Ministar javne uprave Maraš Dukaj saopštio je da je Venecijanska komisija usvojila Mišljenje o inoviranom Nacrtu zakona o Vladi Crne Gore.
Dukaj je kazao da je prvi zakon o Vladi u Crnoj Gori istorijski korak ka institucionalnoj reformi.
- Pozdravljam Mišljenje VK i posebno ističem zadovoljstvo dijalogom koji smo imali u ovom važnom zakonodovanom procesu. Ministarstvo javne uprave je potvrdilo svoj potencijal da može implementirati ekspertska mišljenja VK, i pratiti demokratske potrebe - istakao je ministar Dukaj.
On je rekao da je Venecijanska komisija pozitivno ocijenila činjenicu da je Crna Gora uvažila većinu ključnih preporuka iz prethodnog mišljenja i pohvalila predložene izmjene dokumenta u odnosu na Nacrt iz 2023. godine.
- Dobili smo nekoliko dodatnih smjernica, koje ćemo pažljivo razmotriti u skladu sa ustavno-političkim i pravnim okvirom - rekao je Dukaj.
Posebno su pozdravljena, kako je istakao, rješenja u vezi sa provjerama integriteta funkcionera, koja su u skladu sa preporukama GRECO-a, ugrađena u zakonski tekst. 
- Dijelimo sa VK uvjerenje da će ovaj mehanizam dodatno doprinijeti jačanju povjerenja građana u institucije. Ovaj zakon je važan korak u našem radu i viziji modernizacije, transparentnosti i jačanja institucija izvršne vlasti i političkog sistema uopšte - poručio je Dukaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dukaj: VK usvojila mišljenje o Nacrtu zakona o Vladi, dobili smo nekoliko dodatnih smjernica

Crna Gora će, ukoliko bude usvojen Predlog zakona o Vladi koji je poslat Evropskoj komisiji, propustiti priliku da dobije kvalitetno rješenje koje će ograničiti zloupotrebe u radu izvršne vlasti, smatra saradnik na programima u Centru za građansko obrazovnje &nbsp;Nikola Mirković. 
 
Mirković je u intervjuu agenciji MINA ocijenio da Predlog zakona o Vladi ne donosi potrebna i dugo čekana unapređenja. 
 
On je kazao da su ignorisane i neke od ključnih preporuka Venecijanske komisije (VK) i civilnog sektora. 
 
- Ukoliko se u ovoj formi usvoji, biće to propuštena prilika da nakon toliko godina Crna Gora dobije kvalitetan Zakon o Vladi, koji će adekvatno adresirati i riješiti brojna pitanja, ali i ograničiti zloupotrebe u radu Vlade- rekao je Mirković. 
 
Upitan da li očekuje da Predlog zakona o Vladi dobije pozitivno mišljenje EK, on je kazao da je pitanje i koliko će eksplicitno to mišljenje biti, bilo pozitivno ili negativno. 
 
- Značajno bi bilo, iako nije za očekivati, kada bi EK bila direktnija i stroža, kako bi Vlada i resorno Ministarstvo javne uprave (MJU) imali što manje prostora za slobodno tumačenje- naveo je Mirković. 
 
On je dodao da bi to bilo značajno zbog načina na koji je MJU iskoristilo mišljenje VK na prethodni nacrt, pa je, umjesto da bude unaprijeđen, tekst nacrta unazađen. 
 
Mirković je podsjetio da se jedno od ključnih pitanja koje zakon o Vladi tretira odnosi na strukturu i sastav Vlade. 
 
On je naveo da je prethodni nacrt predviđao ograničenje broja ministarstava na 15, dok je VK preporučila fleksibilniji okvir do 18 resora. 
 
- U najnovijem predlogu Vlade predviđeno je do 20 ministara, od čega dva bez portfelja. Takođe, predviđena su do četiri potpredsjednička mjesta i neograničen broj državnih sekretara, čime se ostavlja širok prostor za političku trgovinu i partijsko zapošljavanje- &nbsp;smatra Mirković. 
 
Kako je naveo, Crna Gora obara sve rekorde u kategoriji glomaznih Vlada. 
 
- Vjerujem da smo i rekorderi, a toliku administraciju ne bi mogle ni bogatije države da finansiraju- kazao je Mirković. 
 
