog duvana u Slobodnoj zoni Luka Bar

Vlada Crne Gore odlučna je da stane na put ilegalnoj trgovini duvanom, poručio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, Momo Koprivica.
- Sa švercovanim duvanom biće uništene i zadnje nade beskrupuloznih švercera - &nbsp;kazao je Koprivica, ističući da se radi o „istorijskom potezu“, s obzirom na količinu duvana koji će biti uništen.&nbsp;
Cijeli proces, dodaje, biće pod video-nadzorom radi očuvanja njegove transparentnosti.
Koordinaciono tijelo usvojilo je i Operativni plan koji sadrži sve detalje o sprovođenju ovog postupka u Slobodnoj zoni „Luka Bar“.&nbsp;
Uništenje će se, kako se dodaje, shodno planu, realizovati upotrebom najsavremenije opreme, na ekološki prihvatljiv način.
- Naša odlučnost u borbi protiv krijumčarenja je maksimalna, bez kalkulacija i improvizacija -poručio je Koprivica.
On je podsjetio da zaplijenjeni duvan nije smio da se proda, jer nije obilježen akciznom markicom, te shodno važećim propisima „jedina opcija na raspolaganju državi jeste uništenje“.
Vlada se, kako ističe, odlučno držala zakona.&nbsp;
- Pozivam predstavnike NVO sektora da prate proces od samog početka pa sve do njegovog kraja. Transparentnost i kredibilitet su polazne osnove, ali i državni interes. Ovim postupkom ostvarujemo pravdu, vraćamo povjerenje i štitimo regularno tržište koje donosi akcizni prihod u državni budžet - rekao je Koprivica.
Dodaje da je uništenju prethodio „maksimalno efikasan i kredibilan popis oduzetog duvana“, u koji su, pored nadležnih institucija, bili uključeni i predstavnici civilnog sektora.&nbsp;
Takav popis, ističe Koprivica, SDT-u (Specijalnom državnom tužilaštvu) pomaže u sprovođenju istrage, shodno Zakoniku o krivičnom postupku.
Potpredsjednik Vlade ističe da se radi o potezu „koji se dugo čekao, ali koji niko ranije nije smio ili htio da sprovede“.&nbsp;
- To je očekivanje i domaće i evropske javnosti — da se odlučno eliminišu sve pojavne forme i posljedice krijumčarenja duvana, koje nije samo donosilo enormne prihode, nego i deformisalo institucije - rekao je Koprivica.
On se posebno osvrnuo na doprinos svih uključenih institucija i Koordinacionog tijela, ocijenivši da takav angažman predstavlja mjeru patriotskog odnosa prema državi i njenim interesima.&nbsp;

Koprivica: Sa švercovanim duvanom biće uništene i zadnje nade beskrupuloznih švercera

