<p>Finansijskim čarobnjacima Kremlja ponestaje zečeva koje bi trebalo da izvuku iz šešira, piše Biznis Insajder.</p>
<p>Ruska vlada je to otkrila kada je objavila revidirani nacionalni budžet za 2025. godinu, pokazujući rastuće troškove rata u Ukrajini. Sada je na Evropi i SAD da to iskoriste i povećaju cijenu Rusiji, tako što će zatvoriti „rupe u sankcijama“, navodi Biznis Insajder.&nbsp;</p>
<p>Čineći to, oni mogu ubrzati okončanje rata, vjerovatno u korist Ukrajine, ili u najmanju ruku da podstaknu Putina da pregovara o ozbiljnom mirovnom rješenju, piše BI.</p>
<p>Detaljno ispitivanje Putinovih planova potrošnje za sljedeću godinu pokazuje da Kremlj namjerava da potroši oko 145 milijardi dolara na odbranu, od svojih oko 436 milijardi dolara državnih rashoda.</p>
<p>Ukupno preko 6,3 procenta ruskog BDP-a (standard NATO je dva procenta) označava najviši nivo vojne potrošnje Moskve od Hladnog rata.</p>
<p>BI takođe piše da je loša vijest za Putina da su njegove tehnokrate zapravo prikrivale punu cijenu invazije na Ukrajinu.</p>
<p>Po godišnjem budžetu rasute su dodatne isplate vezane za rat, uključujući plate koje Moskva isplaćuje radnicima u okupiranim regionima Ukrajine: zdravstvena zaštita ranjenih vojnika; popravka infrastrukture i neotkrivene „klasifikovane“ rashode. Kada se ovi izdaci saberu, stvarni teret ruske ekonomije približava se nevjerovatnim 10 odsto BDP-a.</p>
<p>Jednostavna istina je da ruska vlada ne uzima dovoljno novca da pokrije ove ratne troškove. Kremlj mora imati deficit — a prošle godine je već imao oko 34 milijarde dolara u minusu.</p>
<p>Ovo Zapadu pruža priliku.</p>
<p>Dok je potrošnja deficita podnošljiva za većinu vlada, Rusija nije normalna zemlja. Zbog zapadnih sankcija, Moskva ne može da uravnoteži svoje finansijske knjige putem međunarodnog zaduživanja i umjesto toga mora da plaća nečuvene kamate – čak 16 odsto na desetogodišnje obveznice – domaćim zajmodavcima. To je težak trošak.</p>
<p>Još opasnije, Putinove tehnokrate prazne ruski Fond nacionalnog bogatstva (NVF) od preostalog novca.</p>
<p>U normalnim uslovima, ruski NVF ima dve svrhe — da skladišti višak poreskih prihoda u dobrim vremenima i da se zaštiti od niskih cijena nafte kada stvari krenu loše.</p>
<p>Ali nedavno, Kremlj je crpio fond da bi platio svoj rat. U 2021. godini, njegova likvidnost je iznosila 117 milijardi dolara, dok danas iznosi samo 55 milijardi dolara.</p>
<p>A ako NVF ikada presuši, Moskva će biti prinuđena da bira iz menija loših opcija kako bi „podgrijala finansijske peći“ svoje ratne mašine.</p>
<p>Takve opcije uključuju veće poreze za rusku elitu i srednju klasu, veće zaduživanje, štampanje bezvrijednih rublja i moguće smanjenje socijalnih subvencija i socijalnih davanja koje pomažu da se stanovništvo održi poslušnim.</p>
<p>Ministarstvo finansija već u određenoj mjeri sprovodi ove opcije – samo to nije izazvalo veliku reakciju javnosti. Ako mora da pribjegne većem zaduživanju, većem oporezivanju, štampanju rublja i smanjenju beneficija, to dovodi do rizika za stabilnost režima.</p>
<p>Moskva trenutno plaća da bi svoje nemirne regione utišala. Isplate su kritične u mjestima poput Čečenije, gdje vojskovođa <b>Ramzan Kadirov </b>upravlja teritorijom kao de fakto država klijent u Rusiji. Bez gotovine iz Moskve, Kadirov je upozorio: „Nećemo moći da izdržimo tri mjeseca — ni mjesec dana.“</p>
<p>Ovo je ranjivost koju bi Evropa i SAD zaista trebalo da iskoriste. A najbrži način da se to uradi je da se snizi „gornja granica cijene nafte“ G7 na izvoz ruske sirove nafte, ocjenjuje BI.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Finansijskim čarobnjacima Kremlja ponestaje novca za rat: Evropa i SAD bi to trebalo da iskoriste

<p>Novi glavni sekretar NATO-a Mark Rute nakon samo dva dana preuzimanja dužnosti posjetio je Kijev i potvrdio podršku Zapada Ukrajini sve dok ne pobijedi Rusiju.</p>
<p>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posebno je iznio zahtjev da saveznici pomognu Ukrajini presresti ruske projektile kako bi "spasili živote" kao što su učinili s iranskim projektilima koji su ciljali Izrael.</p>
<h2>Posjeta u teškom trenutku</h2>
<p>Ova posjeta događa se u teškom trenutku za Ukrajinu, čije su snage na istočnm frontu u povlačenju, zbog manjka ljudstva i oružja.</p>
<p>Kao znak tih poteškoća, Rusija je u četvrtak potvrdila zauzimanje grada Vuhledara, za koji je više od dvije godine u istočnoj Ukrajini trajala žestoka borba.</p>
<p>- Moj je prioritet i privilegija unaprijediti ovu zapadnu podršku kako bismo osigurali pobjedu Ukrajine - izjavio je Rute, govoreći zajedno sa Zelenskim.</p>
<p>Ukrajinski šef države izrazio je žaljenje što Zapad "odugovlači isporuke projektila dugog dometa" njegovoj zemlji.</p>
<p>Kijev tvrdi da bi tim projektilima mogao gađati mete duboko u Rusiji kako bi smanjio mogućnost Moskve da napada ukrajinsku teritoriju.</p>
<p>Nekoliko saveznika, uključujući Sjedinjene Države, u ovoj fazi odbijaju dati zeleno svjetlo za korištenje takvog oružja, strahujući od eskalacije Kremlja.</p>
<p>- Potrebna nam je dovoljna količina i kvalitet oružja, uključujući oružje dugog dometa, s kojim se, po mom mišljenju, naši partneri već razvlače - požalio se Zelenski.</p>
<h2>Jedan od najaktivnijih pristalica Ukrajine</h2>
<p>Rute je jedan od najaktivnijih pristalica Ukrajine u Evropi od početka invazije u februaru 2022., da bi od Moskve dobio etiketu "rusofoba".</p>
<p>Kao premijer Nizozemske predvodio je napore da se Kijev snabdije borbenim vazduhoplovima F-16.</p>
<p>Volodimir Zelenski podsjetio je da je cilj Kijeva "punopravno članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu".</p>
<p>Rute, koji je u utorak započeo svoj prvi dan na čelu NATO-a, podršku Ukrajini uvrstio je među tri prioriteta svog mandata.</p>

1250x600

1084x550

Rute u Kijevu: Moj prioritet i privilegija je unaprjeđenje zapadne podrške kako bi osigurali pobjedu Ukrajine