On je rekao da brojni potpredsjednici Vlade ni sami ne znaju koja su im razgraničenja u radu. 
 
- Kao što i niko ne zna ni koji je posao ministra bez portfelja, a teško se broje državni sekretari- naglasio je Mirković. 
 
Prema njegovim riječima, potpuno su zanemarene potrebe racionalizacije, profesionalizacije i depolitizacije državne uprave, na kojima jako dugo i EU insistira. 
 
Mirković je kazao da predlog Zakona o Vladi, ukoliko se takav usvoji, teži da sve to ozakoni. 
 
- Mi u CGO-u smatramo da bi efikasniji model podrazumijevao maksimalnih 15 ministarskih pozicija, jednog potpredsjednika, ukidanje pozicija ministra bez portfelja i ograničavanje broja državnih sekretara na jednog po ministarstvu- naveo je Mirković. 
 
On smatra da je naročito zabrinjavajuće to što je pitanje tehničkog mandata Vlade izbrisano iz Predloga, iako je to bio jedan od ključnih problema u prethodnim političkim krizama. 
 
Prema riječima Mirkovića, VK je prepoznala potrebu za jasnijim pravnim okvirom koji bi regulisao tranzicioni period između dvije Vlade, jer su razumjeli da u Crnoj Gori još ne postoji dovoljan stepen razvijenosti političke kulture da se to pitanje adresira kroz dobre demokratske prakse. 
 
On je naglasio da čudi sadašnji stav MJU, koje je ranije VK argumentovalo potrebu regulisanja tehničkog mandata. 
 
- Izostavljanje jasnog zakonskog regulisanja tog pitanja ostavlja prostor za dalje zloupotrebe odlazećih Vlada, koje u tom periodu mimo dobre demokratske prakse donose važne odluke, troše državni novac, smjenjuju i imenuju- istakao je Mirković. 
 
On je, govoreći o transparentnosti rada izvršne vlasti, kazao da je otvorenost sjednica Vlade za javnost ostavljena samo kao mogućnost, a ne obaveza, što je problematično. 
 
Mirković je naveo da je Predlogom regulisanje telefonskih sjednica ostavljeno za Poslovnik o radu Vlade, a praksa već ukazuje na faktičku zloupotrebu tog instituta. 
 
- Suštinski je osnažen sistem netransparentnosti, umjesto da se zakonski djeluje kako bismo imali minimum reda i transparentnosti, jer sad nijesmo ni na tom minimumu za ovaj stepen procesa pristupanja Crne Gore EU- rekao je Mirković. 
 
Upitan u kojoj mjeri su uvažene preporuke civilnog sektora tokom pripreme Predloga zakona o Vladi, on je kazao da je od početka odnos Vlade prema civilnom sektoru, kada je riječ o izradi nacrta tog zakona, bio jako loš i netransparentan. 
 
On je istakao da civilni sektor nije bio suštinski i iskreno uključen. 
 
- Često se za nacrte koji bi morali biti na klik dostupni i javno objavljeni, dugo čekalo. To je bespotrebno bio slučaj i sa posljednjim Predlogom, koji je bio spreman za mišljenje EK, ali ne i oči javnosti- naveo je Mirković. 
 
On je podsjetio da je CGO Predlog zakona o Vladi dobio tek na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. 
 
Mirković je zaključio da, iako je VK uvažila i pozvala civilni sektor na konsultacije po pitanju nacrta zakona, donosioci odluka u Crnoj Gori nijesu uvažili ni doprinos, ni preporuke civilnog sektora i ostali su nijemi na njihove višegodišnje inicijative.

Mirković: Ovakavim prijedlogom Zakona o Vladi propušta se šansa za kvalitetno rješenje i organičavanje zloupotreba u radu izvršne vlasti

Crnoj Gori je potreban kvalitetan i funkcionalan zakon o Vladi, prilagođen realnim potrebama, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), navodeći da tim aktom mora biti jasno definisan tehnički mandat Vlade. 
 
Iz Ministarstva javne uprave su prethodno kazali da će Crna Gora dobiti moderan zakon o Vladi, u skladu sa standardima Evropske unije. 
 
CGO je u reagovanju istakao da donošenje modernog zakona o Vladi nije dovoljno. 
 
