Da se kasni sa raspisivanjem tendera i da će odluka Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dovesti u pitanje pripremu ljetnje turističke sezone jasno je i većini ministara u Vladi Crne Gore koji se nisu ni izjasnili oko prijedloga na elektronskoj sjednice (whats app grupi) ili „nisu bili pri telefonu” - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD), jedan od predstavnika Evropskog saveza i predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić osvrnuvši se na odluku kojom su cijene zakupa plaža i objekata u zoni Morskog dobra drastično povećane.
On je istakao da će mjesecima trajati sama procedura izbora najpovoljnijeg ponuđača, tj stvaranje uslova da kupališta, objekti za sportsku aktivnost, pristaništa za ukrcaj i iskrcaj turista sa turističih brodova, privremeni objekti za potrebe marikulture počnu sa radom.
- Javni poziv za predaju ponuda, sačinjavanje zapisnika o predatim ponudama, formiranje rang listi, period za prigovor, donošenje odluke po prigovoru, zaključivanje ugovora sa Morskim dobrom, dobijanje odobrenja za obavljanje djelatnosti od strane opštinskih sekretarijata, zavisno da li se radi o "starom" ili "novom" zakupcu, "starom" ili "novom" kupalištu ili objektu, postavljanje-uklanjanje objekta, zabrana izgradnje za vrijeme turističke sezone....dolazimo do najmanje četiri-pet mjeseci od trenutka raspisivanja javnog poziva - naveo je Nenezić.
Kada se uzmu u obzir sve navedene činjenice, jasno je, cijeni on, da će Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, JP "Morsko dobro" i Vlada Crne Gore odlukom o raspisivanju javnog poziva sa kašnjenjem od najmanje pet mjeseci, uz izmjene na štetu turističke privrede, kupališta i sve objekte u zoni morskog dobra pripremiti za turističku sezonu - ali, kako je rekao, zimsku.&nbsp;
- Što bi rekao jedan od ministara iz 44. Vlade „naši nek se kupaju poslije septembra", imajući u vidu ovu odluku očigledno nećemo moći ni tada - zaključio je Nenezić.
Danas su brojni građani u Ulcinju, zajedno sa udruženjima „Ada Bojana“, zakupaca kupališta i restorana, protestovali odluke Vlade da raspiše tender za do čak 300 odsto skuplji zakup kupališta i objekata u zoni Morskog dobra koja je uslijedila bez ikakve konsultacije i protivljenju lokalnih samouprava i privrednika.
U Vladi su, kako su ranije ukazali u ova tri udruženja, zanemarili činjenicu da time ugrožavaju opstanak turizma u našoj zemlji, Adu Bojanu kao turističku destinaciju i egzistenciju svih građana koji od turizma žive.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fbrojni-gradani-u-ulcinju-protestuju-zbog-odluke-vlade-da-podigne-cijene-zakupa-kupalista-i-objekata-do-300-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je sinoć saopštio da će biti prvi na današnjem protestu, te da ovakvu odluku Vlade smatra najtežim činom od zemljotresa 1979. godine.
On je saopštio i da će zabrinutost zbog neočekivane i skrivene odluke vlasti o drastičnom podizanju cijena zakupa kupališta i objekata iznijeti pred diplomatskim predstavništvima u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nenezić: Ministarstvo, Morsko dobro i Vlada će pripremiti kupališta za turističku sezonu - ali zimsku