<p>Za pravilno razumijevanje nivao krize na evropskom kontinentu, uslovljene ruskom agresijom na Ukrajinu, nije dovoljno analizirati stavove samo jedne strane. Naime, ustaljena je praksa većine posmatrača da se kao reper za donošenje sudova uzimaju stavovi ili interesi naučne zajednice, političara odnosno visokih zvaničnika koji dolaze sa Zapada. Kao posljedicu imamo nemali broj ljudi, ne samo u našem regionu, već i šire, koji dovode u pitanje objektivnost analiza, ali i kredibilnost operativnih agendi zapadnih zemalja prema Ruskoj Federaciji.</p>
<p>Iz tog razloga odlučio sam ad litteram da prenesem dio stavova prominentnih ruskih naučnika u vezi ukrajinske krize te širih, evropskih bezbjednosnih izazova. Riječ je o naučnicima okupljenim u Russian International Affairs Councilu (RIAC), akademskom i diplomatskom think tanku osnovanom predsjedničkim dekretom 2. februara 2010. godine. Napominjem da će moje intervencije biti saglasne profesionalnim referencama i onim što je objektivno, činjenično stanje.&nbsp;</p>
<h2>Što je međunarodni pravni poredak?</h2>
<p>RIAC: "Opšte je prihvaćeno da međunarodni poredak nije rezultat posebnih sporazuma, već proizvod zajedničkog razumijevanja onoga što se može, a što ne može učiniti u odnosima između država. Takođe, opšteprihvaćeno je da sve velike sile moraju imati relativno zajedničke ideje o tome zašto jedna drugoj priznaju pravo na postojanje i ne miješaju se u njihove unutrašnje stvari. Upravo napad na njih uvijek postaje uzrok sukoba, u što nas uvjerava primjer aktualnog vojno-političkog sukoba u Evropi."</p>
<p>Dakle, po mom dubokom uvjerenju, kada bi međunarodni pravni poredak bio kompromis interesa velikih sila, a ne sistem koji reguliše djelovanje država saglasno međunarodnom pravu, imali bismo situaciju sličnu onoj koja je prethodila Drugom svjetskom ratu kada je Liga nacija funkcionisala samo na papiru. O napadu na Rusku Federaciju u kontekstu rusko-ukrajinskog sukoba degutantno je davati bilo kakve komentare."</p>
<h2>Zaštitni mehanizmi &nbsp;&nbsp;&nbsp;</h2>
<p>RIAC: "U svom govoru u Savjetu bezbjednosti UN-a, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naglasio je da će svaki budući sporazum sa Zapadom o evropskoj sigurnosti morati da sadrži "zaštitne mjere protiv beskrupuloznih tumačenja". Jasno je da te mjere ili mehanizmi treba da budu usmjereni protiv negativnih manifestacija ponašanja Zapada. Radi se o želji Zapada da neprestano stvara prijetnje drugima, kao središnji dio globalne diplomatske igre. Širenje NATO-a na istok, zapravo, širenje teritorijalne baze američke vojne prisutnosti u Evropi ostavilo je bez smisla sve dogovore u području konvencionalnog naoružanja."</p>
<p>Prema izvorima kojima raspolažem, ne postoji formalno pravni dokument kojim su se Sjedinjene Države ili bilo koji evropski NATO partner obavezali Ruskoj Federaciji da neće djelovati u smjeru potpore proširenju NATO saveza na nove članice. Takođe, vrlo je lako pribaviti vjerodostojne informacije u vezi američkog vojnog prisustva na evropskom kontinentu.&nbsp;</p>
<p>Naime, rat u Avganistanu 2001. i invazija na Irak 2003. donijeli su velike promjene u vojnoj poziciji Sjedinjenih Država na globalnom nivou jer je fokus djelovanja pomaknut s Evrope na središnju Aziju i Bliski istok. Kao potvrda prethodnoj tezi govore i egzaktni podaci prema kojima su tokom 1989. Sjedinjene Države imale ukupno 248.621 stalnog vojnika stacioniranog u Zapadnoj Njemačkoj, 27.639 u Ujedinjenom Kraljevstvu, 15.706 u Italiji i 3.382 u Grčkoj. Do septembra 2021. broj američkih vojnika drastično se smanjio i pao na 35.457 u Njemačkoj, 9.563 u Ujedinjenom Kraljevstvu, 12.434 u Italiji i 429 u Grčkoj.</p>
<h2>Je li unutrašnji poredak isključivo unutrašnja stvar suverene države?&nbsp;</h2>
<p>RIAC: "Univerzalni poredak koji bi svima odgovarao sada je malo vjerovatan. I ranije je imao relativan karakter. Međutim, u pretprošlom vijeku među velikim silama postojala je barem opšta ideja o načelima na kojima bi se trebalo temeljiti unutrašnji poredak u svakoj od njih. Sada je teško pomisliti da će zapadne zemlje priznati pravo Rusiji, Kini ili drugim državama da uređuju živote sopstvenih građana. Prvo, svaki budući bezbjednosni poredak neizbježno će biti tehničke prirode, a ne temeljen na zajedničkom razumijevanju izazova i prijetnji.</p>
<p>Drugo, teško je zamisliti da će u budućim sporazumima biti mjesta za takav koncept kao što je povjerenje. I sami vidimo kako Amerikanci otvoreno izjavljuju da svaka nova administracija može lako da revidira dogovore koje je postigla prethodna. Na Zapadu nestaje kontinuitet politike, a to je uvijek bila osnova stabilnih diplomatskih odnosa."</p>
<p>Premda se mogu saglasiti s tezom da je kao posljedica unutrašnje polarizacije došlo do nekonzistentnosti po određenim pitanjima u vanjskim agendama posljednja dva američka predsjednika, prije svega daljnjoj egzistenciji multilateralizma kao temelja savremenih međunarodnih odnosa, stav ruske nauke ukazuje na potpuno nerazumijevanje vrijednosti ideja univerzalnih ljudskih prava i sloboda.</p>
<p>Neshvatljivo je da neko u 21. vijeku razmišlja kako bi ova prava trebalo da budu limitirana državnim granicama. Uz ogradu, naravno, da se pozivanje na njih ne bi smjelo zloupotrebljavati u smislu plasiranja nekih drugih interesa.</p>
<h2>Opasne konstrukcije koje podrivaju temelje Evrope&nbsp;</h2>
<p>RIAC: "Pravni temelj evropske bezbjednosti najvjerovatnije će postati širi. Situacija u Evropi odavno više nije stvar samih Evropljana. Tim više što se ovdje direktno dodiruju pozicije dviju sila s najvećim zalihama nuklearnog oružja u svijetu, Rusije i Sjedinjenih Država. Njihova indirektna blizina zabrinjava cijeli svijet i nema mnogo veze s evropskim poslovima."</p>
<p>RIAC nastavlja: "Nažalost, praksa posljednjih 30 godina pokazala je da ne mogu sve države podnijeti tako težak teret kao što je pravo da samostalno određuju parametre svoje odbrambene politike. Baltičke zemlje, Finska ili ista ta nesrećna Ukrajina mogle su živjeti sasvim srećno da njihove političke elite nisu bile u iskušenju da iskoriste sukob s Rusijom kako bi zadržale vlast uprkos ekonomskim poteškoćama. Drugim riječima, zemlje koje ne mogu da imaju samostalnu ulogu u određivanju regionalne bezbjednosti treba da se oslobode fizičke mogućnosti da joj stvaraju probleme."</p>
<p>U konačnom, dakle, ruski naučnici plasiraju i opasnu tezu osporavanja suvereniteta manjih zemalja odnosno "jednakopravnost država članica UN-a bez obzira na veličinu" saglasno poglavlju 1, članku 2, Povelje UN-a.</p>
<p>Jasno je da se ovim očitim kršenjem međunarodnog prava pokušava kreirati legitimitet za nezakonitu invaziju Kremlja na Ukrajinu. Uprkos činjenici da Ruska Federacija u ovom trenutku nema vojnih kapaciteta da ugrozi ostatak Evrope, ali i ispuni prvobitne ciljeve u Ukrajini, za sve evropske zemlje je od temeljnog značaja prepoznati opasnost ideje suspenzije pozitivnog međunarodnog prava u korist samoproglašenog "prava" velike sile.</p>
<p>Jer uvijek treba voditi računa o tome da izuzetak može postati pravilo.&nbsp;</p>

Što ruski intelektualci govore i misle o ratu u Ukrajini i Zapadu?