Vlada je zainteresovana da zaplijenjene cigarete skladištene u Slobodnoj zoni Luke Bar budu uništene u podgoričkom javnom preduzeću Deponija doo, potvrđeno je Portalu ETV iz ove firme, uz konstataciju da još nemaju povratnu informaciju da li će oni biti izabrani za ovaj važan državni posao. Iz Vlade su od Deponije prvo tražili informacije da li imaju tehničke mogućnosti za uništavanje duvana, a nakon što su dobili odgovor da posjeduju mehanizaciju kojom je cigarete moguće uništiti po ekološkim standardima, vladina delegacija, u kojoj su bili i predstavnici Velike Britanije, obišla je ovo podgoričko preduzeće. - Prvo smo dobili upit iz Vlade da li i kako možemo da uništimo cigarete. Objasnili smo da posjedujemo više vrsta drobilica, da možemo da ih uništimo zajedno sa paketima, prezentovali smo im sve mogućnosti, kao i način odlaganja tog otpada i objasnili da je čitav proces ekološki standardizovan – rečeno je Portalu ETV iz Deponije. Kazali su nam i da nemaju spalionicu, tako da uništavanje duvana spaljivanjem u ovom preduzeću nije moguće. Objavili smo juče da Demokrate potpredsjednika Vlade Alekse Bečića insistiraju da zaplijenjene cigarete u Slobodnoj zoni Luke Bar budu uništene u podgoričkoj Deponiji, preduzeću glavnog grada na čijem je čelu njihov funkcioner Aleksandar Božović. Naši izvori raspolagali su informacijom da Deponija ima spalionicu. - Prave ogroman pritisak na Upravu carina da se to tako završi. Pokušavaju na taj način da se domognu cigara iz Bara – tvrde naši sagovornici. Kako smo objavili, popis zaplijenjenih cigareta okončan je u novembru prošle godine, a Evropska unija je dala grant u iznosu 1,5 milona eura da se duvan uništi na ekološki prihvatljiv način. - Tender je odavno trebalo da bude raspisan i da se izabere ko će da uradi taj posao... Neko koči raspisivanje tendera, jer pare nijesu problem, dala ih je EU. Taj neko je iz Demokrata - kategorični su naši izvori. Zaplijenjene cigarete i dalje su u privatnom skladištu u Luci Bar i vlasniku se uredno plaća „kirija“. Naši sagovornici ukazali su i na to da zaplijenjene cigarete „nijesu popisane po skladištima, odnosno firmama, kako bi se precizno utvrdilo kome fali i koliko i da se tim tragom može početi istraga“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228210240_7fa6d4c5f1cd2a59eda479626e50849d8edc4b07966f19a21e9ecc96af62c251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250228210240_7fa6d4c5f1cd2a59eda479626e50849d8edc4b07966f19a21e9ecc96af62c251" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="Zaplijenjene cigare"><figcaption>POPIS NIJE URAĐEN VALJANO: Zaplijenjene cigarete u Luci Bararhivska fotografija – Foto: Vlada Crne Gore</figcaption></figure>  - Samo to je bio put da se utvrdi đe je duvan koji fali, odnosno je li bilo šverca od posljednjeg popisa. Oni su, međutim, popis uradili po vrsti cigara i samo po tom osnovu ih popisivali. Izdvoje, na primjer, kompletan „memfis“ iz svih magacina, izbroje i na gomilu s njim. Pa „kareliju“ i tako redom. Znači, više je nemoguće ikada saznati koliko je u kom skladištu falilo duvana, samim tim i ko je švercovao cigare - kategorični su naši izvori. Upozoravaju i da niko nije saopštio što je utvrđeno popisom i je li bilo šverca od popisa Rada Miloševića, bivšeg direktora Uprave carina koji je uhapšen u decembru 2022. i osumnjičen za učešće u krijumčarenju duvana. Milošević je funkcioner Ure, partije na čijem je čelu bivši premijer Dritan Abazović i čiji se i drugi funkcineri, pa i njen lider, dovode u vezu sa državnim krijumčarenjem zaplijenjenog duvana iz Luke Bar. - Pitanje je zašto su to tako uradili, jer ako fali duvana onda je to uništavanje dokaza, ometanje istrage, itd... Ko je i za čije interese to uradio - upozoravaju izvori Portala ETV. Sumnje u nastavak šverca duvana iskazali su i iz NVO Mans odakle su prije dva mjeseca, odnosno 30. decembra prošle godine, poručili da bi bilo zanimljivo da je saopšteno koliko cigareta nedostaje u odnosu na prethodni popis. - Koliko je nestalo (prošvercovano) iz skladišta u kome je čuvano za potrebe države. Bilo bi još važnije da saopšti kako će obezbijediti da se na tender za uništavanje cigareta javi i neko ko nije švercer cigareta. Istorija se ponavlja, sve su prilike da će tako biti i ovog puta - poručili su 30. decembra prošle godine iz MANS-a. Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica saopštio je 11. februara da je popis oduzetog duvana kredibilno sproveden, uz učešće međunarodnih partnera, te da se privodi kraju i procedura za uništenje, kao i da će svaka faza ovog postupka biti snimljena i registrovana, sa jasnim dokazom i o zadnjoj uništenoj paklici cigareta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228210240_5b21d317e14a28835a66064f48ee058c9c515c54d6453884cfeba4ed00b2f4c5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250228210240_5b21d317e14a28835a66064f48ee058c9c515c54d6453884cfeba4ed00b2f4c5" data-rendition-name="original" width="1072" height="596" loading="lazy" alt="Momo Koprivica"><figcaption>TVRDI DA JE ŠVERC DUVANA „MRTAV“: Momo KoprivicaVlada stop kadar</figcaption></figure>  Popis cigareta u Luci Bar je, makar kako je nedavno saopštio Koprivica, okončan je početkom novembra prošle godine - prije skoro četiri mjeseca. Kako smo objavili, u proces popisa zaplijenjenih cigareta u Luci Bar direktno je bila uključena i Velika Britanija, odnosno njene agencije, ali da, za sada, nema informacija i hoće li ova zemlja nadgledati proces uništavanja tog duvana ili će vjerovati vlastima da će cigarete biti „pošteno uništene“. Specijalno državno tužilaštvo, iako su u decembru 2022. uhapsili tadašnjeg direktora Uprave carina, visokog funkcionera Ure Rada Miloševića, pod optužbom da je organizovao šverc zaplijenjenog duvana iz Luke Bar, još nije podiglo optužnicu u tom predmetu. Milošević je poslije šest mjeseci, u junu 2023, pušten iz pritvora i brani se sa slobode. Iako postoje ozbiljne sumnje da je u krijumčarenje duvana bio uključen vrh Ure, uz podršku izvršne vlasti na čijem je čelu tada bio lider ove partije Dritan Abazović, iz SDT nikada nijesu saopštili da li su i bivši premijer i njegovi partijski funkcioneri pod istragom.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

