Velika Britanija, Kanada, Njemačka i niz drugih država u srijedu su osudile odluku Izraela da odobri izgradnju 19 novih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, upozoravajući da takav potez krši međunarodno pravo i može dodatno podstaći nestabilnost. U zajedničkom apelu pozvale su izraelsku vladu da poništi ovu odluku, prenosi France 24.
Odluku izraelskog bezbjednosnog kabineta, pored Velike Britanije, Kanade i Njemačke, osudile su i Belgija, Danska, Francuska, Irska, Island, Italija, Japan, Malta, Holandija, Norveška i Španija.
- Pozivamo Izrael da poništi ovu odluku, kao i dalje širenje naselja- navodi se u zajedničkoj izjavi koju je objavila Velika Britanija.
U saopštenju se podsjeća da takve jednostrane mjere, kao dio šire politike intenziviranja naseljavanja na Zapadnoj obali, ne samo da krše međunarodno pravo, već i nose rizik dodatnog narušavanja regionalne stabilnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Više država osudilo izraelsku odluku da gradi nova naselja na Zapadnoj obali

Predsjednik SAD-a Donald Tramp upozorio je Izraelce da će izgubiti podršku Sjedinjenih Američkih Država ako pokušaju da nastave sa aneksijom Zapadne obale.
- To se neće dogoditi. Neće se dogoditi. Neće se dogoditi jer sam dao riječ arapskim zemljama. A to sada ne možete da uradite. Imali smo veliku arapsku podršku i Izrael bi izgubio svu podršku Sjedinjenih Država ako se to desi - rekao je Tramp za "Time", misleći na aneksiju.
Sve je počelo u utorak, kada su, uprkos protivljenju izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i njegove stranke Likud, poslanici Kneseta, koji ima 120 mjesta, glasali 25 prema 24 za usvajanje zakona u prvom od četiri čitanja potrebna za konačno usvajanje.
U saopštenju Kneseta navodi se da je zakon odobren u preliminarnom glasanju „kako bi se primijenio suverenitet Države Izrael na teritorije Judeje i Samarije (Zapadna obala)“.
Prijedlog zakona podnio je Avi Maoc, lider krajnje desničarske stranke Noam, koja ne pripada vladajućoj koaliciji, ali su ga podržali i članovi Netanjahuove koalicije, iz stranke Jevrejska moć ministra nacionalne bezbjednosti Itamara Ben-Gvira i Religijskog cionizma ministra finansija Becalela Smotriča.
- Narod je progovorio. Došlo je vrijeme da se primijeni puni suverenitet nad svim teritorijama Judeje i Samarije, baštinom naših predaka, i da se promovišu mirovni sporazumi u zamjenu za mir sa našim susjedima, sa pozicije snage - poručio je Smotrič u objavi na mreži X.
Većina poslanika Likuda bila je uzdržana ili nije prisustvovala glasanju, ali je jedan član, Juli Edelštajn, prkosio Netanjahuu i dao odlučujući glas u korist zakona.

1250x600

1084x550

Tramp upozorio Izrael: Izgubićete podršku SAD ako nastavite sa aneksijom

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je da će Izrael izgubiti "podršku SAD" ako anektira Zapadnu obalu, u intervjuu za američki časopis Tajm (The Time) koji je danas emitovan.
Upitan o planovima aneksije u intervjuu, za koji list navodi da je vođen telefonom 15. oktobra, Tramp je odgovorio da se to neće desiti.
- Neće se desiti jer sam dao riječ arapskim zemljama kao dio pregovora o prekidu vatre u Pojasu Gaze - rekao je Tramp u danas emitovanom intervjuu.
Prema njegovim riječima, Izrael bi izgubio svu podršku SAD ako bi pripojio Zapadnu obalu.
Intervju je objavljen nakon što su potpredsednik SAD Džej Di Vens i državni sekretar Marko Rubio, koji su večeras stigli u Izrael, izrazili negodovanje zbog odluke Kneseta (izraelskog parlamenta) da razmotri dva zakona usmjerena na proširenje izraelskog suvereniteta na Zapadnu obalu, palestinsku teritoriju koju Izrael okupira od 1967. godine.
Za Vašington, takav zakon potkopava napore da se učvrsti krhko primirje u Pojasu Gaze poslije dvije godine razornog rata, izazvanog napadom palestinskog Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
U intervjuu za Tajm, republikanski lider je takođe govorio kako je vršio pritisak na izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da prihvati njegov mirovni plan.