<p>U Crnoj Gori i vlast i opozicija uporno ponavljaju da nas, prije isteka tekuće decenije, u Briselu i vodećim evropskim prijestonicama žele za člana Evropske unije (EU).</p>
<p>Sličnog mišljenja je i sagovornik Analitike, diplomata <b>Arsim Zekoli </b>iz Skoplja, koji u razgovoru za taj portal kaže da oslonac njegovog optimizma oko članstva Crne Gore u EU nije zasnovan na očekivanjima političara u Podgorici nego, kako je rekao, na nekoliko vanjskih argumenata koje idu u prilog takvoj tezi. </p>
<h2>CG dobrodošao primjer da EU pokaže kako nije zaboravila na Balkan</h2>
<p>- Prvi argumenat jeste to da Crna Gora ne figurira previše u vokabularu Viktora Orbana, u poređenju sa Bosnom ili Sj.Makedonijom. Ukoliko je namjera da se taj faktor kompenzuje provociranjem Hrvatske putem jalovih rezolucija, ohrabruje to što Zagreb odgovara bilateralnim reciprocitetom, ali ne i multilateralnim prijetnjama u vezi članstva Crna Gore navodi Zekoli. </p>
<p>Drugi faktor, dodaje on, jeste to što evropska vizija suvereniteta podrazumijeva cjelovitu kontrolu i dominaciju pomorskih područja, i u tome Crna Gora nije izuzetak, nego domina koja nedostaje. </p>
<p>- Treći faktor jeste to da je članstvo Crne Gore dovoljno minoran demografski i u isto vrijeme dobrodošao primjer kao demonstracija politike EU da nijesu zaboravili na Balkan, da on pripada Evropi i da politika širenja nije prekinuta. Zato, jeste, članstvo Crne Gore prije ili oko 2030. je sasvim logična realnost, što se tiče vanjsko-političkih interesa. To nije upitno. Upitno i istinski izazov za crnogorsku politiku i građane jeste da li će Crna Gora u EU biti faktor poput Češke ili pion poput Slovačke - podvukao je Zekolli.</p>
<p>Logika „investicije iznad svega“ rezultirala erozijom uticaja evropskih institucija</p>
<p>Uprkos malignom uticaju Srbije na zemlje regiona, Beograd su tokom ljeta posjetili vodeći evropski političari – kancelar Njemačke<b> Olaf Šolc </b>i predsjednik Francuske<b> Emanuel Markon</b>. Analitika je pitala Zekolija da li će Evropa nastaviti da gleda na Zapadni Balkan kroz prizmu politike udovoljavanja Srbiji.</p>
<p>- Na koju Evropu mislimo? To je pitanje koje se nadovezuje na koju Ameriku mislimo? Političku ili ekonomsku, diplomatsku ili finansijsku, protokolarnu diplomatiju ili podzemnu ideologiju? Mi još diskutujemo prema starim parametrima u kojima politika odlučuje i dobija negativne ocjene, dok na ekonomski aspekt Zapada gledamo kao pozitivan uticaj - navodi Zekoli.</p>
<p>Ukazujed da stvari, ipak, nijesu tako jednostavne. </p>
<p>- Obje posjete, Makrona i Šolca, su manje diktirane politikom, a više su rezultat logike „investicije iznad svega“ koja je rezultirala erozijom uticaja zvaničnih, vanjskopolitičkih, institucija Evrope i dominacijom polilateralnih faktora iz industrije, bankarstva, finansija na stavove država i diplomatija - objašnjava Zekoli. </p>
<p>Tu su recepturu, kako napominje, prvo nametnule industrije iz Njemačke putem isisavanja domaćeg kvaliteta prema njima i upumpavanjem sumnjivih, eksploatatorskih kapaciteta putem korumpiranih domaćih oligarhija. </p>
<p>- Balkanske oligarhije su odavno razumjele da put ka ljubavi Berlina ide preko Siemensa, Mercedesa, Lidla, da spas od pauperizovanih građana jeste njihovo diskretno nutkanje da se isele u Njemačku i da, na koncu, jeste puno isplativije imati direktne kontakte sa strankama nego sa tamo nekim diplomatama, emisarima, ministrima koji ionako čine to što im industrije nalažu. To je scenario već isproban u Centralnoj Aziji gdje je reputacija direktora velikih evropskih koncerna više cijenjena i uvažavana nego li premijeri ili ministri a da ne govorimo o svakojakim saracenima, lajčacima, šmitovima - ističe Zekoli. </p>
<h2>Lokalne autokrate mogu ugroziti karijere zapadnih diplomata</h2>
<p>Francuska i Sjedinjene Američke Države (SAD), dodaje on, sada slijede model Njemačke i to, kako kaže, izaziva nervozu Berlina. </p>
<p>- Naše su oči bile uprte u posjetu direktora američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Vilijama Bernsa, u čijoj sjenci se odvijaju neki drugi, dramatičniji i zloslutniji procesi. Najuticajniji likovi vanjske politike SAD u zadnjoj deceniji nijesu <b>Entoni Blinken, Gabrijel Eskobar, Kristofer Hil, Angela Ageler,</b> ili <b>Derek Šole </b>nego <b>Aleks Soros </b>i <b>Ričard Grenel</b> koji su potpuno komercijalizovali Stejt department i Komitet za vanjske poslove Kongresa SAD i potpuno obezvrijedile uticaj i relevantnost njihovih diplomata u regionu koji ne smiju previše kritikovati lokalne autokrate koji im mogu zagorčati reputaciju i ugroziti karijeru putem Grenela i Sorosa - kaže Zekoli. </p>
<p>I to, naglašava naš sagovornik, više nije pitanje iznimki, nego sve masovnija pojava. </p>
<p>- Već znamo za privatne diplomatije Grenela i Sorosa sa zgradama u Beogradu i kupovinom ostrva u Albaniji. Da je vrag odnio šalu i da su neki u Vašingtonu i Berlinu razumijeli da su avanture njihovih oligarha po Balkanu postale opasnost, govore naslovi iz američkih medija koji posjetu <b>Devina Nunjeza</b> (kongresmena bliskog Donaldu Trampu) Sj. Makedoniji ocjenjuju kako najavu opasne destabilizacije. Ili pak napis <b>Der Spiegela</b> koji nakon što je potpuno uništio demokratiju i normalnost u Albaniji, na kraju pita da li Berlin i Brisel podržavaju pogrešne ljude u Tirani - navodi Zekoli. </p>
<p>Upravo zato, ističe on, okosnica stabilnosti i pozitivnog imidža SAD u regionu jeste i ostaje Pentagon.</p>
<p>- Dok se diplomatske intrige Stejt departmenta kao i politika „it’s the economy dummy“, kompormitovane i preuzete od Trampa ili Berlina moraju tretirati sa veoma jakom dozom skepse i nepovjerenja. Jer nije “it’s the economy, it’s the investment” nego je „it’s the stability and it’s the equality“ - podvlači Zekoli. </p>
<h2>Zadnji aduti Srbije su šund, kič i potpirivanje religioznih strasti</h2>
<p>Zanimalo nas je i kako demokratski činioci u BiH, Sj. Makedoniji, Kosovu i Crnoj Gori mogu podriti partnerski status koji Vučićev režim uživa u zapadnim centrima moći i nametnuti sebe kao glavne adrese za saradnju.</p>
<p>- Što važi za original, važi i za kopiju. Srbija, poput Rusije, izgubila je komunističku, a zatim i pan-slavensku kartu putem koje je ideologizovala ili humanizovala svoju nacionalističku vanjsku politiku. Njeni zadnji aduti jesu kulturološka dominacija putem šunda i kiča, demonstracija vojne nadmoćnosti i potpirivanje religioznih strasti. Mada još slabašan, trend suprotstavljanja akulturaciji narodnih tradicija putem šunda i kuča postaje sve glasniji kod svih susjeda Srbije - ukazuje Zekoli. </p>
<p>Navodi i da Vojska Srbije jeste tehnološki dominantna, ali dodaje kako „motivacijski i organizaciono, susjedi više nijesu u stanju potpune bespomoćnosti, zbunjenosti i razoružanja kao što su bili na početku devedesetih“. </p>
<p>- Pitanje religije jeste najjači adut beogradskog režima, kao na unutrašnjem tako i regionalnom nivou. Podsticaj i nametanje svetosavlja kao „državne religije“ jeste otkolon od trenda anti-zapadnog orijentalizma s početka osamdesetih i pokušaj da se putem takve neo-nacističke sekte pravoslavlje približi identitetskim trendovima nametnutim iz Moskve i prihvaćenim od ekstremih grupacija u EU i SAD. U osnovi, ista anti-zapadna politika u malo drugačijem pakovanju - ističe Zekoli. </p>
<h2>Kosovo model kako se odbijaju kratkovide politike Evrope i SAD</h2>