1084x550

Vlada i Britanci još „vagaju“ da li će podgorička Deponija uništavati zaplijenjeni duvan

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, Momo Koprivica saopštio je da je firma koja je povezana sa organizovanim kriminalnim grupama putem advokata stranog državljanina uputila Vladi ponudu za preradu zaplijenjenih cigareta i njihov otkup, uz obećanje finansijske koristi za državni budžet.
Koprivica je istakao da je Vlada Crne Gore ovu ponudu odbila i odmah procesuirala nadležnim pravosudnim organima.
- Ovakve ponude su neprihvatljive jer su potpuno u suprotnosti sa zakonima naše države. Borba protiv korupcije i nezakonitih aktivnosti prioritet je 44. Vlade Crne Gore, i svima koji misle da mogu manipulisati državom poručujemo da ovo nije Vlada koja će im to dozvoliti - naveo je Koprivica.
Naglasio je da su svi slični prijedlozi, bez osnova u zakonima Crne Gore, unaprijed osuđeni na propast.
Pravni postupak je, kaže, već pokrenut - a relevantni dokazi dostavljeni tužilaštvu, Agenciji za sprečavanje korupcije i nadležnim bezbjednosnim organima.
- Integritet i etičnost, kao i dužnost prema građanima, zahtijevaju odlučan odgovor na svaki pokušaj kršenja zakona - poručio je Koprivica.
&nbsp;Naveo je da ovakve aktivnosti krše zakon o akcizama, pravila intelektualne svojine, carinske i krivične propise, kao i antikorupcijske zakone.&nbsp;
Naglasio je i da Vlada Crne Gore nema tolerancije prema kriminalnim pokušajima i da će svi dobiti odlučan odgovor.
- Crna Gora nije Alajbegova slama. Ovaj slučaj pokazuje koliko su organizovane kriminalne grupe spremne da se bore za svoje interese, naviknute na dosluhe i bezakonje iz ranijih vremena. Vlada ostaje dosljedna sprovođenju strategije beskompromisne borbe protiv korupcije, koja obuhvata ozbiljno tretiranje svih kriminalnih prijetnji - istakao je Korpivica.
Zaključio da ovakvi procesi, osim što imaju pravni ishod, služe i kao podsjetnik javnosti o važnosti prijavljivanja svakog djela povezanog sa korupcijom, jer je ona najveća prijetnja temeljnim principima prava i ekonomije svake zemlje.