Brojni građani danas, zajedno sa udruženjima „Ada Bojana“, zakupaca kupališta i restorana, protestuju zbog odluke Vlade Crne Gore da raspiše tender za do čak 300 odsto skuplji zakup kupališta i objekata u zoni Morskog dobra koja je uslijedila bez ikakve konsultacije i protivljenju lokalnih samouprava i privrednika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214100248_e9d218b3d316bbbeab93ea34af6652bcc5076a1f036712f6f62881cf766acc7c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214100248_e9d218b3d316bbbeab93ea34af6652bcc5076a1f036712f6f62881cf766acc7c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Protest Ulcinj"> </figure>  U Vladi su, kako su ranije ukazali u ova tri udruženja, zanemarili činjenicu da time ugrožavaju opstanak turizma u našoj zemlji, Adu Bojanu kao turističku destinaciju i egzistenciju svih građana koji od turizma žive.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214100248_8e48d594146d148cec6f23d0ba76b82716b6ad107490a6dcb9bb61931bf2c7eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250214100248_8e48d594146d148cec6f23d0ba76b82716b6ad107490a6dcb9bb61931bf2c7eb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Protest Ulcinj"> </figure>  Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je sinoć saopštio da će biti prvi na današnjem protestu, te da ovakvu odluku Vlade smatra najtežim činom od zemljotresa 1979. godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2848%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fnimanbegu-sjutra-cu-biti-prvi-na-protestu-za-zastitu-ulcinja-ovakvu-odluku-vlade-smatram-najtezim-cinom-od-zemljotresa-1979&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> On je saopštio i da će zabrinutost zbog neočekivane i skrivene odluke vlasti o drastičnom podizanju cijena zakupa kupališta i objekata iznijeti pred diplomatskim predstavništvima u Crnoj Gori. <h2>ZAHTJEVI</h2> U ova tri udruženja zahtijevaju hitno povlačenje odluke o raspisivanju tendera pod ovim uslovima i vraćanje sistema zakupa u realne okvire, zaštitu turističke privrede Ulcinja i drugih primorskih gradova od nerealnih poskupljenja, da se odluke o Morskom dobru donose u saradnji sa lokalnim samoupravama i privrednicima - a ne jednostranim odlukama Vlade, ali i transparentan i pošten sisetm zakupa, koji neće favorizovati kriminalne strukture i dovoditi u pitanje sigurnost turističkog sektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214100252_c0dc24f45928b6d9d10902ba0ecf8f28339599aba4c0270f59a9102e5ad02ee2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250214100252_c0dc24f45928b6d9d10902ba0ecf8f28339599aba4c0270f59a9102e5ad02ee2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Protest Ulcinj"> </figure>  Nakon okupljanja učesnici protesta će se mirnom šetnjom od prostorija Morskog dobra uputiti do zgrade Opštine Ulcinj kako bi zajednički izrazili nezadovoljstvo nelegitimnim odlukama Vlade i Morskog dobra.&nbsp; <h2>POTENCIJALNO GAŠENJE ADE BOJANE</h2> Iz Udruženja „Ada Bojana“ ranije su saopštili da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa. - Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore - podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fispred-morskog-dobra-sjutra-u-10-sati-protest-zbog-odluke-vlade-da-podigne-cijene-zakupa-kupalista-i-objekata-do-300-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Oni smatraju da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su ukazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju. - To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“. Decidni su da povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke destinacije. - Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore - istakli su u ovom udruženju. <h2>ISTORIJSKI UDAR NA ULCINJ</h2> Članovi Udruženja „Ada Bojana“, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj istoriji. - Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od turizma - dodali su oni. Oni su naglasili i da je Upravni odbor Morskog dobra iz tendera izopštio odredbu kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak. - Na taj način se otvara prostor za učešće lica iz kriminalnih struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost turističkog sektora Crne Gore - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“. <h2>KRIMINALU OTVORENA VRATA</h2> Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je na jučerašnjoj pres konferenciji pokušao da opravda odluku Vlade tvrdnjom da je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender način da se uvede red, ali u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je istina sasvim suprotna. - Ovakvim odlukama, bez presedana, faktički su otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i sudskim postupcima - ukazali su oni. Oni su pozivali premijera Milojka Spajića da povuče ovu ishitrenu i destruktivnu odluku jer, kako su kazali, ona ne šteti samo građanima Ulcinja - već i cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Apelovali su i na JP Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata - naročito ekonomskog i turističkog. <h2>NEUTEMELJENE OPTUŽBE</h2> Radunović je juče izjavio i da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“. U Udruženju „Ada Bojana“ cijene da je ova izjava krajnje uvrjedljiva za sve one koji su decenijama ulagali sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i generisali prihode za državu i lokalne zajednice. Oni smatraju da su neosnovane i tvrdnje Radunovića da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za plaže koje su imale duplo više kvadrata“. - Ako postoje dokazi o bilo kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava nepromišljenim poskupljenjem zakupa - istakli su oni. Neutemeljena je, dodaju oni, i tvrdnja resornog ministra da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura prihoda.&nbsp; - Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim toga, povećanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu Crne Gore - jer će turisti tražiti jeftinije destinacije u okruženju – ukazali su oni dodajući da Vlada pokazuje nekompetenciju u upravljanju turizmom. Dodatno, Radunović cijeni da bi vraćanje Morskog Dobra pod ingerenciju opština bilo „katastrofalno“ - a u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je katastrofalno što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.

Brojni građani u Ulcinju protestuju zbog odluke Vlade da podigne cijene zakupa kupališta i objekata do 300 odsto