<p>Sagovornik Analitike smatra da je po tom pitanju Kosovo model koji ukazuje na modalitete kako se usprotiviti trendovime iz Beograda, ali i onima iz proruskih krugova na Zapadu. </p>
<p>- Srž sadašnje nervoze Beograda i Tirane oko Kosova jeste napuštanje marksističke logike o „dogovorime između naroda“ i insistiranje na savremenom, međunarodnom konceptu „dogovor između država“. Taj koncept favorizovan od strane Aleksandra Vučića, <b>Edija Rame</b> i <b>Alija Ahmetija </b>zasnovan je na ideji razmjene teritorija i naroda nauštrb Kosova, Crne Gore, BiH a u prilog ruskih i srpskih interesa u regionu. Koncept <b>Aljbina Kurtija</b> zasnovan na građanima i rezonu države jeste bila okosnica tenzija i mržnje prema njemu od strane navedenih „narodnjaka“ - kaže Zekoli.</p>
<p>Ističe kako taj proces podrazumijeva i spremnost na rezolutne, ali konstruktivne stavove kojima se odbijaju kratkovide politike ili „vrludanja“ Evrope i SAD. </p>
<p>- To podrazumijeva da kompromis „vi nama crkvu ili teritoriju, mi vama kancelariju ministra i ručak u Bijeloj kući sa Blinkenom“ nije kompromis nego kolonijalizam u najcrnjem izdanju i najbrutalnoj formi. To podrazumijeva da se Ankara odnosi prema Bosancima i Albancima kao partnerima u biznisu poput Srba, a ne kao prema prema nekakvoj „braći“. To podrazumijeva da Berlin i Pariz tretiraju Crnogorce, Albance, Makedonce ne kao „male kamičke“ u cipelama biznismena Mercedesa koji sprečavaju nekakav fantazmagorijski „big market region“, nego kao narode sa istorijskim iskustvima i vizijama budućnosti - naglašava Zekoli.</p>
<h2>Susjedi Srbije da zauzmu čvrst stav i ne dozvole reviziju nacionalnog identiteta</h2>
<p>Zekoli je upitan i da li pomenute zemlje u intelektualnoj, političkoj i ekonomski višoj klasi, koja bi tu politiku finansijski podržala, imaju „kritičnu masu“ da opisano postane stvarnost.</p>
<p>- Zajednički imenitelj za BiH, Crnu Goru, Sj. Makedoniju u odnosu prema Srbiji, ali i sadašnjem režimu Tirani, jeste odbijanje bilo kakvih „ekumenizama“ poput jugosnostalgije, rusofilije, religijskih ukrpunjavanja poput apsurdne izjave šefa bosanke diplomatije<b> Elmedina Konakovića </b>„nas muslimana pet miliona“ ili prihvatanja svetosavskog kulta kao „trendseter pravoslavlja“. Snaga Bosanaca jeste u saznanju da su oni u očima Bajdena ili Erdogana, Šolca ili Putina faktor dok odlučuju o sebi i definišu svoj identitet i uticaj, umjesto da svoju moć prenose kao čip na pokerskom stolu Ankare, Amerike, Njemačke ili Rusije. Relevantnost Sj. Makedonije jeste u sticanju moći Makedonaca da napušte svetosavsku rasnu i supremacističku ulogu i ideološku matricu „makedonizma“ i prihvate makedonstvo kao samodefiniciju prema Srbiji, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Turskoj - navodi Zekoli. </p>
<p>Uprošćeno, kaže on, susjedi Srbije „moraju zauzeti čvrst i nepokolebljiv stav prema EU i SAD, da neće prihvatiti redukciju svog stanja na nivo „humanitarne pomoći“ i još manje reviziju nacionalnog identiteta kao religijske ili lingvističke manjine kojima će sva prava biti udovoljena od strane „savremene, civilizovane, evropske savremene nacije Srbije“ sa garancijama u godišnjim izvještajima o ljudskim pravima“.</p>
<h2>Okosnica nove politike mora biti u jeziku</h2>
<p>- To podrazumijeva stvaranje potpuno novog vokabulara, nasuprot već izgrađenom jeziku eurobirokratije i balkan-kleptokratije. Sve počinje od jezika kao distinkcije između euro-američkog praznogovora i balkanske šoven-terminologije. Okosnica politike Kurtija jeste bila lingvistička. Samoopredjeljenje i reciprocitet nausprot kolonijalizma i kompromisa na svoju štetu, a na slavu „uspjeha diplomatije“ - ističe Zekoli. </p>
<p>Napominje da su Brisel i Vašington demonstrirali spremnost na gaženje ustavnih i građanskih sloboda u Crnoj Gori i Bosni u ime „konstruktivnih kompromisa“ u prilog Beograda. </p>
<p>- Puno je riječi u bosanskom i crnogorskom jeziku koje mogu biti iskorišćene od strane domaćih intelektualaca i političara u nametanju novih vrsta dijaloga i poruka sa zapadnim saveznicima - poručuje Zekolli. </p>
<h2>Želje Vašingtona i Berlina bile isuviše optimistične</h2>
<p>Sagovornik Analitke nedavno je na mreži X podsjetio da su svi političari u regionu koji su bili ključni u osiguravanju članstva svojih zemalja u NATO-u, „nemilosrdno proganjani, ponižavani, klevetani, kažnjavani i svrgnuti s blagoslovom od strane najviših država članica Alijanse“.</p>
<p>- Ukoliko pogledate istorije novoprimljenih članica NATO-a iz istočne Evrope, uvidjećete trend da upavo one vlade koje su omogućile članstvo su padale nakon godinu-dvije od učlanjenja u Alijansi. I to je sasvim normalno. Ulazak u novi sistem bezbjednosnih politika podrazumijeva „top-bottom“ promjene sa kompatabilnim sistemima Alijanse. Ali za razliku od njih, u regionu su oni koji su doveli do članstva u NATO-u zamijenjeni sa likovima koji su (in)direktno povezani sa starim ideološkim i bezbjednosnim sistemima komunizma -ističe Zekoli.</p>
<p>Tako je, kako podsjeća, bilo sa Edijem Ramom i njegovom Socijalističkom partijom Albanije.</p>
<p>- Tako je sa antizapadnim strankama u Crnoj Gori, tako je i u Sj. Makedoniji sa prosrpskim i rusofilskim grupacijama. U svim slučajevima jasno je da su se Vašington i posebno Berlin vodili fokusom na ono što ne valja danas i isuviše optimističnim, euforičnim, i čak histeričnim željama da ne vide što nude kao zamjenu. Takva kratkovida politika vođena idejom da se preko proruskih agentura obezbjedi nekakav uticaj na Srbiju, djelimično jeste rezultat „fondacijskih demokratija“ koje su Zapadu nudile sve što je želio čuti, a u isto vrijeme nastavljale dominaciju starih beogradskih ili filoruskih bezbjednosnih struktura na terenu. Ipak, trendovi ponašanja Pentagona i Londona ukazuju na to da su odgovorne, profesionalne bezbjednosne strukture svjesne realnosti i da ne dijele uvijek ushićenost svojih diplomatskih i političkih institucija - ukazuje Zekolli.</p>
<h2>Posjeta direktora CIA ne obavezuje antizapadne strukture u regionu</h2>
<p>Osvrnuo se i na nedavnu posjeta direktora CIA zemljama Zapadnog Balkana u kontekstu garanta da u regionu neće doći do nove eskalacije sukoba poput nemira na sjeveru Kosova i incidenta u Banjskoj prošle godine.</p>
<p>- Jeste garant da će iskreno prozapadne snage u regiji učiniti sve da do incidenata ne dođe, posebno ne u kritičnom predizbornom i postizbornom periodu u SAD. Ipak, za (ne)stabilnost trebaju dvije strane, tako da ta posjeta ne obavezuje antizapadne strukture kao ni one koje kalkulišu sa eventualnim promjenama u administraciji SAD - upozorava Zekoli. </p>
<p>Navodi da su događanja u Kosovskoj Mitrovici koja su uslijedila neposredno nakon posjete Vilijama Bernsa potvrda tih strahova. </p>
<p>- Podjednako kao i vokabular pro-trampovskih krugova koji bi htjeli steći njegovu naklonost putem podrivanja stabilnosti i kompromitacije politike Bajdena i Blinkena u regionu. A ta popularnost Trampa nije dovoljno analizirana kod nas. Nema sumnje da likovi poput<b> Vučića, Rame, Dodika, Mickovskog, Ahmetija, Haradinaja </b>kao i dobar dio organizovanog kriminala priželjkuju pobjedu Trampa kao garanta amnestije i reaktivizacije odbačenih planova. No, zanimljivo je da se pobjedi Trampa nadaju i likovi poput Salija Beriše,<b> Zorana Zaeva </b>koji cijene da bi njegova pobjeda rezultirala njihovim povratkom na vlast. I to je nešto što treba duboko da zamisli ljude u CIA i Bijeloj kući - zaključio je Zekolli.</p>