Koprivica: Firma povezana sa OKG dostavila Vladi ponudu za preradu zaplijenjenih cigareta, pravni postupak je već pokrenut

Pristalice Srpske napredne stranke (SNS) napale su večeras u Novom Sadu i povrijedile najmanje tri osobe, među kojima je i novinar.
Napad se dogodio ispred Srpskog narodnog pozorišta (SNP), gdje se večeras održava svečana akademija povodom 200 godina od osnivanja Matice srpske.
Kako javlja Beta, jednom mladiću je povrijeđena glava, djevojci je povrijeđena ruka, a novinar Žarko Bogosavljević je dobio udarac u lice i izbili su mu telefon iz ruke.
Hitna pomoć je na licu mjesta i ukazuje pomoć povijređenima.
Pristalice SNS-a okupljene ispred SNP-a prethodno su vrijeđale građane Novog Sada i uzvikivali im "ustaše!", a građani su im uzvraćali sa "ruke su vam krvave".
Ispred SNP-a od popodne su primjetne veće grupe ljudi a novinarima je potvrđeno da su zaposleni u javnim i komunalnim preduzećima dobili naredbu da "uveličaju skup" ispred SNP-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBlokadaPFNS%2Fstatus%2F2023476964565336522%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2023476964565336522%7Ctwgr%5E5d70f7b54e8c0143a6c2ce865405ada62736cdad%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Novi Sad: Najmanje troje povrijeđenih, među njima i novinar, napale ih pristalice SNS-a