Tramp će povući podršku ako Izrael anektira Zapadnu obalu

Izraelski desničar i ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir oštro se usprotivio stavu američke administracije kada je riječ o aneksiji Zapadne obale.
Između ostalog, Ben-Gvir je rekao kako se ne slaže s konstatacijom američkog predsjednika Donalda Trampa da Izrael ne može anektirati Zapadnu obalu.
- Izrael je suverena i nezavisna država. Članovi parlamenta glasaju po vlastitom nahođenju - rekao je Ben-Gvir.
Osim toga, izraelski ministar je rekao kako ima veliko poštovanje prema Trampu.
On se takođe osvrnuo na Trampove komentare za časopis Time, objavljene danas, da bi SAD mogao izvršiti pritisak na Izrael da oslobodi istaknutog palestinskog vođu Marvana Bargutija.
- Barguti je gnusni nacistički ubica odgovoran za krv mnogih civila, žena i djece. Neće biti pušten i neće voditi Gazu - zaključio je Ben-Gvir.

Izraelski desničar prkosi Trampu, o aneksiji Zapadne obale: Izrael je suverena država

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da neće dozvoliti premijeru Izraela Benjaminu Netanjahuu da anektira izraelski okupiranu Zapadnu obalu.
Govoreći uoči obraćanja izraelskog premijera Generalnoj skupštini UN-a u petak, američki predsjednik rekao je novinarima u Ovalnom kabinetu da "neće dozvoliti Izraelu da anektira Zapadnu obalu."
- To se neće desiti - rekao je Truamp.
Dodao je i da je razgovarao s Netanjahuom, ali da, bez obzira na to, neće dozvoliti aneksiju Zapadne obale.
- Dosta je. To mora stati - poručio je američki predsjednik.
Tramp, koji će se u ponedjeljak sastati s Netanjahuom, takođe je rekao da je dogovor o Gazi "prilično blizu."
Izrael se suočava s rastućim globalnim pritiskom da okonča rat u Gazi i okupaciju Zapadne obale, dok talas zapadnih država formalno priznaje nezavisnu palestinsku državu. Krajnja desnica u Izraelu vidi aneksiju kao način da spriječi tu mogućnost.
Trampova izjava dolazi nakon što je njegova administracija u utorak arapskim liderima predložila mirovni plan u 21 tački za okončanje rata u Gazi, što je dovelo do razmjene ideja među liderima o tome kako se može postići konačan prijedlog koji bi potencijalno mogao dovesti do kraja sukoba, prema riječima visokog zvaničnika administracije i regionalnih izvora upoznatih s pitanjem.
Plan koji su SAD predložile uključivao je niz tačaka koje je administracija već javno iznijela, uključujući oslobađanje svih talaca i trajni prekid vatre, prema riječima posebnog izvora upoznatog s materijom.
Takođe je predstavljen okvir za način na koji se Gazom može upravljati bez Hamasa i prijedlog za postepeno povlačenje Izraela iz Pojasa Gaze.