- Crnoj Gori je potreban kvalitetan i funkcionalan zakon, prilagođen realnim potrebama- poručili su iz te navaladine organizacije. 
 
Iz CGO-a su kazali da su već upozorili da je praksa pokazala da se ne može osloniti na demokratske manire i dobru volju političara. 
 
- Ovaj zakon treba da ograniči partijske apetite, spriječi loše prakse i zloupotrebe konstrukcionih praznina-naveli su iz CGO. 
 
Kako su ukazali, tehnički mandat nije bio jedini dio prethodnog nacrta koji je, prema mišljenju Venecijanske komisije, trebalo uskladiti s Ustavom. 
 
- Među ključnim pitanjima bila je i kompozicija i struktura Vlade, odnosno ograničavanje broja ministarstava, što je ostalo i u, kako izgleda, konačnom Predlogu zakona o Vladi- navodi se u saopštenju. 
 
Iz CGO-a su naglasili da Crna Gora predugo čeka ovaj zakon da bi dobili nedostatan tekst koji ne odgovara na stvarne potrebe. 
 
- Tehnički mandat Vlade mora biti jasno definisan, posebno u kontekstu nestabilnih političkih procesa i demonstrirane neodgovornosti političkih aktera- poručili su iz CGO-a. 

<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1897741865178612056%20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

CGO: Zakonom o Vladi jasno definisati tehnički mandat

Novi prijedlog zakona o Vladi nije donio potrebna unapređenja, a ignorisane su i neke od ključnih preporuka Venecijanske komisije i civilnog sektora - ocjena je Centra za građansko obrazovanje.
Nedavno su, kako navodi saradnik na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Nikola Mirković, kazao da su iz Mnistarstva javne uprave poslali Prijedlog zakona o Vladi na mišljenje Evropskoj komisiji.&nbsp;
CGO je, kako dodaje, dokument dobio na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a shodno kontinuiranom interesovanju za ovaj zakonski tekst.
- CGO je imao uvid u ranije verzije ovog teksta i učestvovao na sastanku Venecijanske komisije (VK), gdje su predstavljene sugestije civilnog sektora. VK je u svom mišljenju izrazila zabrinutosti i dala prijedloge za unaprijeđenje zakona, uz detaljnu i stručnu analizu koja se treba uzeti kao mjerodavna - rekao je Mirković.
&nbsp;Jedno od ključnih pitanja, kako navodi, odnosi se na strukturu i sastav Vlade.&nbsp;
- Prethodni nacrt je predviđao ograničenje broja ministarstava na 15, dok je Venecijanska komisija preporučila fleksibilniji okvir do 18 resora. U najnovijem predlogu Vlade predviđeno je do 20 ministara, od čega dva bez portfelja - precizirao je Mirković.
Predviđena su do četiri potpredsjednička mjesta i neograničen broj državnih sekretara, čime se, kako ocjenjuje, ostavlja širok prostor za političku trgovinu i partijsko zapošljavanje.&nbsp;
- Danas je Crna Gora država sa najglomaznijom Vladom u Evropi, čak 32 člana Vlade, proporcionalno veličini vjerovatno i rekorder u svijetu. Brojni potpredsjednici Vlade ni sami ne znaju koja su ima razgraničenja u radu, kao što niko ne zna ni koji je posao ministra bez portfelja, a teško se broje državni sekretari - ističe Mirković.&nbsp;
Zaboravljen je princip racionalizacije, a prijedlog zakona o Vladi teži, kako je rekao, da sve to ozakoni i neprihvatljivo učini prihvatljivm.&nbsp;
- CGO smatra da bi efikasniji model podrazumijevao maksimalnih 15 ministarskih pozicija, jednog potpredsjednika, ukidanje ministra bez portfelja i ograničavanje broja državnih sekretara na jedan po ministarstvu - kazao je Mirković.
&nbsp;Posebno zabrinjava, prema njegovim riječima, što je potpuno izbrisano pitanje tehničkog mandata Vlade, iako je to bio jedan od ključnih problema u prethodnim političkim krizama.&nbsp;
- VK je prepoznala potrebu za jasnijim pravnim okvirom koji bi regulisao tranzicioni period između dvije Vlade, jer su očito razumjeli da u Crnoj Gori još ne postoji dovoljan stepen razvijenosti političke kulture da se ovo pitanje adresira kroz dobre demokratske prakse. Čudi i da je MJU, koje je ranije VK argumentovalo potrebu regulisanja tehničkog mandata, sada ovo potpuno izostavilo ostavljajući prostor za dalje zloupotrebe odlazećih Vlada - naglasio je Mirković.
&nbsp;Kada je riječ o obaveznim resorima koji se ne mogu spajati sa drugim ministarstvima, CGO je, podsjeća, i ranije sugerisao da bi tu mjesto morao imati i resor prosvjete i/ili kulture, što je podržala i VK.&nbsp;
- Međutim, umjesto toga, u posljednjem predlogu Vlade dodato je ministarstvo javne uprave - dodaje Mirković.
&nbsp;Otvorenost sjednica Vlade za javnost, kako je naveo, ostavljena je samo kao mogućnost a ne obaveza što je, u postojećim okolnostima snižavanja transparentnosti, problematično.
- Regulisanje telefonskih sjednica ostavljeno je za Poslovnik o radu Vlade, a praksa već ukazuje na faktičku zloupotrebu tog instituta - kazao je Mirković.
&nbsp;Novina u posljednjem prijedlogu zakona, kako je precizirao, odnosi se na provjeru integriteta mandatara, članova Vlade i funkcionera izvršne vlasti, kroz popunjavanje upitnika i provjere nadležnih organa.&nbsp;
- CGO smatra da je ovo korak naprijed, ali mali da bi se suštinski unaprijedio integritet javnih funkcionera. CGO godinama snažno zagovara i uvođenje i obaveznih ljekarskih pregleda za članove/članice Vlade (predsjednika Vlade, potpredsjenika/ke i ministre/ke) i generalnog sekretara/ku), uključujući psihološku procjenu i testiranje na psihoaktivne supstance, kako bi se eliminisali dvostruki standardi koji postoje između državnih službenika i visokih funkcionera. Ta inicijativa CGO-a ima podršku preko tri četvrtine građana i građanki - ističe Mirković.
Dodaje i da nije preciznije definisana nadležnost Skupštine nad Vladom, što je bila jedna od ključnih preporuka Venecijanske komisije.
&nbsp;- CGO će nastaviti da prati dalji proces i da se zalaže da Crna Gora konačno dobije Zakon o Vladi koji će unaprijediti funkcionisanje izvršne vlasti i spriječiti dalju politizaciju i zloupotrebu institucija koja ograničava demokratsku konsolidaciju države - zaključio je Mirković.