Izraelski tužioci saopštili su u ponedjeljak da planiraju da podignu optužnicu protiv jednog doseljenika zbog ubistva palestinskog aktiviste tokom sukoba koji je zabilježen na video-snimku, čime je pokrenut rijedak krivični postupak zbog nasilja koje počine jevrejski doseljenici na okupiranoj Zapadnoj obali.
Napadi doseljenika i rušenja kuća od strane vlasti dramatično su porasli u posljednje dvije godine, ali je smrt Avdaha Hatalina u julu privukla posebnu pažnju zbog njegovog učešća u filmu No Other Land, koji je 2025. osvojio Oskara i prikazuje borbu palestinskih seljana da ostanu na svojoj zemlji. Slučaj se dodatno izdvaja jer je sukob između Palestinaca i Jinona Levija, na međunarodnom nivou sankcionisanog doseljenika, snimljen iz više uglova.
Na jednom snimku, za koji članovi porodice tvrde da ga je napravio sam Hatalin, vidi se kako Levi puca u pravcu osobe koja drži kameru. Na drugom snimku Levi ispaljuje dva hica, ali se ne vidi gdje su meci završili.
Izraelski sudija je prije šest mjeseci pustio Levija iz pritvora, navodeći da nema dovoljno dokaza da je upravo on ispalio hice koji su usmrtili Hatalina.
Kancelarija državnog tužioca Izraela potvrdila je u ponedjeljak u saopštenju da je pokrenula postupak podizanja optužnice protiv Levija. Nije precizirano za koje krivično djelo.
Eitan Peleg, advokat porodice Hatalin, kazao je da ih je tužilaštvo obavijestilo da planira da podigne optužnicu protiv Levija za ubistvo iz nehata, čime počinje procedura koja Leviju omogućava da ospori optužbe prije nego što budu zvanično podnesene.
- Primjena zakona u ovakvim slučajevima u koje su uključeni Palestinci na Zapadnoj obali veoma je rijetka, tako da je ovo jedinstven slučaj - rekao je Peleg za agenciju Asošiejted pres u ponedjeljak.
Izraelska vojska uputila je pitanja o optužnici policiji, koja se još nije oglasila. Obje institucije sprovode zakon na tom području.
Na okupiranoj Zapadnoj obali i u istočnom Jerusalimu, teritorijama koje je Izrael zauzeo 1967. i koje Palestinci vide kao osnovu buduće države, živi više od 3,4 miliona Palestinaca i 700.000 Izraelaca. Međunarodna zajednica gotovo jednoglasno smatra da je izgradnja izraelskih naselja na tim prostorima nezakonita i prepreka miru.
Palestinci i organizacije za ljudska prava tvrde da vlasti sistematski izbjegavaju procesuiranje doseljenika ili da ih rijetko pozivaju na odgovornost za nasilje. Pod Nacionalnim bezbjednosnim ministrom Itamarom Ben Gvirom, istrage o napadima doseljenika naglo su opale, navodi izraelska organizacija za ljudska prava Ješ Din.
Halil Hatalin, Avdahov brat, kazao je da je porodica zadovoljna što se makar u nekoj mjeri teži pravdi, ali smatra da je kvalifikacija krivičnog djela kao „ubistvo iz nehata“ nedovoljna.
- To je bilo namjerno ubistvo usred bijela dana, sa prethodnom namjerom i predumišljajem - rekao je on.
Levijev advokat Avičaj Hajbi u ponedjeljak je odbio da komentariše najavljenu optužnicu, navodeći da je još nije dobio. Nakon pucnjave rekao je za Asošiejted pres da je Levi djelovao u samoodbrani, ne ulazeći u detalje. Levi se u ponedjeljak nije javljao na telefonske pozive.
Video-snimak koji je prošle godine objavila izraelska organizacija za ljudska prava B’Tselem prikazuje Levija kako puca u pravcu osobe koja snima. U trenutku za koji B’Tselem tvrdi da se Hatalin srušio, snimak postaje podrhtan, ali se čuju jauci bola. Organizacija navodi da je snimak dobila od porodice Hatalin, koja tvrdi da ga je on sam snimio.
Dodatni snimci koje je AP dobio prošle godine prikazuju Levija kako maše pištoljem tokom sukoba u selu Um el-Kair sa grupom Palestinaca zbog bagera koji je ranije tokom dana skliznuo iz obližnjeg naselja i oštetio palestinsku imovinu.
Ala Hatalin, rođak koji je snimao sukob, rekao je tada za AP da je prišao Leviju kako bi mu rekao da je grupa nenaoružana i da zaustavi rušenje.
Na snimku se čuje kako jedan Palestinac vrijeđa Levija, a drugi ga izaziva da puca. Levi gura nekoga izvan kadra, zahtijeva da zna ko je bacao kamenje, a zatim ispaljuje hitac, naizgled dalje od grupe. Potom puca ponovo i viče prema okupljenima da se sklone od bagera.
Snimak ne prikazuje gdje su meci završili, ali drugi rođaci tvrde da su vidjeli kako se Avdah Hatalin odmah srušio nakon pucnjeva.
Levi je uhapšen, a potom pušten u kućni pritvor. I ta mjera je kasnije ukinuta.
Levi je bio među izraelskim doseljenicima koje su Sjedinjene Američke Države i druge zapadne zemlje sankcionisale zbog navoda o nasilju nad Palestincima 2024. godine. Predsjednik Donald Tramp ukinuo je američke sankcije nakon što je naredne godine preuzeo dužnost.
Aktivisti i članovi ekipe filma No Other Land kažu da su se napadi doseljenika na selo prikazano u filmu pojačali otkako je ostvarenje osvojilo Oskara.
Hamdan Balal, jedan od reditelja filma, rekao je da je porodična kuća njegove porodice u Um el-Kairu bila meta novog napada u nedjelju. Tokom sukoba uhapšena su četvorica njegovih rođaka, naveo je.
Balal je kazao da je jedan vojnik, koji je u kuću došao u pratnji još jednog vojnika i doseljenika-stočara, uhvatio njegovog brata za vrat i pokušao da ga uguši. Ni vojska ni policija nijesu odgovorile na zahtjeve za komentar o incidentu.
- Godinu nakon što sam dobio Oskara, napadi su se značajno pojačali. Svakog dana doseljenici dolaze i uništavaju polja, drveće, usjeve oko kuće - rekao je on.
Dok tužioci rade na podizanju optužnice protiv Levija, a nasilje širom Zapadne obale se nastavlja, Izrael istovremeno sprovodi mjere kojima dodatno učvršćuje kontrolu nad zemljom na okupiranoj teritoriji.
U nedjelju je najavljeno da će se obnoviti proces registracije zemljišta širom Zapadne obale, kojim se od svih koji polažu pravo na posjed traži da podnesu dokumenta kao dokaz vlasništva. Organizacije za ljudska prava upozoravaju da bi taj postupak mogao oduzeti Palestincima zemlju na kojoj žive i koju obrađuju generacijama, te velike površine prenijeti u vlasništvo izraelske države.
Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da su ti koraci odgovor na napore Palestinske uprave da registruje zemlju u područjima u kojima Izrael ima civilnu i vojnu kontrolu.
Mjere dolaze nakon godina optužbi Palestinaca da akcije doseljenika i vojske – kampanje nasilja, uznemiravanja i rušenja – tjeraju ljude sa njihove zemlje.
Odluke su izazvale široku osudu kao kršenje međunarodnog prava, uključujući i od zemalja uključenih u proces postizanja primirja u Pojasu Gaze i Trampovog Odbora za mir.
Saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova u saopštenju u ponedjeljak navelo je da su ove mjere dio nastojanja Izraela da nametne „novu pravnu i administrativnu realnost“ koja potkopava izglede za mir i stabilnost. Egipatsko Ministarstvo vanjskih poslova taj je potez nazvalo „flagran­tnim kršenjem“ međunarodnog prava, upozoravajući da će dodatno podići tenzije na palestinskim teritorijama i u cijeloj regiji.

