Pored hroničnih, tu su i novi problemi - plaže još nemaju dozvolu za rad. Privrednici su u sivoj zoni zato što je kasnio tender za zakup plaže. Mnogo toga zavisi od odluke Vlade, odnosno od njene saglasnosti da lokalni Sekretarijati izdaju privremena odobrenja za rad plaža. I to nije problem samo ulcinjskih plaža. Sjutra će se sastati predsjednici svih primorskih opština kako bi pokušali da pronađu rješenje.
More je spremno ali malo što drugo jeste. Za one koji bi ljeto rado proveli na ulcinjskim plažama, problemi se u Ulcinju gomilaju a jedan od gorućih je to što Vlada nikako da odluči o privremenim dozvolama za rad plaža. Zbog toga su mnogi, koji od zakupa plaža žive, u takozvanoj sivoj zoni, a od ponedjeljka kreće dvomjesečni pojačani inspekcijski nadzor.&nbsp;
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je kazao da nijedno kupalište u tom gradu nema dozvolu za rad.&nbsp;
- Mi preskakati procedure nećemo. Da li će rješenja biti izdata ove sedmice ili naredne sedmice, ja vam na to ne želim odgovoriti. Mi smo očekivali da će ranije Vlada, ona je u četvrtsk prošli donijela tu odluku - kazao je Nimanbegu.
Na pitanje Televizije E kako će inspektori u ponedjeljak postupiti u odnosu na zakupce kupališta odgovor je ohrabrujući.&nbsp;
- Ono što je najbitnije je da se na tim kupalištima ispoštuje pravilnik i da se izdaju računi, tao da neće dolaziti do pečaćenja kupališta i zaštita javnih interesa je na prvok mjestu tako da nećemo represivno ići protiv zakupaca kupališta – kazala je Jelena Kankaraš, turistička inspektorka.&nbsp;
No, ako do ponedjeljka ne stignu privremena rješenja za rad, odgovor inspektorke je obeshrabrujući.&nbsp;
- Koliko će biti izdato rješenja do ponedjeljka, mi ne znamo. Ali kada izađemo na teren, moramo raditi po zakonu – preporuka Vlade nije obavezujuća. Mi moramo raditi po zakonu kada izađeno na teren i radićemo po Zakonu – poručila je Kankaraš.&nbsp;
Kankaraš kaže da je veliki problem i to što se ne izdaju računi, kao i što na plažama nema dovoljno spasilaca. Trn u oku je naplata boravišne takse, prema posljednjim podacima u Ulcinju boravi 9.300 gostiju.&nbsp;
- Siguran sam da ima više gostiju od prijavljenih. Mi imamo evidenciju. Tako da, apelujem na sve da registruju svog gosta – kazao je direktor TO Ulcinj, Ćazim Hodžić.&nbsp;
Registrovanih hotela u Ulcinju imamo preko 60 ili 70. Cilj nam je 50 odsto veća boravišna taksa ove godine, znači Ulcinj ima kapaciteta da pojača boravišnu taksu na sigurno do 2 miliona.
Svjesni su u Ulcinju da je veliki problem to što su u sivoj zoni izdavanja smještaja. To je, kažu, izazov na čitavoj crnogorskoj obali a pomak u rješavanju vide u boljem i koordinisanom radu i državnih i lokalnih organa.&nbsp;
V.Lj.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ulcinjske plaže bez dozvola, inspekcija na terenu od ponedjeljka