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu poručio je premijeru Milojku Spajiću da će posljedice primjene neočekivane i skrivene odluke o drastičnom podizanju cijena zakupa kupališta i objekata biti nezamislive, te da je smatra najtežim činom prema Ulcinjanima - još od zemljotresa 1979. godine.
U Udruženjima „Ada Bojana“, zakupaca kupališta i restorana danas su pozvali sve građane da im se sjutra u 10 sati pridruže ispred prostorija Morskog dobra - gdje će mirno protestovati zbog ovako štetne odluke Vlade Crne Gore. Oni su ukazali da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fispred-morskog-dobra-sjutra-u-10-sati-protest-zbog-odluke-vlade-da-podigne-cijene-zakupa-kupalista-i-objekata-do-300-odsto&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore - podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“. Oni su poručili da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su kazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju - što će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu.
Takvog stava je i Nimanbegu koji je saopštio da će sjutra biti prvi na protestu za zaštitu teritorije Opštine Ulcinj koja se, kako je rekao, i dalje pljačka centralističkom i antigrađanskom politikom.
- Kao gradonačelnik Opštine Ulcinj, ovu zabrinutost ću iznijeti i pred diplomatskim predstavništvima u Crnoj Gori, smatrajući da je ova odluka suprotna volji lokalnog stanovništva - poručio je on.
<h2>UGROŽENA EKONOMSKA BUDUĆNOST</h2>
Kazao je i da je neočekivana i skrivena odluka Vlade o Planu privremenih objekata na području Morskog dobra, za koju nemaju saglasnost primorskih opština, u suprotnosti sa njihovim zalaganjima u Skupštini, da lokalne samouprave same upravljaju svojom imovinom i gradom.
- Samo podizanje cijena zakupa javnih površina na primorskom području, učiniće nas skupom i nekonkurentnom destinacijom, stavljajući lokalnu privredu pred izuzetan izazov. Sve primorske opštine su inicirale sastanak sa vama i očekujemo hitan susret kako bi razjasnili situaciju. Ovoga puta Vaši politički partneri su Vam nametnuli odluku koja ugrožava našu ekonomsku budućnost i koja će ubrzati iseljavanje naših mladih iz ove Opštine - naveo je Nimanbegu.
Podvukao je i da je ovakvo postupanje u suprotnosti sa koalicionim sporazumom.
- Kao rezultat vaših postupaka, bez konsultacija sa nama, a koji su u suprotnosti sa koalicionom sporazumom, još više me uvjerava da vas obavijestim da će naš poslanik obustaviti sve dalje aktivnosti i radnje dok se ovaj problem ne riješi - istakao je Nimanbegu.
Zaštita Valdanosa, održiva valorizacija Velike plaže i unapređenje turističke ponude prioriteti su, poručuje on, Opštine Ulcinj.
- Legitimno pravo da teritorijom upravljaju opštine je kamen temeljac lokalne samouprave, koju ste u ovom slučaju majstorski zaobišli.
Odlučan sam da svim sredstvima, u okviru svojih institucionalnih i građanskih ovlašćenja, štitim interese našeg naroda i svih građana Opštine Ulcinj - zaključio je Nimanbegu.
U ova tri udruženja zahtijevaju hitno povlačenje odluke o raspisivanju tendera pod ovim uslovima i vraćanje sistema zakupa u realne okvire, zaštitu turističke privrede Ulcinja i drugih primorskih gradova od nerealnih poskupljenja, da se odluke o Morskom dobru donose u saradnji sa lokalnim samoupravama i privrednicima - a ne jednostranim odlukama Vlade, ali i transparentan i pošten sisetm zakupa, koji neće favorizovati kriminalne strukture i dovoditi u pitanje sigurnost turističkog sektora.
Nakon okupljanja učesnici protesta će se mirnom šetnjom od prostorija Morskog dobra uputiti do zgrade Opštine Ulcinj kako bi zajednički izrazili nezadovoljstvo nelegitimnim odlukama Vlade i Morskog dobra. 
<h2>POTENCIJALNO GAŠENJE ADE BOJANE</h2>
Iz Udruženja „Ada Bojana“ su saopštili da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.
- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore – podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“.
Oni smatraju da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su ukazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju.
- To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
Decidni su da povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke destinacije.
- Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore - istakli su u ovom udruženju.
<h2>ISTORIJSKI UDAR NA ULCINJ</h2>
Članovi Udruženja „Ada Bojana“, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj istoriji.
- Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od turizma - dodali su oni.
Oni su naglasili i da je Upravni odbor Morskog dobra iz tendera izopštio odredbu kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak.
- Na taj način se otvara prostor za učešće lica iz kriminalnih struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost turističkog sektora Crne Gore - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
<h2>KRIMINALU OTVORENA VRATA</h2>
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je na jučerašnjoj pres konferenciji pokušao da opravda odluku Vlade tvrdnjom da je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender način da se uvede red, ali u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je istina sasvim suprotna.
- Ovakvim odlukama, bez presedana, faktički su otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i sudskim postupcima - ukazali su oni.
Oni su pozivali premijera Milojka Spajića da povuče ovu ishitrenu i destruktivnu odluku jer, kako su kazali, ona ne šteti samo građanima Ulcinja - već i cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Apelovali su i na JP Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata - naročito ekonomskog i turističkog.
<h2>NEUTEMELJENE OPTUŽBE</h2>
Radunović je juče izjavio i da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“. U Udruženju „Ada Bojana“ cijene da je ova izjava krajnje uvrjedljiva za sve one koji su decenijama ulagali sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i generisali prihode za državu i lokalne zajednice.
Oni smatraju da su neosnovane i tvrdnje Radunovića da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za plaže koje su imale duplo više kvadrata“.
- Ako postoje dokazi o bilo kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava nepromišljenim poskupljenjem zakupa - istakli su oni.
Neutemeljena je, dodaju oni, i tvrdnja resornog ministra da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura prihoda. 
- Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim toga, povećanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu Crne Gore - jer će turisti tražiti jeftinije destinacije u okruženju – ukazali su oni dodajući da Vlada pokazuje nekompetenciju u upravljanju turizmom.
Dodatno, Radunović cijeni da bi vraćanje Morskog Dobra pod ingerenciju opština bilo „katastrofalno“ - a u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je katastrofalno što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.
<h2>UDRUŽENJA NEĆE SJEDITI SKRŠTENIH RUKU</h2>
Udruženje „Ada Bojana“, zajedno sa Udruženjima zakupaca plaža i Udruženjem restorana, su poručili da neće pasivno posmatrati kako se donose ovakve štetne odluke. 
- Djelovaćemo u okviru zakona i preduzeti sve potrebne korake kako bismo ukazali na neustavnost ovih ishitrenih odluka, upoznali sve međunarodne institucije sa ozbiljnim posljedicama po crnogorsku turističku privredu, organizovacemo proteste u svim primorskim opštinama Crne Gore kako bismo izrazili nezadovoljstvo ovom odlukom i ukazali na njen katastrofalan uticaj na građane i privredu - naveli su oni.

