Više od 100 izbjeglica naroda Rohindža stiglo je 30. novembra na obalu zapadne Indonezije nakon što je čamac kojim su se prevozili gotovo potonuo, saopštili su lokalna vlada i Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR).
Zvaničnik UNHCR-a Faisal Rahman saopštio je da je 116 izbjeglica izašlo na obalu u okrugu Birem Baieun u istočnom Acehu, prenio je Rojters.
Lokalna vlada objavila je da su ih spasili ribari i da su među izbjeglicama uglavnom žene i djeca.
Oko 400 pripadnika naroda Rohindža stiglo je čamcima prošlog mjeseca u Indoneziju, dok je više od 2.000 došlo prošle godine.
Po podacima UNHCR-a, to je više nego tokom prethodne četiri godine, a Indonezija je saopštila da nema kapacitete da primi toliki broj izbjeglica.
Pripadnici naroda Rohindža poreklom su iz Mjanmara. Zbog loših uslova u izbjegličkim kampovima u Bangladešu od oktobra do aprila kreću ka Tajlandu, Indoneziji ili Maleziji.
Većina od oko milion Rohindža izbjeglih iz Mijanmara pobjegla je u susjedni Bangladeš kako bi se spasli od vojne ofanzive koja je u Mjanmaru pokrenuta u avgustu 2017.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ribari spasili više od 100 Rohindža u Indoneziji

Kutija za prikupljanje prijevremenih glasova u saveznoj državi Vašington uoči američkih predsjedničkih i kongresnih izbora 5. decembra izgorjela je danas u požaru za koji se sumnja da je podmetnut i koji istražuje FBI, saopštila je lokalna policija.
Snimak lokalne televizijske stanice KATU prikazuje glasačku kutiju u Vankuveru iz koje se dimi, a vidi se i više glasačkih listića u plamenu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FevanbellKATU%2Fstatus%2F1850922831548420439%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1850922831548420439%7Ctwgr%5E2e4b3fbc6ed63a30e4f1afd48f32e69cef73b124%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kutija nije bila ispražnjena od nedjelje u osam sati ujutro po lokalnom vremenu pa je više stotina listića uništeno, objavila je televizija pozivajući se na lokalne zvaničnike.
Policijska uprava Vankuvera saopštila je da je uklonila "sumnjivu napravu" koja je bila pored kutije.&nbsp;
Kutija se nalazila u 3. okrugu savezne države Vašington, mjestu jedne od najneizvjesnijih trka za Zastupnički dom Kongresa, u kojem se takmiče demokratska zastupnica Mari Glusenkamp Perez i republikanski protivkandidat Džo Kent.
Incident je posljednji u nizu sabotaža glasačkih kutija. Policija u Portlandu u državi Oregon je jutros primila dojavu o sličnom požaru koji je izazvala zapaljiva naprava u glasačkoj kutiji.&nbsp;
U četvrtak je u Finiksu muškarac uhapšen nakon što je zapaljen poštanski sandučić u kojem je izgorjelo 20 glasačkih listića.

VIDEO: Izgorjela glasačka kutija u Vašingtonu, uništeno više stotina glasova

Potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće sjutra, 11. oktobra, u zvaničnoj posjeti Malti.
Ibrahimović putuje na Maltu na poziv zamjenika premijera i ministra vanjskih i evropskih poslova i trgovine te zemlje Iana Borga.
- U fokusu razgovora biće evropska integracija Crne Gore, kao i dalje jačanje bilateralnih odnosa i saradnje na multilateralnom planu - najavljeno je iz Ministarstva vanjskih poslova.