CGO: Novi prijedlog zakona o Vladi nije donio potrebna unapređenja, ignorisane neke od ključnih preporuka VK

Predloženi Zakon o Vladi ne donosi neophodna rješenja koja bi osigurala efikasniji i odgovorniji rad Vlade, niti odgovore na ključne probleme koji su se u praksi pojavljivali u funkcionisanju izvršne vlasti, kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Iako rad na izradi Zakona o Vladi traje gotovo tri godine, kako se dodaje u saopštenju, ovo vrijeme nije iskorišćeno za pronalaženje najboljih rješenja uz dosljedno usklađivanje sa preporukama međunarodnih institucija i ekspertskih tijela.&nbsp;
- Umjesto toga, dok su se razmatrala njihova mišljenja, neka dobra rješenja su “izgubljena” – poput odredbi koje su definisale rad Vlade u slučaju prestanka njenog mandata, odnosno u slučaju tzv. tehničkog mandata - navodi Gvozdenović.&nbsp;
Predlog Zakona o Vladi, kako kaže ona, koji je upućen na mišljenje Evropskoj komisiji, a koje je CDT dobio od Ministarstva javne uprave po zahtjevu za slobodan pristup informacijama, ne definiše ovlašćenja vlade u slučaju prestanka njenog mandata.&nbsp;
- Drugim riječima, ne ograničavaju se ovlašćenja Vlade kojoj je u Skupštini izglasano nepovjerenje, iako je upravo to u praksi stvaralo političke i pravne dileme i otvaralo vrata zloupotrebama u periodu od kraja mandata odlazeće i početka rada nove Vlade - ističe Gvozdenović.&nbsp;
Iz CDT-a podsjećaju da je u nacrtu Zakona o Vladi bila predviđena zabrana novih finansijskih obaveza bez odobrenja Skupštine i zabrana novih imenovanja i postavljenja.
- Predloženi zakon definiše dozvoljeni broj ministarstava – ali umjesto 15 kako je to bilo predviđeno u nacrtu, sada taj broj iznosi 18. Međutim, predlog zakona i dalje ne daje nikakve kriterijume za osnivanje ministarstava, ostavljajući tako i dalje prostor za njihovo formiranje kroz partijsku trgovinu kao jedini kriterijum - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Predlogom zakona se, naglašava Gvozdenović, definiše sedam obavezujućih ministarstava.&nbsp;
- No, iako se razlozi zašto su ona obavezna mogu samo naslutiti, nejasno je zašto među njima nema ministarstva obrazovanja i ministarstva za planiranje i uređenje prostora, imajući u vidu da je posle ljudskog, prostor najvredniji resurs kojim raspolaže Crna Gora - dodala je Gvozdenović.&nbsp;
Ona je kazala i da je interesantno da se sadašnjih 25 ministarstava štite kroz prelazne i završne odredbe, koje predviđaju da se odredbe zakona o sastavu Vlade primjenjuju tek od narednog dana od dana proglašenja konačnih rezultata narednih parlamentarnih izbora.&nbsp;
Stoga, dodaje, i u slučaju da Crna Gora uskoro dobije Zakon o Vladi, broj članova Vlade neće biti smanjen do novih izbora, što znači najkasnije do 2027. godine.
- Iako je pohvalno što se u predlogu zakona propisuju obaveze u pravcu povećanja transparentnosti sjednica Vlade, neriješeno ostaje pitanje održavanja telefonskih sjednica - ističe Gvozdenović.&nbsp;