Nimanbegu: Sjutra ću biti prvi na protestu za zaštitu Ulcinja, ovakvu odluku Vlade smatram najtežim činom od zemljotresa 1979.

Udruženja „Ada Bojana“, zakupaca kupališta i restorana pozvali su sve građane da im se sjutra u 10 sati pridruže ispred prostorija Morskog dobra - gdje će mirno protestovati zbog ishitrene i štetne odluke Vlade Crne Gore da raspiše tender za do čak 300 odsto skuplji zakup kupališta i objekata u zoni Morskog dobra, ali i činjenice da je sada izopštena odredba kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak.
Ova odluka Vlade je uslijedila bez ikakve konsultacije i protivljenju lokalnih samouprava i privrednika, ali i zanemarujući činjenicu da time ugrožavaju opstanak turizma u našoj zemlji, Adu Bojanu kao turističku destinaciju i egzistenciju svih građana koji od turizma žive.
U ova tri udruženja zahtijevaju hitno povlačenje odluke o raspisivanju tendera pod ovim uslovima i vraćanje sistema zakupa u realne okvire, zaštitu turističke privrede Ulcinja i drugih primorskih gradova od nerealnih poskupljenja, da se odluke o Morskom dobru donose u saradnji sa lokalnim samoupravama i privrednicima - a ne jednostranim odlukama Vlade, ali i transparentan i pošten sisetm zakupa, koji neće favorizovati kriminalne strukture i dovoditi u pitanje sigurnost turističkog sektora.
Nakon okupljanja učesnici protesta će se mirnom šetnjom od prostorija Morskog dobra uputiti do zgrade Opštine Ulcinj kako bi zajednički izrazili nezadovoljstvo nelegitimnim odlukama Vlade i Morskog dobra.&nbsp;
<h2>POTENCIJALNO GAŠENJE ADE BOJANE</h2>
Iz Udruženja „Ada Bojana“ su saopštili da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.
- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore – podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“.
Oni smatraju da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su ukazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju.
- To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
Decidni su da povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke destinacije.
- Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore - istakli su u ovom udruženju.
<h2>ISTORIJSKI UDAR NA ULCINJ</h2>
Članovi Udruženja „Ada Bojana“, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj istoriji.
- Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od turizma - dodali su oni.
Oni su naglasili i da je Upravni odbor Morskog dobra iz tendera izopštio odredbu kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak.
- Na taj način se otvara prostor za učešće lica iz kriminalnih struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost turističkog sektora Crne Gore - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
<h2>KRIMINALU OTVORENA VRATA</h2>
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je na jučerašnjoj pres konferenciji pokušao da opravda odluku Vlade tvrdnjom da je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender način da se uvede red, ali u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je istina sasvim suprotna.
- Ovakvim odlukama, bez presedana, faktički su otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i sudskim postupcima - ukazali su oni.
Oni su pozivali premijera Milojka Spajića da povuče ovu ishitrenu i destruktivnu odluku jer, kako su kazali, ona ne šteti samo građanima Ulcinja - već i cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Apelovali su i na JP Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata - naročito ekonomskog i turističkog.
<h2>NEUTEMELJENE OPTUŽBE</h2>
Radunović je juče izjavio i da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“. U Udruženju „Ada Bojana“ cijene da je ova izjava krajnje uvrjedljiva za sve one koji su decenijama ulagali sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i generisali prihode za državu i lokalne zajednice.
Oni smatraju da su neosnovane i tvrdnje Radunovića da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za plaže koje su imale duplo više kvadrata“.
- Ako postoje dokazi o bilo kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava nepromišljenim poskupljenjem zakupa - istakli su oni.
Neutemeljena je, dodaju oni, i tvrdnja resornog ministra da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura prihoda.&nbsp;
- Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim toga, povećanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu Crne Gore - jer će turisti tražiti jeftinije destinacije u okruženju – ukazali su oni dodajući da Vlada pokazuje nekompetenciju u upravljanju turizmom.
Dodatno, Radunović cijeni da bi vraćanje Morskog Dobra pod ingerenciju opština bilo „katastrofalno“ - a u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je katastrofalno što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.
<h2>UDRUŽENJA NEĆE SJEDITI SKRŠTENIH RUKU</h2>
Udruženje „Ada Bojana“, zajedno sa Udruženjima zakupaca plaža i Udruženjem restorana, su poručili da neće pasivno posmatrati kako se donose ovakve štetne odluke.&nbsp;
- Djelovaćemo u okviru zakona i preduzeti sve potrebne korake kako bismo ukazali na neustavnost ovih ishitrenih odluka, upoznali sve međunarodne institucije sa ozbiljnim posljedicama po crnogorsku turističku privredu, organizovacemo proteste u svim primorskim opštinama Crne Gore kako bismo izrazili nezadovoljstvo ovom odlukom i ukazali na njen katastrofalan uticaj na građane i privredu - naveli su oni.