Tramp poručio da neće dopustiti Izraelu da anektira Zapadnu obalu: Dosta je bilo

Evropska komisija (EK) mogla bi nametnuti nove mjere Izraelu ako odgovori na međunarodno priznanje Palestine aneksijom Zapadne obale, izvijestio je u ponedjeljak "Washington Post", pozivajući se na visokog evropskog zvaničnika.
Zapadna obala, koju Izrael okupira od 1967, djelimično je pod nadzorom Palestinske uprave, ali ostaje pod izraelskom sigurnosnom kontrolom, s više od 140 naselja koja se smatraju ilegalnima prema međunarodnom pravu.
Opcije koje se razmatraju uključuju ograničenja izvoza naselja, rekao je zvaničnik za list.&nbsp;
- Ako Izrael bude oštar, bićemo oštri; ako odgovori blago, bićemo i mi blagi - naveo je on.
Upozorenje je uslijedilo nakon izjave izraelskog premijera Benjamina Netanjahua 21. septembra da "palestinska država neće biti uspostavljena", dok se sve više zemalja priprema za priznanje na samitu u Njujorku koji su organizovale Francuska i Saudijska Arabija uz Opštu skupštinu UN-a.
Unutar Izraela, ministri krajnje desnice pozvali su Benjamina Netanjahua da nastavi s aneksijom.&nbsp;
Ministar finansija Bezalel Smotrič nazvao je to "jedinim odgovorom na anti-izraelski korak", zahtijevajući da se proglasi suverenitet nad teritorijom, prenosi "Shafaq".

EU upozorava Izrael: Aneksija Zapadne obale donijeće sankcije

Veliki plan naseljavanja okupiranje Zapadne obale koji je Izrael juče odobrio je "neprihvatljiv" i predstavlja "kršenje međunarodnog prava", osudila je danas u zajedničkom saopštenju 21 zemlja, među kojima su Velika Britanija i Francuska.
- Osuđujemo tu odluku i tražimo najčvršće da se odmah poništi - dodali su ministri spoljnih poslova tih zemalja.
Ključni plan izgradnje 3.400 stanova na Zapadnoj obali, teritoriji koju je Izrael okupirao od 1967. godine, predviđa da se ta palestinska teritorija presiječe na dva dijela, što onemogućava bilo kakav teritorijalni integritet neke moguće palestinske države.
- Mjere koju je preduzela izraelska vlada dovode u pitanje našu zajedničku želju da osiguramo bezbjednost i prosperitet na Bliskom istoku - ukazali su šefovi diplomatija 21 zemlje među kojima su takođe i Kanada, Španija i Italija.
Šefica diplomatije EU Kaja Kalas takođe je potpisnica teksta.
U tekstu se poziva izraelska vlada da prestane sa izgradnjom naselja i da ukine finansijske restrikcije nametnute Palestinskoj upravi.
Forin ofis danas je pozvao ambasadorku Izraela Cipi Hotoveli.
Plan su juče osudile i UN.

Britanija i Francuska među zemljama koje osuđuju izraelski plan naseljavanja okupirane Zapadne obale

Izraelski vojnici i policajci danas su spriječili novinare agenciije Frans pres i drugih međunarodnih medija da uđu u selo palestinskog reditelja dobitnika Oskara Bazela Adre koji ih je tu pozvao.
Njegov dokumentarni film „No Other Land“, koji je režirao zajedno sa Izraelcem Juvalom Abrahamom, priča o prisilnom raseljenju Palestinaca iz Masafer Jate, regiona u okupiranoj Zapadnoj obali, koju je Izrael proglasio ograničenom vojnom zonom tokom 1980-ih.
Taj dokumentarac pokazje buldožere kako uništavaju kuće i zidove jedne škole, kao i provokacije i napade izraelskih naseljenika koji žive u okolini.
Reditelji Adra i Abraham u ponedjeljak su pozvali novinare da dođu u Masafer Jatu, poslije više epizoda nasilja posljednjih nedjelja, posebno upada naseljenika u ta sela, rekla su ta dva reditelja.
- Uništavanja koja sprovode izraelski vojnici i vlasti nad našim kućama, našim školama i našom imovinom se umnožavaju na ludački način - rekao je Adra za Frans pres na izlasku iz sela.
Kada su novinari stigli do vrata Tuvanija, Adrinog sela, izraelski policajci i vojnici im nisu dozvolili da uđu, tvrdeći da postavljaju 24-oročasovni kontrolni punkt.
Oni su takođe spriječili delegaciju Palestinske uprave, koja je stigla malo prije novinara, da uđe u selo.
Jedan izraelski vojnik koji nije želio da mu se navede ime rekao je za Frans pres da su snage reda raspoređene da održavaju javni red.
- Bilo je jakih sukoba između naseljenika, Jevreja, Arapa i novinara i da bi sprečili te nasilne sukobe odlučili smo da ne dozvolimo ulaz danas - rekao je on.
Abraham je rekao da policajci i vojnici koji su danas tu da spriječe ulazak međunarodnih medija ne samo da nisu došli da spriječe nasilje naseljenika već da često sami učestvuju u njemu.
Od početka rata u Gazi pokrenutog napadom islamističkog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine nasilje je eksplodiralo u Zapadnoj obali, palestinskoj teritoriji pod okupaciojom Izraela od 1967. godine.
Izrael je prošle nedjelje objavio da će formirati 22 nova naselja, podstičući žestoke osude iz inostranstva.
Abraham je izrazio žaljenje zbog nedostatka djelovanja međunarodne zajednice, čak i poslije uspjeha njegovog filma koji je početkom marta dobio Oskar za 2025. godinu za najbolji dokumetarac.
- Uvijek smo se nadali da ako ljudi vide šta se dešava da će izvršiti pritisak na njihove vlade - rekao je on i dodao da sada svijet zna i da nije preduzeto ništa.