Ibrahimović sjutra na Malti, u fokusu EU integracije i jačanje saradnje

Saradnja s UNDP-om doprinosi demokratizaciji i cjelokupnom razvoju zemlje - ocijenjeno je na današnjem sastanku potpredsjednika Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića sa Ivanom Živković, pomoćnicom generalnog sekretara UN i direktoricom Regionalne kancelarije UNDP za Evropu i Centralnu Aziju.
Kako je saopšteno iz Vlade, Ivanović je izrazio zahvalnost za dosadašnju saradnju Crne Gore sa sistemom Ujedinjenih nacija, istakavši posebno plodonosnu saradnju s UNDP-om, kako na političkom, tako i na praktičnom planu. Pohvalio je aktivnosti UNDP-a u Crnoj Gori, koje direktno doprinose demokratizaciji i cjelokupnom razvoju zemlje.
Tokom sastanka, obostrano je potvrđena spremnost za dalju saradnju, usmjerenu ka realizaciji zajedničkih ciljeva u pogledu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i implementacije ciljeva održivog razvoja (Agenda 2030). Ove dvije agende prepoznate su kao kompatibilne u oblastima od zajedničkog interesa, poput demokratskog upravljanja, zelenog rasta, održivog razvoja, borbe protiv klimatskih promjena, socijalne inkluzije i smanjenja siromaštva.
Ivanović je kazao da Crna Gora računa na podršku Ujedinjenih nacija, posebno u smislu jačanja administrativnih kapaciteta i ekspertske pomoći, kako bi uspješno ispunila ciljeve obje prioritetne agende.
U Vladi dodaju i da je istakao značaj jačanja međunarodne vidljivosti Crne Gore i njene saradnje s međunarodnim organizacijama, posebno sa UN-om, naglasivši da je to jedan od vanjskopolitičkih prioriteta zemlje. U tom kontekstu, osvrnuo se na kandidaturu Crne Gore za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija za period 2026-2027. godine.
- Posebno je istakao i dugogodišnji program podrške u jačanju administrativnih kapaciteta Ministarstva vanjskih poslova, kao i realizaciju projekta Ljetnje škole za mlade diplomate “Gavro Vuković", koja se već tradicionalno organizuje u saradnji sa UNDP-om. Ove godine škola je okupila rekordan broj učesnika sa svih kontinenata, što je dodatni dokaz njene međunarodne važnosti - navodi se u saopštenju.
Živković je pohvalila gotovo dvodecenijsku saradnju UNDP-a sa Crnom Gorom, koja je rezultirala značajnim reformama.
- Kao jedna od najvećih UN agencija, UNDP je posvećen daljem jačanju saradnje sa Crnom Gorom na putu unapređenja poštovanja ljudskih prava, fokusirajući se na zelenu ekonomiju, socijalnu inkluziju i jačanje kapaciteta javne uprave. Od osnivanja kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori 2006. godine, UNDP je sproveo razvojne projekte u vrijednosti od 120 miliona dolara i raduje me zajednička posvećenost partnerstvu na putu prema dostizanju Ciljeva održivog razvoja - poručila je Živković.
Na kraju sastanka, istaknuto je da, osim izvrsne saradnje i partnerskih odnosa na nacionalnom nivou, postoje redovni kontakti na najvišem političkom nivou, te da će se ti odnosi dodatno osnažiti tokom predstojeće Generalne debate u Ujedinjenim nacijama u Njujorku.

Ivanović - Živković: Saradnja s UNDP-om doprinosi demokratizaciji i cjelokupnom razvoju zemlje

Rusija je objavila danas da je proglasila personama non grata rumunskog vojnog atašea i njegovog pomoćnika, kojima je naloženo da napuste zemlju, kao odgovor na sličnu mjeru koju je Bukurešt preduzeo u martu prema ruskim diplomatama.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da su ataše za pitanja odbrane u diplomatskoj misiji u Moskvi i njegov pomoćnik proglašeni personama non grata.
Ruska otpravnica poslova u Rumuniji, Liliana Burda, pozvana je danas u ministarstvo da joj se prenese ova poruka, piše u saopštenju.
- Ta mjera je odgovor na nemotivisanu odluku rumunske strane da proglasi nepoželjnim osobama vojnog atašea ruske ambasade u Bukureštu i njegovog pomoćnika - saopštilo je rusko ministarstvo.
Rumunija je objavila ta protjerivanja ruskih diplomata 5. marta optužujući Moskvu za miješanje oko osude predsjedničkog kandidata ekstremne desnice, Kalinu Đorđeskuu.
Rumunsko ministarstvo je kao opravdanje za ta protjerivanja navelo aktivnosti kojima se krši Bečka konvencija, bez davanja dodatnih detalja.
Bukurešt jedan dan uoči tih objava ukazao na niz hibridnih akcija namenjenih podrivanju demokratije u Rumuniji.
Prema medijima ime protjeranog pomoćnika vojnog atašea pojavilo se u sudskom spisu Kalina Đorđeskua. Đorđesku je osumnjićen da je iskoristio rusko miješanje tokom rumunskih predsjedničkih izbora u novembru 2024. na kojima je bio prvi u prvom krugu, ali koji su na kraju bili poništeni.