Anja Ivanović

Ispred „Morskog dobra“ sjutra u 10 sati protest zbog odluke Vlade da podigne cijene zakupa kupališta i objekata do 300 odsto

Crnogorski košarkaši u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo igraće u grupi B zajedno sa Grčkom, Portugalom i selekcijom iz pretkvalifikacija, poznato je nakon žrijeba u Dohi.
Crna Gora je rivale čekala iz trećeg šešira, a kako je žrijeb bio poluautomatski bilo je jasno i prije izvlačenja kuglica da naš nacionalni tim u prvoj fazi neće moći da igra protiv selekcija iz iz prvog, četvrtog, petog i osmog šešira.
Ukoliko naš nacionalni tim nastavi kvalifikacije, kroz drugu rundu će se za kartu koja vodi u Katar boriti protiv tri najbolje iz grupe Au kojoj su Španija, Gruzija i dvije ekipe koje će stići iz pretkvalifikacija..
U grupi C su Srbija, Turska, BiH i jedan tim iz pretkvalifikacija, u D grupi su V. Britanija, Italija, Island, Litvanija, u grupi E su Njemačka, Izrael, Kipar i jedan tim iz pretkvalifikacija, u grupi F su dva tima iz pretkvalifikacija, Letonija i Poljska, u grupi G Francuska, Belgija, Finska i jedan tim iz pretkvalifikacija, dok grupu H čine Slovenija, Češka, Švedska, Estonija.
U prvoj rundi kvalifikacija u osam grupa će biti po četiri reprezentacije, a tri selekcije iz svake grupe prolaze dalje i kvalifikacije nastavljaju u drugoj fazi.
U drugoj fazi će biti 24 reprezentacije, koje će biti smještene u četiri grupe. Timovi iz A i B formiraju novu grupu I, selekcije iz C i D će biti u grupi J, ekipe iz E i F će činiti grupu K, a timovi iz G i H formiraju novu grupu L.
U drugoj fazi će u četiri grupe biti po šest timova, a po tri tima iz svake grupe će izboriti plasman na Mundobasket.
Kvalifikacije počinju 24. novembra ove godine, nastavljaju se u februaru 2026, a prva faza se završava u julu 2026. godine.
Druga faza startuje u avgustu 2026. godine, mečevi će se igrati i u novembru 2026, a kvalifikacije se završavaju u martu 2027. godine.
Mundobasket je na programu od 27. avgusta do 12. septembra 2027. godine u Kataru.