Zekoli: Crna Gora može ubrzo postati dio EU, istinski izazov je hoće li u Uniji biti faktor ili pion

<p>Premda je popriličan broj posmatrača očekivao da će se na recentno održanom sastanku najviših američkih i britanskih zvaničnika u Vašingtonu donijeti odluka o davanju saglasnosti Ukrajini za direktne apade zapadnim dalekometnim sistemima na rusku teritoriju, to se nije dogodilo. Objašnjenja su išla u različitim smjerovima, od straha od moguće nuklearne eskalacije do nelagode uslijed niza toksičnih i opasnih protivmjera koje bi ruski predsjednik <b>Vladimir Putin</b> mogao preduzeti.</p>
<p>Spominjani su kibernetički napadi na zapadne informacijske sisteme povezane s kritičnom infrastrukturom, ključnim državnim funkcijama te snabdijevanjem, odnosno odbradom klasifikovanih podataka, zatim direktne diverzije na kritičnu infrastrukturu - energetska postrojenja, gasovode, naftovode i slično - te naoružavanje raznih terorističkih grupa. Međutim, čini se da je najveću uznemirenost učesnika sastanka izazvalo moguće produbljivanje rusko-iranske saradnje u proizvodnji nuklearnog oružja. Zašto?</p>
<h2>Iranske ambicije</h2>
<p>U kontekstu trenutne situacije na Bliskom istoku, koju karakterišu visoke tenzije između Izraela i Irana i paravojnih formacija pod njegovom kontrolom (Hezbolaha i Hamasa), Zapad je s pravom zabrinut da bi nuklearno opremanje Teherana vodilo regiju, ali ne samo nju, u eskalaciju s nesagledivim posljedicama.&nbsp;</p>
<p>Ako bi Putin kao protivmjeru zapadnoj saglasnosti za ukrajinske dalekometne napade podijelio s Iranom ruske tajne o razvoju nuklearnog oružja, u potpunosti bi zadovoljio dugogodišnje ambicije iranskih zvaničnika koji ne žele da odustanu od postavljenog cilja - obogaćivanja dovoljne količine urana, neophodnog za izradu nuklearne bombe.&nbsp;</p>
<h2>Reakcija Zapada&nbsp;</h2>
<p>Odmah nakon izjave prvog čovjeka američke diplomatije <b>Entonija Blinkena </b>da Rusija "dijeli tehnologiju koju Iran želi, uključujući nuklearna pitanja, kao i neke informacije iz svemirskog programa", Francuska, Njemačka i UK su izdali zajedničko saopštenje za javnost u kojem upozoravaju da iranske zalihe visoko obogaćenog urana nastavljaju značajno da rastu "bez ikakvog vjerodostojnog civilnog opravdanja", te da su nakupljene četiri "značajne količine" od kojih bi se svaka mogla upotrijebiti za izradu nuklearne bombe.&nbsp;</p>
<p>Međutim, u ovom trenutku ostaje nepoznanica koliko tehničkog znanja Teheran ima za izradu nuklearnog oružja, odnosno koliko brzo bi to mogao učiniti. Rad s iskusnim ruskim stručnjacima ili korišćenje ruskog znanja pomogli bi u intenziviranju tog procesa. &nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>
<h2>Saradnja Rusije i Irana&nbsp;</h2>
<p>Ubrzo nakon što je Putin pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, Iran je počeo da isporučuje ​​dronove tipa Shahed Delta Moskvi i pomogao joj da izgradi i fabriku za proizvodnju oružja koje Rusi u velikoj mjeri koriste u bombardovanju ciljeva širom Ukrajine.</p>
<p>Takođe, prema podacima američke bezbjednosno-obavještajne zajednice koje je potvrdila i ukrajinska strana, procjenjuje se da je Iran, preko ruske luke na Kaspijskom jezeru, već isporučio Moskvi prvu seriju od 200 balističkih projektila tipa Fath-360 (BM-120).&nbsp;</p>
<p>Riječ je o projektilima s dometom od 30 do maksimalno 120 kilometara, koji mogu nositi bojevu glavu od 150 kilograma, a lansiraju se brzinom tri puta većom od brzine zvuka. U stanju su da pogode ukrajinska naselja blizu linije fronta, te infrastrukturne, prije svega energetske objekte. Njihova isporuka dovela je do toga da Zapad krene s uvođenjem nove runde sankcija Iranu.&nbsp;</p>
<h2>Šumovi u komunikaciji &nbsp;</h2>
<p>Ipak, u odnosima dvije strane ne ide sve glatko. Nakon izbora <b>Masouda Pezeshkiana</b>, novog reformističkog predsjednika Irana, koji je obećao da će raditi na ukidanju sankcija i razvijanju uravnoteženijeg odnosa s Istokom i Zapadom, posebno Evropskom unijom, u zemlji je otpočela žustra rasprava o tome koliko su vanjsko-bezbjednosni interesi Rusije i Irana doista usklađeni.&nbsp;</p>
<p>Oponenti dubljeg povezivanja dvije zemlje ukazuju na stavove Moskve u pogledu jermensko-azerbajdžanskog sukoba, koji po njima potkopava teritorijalni integritet Irana. Takođe, izražena su neslaganja i s pozicijom Kremlja o deklarisanoj politici Teherana kada je u pitanju polaganje prava na tri ostrva u Hormuškom tjesnacu. U reformističkoj štampi dominira već uobičajeni narativ &nbsp;da Rusija zbog svojih interesa nastoji na sve načine da osujeti iranske pokušaje uspostavljanja boljeg razumijevanja i saradnje s evropskim zemljama.&nbsp;</p>
<h2>Stavovi konzervativaca</h2>
<p>Međutim, konzervativci u iranskoj vladajućoj eliti imaju potpuno oprečne stavove, često podsjećajući reformistički nastrojene neistomišljenike na ulogu Zapada, posebno američke administracije, u surovoj odmazdi Izraela prema Hamasu u Pojasu Gaze, gdje se nemilosrdno ubija neboračko stanovništvo i do temelja razara civilna infrastruktura. Opisujući politiku predsjednika <b>Bajdena </b>kao potporu genocidu Izraela nad palestinskim stanovništvom u Gazi, te nabrajajući provokativne izraelske likvidacije visokopozicioniranih pripadnika Hamasa i Hezbolaha koje su izveli u Siriji, ali i samom Iranu, konzervativci se zalažu za produbljivanje rusko-iranskog saveza.&nbsp;</p>
<p>Po njihovom mišljenju, Iran u zamjenu za isporučene projektile i dronove od Putina može dobiti nešto mnogo vrjednije i značajnije. Riječ je, naravno, o tajnama ruske nuklearne tehnologije, odnosno pomoći u kreiranju iranskog nuklearnog oružja. Prema njihovoj računici, Rusija bi ipak mogla prevladati u ratu s Ukrajinom, što bi joj otvorilo mogućnost većeg uticaja na geopolitičkoj sceni, a interesi saveznika sigurno ne bi bili zanemareni. U tom kontekstu zapadni analitičari su komentarisali i nedavnu posjetu bivšeg ruskog ministra obrane <b>Sergeja Šojgua </b>Teheranu, gdje se razgovaralo o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu dvije zemlje.&nbsp;</p>
<h2>U čijim je rukama moć?</h2>
<p>Premda je iranski predsjednik Pezeshkian već napravio niz strateških ustupaka konzervativcima na temelju uvjerenja da reforme neće napredovati ako odmah krene u obračun s "dubokom državom", posmatrači sumnjaju u pozitivne rezultate njegove političke agende. Naime, Pezeshkianova moć je limitirana jer mu nadležnosti ne dopiru do vanjske i odbrambene politike.&nbsp;</p>
<p>Glavni protagonisti ove dvije politike su lideri Korpusa islamske revolucionarne garde i vrhovni vođa, ajatolah<b> Ali Hamenei</b>. Njihova stajališta o poziciji Irana u međunarodnim odnosima su daleko od reformskih ideja iranskog predsjednika, a veoma blizu ispunjenja agende o opremanju zemlje nuklearnim oružjem. Dobra vijest za Kremlj i velika glavobolja Zapadu u smislu daljnjeg planiranja potpore Ukrajini. Jer Putin bi, u slučaju prelaska svojih rubnih linija, mogao zaigrati i na opciju asistencije Iranu u razvoju nuklearne bombe. To je opasna opcija za stabilnost Bliskog istoka, ali ne samo tog regiona.</p>

Plan o dalekometnim napadima na Rusiju remeti situaciju u Iranu. Zašto?