Izrael spriječio novinare da uđu u selo reditelja Oskarovca na Zapadnoj obali

Izraelska vlada odobrila je izgradnju 22 nova jevrejska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, objavio je ministar finansija Bezalel Smotrič. 
 
On je na mreži X napisao da će nova naselja biti smještena u sjevernom dijelu Zapadne obale, bez navođenja tačnih lokacija. 
 
Izraelski mediji su prenijeli da je Ministarstvo odbrane saopštilo kako će među novim jevrejskim naseljima biti legalizovane postojeće "ispostave", a gradiće se i nova naselja. 
 
Oko 700 hiljada izraelskih doseljenika živi među 2,7 miliona Palestinaca na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu, teritorijama koje je Izrael zauzeo od Jordana u ratu 1967. godine. 
 
Izrael je kasnije anektirao Istočni Jerusalim, što većina država ne priznaje, ali nije formalno proširio suverenitet na Zapadnu obalu. 
 
Palestinci širenje naselja vide kao prepreku svojim težnjama za uspostavljenje nezavisne palestinske države u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali, uključujući okupirani Istočni Jerusalim, piše N1. 
 
Raste broj evropskih zemalja koje zahtijevaju da Izrael okonča rat u Gazi, dok su Velika Britanija, Francuska i Kanada ovog mjeseca upozorile Izrael da bi mogle uvesti ciljanje sankcije ukoliko nastavi s proširenjem naselja na Zapadnoj obali. 
 
Većina međunarodne zajednice smatra jevrejska naselja nelegalnim. 
 
Izraelska vlada smatra naselja legalnim prema svojim zakonima, dok su neke takozvane "ispostave" nelegalne, ali se često tolerišu i kasnije legalizuju.

Izrael odobrio izgradnju 22 nova naselja na Zapadnoj obali

Palestinsko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u izraelskoj operaciji u Dženinu na okupiranoj Zapadnoj obali ubijeno najmanje šest osoba, a ranjeno njih 35.&nbsp;
Izrael je danas najavio "značajnu i široku vojnu operaciju protiv palestinskih militanata" u tom gradu.
U Dženinu su posljednjih godina česte izraelske racije i sukobi izraelske vojske i navodno militanata, čak i prije rata u Gazi koji je počeo 7. oktobra 2023.
Najnovija operacija izraelske vojske uslijedila je samo nekoliko dana nakon krhkog primirja sa Hamasom u Gazi koje bi trebalo da traje šest nedjelja u okviru kog će biti oslobođena 33 taoca u zamjenu za stotine Palestinaca koje su u izraelskim zatovrima.
Izrael je zauzeo Zapadnu obalu, Gazu i istočni Jerusalim u bliskoistočnom ratu 1967. Palestinci se bore za nezavisnu državu koja bi obuhvatala sve tri teritorije.