Smatra da je posebno problematično što nije precizirano šta se smatra "hitnim slučajem" za donošenje odluka putem telefonskih sjednica, što je ključno s obzirom na dosadašnje iskustvo u kojem su redovne sjednice postale izuzetak.
Takođe, kako dodaje Gvozdenović, u predlogu zakona se navodi da se na telefonskim sjednicama ne može odlučivati o predlozima zakona koji zahtijevaju dvotrećinsku većinu u Skupštini, no nije jasno zašto u izutetke nijesu uvršteni i zakoni koji se donose većinom ukupnog broja poslanika, među kojima su zakoni kojima se uređuju način ostvarivanja sloboda i prava građana, crnogorsko državljanstvo, referendum, materijalne obaveze građana, državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje opština, proglašavanje ratnog i vanrednog stanja, donošenje prostornog plana…
- Od izuzetnog je značaja da Crna Gora konačno dobije Zakon o Vladi, ali je još značajnije da to ne bude zakon radi zakona, već zakon koji će imati rješenja za sva pitanja koja su se pojavljivala ili se mogu pojaviti u praksi. Preporuka CDT-a je bila da se Zakon o Vladi donese istovremeno sa Zakonom o Skupštini, jer bi se samo uz usklađenost ova dva zakona na cjelovit način uredile ove dvije grane vlasti i njihov međusobni odnos - zaključuje Gvozdenović.&nbsp;

Gvozdenović: Zakon o Vladi ne donosi odgovore na ključne probleme

Ove godine Crna Gora je, prema riječima popularne influenserke Tamare Kalinić, izgubila priliku da ugosti neke od najznačajnijih ličnosti iz svijeta mode i zabave. Glavni razlog? Visoke cijene i teško dostupni avionski letovi.
U svom videu, Tamara je otkrila da je prvobitno planirala da Crna Gora bude mjesto okupljanja njenih uticajnih prijatelja iz svijeta showbiznisa i mode. Među njima su bile i poznate ličnosti poput publicistkinje Kejt Bejli i stilstkinje Mimi Katrel.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9VpVcZvtfyI%3Fsi%3DJe3dtxaSm8Kj3v8c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
– Moj plan je bio da ove godine okupim mnogo prijatelja iz inostranstva upravo u Crnoj Gori. Vidjeli ste da smo na kraju završili na Kapriju, zar ne? Ali moj prvi izbor bio je Crna Gora – kaže Tamara.
Međutim, kako je kazala, zbog troškova i logistike njeni gosti su na kraju odlučili drugačije.
– Radi se o ljudima sa milionskim pratiocima i velikim uticajem. Rekli su mi: "Tamara, ne želimo ići u Crnu Goru jer je skuplja nego bilo gdje drugdje u svijetu." Pokušavali smo da nađemo rješenje, ali nisam uspjela da ih uvjerim. Crna Gora je nažalost ispadala skuplja od Kaprija, a i letovi su previše komplikovani – dodala je.
Tamara Kalinić, jedna je od rijetkih blogerki sa ovih prostora koja se našla i na „Tajmsovoj“ listi „100 najboljih influensera“.
Kalinić važi za jednu od najuspješnijih modnih blogerki u svijetu. Sarađuje sa mnogim poznatim brendovima, a rado je viđen gost na revijama kao što su „Balmain“, „Chanel“, „Fendi“ te pretiznim dogadjajima poput Kanskog filmskog festivala, Njujorske i Pariske nedjelje mode, i mnogim drugim.