<p>Potpredsjednik Saveza antifašista Srbije <b>Aleksandar Sekulović</b> nije optimista da će se zapadne zemlje ozbiljnije suprotstaviti <b>Vučićevom </b>''srpskom svetu'' i njegovom miješanju u unutrašnje stvari Crne Gore. Između ostalog, dodaje, i zbog uloge te iste međunarodne zajednice u dolasku ekstremne desnice na vlast u Crnoj Gori.</p>
<p>Izlazak manjinskih stranaka iz crnogorskog suverenističkog bloka objašanjava strahom manjina, a u tom kontekstu podsjeća na izjavu sadašnjeg crnogorskog ministra<b> Miluna Zogovića</b> koji je, prije otprilike dvije godine, poručio DPS-u ali i crnogorskom suverenističkom bloku da će se ''prije pomiriti Izraelci i Palestinci, nego mi i vi''.</p>
<p>Sekulović, inače i kolumnista beogradskog lista Danas, smatra da je problem sa srpskim nacionalizmom dubok, jer je riječ o "predoziranosti" tom ideologijom, a tzv. ‘’srpski svet’’ je jedan od njegovih stubova.</p>
<p>- Srpsko je društvo ''overdozirano’’ nacionalizmom, ne odnosi se to samo na Srbiju nego i na tzv. Republiku Srpsku, na Srbe na sjeveru Kosova, ali i u Crnoj Gori - napominje Sekulović.</p>
<p>On vidi problem i u tome što međunarodna zajednica iz, kako kaže, raznih razloga, nema jasan stav po pitanju Vučićeve politike prema regionu. Naš sagovornik i ne očekuje reakciju Zapada kada je posrijedi Vučićevo brutalno miješanje u unutrašnje stvari i uopšte njegov odnos prema Crnoj Gori.</p>
<p>- U poslove Crne Gore miješala se prije svega međunarodna zajednica i to na negativan način. Njen udio u dovođenju ekstremne desnice na vlast u Crnoj Gori je značajan, i nije to samo djelo Vučića i Srbije, nego je tome dosta pripomogla Evropska unija i Amerika. Tako da, pravo da vam kažem, ja sam pesimista u pogledu djelovanja međunarodne zajednice i nekog njenog konstruktivnog uticaja - kaže Sekulović. &nbsp;</p>
<p>Proslavu izbornih rezultata u Gusinju bez crnogorskih obilježja, Sekulović objašnjava uticajem religije, na što su, kaže osjetljivi, prije svega u SAD. U tom kontekstu on tumači nedavnu posjetu američke ambasadorke <b>Rajzing Rajnke</b> mitropolitu SPC <b>Joanikiju</b>, nakon koje je, možda ne slučajno, Joanikije podržao PES-ovog kandidata za gradonačelnika Podgorice.</p>
<p>- A tradicionalno američko društvo je duboko religiozno i nije čudno da ambasador SAD preferira društvo i Amfilohija Radovića i Joanikija, i da protežira njihove favorite na političkoj sceni - kaže Sekulović.</p>
<p>On je prije dvije godine predvidio, u jednoj kolumni, da će manjijnske stranke u Crnoj Gori izaći iz suverensitičkog bloka, što se, sa izuzetkom HGI-ja, pokazalo tačnim. Sekulović to objašanjava stigmom koja je bačena na crnogorski odnosno suverenistički blok.</p>
<p>- Ja ću vas podsjetiti, to je bilo prije nekoliko godina, onaj Milun Zogović, koji sada čujem da je ministar, je u Skupštini Crne Gore rekao, obraćajući se DPS-u, a u stvari cijelom crnogorskom bloku, da će se ‘’ prije pomiriti Izraelci i Palestinci nego što ćemo se mi sa vama pomiriti’’. Doslovno je tako rekao, a kakav je odnos između Izraelaca i Palestinaca vidimo danas po genocidu koji se sprovodi nad palestinskim narodom. Ta stigma je uplašila manjine koji su računali da je bolje da se &nbsp;odbiju od Crnogoraca da I njih ne snađe ista sudbina koja će snaći Crnogorce - kaže Sekulović, koji dodaje da je iznenađen podrškom koja je ulasku BS-a u aktuelnu Vladu stigla iz Sarajeva.</p>
<h2>Vučić bi mogao pokušati vojnu akciju na Kosovu</h2>
<p>Sekulović vjeruje da Vučić čeka preslaganja geopolitičkih kockica na svjetskoj ceni, konkretno pobjedu Trampa, za ostvarenje svojih ciljeva, među kojima je tzv. reintegracija Kosova. &nbsp;&nbsp;</p>
<p>- On eskalira u retorici, i radi sve, od poruka da neće dozvoliti nove ‘Oluje’, do naoružavanja, da pokuša neku vojnu akciju na Kosovu - ocijenio je Sekulović.</p>
<p>Dodaje da se u tom cilju u Srbiji stvara tzv. "logika tora".</p>
<p>- To je logika opsadnog stanja koju oni vrlo vješto produciraju, kao - svi su protiv Srba, a to je logika tora, svi na okup oko ovna predvodnika, jer jedini on može da spasi stvari - kaže Sekulović.</p>
<h2>Spomenik Draži Mihailoviću logična evolucija ka fašizmu</h2>
<p>Najaktuelniji udar na antifašizam, koji dolazi iz Beograda iz usta gradonačelnika <b>Aleksandra Šapića</b> o podizanju spomenika Draži Mihailoviću, Sekulović vidi samo kao očigledan dokaz evolucije srpskog nacionalizma ka fašizmu.</p>
<p>- Podizanje spomenika Draži Mihailoviću je prirodna evolucija u srpskom nacionalizmu koji završava tamo gdje mu je mjesto, a terminalna faza je fašizam - kaže Sekulović.</p>

Sekulović: Zapad se neće suprotstaviti "srpskom svetu", sam je doprinio dolasku ekstremne desnice na vlast u Crnoj Gori