Palestinsko ministarstvo: Izraelska vojska ubila šest osoba na Zapadnoj obali

Crna Gora ulazi u ovu godinu snažno i odlučno, sa punom posvećenošću završetku evropskog puta, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je, u objavi na mreži Iks, istakla da je svega mjesec nakon zatvaranja pet poglavlja, na današnjoj Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom (EU) Crna Gora zatvorila i poglavlje 32 - Finansijski nadzor.
- Ovaj rezultat potvrđuje kapacitet države da odgovorno upravlja javnim sredstvima i štiti finansijske interese EU - navela je Gorčević.
Kako je dodala, nakon dvije uspješne godine, ovu godinu započinju snažno i odlučno, uz jasnu poruku da Crna Gora punom posvećenošću radi na završnici svog evropskog puta.
- Sada brojimo 13 zatvorenih poglavlja, gotovo na polovini smo puta, koji vjerujemo da ćemo uspješno preći do kraja godine - navela je Gorčević.
Ona je kazala da evropski partneri prepoznaju da je Crna Gora na vrhuncu fokusa i posvećenosti evropskoj integraciji.

Gorčević: Crna Gora započinje 2026. odlučno i sa punom posvećenošću evropskom putu

Kako se programi azila širom svijeta ograničavaju, a represija prema migrantima raste, novi šef Agencije UN-a za izbjeglice poručuje da će štititi Konvenciju o statusu izbjeglica iz 1951. godine. U intervjuu za agenciju Associated Press u Rimu u ponedjeljak, novoimenovani visoki komesar UN-a za izbjeglice Barhan Salih, i sam nekada izbjeglica, priznao je da će morati da se „bori“ kako bi zaštitio ljude koji bježe od progona, ističući da to nije samo pravna, već i moralna obaveza. - Naravno da je to borba, nesporno, ali sam istovremeno pun nade i uvjeren da u svijetu još postoji dovoljno humanosti da nam omogući da to uradimo - rekao je Salih, bivši predsjednik Iraka, za AP. Ranije u ponedjeljak, Salih se u Vatikanu sastao sa papom Leonom XIV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126210128_fe51425647ba5eb6db94283a6dd300c29f33dafef621d095cb5a496d24e79ea9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126210128_fe51425647ba5eb6db94283a6dd300c29f33dafef621d095cb5a496d24e79ea9" data-rendition-name="original" width="3015" height="4522" loading="lazy" alt="Papa Lav"> </figure>  Kazao je da je zahvalan na podršci poglavara Katoličke crkve u trenutku kada se njegova agencija suočava sa velikim izazovima u pružanju pomoći milionima izbjeglica širom svijeta, nakon što su Sjedinjene Američke Države smanjile svoje doprinose za više milijardi dolara. - Njegova moralna podrška, njegov glas o potrebi da se pomogne izbjeglicama i onome što mi kao UNHCR sada radimo, izuzetno su važni - rekao je Salih. Prema podacima UNHCR-a, u svijetu trenutno ima 117,3 miliona prisilno raseljenih osoba iz 194 zemlje. Salihov najveći izazov je kako da pruži podršku za oko 30 miliona izbjeglica van granica njihovih država uz znatno manje finansijskih sredstava. Tokom 2024. i 2025. godine, finansiranje iz SAD-a palo je sa 2,1 milijarde na 800 miliona američkih dolara, iako ta zemlja i dalje ostaje najvažniji donator UNHCR-a. Osim toga, SAD su vodile kampanju da druge države preispitaju Konvenciju o izbjeglicama nastalu nakon Drugog svjetskog rata i redefinišu pravila azila na globalnom nivou. Administracija predsjednika Donalda Trampa već preispituje sopstveni sistem azila, suspendovala je program prihvata izbjeglica 2025. godine i postavila limit od 7.500 ulazaka, uglavnom bijelih Južnoafrikanaca — što predstavlja istorijski najniži broj izbjeglica koje će SAD primiti od uspostavljanja programa 1980. godine. Takođe je pojačana primjena imigracionih zakona u okviru obećanja o povećanju deportacija. Iako nije direktno pominjao napore i politiku američke vlade, Salih je priznao da je „ovo nesumnjivo veoma težak trenutak u istoriji“ i da mora biti kreativan u suočavanju s krizom. - Moramo prihvatiti potrebu da se prilagodimo novom globalnom okruženju - kazao je Salih. Njegova agencija nastoji da bude efikasnija, responzivnija i finansijski racionalnija, „kako bi zaista pružala pomoć ljudima kojima je potrebna, a ne bila dio sistema koji održava zavisnost od humanitarne pomoći“, dodao je. Salih je na dužnost visokog komesara UN-a za izbjeglice stupio 1. januara i ima petogodišnji mandat. On je prvi bivši izbjeglica koji obavlja ovu funkciju, a kaže da to iskustvo značajno oblikuje njegov pogled na posao. Kao izbjeglica je bio dva puta: prvi put je 1974. godine, kao tinejdžer, pobjegao iz Iraka u Iran. Zatim je 1979. godine, nakon što je bio uhapšen i mučen pod režimom Sadama Huseina, pobjegao u Ujedinjeno Kraljevstvo, prije nego što se vratio u Irak, gdje je bio predsjednik od 2018. do 2022. godine. - Ovo je priča o tome da izbjeglice nijesu samo brojevi i žrtve. Uz zaštitu i priliku, svijet za ljude može izgledati sasvim drugačije - rekao je Salih za AP.