Morsko dobro u prethodna dva dana brisalo je izvjesne lokacije iz tendera za zakup plaža i na taj način je omogućilo grupi ljudi bliskih direktoru Mladenu Mikijelju da sakriju ”svoja” kupališta, saznaje nezvanično portal Standard iz dobro upućenih izvora iz Budve.
Iako je Vlada Crne Gore bila upozorena da će raspisivanje tendera ugroziti početak sezone, jer kasnim raspisivanjem tendera plaže neće biti spremne na vrijeme, to je ipak učinjeno. Da se sve radi stihijski i bez ikakve organizacije pokazuje i to da je prvo raspisan tender za zakup plaža u Budvi i to 17. februara, da bi dan kasnije u popodnevnim satima 18. februara bio raspisan tender za lokacije u Baru i Ulcinju.
Zanimljivo da za ostale primorske opštine tendera i dalje nema.
No, prema riječima dobro upućenog izvora Standarda iz Budve, prethodni zakupci plaža iz Budve su primjetili da u listi lokacija dostupnih za zakup fali izvjestan broj kupališta.
Poređenjem ugovora koji su zaključeni sa prethodnim zakupcima sa jasnim oznakama plaža iz kataloga JP Morsko dobro, može se vidjeti da u ovom tenderu nema dvije lokacije.
Te dvije lokacije nalaze se na Slovenskoj plaži i označene su sa tagom 10B i 10F.
Na lokaciji 10F nalazio se nekad i čuveni bungee jumping, zbog čega je ova lokacija jedna od ekskluzivnijih na Slovenskoj plaži.
Ovo je kako nezvanično saznajemo urađeno iz razloga da se favorizuje grupa ljudi koja je od starta ”pritiskala” Mladena Mikijelja, o čemu je portal Standard već pisao.
Izostavljenjem određenih lokacija iz tenderskog poziva njima se omogućuje da njihova kupališta sakriju u početku od ostalih zakupaca.
Zbog toga je prema riječima izvora Standarda u Morskom dobru juče tokom cijelog dana vladala opšta konfuzija, jer su neke ”elitne” lokacije morale da se brišu sa liste dostupnih plaža.
Nadalje, kako nezvanično saznaje Portal Standard Mikijelj je bio pritisnut i da skrati rok za prijavu na tender za zakup plaža. Ovo, kako kaže izvor Standarda, je urađeno iz jednostavnog razloga što zbog komplikovane procedure mnogi turistički preduzetnici neće moći da na vrijeme prikupe svu traženu dokumentaciju.
Ovo se posebno odnosi na bankarske garancije koje iznose do 100.000 eura. Zbog ove stavke u tenderu banke su preopterećene zahtjevima i pitanje je da li, zbog svojih internih procedura -provjera, mogu na vrijeme procesuirati sve prispjele zahtjeve.
Rok za predaju ponuda za zakup plaža u Budvi ističe 03. marta 2025 godine.

Morsko dobro piše - pa briše lokacije plaža iz tendera za zakup

Jedno javno kupalište za aktivan odmor (kite/wind surfing) koje ima 10.000 metara kvadratnih, a koje je za dio plaže plaćalo 4.700 eura, novim tenderom bi, samo po osnovu zakupa plaže, plaćalo 25.000 eura.
Na to su, u saopštenju medijima, ukazali u Udruženju zakupaca plaža, Udruženju „Ada Bojana“ i udruženja restorana Ada Bojana.
- Osim ove stavke, u zavisnosti od veličine objekta, mora plaćati nadoknadu od 9.000 eura za bavljenje kite ili wind surfingom, 1.000 eura za konzervator za sladoled (što većina plaža u tom dijelu i nemaju zbog činjenice da nemaju napajanje električnom energijom). Takođe, treba dodati iznos za ugostiteljski objekat koji za objekte do 30 metara kvadratnih iznosi 5.500, i za svaki metar kvadratni preko 30 metara kvadratnih se obračunava iznos od 72 eura, kao i nadoknadu za metar kvadratni terase koja iznosi 60 eura po metru kvadratnom – istakli su u tri udruženja.
 