Tužilaštvo u Izraelu optužuje izraelskog doseljenika za ubistvo palestinskog aktiviste na Zapadnoj obali

Odluka o neradnoj nedjelji je donijeta i poštovaće se, ali je, prije svega, trebalo otvoriti socijalni dijalog i insistirati na tome da institucije rade po zakonu i omoguće slobodan dan svakom zaposlenom. Sasvim je moguće i da ovo zakonsko rješenje bude ukinuto od strane Ustavnog suda, jer je Unija poslodavaca Crne Gore najavila da će ponovo inicirati ocjenu ustavnosti nove odluke, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
U Skupštini Crne Gore danas je izglasano da je nedjelja ponovo neradan dan, nakon prethodne odluke Ustavnog suda o neustavnosti rješenja iz 2019. godine, koje je i tada osporavala Unija poslodavaca Crne Gore.
Crna Gora se oslanja na turizam, koji generiše više od 30 odsto prihoda, te neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam, ocijenio je Mulešković.
- Trebalo je šest godina da Ustavni sud donese odluku o ustavnosti zakona i bilo je očekivano da će doći do ovakvog epiloga, jer je tadašnje rješenje donijeto na način koji je bio diskriminatoran prema određenim poslodavcima. Postoji bojazan da će i novo rješenje proći isto, budući da je Unija poslodavaca najavila novu inicijativu pred Ustavnim sudom. Bilo je neophodno otvoriti dijalog. Socijalni partneri, kojima po Ustavu i međunarodnim pravilima pripada odgovornost za ovakve odluke, već su imali dogovorene modalitete mogućeg rada nedjeljom tokom ljetnje i zimske turističke sezone -naveo je Mulešković.
Dodao je da je šest godina dug period tokom kojeg su promijenjene navike, pa većini poslodavaca radna nedjelja više ne odgovara.
- Moramo imati zakonodavstvo koje se jednako odnosi na sve. Uvođenje radne nedjelje povećalo bi troškove privrednih subjekata i moglo dovesti do rasta cijena. Takođe, u međuvremenu je izražen i nedostatak radne snage, što može otežati implementaciju bilo kog rješenja. Zbog toga je bilo važno čuti stav Socijalnog savjeta, koji čine Unija poslodavaca, sindikati i Vlada - istakao je Mulešković.
Mulešković smatra da je nedostatak radne snage jedan od ključnih problema turističkog sektora, te da zakonska rješenja kojima se reguliše status stalnog sezonskog radnika mogu doprinijeti njegovom ublažavanju.
- Najavljivano je da će taj zakon biti usvojen još prošle godine, ali je tek sada predložen. Kašnjenje sa usvajanjem važnih rješenja ostaje problem. Ideja je da se sezonski radnici zadrže na domaćem tržištu rada i time obezbijedi stabilnost radne snage u turizmu - rekao je Mulešković.
On očekuje da će bolja avio-povezanost ove godine riješiti dio izazova turističke sezone, naglašavajući da mala ekonomija poput crnogorske mora biti kvalitetno saobraćajno povezana.
Kao glavne probleme u predstojećoj sezoni izdvojio je visoke cijene i hroničan nedostatak radne snage, uz potrebu intenzivnije promocije crnogorskog turizma.
- Neophodna je i znatno bolja putna infrastruktura. Očekujem da će veliki infrastrukturni projekti biti završeni do početka ljetnje turističke sezone, jer su radovi na magistralama prošle godine izazivali gužve i stvarali negativnu sliku o Crnoj Gori - kazao je Mulešković.
Poručio je da je Evropska unija strateški put Crne Gore i da je u ovoj godini neophodno učiniti sve kako bi se zatvorila pregovaračka poglavlja i omogućilo članstvo do 2028. godine.
- Nakon referenduma i članstva u NATO-u, to je najvažniji korak za Crnu Goru. Članstvo u EU donijeće velike benefite građanima i privredi, otvaranje velikog tržišta i potvrdu da je Crna Gora uređena država, što će doprinijeti privlačenju kvalitetnih i održivih investicija - zaključio je Mulešković.