Crnogorski košarkaši saznali rivale u kvalifikacijama za Mundobasket

Vaterpolisti Jadrana pobijedili su danas u Kotoru, nakon peteraca, ekipu Primorca 15:14 i poveli 2:0 u finalu plej-ofa prventva Crne Gore.
Utakmica je u regukarnom toku završena neriješeno 9:9.
Jadran je i prvi duel pred svojim navijačima dobio nakon boljeg izvđenja peteraca 16:14.
Primorac je pred svojim navijačima vodio tokom cijelog meča, više puta imao je prednost od dva gola, dok je tri minuta prije kraja treće četvrtine vodio 8:5.
Najefikasniji u kotorskom timu, u regularnom toku, bio je Đorđe Stanojević sa tri, Nika Šušiašvili postigao je dva, a po gol Srđan Janović, Luka Murišić, Balša Vučković i Draško Brguljan.
U ekipi Jadrana istakao se Matija Sladović sa tri gola, dok su se po jednom upisali Strahinja Gojković, Dmitri Holod, Danilo Radović, Jovan Vujović, Danilo Stupar i Vasilije Radović
U penal seriji precizni za Jafdran bili su Aleksandar Ivović (2), Danilo Radović, Dmitri Holod, Strahinja Gojković i Matija Sladović.
U ekipi Primorca pogađali su Dragan Drašković, Balša Vučković, Nikola Brkić, Savo Ćetković i Đorđe Stanojević.
U finalu igra se na tri pobjede.

Jadran nakon peteraca dobio i drugi meč finala

Jedan od najpopularnijih trendova na TikToku danas je Dubai čokolada punjena kadaifom – tradicionalnim bliskoistočnim dezertom koji datira još iz srednjeg vijeka. Iako je ova poslastica generacijama krasila trpeze u zemljama Bliskog istoka, Generacija Z joj je sada udahnula novi život – i to u viralnoj formi.
Dubai čokolada je zbog Tik Toka toliko postala popularna u svijetu, da je čak zbog nje nastala nestašića pistaća. Ipak, riječ je o slatkišu koji nije nov, postoji već vjekovima.
Sve je počelo kada je ukrajinska influenserka Marija Vehera krajem 2023. na TikToku podijelila snimak u kojem lomi čokoladicu punjenu kadaifom.
Video je ubrzo postao globalni hit, sa više 122 miliona pregleda, a svijet je poludio za spojevima prhkog kadaaifa, rastopljenog sira, pistaća i sirupa.
Dezert koji danas svi znamo, u stvari je arapska verzija slatkog „cheesecake“-a – hrskava spolja, meka i sočna iznutra, zalivena sirupom od ružine vode ili narandžinog cvijeta, i posuta mljevenim pistaćima, piše smithsonianmag.com.
Tradicionalno se priprema u velikim tepsijama i služi topla, dok se sir još rasteže.
U Dubaiju, prodavnica Fix Dessert Chocolatier lansirala je čokoladicu simboličnog naziva „Can’t Get Knafeh of It“, koja je momentalno planula. Aplikacija Deliveroo proglasila ju je najtraženijim proizvodom 2024. godine.
Cijena ove poslastice u Dubaiju ide i do 20 dolara.
Uslijedio je talas inspiracije: luksuzni britanski lanac Harrods lansirao je kroasan sa knafom, dok je Lindt, poznati švajcarski brend, izbacio čokoladu sa ukusom knafe. Ljubitelji su otišli i korak dalje – na TikToku se pojavila verzija matcha latte napitka sa pistać kremom i čokoladnom pjenom koju nazivaju „Dubai Chocolate drink“.
Uprkos modernim varijacijama, svaki dio Bliskog istoka ima svoju verziju knafe. Sirijci koriste ružinu vodicu, Libanci narandžin cvijt, dok Egipćani umjesto sira često koriste kajmak. Riječ „knafa“ potiče od koptskog izraza kenefiten, što znači – torta.
Palestinski kuvar Fadi Katan, autor kuvara Bethlehem: A Celebration of Palestinian Food, prisjeća se porodičnih okupljanja uz knafu.
U domu njegovog djeda jela se verzija iz Vitlejema bez sira, sa pinjolama i cimetom, dok su u roditeljskom domu uživali u poznatijoj nabulskoj varijanti sa slanim sirom od ovčijeg mlijeka. „To je dezert koji se jede brzo – prije nego što se sir stvrdne - kaže Katan, koji danas vodi restorane u Londonu i Torontu.
<h2>Kratka istorija knafe</h2>
Legenda kaže da je Muavija I, osnivač Omejadske dinastije u VII veku, prvi uživao u knafi tokom ramazanskog posta.
Najstariji zabiljeleženi recept potiče iz kuvara Kitab al-Tabikh, koji je u 13. vijeku napisao Hasan al-Bagdadi u Bagdadu. Rani recepti su podrazumijevali pržene trakice testa sa puterom, šećerom i orašastim plodovima.
U otomanskom periodu, ljekar na dvoru Muhammad bin Mahmud Širvani preveo je kuvar na turski i modifikovao recept – tijesto se sipalo u tankim nitima na vruću ploču, pa posipalo bademima, ružinom vodom i pistaćima. Taj oblik najviše podsjeća na današnju knafu.
Prvi recept sa sirom pojavio se u štampanoj kuvarskoj knjizi u Bejrutu 1885. godine, iako su slatke palačinke punjene sirom bile poznate još u 15. vijeku.
Grad Nablus, po kojem je nabulska knafa i dobila ime, poznat je kao kolijevka ovog dezerta, a 2009. godine ušao je u Ginisovu knjigu rekorda za najveću knafu na svijetu – dugačku čak 74 metra.
<h2>Viralni preobražaj: od tradicije do luksuza</h2>
Danas, zahvaljujući britansko-egipatskoj preduzetnici Sari Hamudi, osnivačici Fix Dessert Chocolatier, knafa dobija luksuzne, Instagram-prijateljske forme. Njena čokoladica postala je globalni fenomen, a kopije i varijacije ne prestaju da se pojavljuju.
U Njujorku, poslastičarnica Strawberro prodavala je “Dubai Chocolate Cup” sa jagodama, belgijskom čokoladom i kataifi testom za 25 dolara, dok se u Singapuru pojavio tiramisu sa hrskavom knafom. Čak je i londonska radionica kolača Anges De Sucre lansirala „Mile High“ tortu sa šest slojeva pistać biskvita, čokoladnim kremom i knafom.
Ali, iako mnogi prave moderne verzije, tradicionalisti poput Kattana podsećaju: „Kada počnete da dodajete čokoladu, to više nije knafa. Inspiracija – da. Ali knafa je jedna i jedina.“
Palestinski poslastičar Omar Odali uverio se da klasika i dalje privlači mase – tokom Ramazana otvorio je pop-up restorane sa tradicionalnom knafom iz Nablusa, pečenom na žaru, koja je privukla i princa prestolonasljednika Dubaija.