Skupa ponuda i komplikovani letovi: Zašto su svjetski poznati influenseri ovog ljeta zaobišli Crnu Goru i odabrali Kapri

Sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama Ivan V. Došljak odredio je pritvor Vujadinu Dobrašinoviću iz Berana, zbog sumnje da je u saizvršilaštvu počinio krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja, saopšteno je iz te pravosudne institucije.
Kako navode iz suda, postoji osnovana sumnja da je Dobrašinović 7. avgusta u ranim jutarnjim časovima, u selu Gornje Zaostro, zajedno sa nepoznatim osobama, postavio spomen-obilježje Pavlu Đurišiću, čije podizanje nije dozvoljeno.
Pritvor mu je određen zbog opasnosti od uticaja na svjedoka D.Š., koji je u bliskim porodičnim vezama sa osumnjičenim, kao i na još uvijek neidentifikovane saučesnike. Prema navodima Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, policija još uvijek analizira snimke događaja kako bi utvrdila identitet svih učesnika.
Osumnjičeni i njegov branilac imaju pravo žalbe vanraspravnom vijeću Osnovnog suda u Beranama u roku od 24 časa od uručenja rješenja.
Portparolka suda Ana Radunović navela je da će javnost biti blagovremeno obavještavana o daljem toku postupka.

Dobrašinoviću pritvor zbog podizanja spomenika zločincu Đurišiću

Nakon analize video snimka na kojem se vidi da je predsjednik Slobodne Crne Gore i funkcioner Glavnog grada Vladislav Dajković sprečavao službena lica – policiju i vatrogasce da dođu do sela Gornje Zaostro u Beranama na kome je podignut spomenik četničkom zločincu i koljaču Pavlu Đurišiću, beranska policija mu je izdala prekršajni nalog, saznaje Portal ETV.
Policija je, prema našim saznanjima, ocijenila da u Dajkovićevom ponašanju ima elemenata prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, pa mu je izdala prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja koji propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 60 eura do 200 eura kazniti za prekršaj vozač koji zaustavi, odnosno parkira vozilo na mjestu na kome ugrožava bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju ili predstavlja smetnju za normalno odvijanje saobraćaja ili kretanje pješaka.
Sa ovim prekršajnim nalogom iscrpljene su nadležnosti policije. Sada su na potezu Osnovno i Više državno tužilaštvo u Beranama i Bijelom Pollju da procijene da li je u ponašanju Dajkovića, ne samo na blokadi već i tokom zapaljivog govora na četničkom skupu. bilo i elemenata nekoga krivičnog djela.