<p>Pokušavajući da objasni razloge i ciljeve ofanzivnih akcija ukrajinske vojske na ruskoj teritoriji, zapadni posmattrači svoje analize su uglavnom temeljili na nekoliko objektivnih i logički prihvatljivih pretpostavki, koje je u više navrata, iskreno ili ne, potvrdio i sam ukrajinski državni vrh. Prije svega plasiran je narativ o pokušaju rasterećivanja bojišta na istoku Ukrajine, posebno u Donjecku.</p>
<p>Nakon napada na pograničnu rusku oblast Kursk, ukrajinski vojni planeri su se nadali da će Rusi u pokušaju odbrane svoje teritorije povući dio vojnih efektiva koji već dugo vrše snažan pritisak u pravcu Pokrovska. Riječ je o značajnom željezničkom i cestovnom čvoru cijele Donjecke oblasti. Njegovim padom u ruske ruke ugrozili bi se vitalni logistički kanali ukrajinske vojske i otvorili putevi za ugrožavanje drugih strateški važnih gradova, poput Časiv Jara.&nbsp;</p>
<h2>Razlog koji je Zelenski vjerovatno prećutao</h2>
<p>Drugi narativ kojim su se objašnjavali razlozi napada na Kursku oblast bio je da se ofanzivnom akcijom želio podići moral nacije. Ogromni ljudski gubici i materijalna razaranja nakon Putinove brutalne invazije doveli su do apatije i pada želje za daljim otporom kod jednog broja uglavnom mlađih ljudi. To je uslovilo velike probleme s popunom jedinica na prvim linijama fronta. Upravo iz tog razloga je i bila potrebna spektakularna akcija, kakva je po svom karakteru nesumnjivo operacija upada u Kursku oblast, kojom bi se ruski predsjednik ponizio, a Ukrajinci uvjerili da Rusi nisu nepobjedivi.</p>
<p>Na koncu, pojavile su se i neke krajnje površne i iz mnogo razloga neodržive teze u kojima se špekulisalo kako bi, pod uslovom da ukrajinska vojska zadrži osvojena ruska područja, u budućim pregovorima ona mogla poslužiti kao svojevrsna "moneta za potkusurivanje" u smislu eventualne razmjene teritorija.</p>
<p>Međutim, ono što zapadni posmatrači, namjerno ili ne, nisu detektovali kao razlog upada u Kursku oblast, a predsjednik Zelenski po svoj prilici je to mudro prećutao, mogao bi biti stvarni motiv operacija ukrajinske vojske. Riječ je o pokušaju da se Zapadu pošalje nedvosmislena poruka da su Putinove rubne linije napada na ruskoj teritoriji, koje bi mogle značiti upotrebu oružja za masovno uništenje WMD, zapravo jeftini blefovi.</p>
<h2>Zašto bi Zelenski slao poruku Zapadu da Putin blefira?</h2>
<p>Temeljna ideja koja se krije iza teze da je ukrajinska vojska upala u Kursku oblast da pokaže Zapadu kako su Putinove rubne linije za upotrebu nuklearnog oružja najobičnije obmane, ispunjenje je dugo apostrofiranog zahtjeva predsjednika Zelenskog, prije svih američkoj administraciji, da se Ukrajini isporuči dalekometno oružje i dopuste udari po dubini ruske teritorije. Opravdanje za ovu vrstu zahtjeva Zelenski je našao u činjenici da se prema Povelji UN-a, članak 51, koji definiše pravo na samoodbranu kao jedini izuzetak od zabrane jednostrane upotrebe sile u rješavanju kontroverzi između subjekata međunarodnog prava, Ukrajina ima pravo da se brani od ruske agresije.&nbsp;</p>
<p>Shodno činjenici da ruska vojska dominantan dio projektila i bespilotnih letilica kojima napada vojnu i civilnu infrastrukturu u Ukrajini lansira sa svoje teritorije, Zelenski smatra da reakciju na te napade u vidu uzvratnih ili preventivnih udara po ciljevima u dubini ruske teritorije treba deklarisati kao vojno djelovanje odbrambenog karaktera. Samim tim ono je u potpunom saglasju s pozitivnim međunarodnopravnim propisima, odnosno Poveljom UN-a. Međutim, američka administracija i dalje je jako oprezna i rezervisana prema zahtjevu ukrajinskog predsjednika. Postavlja se pitanje zbog čega.&nbsp;</p>
<h2>Vruća telefonska linija između dvije nuklearne velesile&nbsp;</h2>
<p>Nakon što je Rusija pokrenula invaziju punog opsega na susjednu državu, Sjedinjene Države učinile su sve da s ruskim vojnim vrhom ponovo uspostavi skoro potpuno prekinute komunikacijske kanale. Razlog za ovu akciju bio je strah od pogrešne interpretacije preduzetih koraka druge strane, što bi vodilo širenju konflikta i neminovnoj nuklearnoj eskalaciji.&nbsp;</p>
<p>Osim uopštenih i kratkih saopštenja dviju strana o kontaktima najviših vojnih zvaničnika, načelnika stožera i ministara obrane, preko takozvane vruće telefonske linije, gdje se potencirala odgovornost i potreba za deeskalacijom konflikta, javnost nikad nije dobila dublji uvid ni detalje ovih razgovora. Drugim riječima, prema mom dubokom uvjerenju i uz uvažavanje drugih involviranih strana, uključujući i predsjednika Zelenskog, jedino američka administracija u ovom trenutku, na temelju više nego relevantnih input informacija koje su po svemu sudeći u najvećoj mjeri klasifikovane i za najbliže saveznike, može pravilno procijeniti nivo nuklearne prijetnje Ruske Federacije.</p>
<h2>A što ako je strah od eskalacije zaista neopravdan?</h2>
<p>Popriličan broj posmatrača, posebno u Baltičkim zemljama, Poljskoj, UK, ali i samom SAD-u, ipak vjeruje u ono što govori Zelenski - da Putin i njegovi saradnici blefiraju kad govore o upotrebi nuklearnog oružja. Uzmemo li, hipotetički, ovaj pristup kao ispravan, a ponavljam da je američka administracija trenutno jedini relevantni sagovornik na tu temu, zanimljivo bi bilo odgovoriti na pitanje koliko bi napadi iz daljine Ukrajine na rusku teritoriju uticali na dalji tok rata.</p>
<p>Posmatrači smatraju, gledajući iz strogo vojne perspektive, da ograničenja bilo koje vrste nikad nisu bila povoljna kad je u pitanju strana koju podupirete. Preciznije, snabdijevanje Ukrajine dalekometnim projektilima i dopuštenje pokretanja napada duboko u teritoriju pod kontrolom Rusije zasigurno bi poboljšali ukrajinsku borbenu moć.&nbsp;</p>
<h2>Modaliteti upotrebe dalekometnog oružja</h2>
<p>Postoji nekoliko načina na koje bi veća ukrajinska sposobnost dubokog udara mogla promijeniti tok rata. Kijev bi mogao da pogodi udaljene logističke i zapovjedne ciljeve, ruske vazdušne ili pomorske baze, područja okupljanja kopnenih snaga, fabrike oružja ili prateću infrastrukturu, civilnu energetsku industriju ili centre ruske političke i vojne kontrole, poput Kremlja.&nbsp;</p>
<p>Direktni napad ili prijetnja napadom na pobrojane ciljeve smanjili bi efikasnost ruskih ofanziva, oslabili njene odbrambene sposobnosti, učinili vojnu akciju dugoročno manje održivom i povećali troškove rata za Putina i rusku elitu.</p>
<h2>Tok rata se ipak ne bi dramatično promijenio</h2>
<p>Međutim, prema svim raspoloživim podacima, ukrajinski dalekometni udari zapadnim sistemima na rusku teritoriju ne bi imali presudni učinak na tok rata. Prije svega, takva teza temelji se na pokazanoj visokoj adaptivnosti ruske vojske koja je uspijevala da u hodu otklanja katastrofalne nedostatke s početka invazije. Takođe, količinu isporučenih sistema dramatično bi limitirala njihova previsoka cijena.&nbsp;</p>
<p>U konačnom, da bi dalekometni udari imali značajniji učinak na tok rata, ukrajinska vojska bi ih morala znati integrisati s kopnenim manevrima, koncentrirajući kopnene i vazdušne snage u razmjerama koje njene formacije dosad objektivno nisu mogle dosegnuti. Prema tome, i u slučaju pozitivnog odgovora na zahtjev Zelenskog, koji američki najviši zvaničnici i dalje pomno evaluiraju, putanja sukoba se vjerojatno ne bi odlučujuće promijenila. Na američkoj administraciji je, dakle, da procijeni jesu li skromne vojne koristi od dalekometnih udara vrijedne rizika eskalacije, ako rizik uopšte postoji. Nimalo lagan posao.</p>

Zašto bi Zelenski slao poruku Zapadu da Putin blefira?

<p>Nakon što su objavljene informacije o tome kako su Iranci isporučili Rusima balističke rakete postavlja se pitanje - kakav će to uticaj imati na rat u Ukrajini?</p>
<p>Iz Bijele kuće su se već ranije oglasili, te su naveli kako su uznemireni informacijama o tome da je Iran poslao svoje rakete u Rusiju.</p>
<p>Još u oktobru 2022. godine, Vašington Post objavio je izvještaj o tome kako se Iran sprema na prvu pošiljku balističkih projektila kratkog dometa Fateh-110 te Zolfaghar.</p>
<p>U februaru ove godine, Rojters je izvijestio o tome kako je Rusija već primila najmanje četiri pošiljke projektila iz Irana.</p>
<p>Do danas, nije poznato da je Rusija ispalila iranske balističke rakete na Ukrajinu, iako su u napadima korišćeni iranski dronovi samoubice Shahed.</p>
<p>Ono što dodatno zbunjuje u cijeloj priči jeste i to da nove informacije govore o tome da Iran isporučuje dvije vrste projektila - Ababil i Fath-360.</p>
<p>- Još ima puno otvorenih pitanja. Veliko je pitanje koju vrstu sistema bi Iran isporučio. Da li bi oni bili više strateški ili taktički. Odgovor na ovo pitanje ima duboke implikacije po Ukrajinu - rekao je istraživač Fabian Hinz.</p>

Potez koji je zabrinuo Zapad: Kakve rakete Iran isporučuje Rusiji i da li će stvoriti glavobolju Ukrajini?