Dubai čokolada je zaluđela svijet: Slatkiš iz Dubaija vodi porijeklo još iz 13. vijeka

Studenti maratonci koji su na put ka Briselu krenuli 25. aprila sinoć su stigli u Brisel gdje im je na trgu Šuman, na kojem je sjedište glavnih instititucija EU, priređen doček. Pozdravili su ih poslanici Evropskog parlamenta, predstavnici gradskih vlasti Brisela i ljudi iz srpske dijaspore u Belgiji i okolnim zemljama.
Delegaciju studenata u četvrtak će zajednički primiti Evropska komesarka za proširenje Marta Kos i komesar za omladinu sport i međugeneracijski dijalog Glen Mikalef.
Inače, Odbor za ljudska prava Evropskog parlamenta u srijedu će održati raspravu o „stanju ljudskih prava u Srbiji u kontekstu studentskih protesta“, na kojoj će, prema najavama, govoriti i predstavnici studenata.
<h2>Ko je Glen Mikalef?</h2>
Glen Mikalef, rođen je 30. jula 1989. godine je malteški državni službenik koji je bio šef kabineta premijera Malte, Roberta Abele, od 2020. do 2024. godine.
Od decembra 2024. godine obavlja funkciju evropskog komesara za omladinu sport i međugeneracijski dijalog.
Diplomirao je na Univerzitetu na Malti trgovinu i ekonomiju, a masterirao je evropsko prava.
Radio je u Ministarstvu spoljnih poslova, gdje je bio na čelu Odeljenja za koordinaciju sa EU i Jedinice za Bregzit da bi u januaru 2020. bio imenovan za savjetnika za evropske poslove premijera Malte.
Bio je predsjednik Fondacije katedrale Svetog Jovana od 2020. do 2024. godine.

„Komesar sa Malte“: Ko je Glen Mikalef, koji će razgovarati sa studentima maratoncima u Briselu?