Barhan Salih: Izbjeglice nijesu samo brojevi, Konvenciju iz 1951. moramo zaštititi

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović poručio je da zatvaranje poglavlja 32 - finansijski nadzor potvrđuje odgovornu politiku Crne Gore i njenu posvećenost jačanju institucija.
- Zatvaranjem ovog poglavlja, Crna Gora pokazuje da vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate koji jačaju institucij - dodao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, ovo je još jedna jasna poruka da Crna Gora ide naprijed odlučno, sigurno i u interesu svojih građana.

Ivanović: Crna Gora vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate

Strahuje se da su stotine ljudi poginule ili nestale nakon pokušaja prelaska Sredozemnog mora, a u posljednjih deset dana prijavljeno je više brodoloma nakon perioda lošeg vremena, saopštila je u ponedjeljak Agencija Ujedinjenih nacija za migracije.
- Konačan broj žrtava mogao bi biti znatno veći, što je oštar podsjetnik da ova ruta ostaje najsmrtonosniji migracijski koridor na svijetu - saopštila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Potvrđeno je da su tri osobe, uključujući djevojčice bliznakinje stare oko godinu dana, stradale na Lampedusi u Italiji, nakon operacije potrage i spašavanja broda koji je isplovio iz Sfaksa u Tunisu, navodi IOM. Prema riječima njihove majke iz Gvineje, koja je preživjela, djevojčice su preminule od hipotermije. Jedan muškarac je takođe umro od istog uzroka, dodaje se u saopštenju.
Preživjeli sa istog broda kazali su da je u isto vrijeme isplovio i drugi brod, ali da nikada nije stigao na odredište te da njegova sudbina ostaje nepoznata, saopštio je IOM.
Prema podacima IOM-a, tokom proteklih deset dana, usljed snažne mediteranske oluje izazvane ciklonom Hari, vjeruje se da je nestalo više plovila, a stotine ljudi vode se kao nestale. Potrage su dodatno otežane zbog loših vremenskih uslova.
Agencija provjerava i iskaz preživjelog sa drugog broda, kojeg je spasio komercijalni brod u blizini Malte, o brodolomu u kojem je najmanje 50 ljudi nestalo ili stradalo. Odvojeno, strahuje se da je 51 osoba poginula nakon brodoloma kod Tobruka u Libiji, saopštio je IOM.

Tag: zapadna-obala