Rusija protjerala dvojicu rumunskih diplomata

Astro psihološki konsultant Nenad Gogić govorio je za emisiju "Srećan dan" na Televiziju E o tome kako na karakter utiče podznak u horoskopu koji označava ključno obilježje ličnosti, specifični sklop emocionalno, motivaciono, socijalno moralnih i kognitivnih izrazitih crta po kojima se ona razlikuje od svih drugih.
- Podznak je glavni razlog zbog čega nijansiramo naš sami znak, Sunce u Ribama, u znaku Vage, ili bilo kom znaku predstavlja naš ego, naša potreba kako se predstavljamo, a podznak u astrologiji ukazuje na to kako bi mi željeli da nas drugi vide, to jest kako nas vidi okruženje. Vrlo lako je odrediti podznak, mijenja se na svakih dva sata i u suštini on nam govori o nekim bitnim stavkama koje se tiču i komunikacije i izgleda - rekao je Gogić.
Gogić kaže da podznak predstavlja našu masku, ono što bi mi voljeli da vidimo i to je glavni konflikt, dodaje on, koji se javlja u odnosu samog znaka i podznaka, tačnije ega i maske.
- Loša stavka u koju mnogi vjeruje jeste da podznak vlada od 30.godine života, što je zabluda, jer je podznak prisutan od samog rođenja i aktivan je tokom cijelog života, i upravo na osnovu vladara samog podznaka mi pravimo planetarne aspekte i dajemo informacije kada će se koji događaj odigrati. Sami podznak dominantno govori i o fizičkom izgledu, vlada fizičkim izgledom, figurom, govori o našem stavu i načinu komunikacije, o socijalnoj poziciji - istakao je Gogić.
Možda i najvažnija osobina podznaka je, vjeruje Gogić, način na koji mi reagujemo u kriznim i stresnim situacijama, mi reagujemo kroz poziciju svog podznaka, a ne kroz poziciju svog znaka.
- Postoje mnoge tehnike iz ugla astropsihologije sa kojima se može raditi, ako se znaju dobre i loše osobine koje pripadaju znaku, dobre i loše osobine koje pripadaju podznaku, kao u psihološkom savjetovanju se može voditi dnevnik emocija i reakcija na svakodnevnom planu, bilježiti reakcije znaka, bilježiti reakcije podznaka. Ne treba se osloboditi uticaja podznaka, već ga jednostavno integrisati, iskoristiti za bolje funkcionisanje. To je kao kad glumac hoće da bude hirurg, pa živi kroj svoj podznak, ali ne može nikad biti hirurg, već može samo glumiti - naglasio je Gogić.
Gogić objašnjava da vladar samog podznaka često u praksi bude mnogo bitniji od svih ostalih planeta u natalnom horoskopu. On, kako navodi, može otkriti puno događaja koji će se odigrati do najsitnijih detalja opisati mentalni sklop i kako će osoba reagovati u određenoj situaciji.
- Prvo polje ascendent ili podznak je polje identiteta, kako se predstavljamo pa ćete reći ako je neko Škorpija, a ima podznak u Strijelcu ili Raku, ma on je mršav, Škorpioni mršavi i tanani, ali podznak u Raku uvijek donosi kilograme, Jupiter uvijek donosi kilograme, ispred sebe možete da vidite jako gojaznu osobu. Podznak će govoriti i o tome koliko smo debeli, koliko smo mršavi, koliko ćemo biti visoki, vi ako dobro analizirate djetetu natalnu kartu možete da znate koju će visinu dijete imati u odraslom dobu. Govori o stilu komunikacije, govori kakvi smo u tißini kad ostanemo sami sa sobom, tako da je podznak jedna ozbiljna priča kad je riječ o astrologiji. U astrologiji svaki znak nosi osobenosti nižeg i višeg tipa, jer kad su znak i podznak isti dobre i lijepe osobine dolaze do izražaja, ali takođe podznak govori i o tome šta drugi ljudi projektuju na određenu osobu - zaključio je Gogić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfABPLDTntWU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gogić: Podznak dominantno govori i o fizičkom izgledu, stavu i načinu komunikacije

Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, protiv B.G (54),zaposlenog na poslovima zaštitara u jednoj podgoričkoj firmi, oduzet je pištolj i podnešena &nbsp;krivična prijava, saopšeno je iz Uprave policije.
U saopštenju dostavljenom medijima ističe se da su sužbenici saobraćajne policije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, preduzimajući preventivne mjere i radnje na kontroli učesnika u saobraćaju, izvršili kontrolu lica u mjestu Lužnica i kod istog pronašli pištolj.
Policija je, kako navode, pregledom putničkog motornog vozila marke Pežo, podgoričkih registarskih oznaka, kojim je upravljao B.G.(54) zaposleni na poslovima pružanja fizičko-tehničke zaštite u jednoj kompaniji iz Podgorice, pronašla i oduzela pištolj marke Glock 17 sa okvirom u kom se nalazilo 10 komada municije.
Ističu da prilikom kriminalističke obrade B.G. nije policijskim službenicima pružio dokaz o važećoj licenci za rad u pomenutom pravnom licu.
- Po završenoj kriminalističkoj obradi, a po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici protiv B.G. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija- zaključuje se u saopštenju UP.

UP: Od zaštitara oduzet pištolj

Umjesto što u radno vrijeme glumi portparola Demokrata bolje bi bilo da Petar Koprivica i suštinski počne da obavlja posao državnog sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova za koji ga građani uredno plaćaju - kazala je poslanica Demokratske partije socijalista Sonja Milatović.
- Jasno je kao dan da Koprivica potpisuje saopštenja koja piše Boris Bogdanović i da se, sa pozicije državnog sekretara u sektoru bezbjednosti, bavi ispraznim politikanstvom - dodaje Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkoprivica-nema-dokaza-da-je-bilo-koje-od-206-imena-upisano-u-biracki-spisak-drugih-drzava-dps-da-dostavi-dokaze-ili-prestane-sa-zloupotrebama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pametnije bi mu bilo da, kako je navela, zasuče rukave, te da MUP, koji je nadležan za vođenje biračkog spiska, počne da postupa u skladu sa službenom dužnošću.
- Nedopustivo je da izborni turisti koji ostvaruju biračko pravo i u drugoj državi, koji ne žive u Nikšiću, odlučuju o sudbini Nikšićanki i Nikšićana - ističe Milatović.
Dodaje da "bez obzira na sve opstrukcije državnih organa, bez obzira na sve pritiske kojima su izloženi zaposleni u lokalnoj i državnoj upravi, lokalnim i državnim preduzećima, bez obzira na to što ova vlast dovodi birače iz drugih država, bez obzira na to što se služi najprljavijim mogućim mehanizmima", pobijede u nedjelju u Nikšiću.
- Pozivam Nikšićane i Nikšićane da u neđelju masovno izađu na birališta i da pošalju jasnu poruku da o njihovoj sudbini neće odlučivati niko drugi do oni sami, kako bi pobjeda bila još ubjedljivija - poručila je Milatović.

Milatović: Koprivica da prestane da potpisuje saopštenja Bogdanovića

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-slobodi-vjeroispovijesti