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska javnost, ali ni mještani mojkovačkog sela Štitarica ni pola godine od kada su vandali ošegali i ukrali jarbol sa crnogorskom zastavom ispred crkve na mjesnom groblju do danas nemaju odgovor ko je to i zašto učinio, kao ni ko je i zašto ponovo pokušao da uradi isto nedjelo kada su Štitaričani sjutradan, 3. novembra, postavili novi jarbol sa državnom zastavom Crne Gore, iako su tada osumnjičeni izgrednici privođeni.&nbsp; Skoro tri mjeseca policija je svake noći čuvala jarbol od huligana, a neko vrijeme su im pomagali i mještani.&nbsp; Jarbol sa crnogorskom zastavom grupa Štitaričana postavila je kao odgovor na postupak Crkve Srbije čije svještenstvo i vjernici su početkom oktobra prošle godine na grobljanskoj crkvi postavili jarbol sa srpskom trobojkom, sa četiri S. Na molbu dijela mještana da uklone zastavu, ova vjerska zajednica je ostala gluva, pa su se oni organizovali, skupili novac i kupili metalni jarbol, dugačak 10 metara, koji su 2. novembra postavili u dvorištu crkve i na njemu je zaviorila crnogorska državna zastava. Iste noći do danas neidentifikovani vandali posjekli su i odnijeli jarbol. Već sjutradan postavljen je novi i organizovane su straže da čuvaju zastavu. Samo dvije noći kasnije, između 5. i 6. novembra, jarbol sa crnogorskom zastavom opet se našao na meti huligana, ali je odbranjen, a dvojica od četvorice izgrednika su uhvaćena, dok su dvojica uspjela da umaknu.&nbsp; Crnogorske vlasti i policija od tada ćute o dešavanjima u Štitarici. Portalu ETV nijesu odgovorili iz Uprave policije da li su privedeni i procesuirani vandali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Pitali smo ih i kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu. Policiji su se obratili i mještani koji su delegirali Dušana Bakovića da od institucija zatraži odgovore o toku istrage, ali su i oni ostali bez odgovora.&nbsp; U dopisu dostavljenom institucijama Baković je tada ukazao na činjenicu da je u grupi koja je pokušala da ošega i ukrade drugi jarbol sa crnogorskom zastavom bio i pripadnik Vojske Crne Gore.&nbsp; Portalu ETV mještani Štitarice kažu da svi u selu znaju ko su četvorica muškaraca koji su pokušali da posijeku drugi jarbol i ističu da je samo jedan iz Štitarice, dok su trojica iz Mojkovca. Mještani su Crkvi Srbije ponudili da, „radi mira u selu“, uklone obije zastave, ali uzalud. U ovoj vjerskoj zajednici tvrde da je trobojka postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom i da je to crkvena zastava. Crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine, kao zadužbina kralja Nikole. Da je nekada složno selo danas opasno podijeljeno upozoreno je i sa Prvomajskog uranka koji je dio mještana organizovao u Štitarici, na kojem se okupilo blizu 300 ljudi, Štitaričana i njihovih gostiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Prvomajski uranak u Štitarici"> <figcaption>Prvomajski uranak u Štitarici</figcaption> </figure>  - Praznik rada je u ovim krajevima uvijek imao poseban značaj, bijaše to vrijeme kada se svom zavičaju vraćahu radnici i školarci koji su veći dio godine provodili van rodnog mjesta. Zadnjeg aprilskog dana bi pošli na obližnje brdo iznad sela i zapalili vatru čiji bi odsjaj najavio prvomajske praznike, dane za druženje, obilaske i za pomalo rada na imanju. Ovo mjesto nazivamo „zborno mjesto“, tu se godinama u predvečerje igrao lijep fudbal, a u ovom Mjesnom domu se organizovale najbolje igranke. Bijaše to vrijeme bez podjela, bez vjera i bez nacija, ni prezimena jedni drugima skoro da ne spominjasmo, bijasmo samo Dragan Lekov, Raka Bajov, Rajko Tofilov, Brano Gilev. Bijaše to vrijeme kada više vjerovasmo Darvinu nego sijačima mržnje i falsifikatorima istorije. Bijaše vrijeme kada se prezirahu srebrnjaci. Bijaše vrijeme sloge, druženja i akcija. Možda bi se ponekad i posvađali, ali sama pomisao na svog, i oca onog drugog, bi svaku svađu prekidala – podsjetio je na neka druga vremena Svetozar Baković, u pozdravnom govoru 1. maja. Štitarica, kako je kazao, poslije oslobođenja od Turaka ubrzano se naseljavala iz Čeva, Morače, Uskoka, Kuča, kolašinskog kraja i drugih mjesta. - Pošto je svo stanovništvo bilo pravoslavno pojavila se želja za izgradnjom pravoslavne bogomolje, a tadašnji crnogorski knjaz Nikola Petrović im to i odobri uz obezbjeđenje novčanih sredstava i zidara Vasa Porobića iz Herceg Novog, a narod je donosio kamen i šegrtovao. Po starom crnogorskom običaju u donošenju kamena iz par kilometara udaljenog Brežđa učestvovalo je svo selo i staro i mlado i muško i žensko, kako bi crkva bila zajednička, crkva narodna. Sve to je u kamen uklesano iznad vrata kao istorijski podsjetnik za sva vremena. Crkva je sagrađena 1896. godine, a osvještana tri godine kasnije od strane mitropolita autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve Mitrofana Bana. Sve do 2015. godine se štitarička crkva svetog Arhangela Mihaila, koju je knjaz posvetio krsnom imenu najbrojnijeg bratstva Rakočević, doseljenog iz Morače, vodila na državu Crnu Goru i opštinu Mojkovac, a poslije, gle čuda, na osnovu aero foto snimka crkvu prepisaše nekom drugom u vlasništvo, a od prošle godine i neku tuđu zastavu staviše ispred nje – podsjetio je Baković na dešavanja u Štitarici nekada i danas. Poručio je negatorima crnogorske države i nacije „da njihov srednjevjekovni mrak nikada neće biti dovoljno jak da zacrni nam Goru Crnu“. - ...sve dok nam preci služe za uzora, a potomci za zora vjekovaće i Crna Gora – poručio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Štitarica 1. maja"> <figcaption>Štitarica 1. maja</figcaption> </figure>

Tag: zakup-plaza-i-objekata