<h2>Armenko da govori u svoje ime</h2>
U Udruženju zakupaca kupališta na Velikoj plaži demantovali su navode njihovog budvanskog kolege Ilije Armenka da su zakupci zadovoljni novim cijenama i istakli da jedna od stavki novog cjenovnika, koja ima najveći rast, jeste zakup same površine plaže - od 250 do 435 odsto.
- Zakupci kupališta na Velikoj Plaži se ne slažu sa izjavom njihovog kolege iz Budve, gospodina Ilije Armenka, koji je gostujući u istoj emisiji „Okvir“ na RTCG naveo da su zakupci zadovoljni sa novim cijenama. Zakupci nijesu zadovoljni sa cijenama, a gospodin Armenko može da priča u svoje ime - ne i u ime svih zakupaca, pogotovo ne u ime zakupaca sa teritorije Opštine Ulcinj - poručili su oni dodajući da ga Udruženje zakupaca uopšte nije delegiralo za ovakvu izjavu.
U reagovanju se ističe da po novom cjenovniku zakup površine plaža iznosi 2.5 eura po metru kvadratnom.
- A 2019. je iznosila od 0.47 eura do 0.85 eura po metru kvadratnom - što predstavlja rast od 250 do 435 odsto - ukazali su oni.
<h2>Ada Bojana bila podijeljena u četiri zone - a sad svrstana u jednu kategoriju</h2>
Oni su ustvrdili daje Velika plaža bila odvojena posebnim cijenovnikom zbog svoje specifičnosti i veličine površina, bila podijeljena na četiri zone, a da je novim svrstana u jednu kategoriju.
- Time je došlo do drastičnog uvećanja cijena zakupa po više osnova. Takođe, najveći namet je na cijenu terasa ugostiteljskih objekata koja je u nekim zonama Velike plaže kao i za ugostiteljske objekte na rijeci Bojani poskupjela 230 odsto - tj. sa 18 eura na 60 eura po metru kvadratnom - ukazali su u tri udruženja.
Na Velikoj plaži je, dodaju oni, ukupno predviđeno 49 kupališta - od kojih su tri hotelska, 31 javno-porodično, 12 javnih kupališta za aktivan odmor (kite/wind surfing), i po jedno javno bez plažnog mobilijara, javno kupalište za pse i javno-romantično.
- Većina plaža na Velikoj plaži imaju preko 10.000 metara kvadratnih, a ima nekoliko plaža koje imaju i blizu 20.000. Većina ovih kupališta, koriste samo 50 odsto površina, a nekoliko plaža, kao što je primjer javnih-kupališta za aktivan odmor (kite/wind surfing) koriste samo 30 odsto kupališta - pojasnili su oni.
Zakupci plaža smatraju da je način bodovanja nepravedan.&nbsp;
- Oni nemaju jednako bodova kao i drugi zakupci privremenih objekata u zoni Morskog Dobra. Jedan privremeni ugostiteljski objekat može dobiti najviše 25 bodova po osnovu referenci, a zakupci kupališta samo 12.5 bodova po istom osnovu. Drugi dio od 12.5 bodova u slučaju zakupaca kupališta se odnosi na posjedovanje plave zastavice, koju je prošle godine imalo samo 34 kupališta na crnogorskom primorju. Veliki broj kupališta ne može dobiti plavu zastavicu, kao što je slučaj sa kupalištima u Boki Kotorskoj i u drugim djelovima crnogorskog primorja - naveli su u tri udruženja.
<h2>Velika plaža ne može biti jednaka sa mnogima</h2>
U cijenovniku Javnog preduzeća Morsko Dobro piše, kako ističu oni, da su kategorije kupališta podjeljene na osnovu stepena uređenosti, atraktivnosti i infrastrukturnoj opremljenosti.
- U konkretnom slučaju Ulcinjska Velika plaža, koja je svrstana u drugu kategoriju, ne može biti jednaka sa mnogim drugim lokacijama šitom Crne Gore po stepenu infrastrukturne opremljenosti. U većini gore navedenih elemenata, zakupci su godinama ulagali sami, i smatraju da bi trebali biti zaštićeni na neki način ili da se njihova ulaganja u infrastrukturu priznaju - naveli su u reagovanju.&nbsp;
Većina zakupaca je, ukazuju, sama ulagala velika sredstva za obezbjeđenje napajanja električnom energijom, prilaznih puteva, kultivisanje javnih površina, postavljanju javne rasvjete kako bi u najmanju ruku podigli nivo turističke usluge.
- Ovo nije atak na zakupce plaža nego direktno na turizam u Crnoj Gori. Pitamo, da li je u interesu povećanje profita Javnog Preduzeća Morsko Dobro ili unapredjenje turizma i turističke ponude u Crnoj Gori? Sa Novim cijenovnikom, ni po jednoj logici ne vidimo poboljšanje i unapredjenje turizma nego naprotiv njegovo uništavanje - zaključili su u reagovanju.

1250x600

Novim tenderom bi cijena koja je za kupalište 2019. sa PDV-om bila 12.000 skočila na 54.500 eura

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: zakup-kupalista