Mulešković: Neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam

Oskarovac Robert Duval preminuo je u 96. godini. Ostaće upamćen po izuzetnim glumačkim ostvarenjima. 
 Njegova supruga, Lusijana Duval, putem Fejsbuka je objavila da je Duval preminuo kod kuće.
- Za svijet je bio oskarovac, reditelj i pripovjedač. Za mene je bio sve. Njegova strast prema glumi bila je jednaka njegovoj ljubavi prema likovima, dobrim obrocima i druženju. Za svaku svoju ulogu davao je sve od sebe i ostavio nam nešto trajno i nezaboravn - napisala je.
Robert Duval je posebno poznat po ulozi kapetana Kilgora u filmu Apokalipsa danas (1979), u kojem izgovara legendarne replike: „Čarli ne surfuje!“ i „Volim miris napalma ujutro“. Njegova uloga Toma Hejgena u filmovima Kum i Kum II, kao i Bu Redlija u Ubiti pticu rugalicu, ostale su upamćene kao ključni trenuci u njegovoj karijeri. Duval je bio nominovan za Oskara sedam puta, a nagradu je osvojio 1984. godine za najbolju mušku ulogu u filmu Nježne milosti, gdje je tumačio kantri pjevača koji pokušava da pobijedi alkoholizam.
Rođen je u San Dijegu, Kalifornija, 1931. godine, kao sin pomorskog oficira. Studirao je dramu u Sent Luisu, Misuri, a kratko je služio i u vojsci. Godine 1955. upisao je Neighbourhood Plejhaus školu teatra u Njujorku, zajedno sa Džejmsom Kanom, Džinom Hekmanom i Dastinom Hofmanom, sa kojima je dijelio stan.
Duval je kontinuirano radio na televiziji i u pozorištu, uključujući nagrađivanu ulogu u predstavi Artura Milera Pogled s mosta 1965. godine. Njegov filmski debi bio je u ulozi tajanstvenog Bu Redlija u filmu Ubiti pticu rugalicu (1962).
Tokom karijere ostvario je brojne značajne uloge u filmovima poput Bulit (1968), Čovjek zvan Hrabrost (1969), Meš (1970), THX 1138 (1970), kao i u prva dva dijela Kuma. Uloga kapetana Kilgora u Apokalipsi danas dodatno je učvrstila njegov status filmske legende.
Osim toga, pojavljivao se i u filmovima Orao je sletio (1976), Mreža (1976), Prirodni talenat (1984), dok je režirao film Anđelo, ljubavi moja (1983). Tokom osamdesetih i devedesetih bio je prepoznatljiv u filmovima poput Boje, Dani groma, Sluškinjina priča, Čovjek od medenjaka, Nestati za 60 sekundi, Gospodari noći i Put.
Godine 1992. vratio se televiziji i tumačio Staljina u HBO seriji, a 1997. režirao je i glumio u filmu Apostol, gdje igra propovjednika koji ubija ljubavnika svoje supruge, za što je dobio treću nominaciju za Oskara. Njegove posljednje rediteljske uloge bile su Tango atentata (2002) i Divlji konji (2015).
Duval je nastavio da radi i tokom 2010-ih, a 2015. godine postao je najstariji muškarac ikada nominovan za Oskara u kategoriji najboljeg sporednog glumca, za ulogu u filmu Sudija.
Bio je dugogodišnji istaknuti republikanski glumac, iako je 2014. prestao da podržava stranku. Bio je u četiri braka, posljednji sa Lusijanom Pedraza od 2005. godine, a nije imao djece.
Robert Duval ostaće zapamćen kao glumac čija karijera obuhvata više od šest decenija, nezaboravne uloge i dubok uticaj na američki film.

Tag: zaplijenjene-cigare