Dajković prekršajno kažnjen zbog blokiranja puta ka Gornjem Zaostru

Pravosnažno osuđeni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik danas je nagovijestio da bi bosanko hercegvački entitet Republik Srpska mogao biti tema narednog sastanka američkog i ruskog predsjednika, Donalda Trumpa i Vladimira Putina.
Dodik tvrdi da se o situaciji trenutnoj u RS-u zna i u Washingtonu i Moskvi i Pekingu.
"Republika Srpska nikada više neće imati priliku da bude predmet, čak i perifernog pominjanja na tako globalnim forumima, kakav je ovaj koji će se održati sada između Putina i Trumpa", rekao je Dodik.
On je kazao da je njegov posao i da ode u Crnu Goru i da se sastane s "nekim važnim Amerikancima" ili Željke Cvijanović da "kada treba sahraniti svekra ode u Španiju i obavi razgovor od nekoliko sati s važnim ljudima."
"Poslije ove emisije moram da odletim na jednu destinaciju da se nađem opet s važnim ljudima i da s njima razgovaram o tome. Republika Srpska je značajno angažovala pristup novoj administraciji (američkoj, op.a.). I to ide polako. Ono što oni kažu, Bosna je negdje, ne postoji, niko ne zna ni gdje je, ni šta je. Za RS sada znaju više nego za BiH. I to je dobro", tvrdi osuđeni predsjednik entiteta RS.
Sve ovo o čemu govori Milorad Dodik je rezultat velikih novčanih izdataka za lobiranje te obećanja za različite vrste investicija odnosno prirodnih bogatstava u BiH.
No, jedini problem za Dodika predstavlja što su prirodna bogatstva (rijeke, šume, planine, zemljišta...) vlasništvo države Bosne i Hercegovine, a državna imovina nije predmet raspolaganja.
Takođe, Dodikovi lobisti u eter plasiraju netačne informacije, laži i iskrivljene činjenice.
Među posljednjim primjerima je bivši guverner savezne države Illinois, danas lobista za Vladu Republike Srpske, Rod Blagojević koji je na bizaran način pokušao da odbrani predsjednika RS-a Milorada Dodika. On je kazao da je "Dodik osuđen jer je slavio hrišćanskog sveca" što nema apsolutno nikakve veze sa presudom.

Dodik nagovijestio da bi RS mogla biti tema sastanka Putina i Trumpa

Fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević, kao i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički su napadnuti danas ispred crkve u Gornjem Zaostru.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala.
Fotoreporteri Pobjede i Vijesti i novinar Vijesti su trenutno u beranskoj policiji gdje daju izjave povodom slučaja.

Napadnuti fotoreporteri Pobjede i Vijesti: Tukli ih i prijetili im da će ih zadaviti