<p>U našem regionu zapadnjaci zapravo podržavaju nešto što je ovdje kopija ruskog svijeta – razvoj srpske uloge u regionu Zapadnog Balkana – ocijenio je bivši predsjednik Crne Gore <b>Milo Đukanović</b> gostujući na <a href="https://www.youtube.com/watch?v=AtK2gwppopk" target="_blank">GLOBSEC forumu</a> koji se ove godine održava u Pragu.</p>
<p>On je ukazao na to da je važno da geopolitički vakuum ne postoji.</p>
<p>- &nbsp;Ako nemate dovoljan uticaj EU onda ćete imati uticaj Rusije. Rusija je to veoma uspješno iskoristila. Tako da možemo reći da su danas vrijednosti na Zapadnom Balkanu devastirane. Zato kažem da je situacija gora sada nego prije 10 godina – poručio je Đukanović.</p>
<p>Zapadna politika danas apsolutno, kako je dodao, podržava jačanje retrogradne politike - što je paradoks.</p>
<p>- &nbsp;U Ukrajini onemogućavaju razvoj „ruskog sveta“. Oko toga se vodi rat, a na Zapadnom Balkanu zapadna politika zapravo podržava nešto što je kopija „ruskog sveta“ – a to je razvoj srpske uloge u našem region i jačanje velikosrpskog nacionalizma – naveo je Đukanović.</p>
<p>On je ukazao na jačanje srpskog nacionalizma koje, kako je istakao, nije izolovano.</p>
<p>- Jer ako imate jedan razvoj nacionalizma, onda će drugi dovesti i do toga. Sve to vodi ka nestabilnosti. Mislim da je to sve posljedica izostanka konstantne i sveobuhvatne podrške EU – rekao je Đukanović.</p>
<p>Dodao je da ne govori o finansijskoj podršci.</p>
<p>- &nbsp;Nije u pitanju novac, potrebna nam je podrška da preoblikujemo javno mnjenje. Moramo da se potrudimo da naša javnost prepozna koristi u sistemu EU, a ne nekom drugom sistemu. Potrebna nam je ozbiljna strateška podrška EU koja, po mom mišljenju - a bavim se politikom dugi niz godina, nije bila neprekidna i sveobuhvatna – zaključio je Đukanović.</p>

Anja Ivanović

Đukanović: Zapad ovdje zapravo podržava kopiju ruskog svijeta, potrebna podrška EU da bi prepoznali vrijednosti tog sistema – a ne nekog drugog

<p>Povodom 22. novembra Dana opštine Budva, predsjednik države <b>Jakov Milatović </b>uputio je srdačne čestitke svim zaposlenima u opštini, kao i svim građankama i građanima Budve.</p>
<p>- Danas se prisjećamo slobodarskih težnji stanovnika Budve, ali i čitave Crne Gore, koji su otporom, hrabrošću i borbom porazili fašističkog okupatora na ovom prostoru - naveo je Milatović.&nbsp;</p>
<p>Ističe da su „pronijeti ideali antifašističke borbe i danas putokaz u izgradnji bolje budućnosti za sve građanke i građane naše zemlje“.</p>
<p>- Biser Mediterana, smještena u srcu crnogorskog primorja, Budva sa bogatstvom prirodnih ljepota i znamenitim kulturno-istorijskim nasljeđem, kao upečatljiva turistička destinacija, okosnica je turističke djelatnosti u našoj zemlji - kazao je Milatović.</p>
<p>Dodaje kako „tradicionalno gostoprimstvo stanovnika ovog grada i raznovrsnost turističke ponude, u kontinuitetu privlače brojne posjetioce iz čitavog svijeta, bitno doprinoseći razvoju turizma i ekonomije naše države“.</p>
<p>- Zato je neophodno, prije svega, da se stabilizacijom političkih prilika u ovoj opštini stvore uslovi za kreiranje razvojnih politika koje će, uz pravilno upravljanje, usmjeriti Budvu ka putu ekonomskog napretka - poručio je Milatović.</p>
<p>Naglasio je kako „razvoj infrastrukture, pažljivo prostorno planiranje i nastavak investicione aktivnosti moraju biti prioritet, kako bi se Budva na održiv način razvijala i bila u rangu sa vodećim evropskim turističkim destinacijama, a na dobrobit svih stanovnika ovog grada i Crne Gore“.</p>
<p>- U to ime, uz najbolje želje još jednom svim građankama i građanima Budve čestitam Dan opštine - zaključio je Milatović.</p>

Danas se prisjećamo se slobodarskih težnji Budvana koji su borbom porazili fašističkog okupatora

<p>Radio-televizija Crne Gore jubilej 80 godina radija i 60 televizije dočekuje kao kolektiv u kojem menadžment ne poštuje radnička prava i procedure, oni se proglašavaju ekstremistima i svrstavaju u „vaše“ i „naše“ , te se dijele njihove slike po društvenim mrežama, prijeti otkazima... saopštio je Izršni odbor Sindikalne organizacije RTCG.</p>
<p>- Puna su usta menadžmentu o Javnom servisu svih građana, o poštovanju zakona, pravila i principa, njegovanju tolerancije, profesionalizmu... Istovremeno u praksi imamo sve samo ne Javni servis svih građana. Umjesto poštovanja zakona i procedura imamo nepoštovanje sudskih, ali i donošenje zakonski problematičnih odluka. Umjesto profesionalizma imamo kršenje novinarske etike i kodeksa. Umjesto poštovanja ljudskih prava imamo progon zaposlenih po nacionalnoj, vjerskoj i političkoj osnovi – navodi se u saopštenju.</p>
<p>Osvrćući se na Svečanu akademiju održanu u Muzičkom centru, podsjećaju da među gostima, na proslavi koju je upriličio nezakoniti generalni direktor <b>Boris Raonić, </b>nije bilo nikoga od njihovih nekadašnjih kolega profesionalaca, po kojima je RTCG bila prepoznatljiva.</p>
<p>- Vjerujemo da ćemo sve buduće jubileje slav iti u drugačijim okolnostima, kakve naša institucija zaslužuje. Na nama je da te okolnosti stvorimo. Kao rođendansku čestitku, poručujemo kolegama da će naša sindikalna organizacija, bez obzira što je njena reprezentativnost pod čudnim uslovima prestala da postoji, štititi prava svih radnika od neodgovornosti i bahatosti, odlukama suda nezakonitog, generalnog direktora, bez obzira bili naši članovi ili ne. Pozivamo i nadležne državne institucije, prije svega Tužilaštvo, da provjere da li u objavama nezakonitog generalnig direktora ima elemenata govora mržnje i diskriminacije po nacionalnoj i političkoj pripadnosti. Ustavom i pravnim aktima naše države to je zabranjeno, pa se nadamo da će tužilaštvo konačno početi da radi svoj posao – zaključuje se u saopštenju.</p>
<p>Sindikalna organizacija RTCG- Izvršni odbor</p>
<p>&nbsp;</p>

Javni servis jubilej obilježava u atmosferi progona zaposlenih

<p>Imajući u vidu nedavno interesovanje pacijenata i medija o dostupnosti lijeka<b> Zometa®, koncentrat za rastv.za inf.1*4mg/5ml proizvođača Novartis Pharma</b>, Montefarm je saopštio da je isporučen u njihovo skladiše i da je dostavljen Klinici za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).&nbsp;</p>
<p>Pojasnili su da, nestašica pomenutog lijeka postoji u regionu još od drugog kvartala tekuće godine kao i u zemljama Evropske unije (EU).&nbsp;</p>
<p>- Što se tiče Crne Gore, Zometa je tokom cijele godine redovno distribuirana sve do sredine oktobra, kada je zbog kašnjenja isporuke od strane proizvođača došlo do trenutnog zastoja u snabdijevanju tržišta navedenim lijekom – naveli su u saopštenju.&nbsp;</p>

Lijek Zometa isporučen Klinici za onkologiju

<p>Pomoćnik Generalnog sekretara NATO-a za obavještajne i bezbjednosne poslove <b>Skot Brej </b>istakao je da visoko cijeni doprinos Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore obavještajnim aktivnostima Sjevernoatlantskog saveza, saopšteno je iz ANB-a.&nbsp;</p>
<p>- Veoma mi je drago da se sretnem sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore i da u konstruktivnom dijalogu razmijenimo mišljenja o Zapadnom Balkanu i obimu kolektivnih prijetnji i izazova. Visoko uvažavam doprinos ANB-a obavještajnim aktivnostima NATO-a - istakao je u objavi nakon sastanka Skot Brej.&nbsp;</p>
<p>Kako se navodi u saopštenju, tokom susreta dvojice zvaničnika u sjedištu NATO-a u Briselu razmotren je niz ključnih tema iz djelokruga strateških politika i zajedničkih napora u obavještajno-bezbjednosnom domenu u NATO-u. Poseban naglasak stavljen je na intenziviranje međusobne saradnje i planirane buduće zajedničke napore na tom planu.&nbsp;</p>

Pomoćnik GS NATO za bezbjednosne i obavještajne poslove: Visoko cijenim doprinos ANB-a

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: zapad