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije poručio je sa liturgije kod hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama u čijoj je blizini juče osvanuo spomenik u čast &nbsp;četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, da će ga staviti u crkvu, da ga tu neće smjeti rušiti, te da očekuje da spomenik bude podignut i u centru Berana. Metodije je otkrio spomenik Đurišiću, nakon čega je intonirana himna države Srbije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFgZScJLiTGc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ova crkva nikad nije osveštana 20 godina od kako je izgrađena. Da se sabiramo ovde u Pavlovo ime, a onda ćemo ovde da pravimo trbine i predavanja, da dovedemo eminentne istoričare od nauke. Prvo spomenik utvrditi u srcima. Stavićemo spomenik u crkvu, pa nek ruše crkvu. Spomenik mu neće biti samo ovde, nego i u centru Berana, ako Bog da - kazao je &nbsp;Metodije ranije tokom liturgije, prenosi Pobjeda. Vojvodi Pavlu i Dragoljubu su, kako je rekao, ubili tijelo, ali im "nisu ubili dušu", &nbsp;rekao je misleći na Đurišića i Mihailovića. - Bez boga ni preko praga, bez kralja ništa valja. To su naši stari znali da kažu. A onda poslednjih 80 godina, od kada više nema kralja, nije toliko problem što više nismo bili ono što su bili naši stari ili što naša zemlja nije imala uređenje kakvo je imala prije tog nesretnog Drugog svijetskog rat. Najveća tragedija ovog naroda je što mu se ubijala duša cijelih 80 godina. Evo ne prestaju ni danas sa svojim mentorima da uništavaju sve što je sveto i čestito u ovom narodu. Sve što je sveto u ovom narodu, tradicija, istorija. Oni koji ubijaju dušu ovoga naroda, to je najveći genocid – rekao je i dodao kako ćemo se najbolje sačuvati u sabornosti - kazao je Metodije.&nbsp; Dodao je da vojvoda Pavle, rodom iz Lješanske nahije, po gubitku oca došao u Vasojeviće. - Mnogo je onih koji su završili vojne akademije i bili oficiri, ali je malo onih tako hrabrih kao Pavle, koje su poštovali ne samo oni koji su s njim ratovali, njegovi saveznici, već i njegovi protivnici. Bio je kod ujaka koji je bio kod vojvode Vuka, ratnik, četnik u ovim oslobodilačkim ratovima, kada smo od Otomanske imperije oslobađali Srbiju, Crnu Goru i ova brda istaru srbiju i makedoniju. Taj njegov ujak, pod njegovom komandom je ratovo i bio veliku junak. Poslije Prvog svjetskog rata, kad je vojvoda Vuk poginuo na Kajmakčalanu sa većinom svojih boraca, jedan od onih koji su ostali bio je ujak vojvode Pavla, koji ga je podigao i nadahnuo slavom srpskog viteza i junaka. Onda nijednim drugim putem nije mogao poći mali Pavle Đurišić nego putem slavnih svojih vitezova i junaka srpskih, ruskih i ratnika - kazao je on. Istakao je i kako je Đurišić, zajedno sa svojim narodom, prvi podigao ustanak protiv okupatora i oslobodio Berane, Rašku oblast i Sandžak. - Borio se sve vrijeme da odbrani srpski živalj i svoj narod, na koga su zinule ale sasvih strana da ga zbrišu i progutaju, i odbranio ga je. Ne bi uveta srpskog bilo, sve bi ustače poklale sa svojim ulizicama, da nije stao u odbranu svoga naroda - rekao je on. Naglasio je i kako je Đurišić završio kako završava svaki čestiti i pošteni junak. - Stradao je sa svojim narodom na najvećem stratištu, jasenovcu najvećem gradu pod zemljom srpskom. Tu je svoje kosti ostavio, ne zna mu se ni groba. Ali njegov duh napaja ovaj narod. Juče su mu čestiti dobrašinovići na svojoj zemlji podigli spomenik koji od 2002. dišu u vazduh titoisti i njihovi naslijednici. Ne daju da se pomene ime srpsko i onoga viteza koji je srpski narod branio. Ta čestita kuća, žao mi je što su sami to radili, što nisu sa mnom - kazao je on. Poručio je i da će spomenik Đurišiću on u crkvu staviti, pa neka, kako je rekao, sruše crkvu. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede. Došli su da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Došli su da ispune naredbu nečiju. To rade mladi momčići obučeni u fina odijela koji su zauzeli visoke političke i državne pozicije i misle da sa tog mjesta mogu da rade kako oni hoće. Nikad ga neće moći srušiti, jer što više vrijeme prolazi sve je veće ime i slava generala Dragoljuba i vojvode Pavla - naveo je Metodije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Metodije Gorenj Zaostro"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-drzi-liturgiju-u-blizini-spomenika-durisicu-okupljeni-nisu-dozvolili-uklanjanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Metodije otkrio spomenik Đurišiću, intonirana himna Srbije, spomenik postaviti i u centru Berana

Na današnjem nezakonitom podizanju spomenika ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, u selu Gornje Zaostro kod Berana, prisustvovalo je više desetina osoba, među kojima i član Glavnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Andije Mandića, direktor Doma učenika i studenata i nekadašnji predsjednik SO Berane Goran Kiković, kao i predsjednik Skupštine Andrijevica Vesko Raketić. Potonji je u žižu javnosti dospio prije dvadesetak dana kada je na svečanoj sjednici povodom Dana opštine u Andrijevici, u prirustvu predsjednika države Jakova Milatovića, ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, ministara sporta i ekologije Dragoslava Šćekića i Damjana Ćulafića, građane koji se protive četničkoj ideologiji nazvao „fašistima“ i „montenegrinima“ – koristeći izraz „montenegrini“ u pežorativnom i omalovažavajućem smislu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpredsjednik-skupstine-andrijevica-gradane-nazvao-fasistima-i-montenegrinima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Drugi je prije oko dvije godine, u maju 2023, privođen u prostorije Centra bezbjednosti Berane zbog sumnje da je prebio suprugu. Kiković je, inače, jedan od zagovarača podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, a predlagao je i da ulica u Beranama nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću, pa su njegovo naimenovanje na funkciju direktora Doma učenika i studenata pratili komentari i fotografije na društvenim mrežama, gdje je opisan kao veliki pristalica četničkog pokreta. Kiković, koji je po struci istoričar, već 20-ak godina revizionističkim tretiranjem istorije potencira ideju da se četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, poznatom po ratnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, podigne spomenik. Kiković je jedan od organizatora četničkih skupova koji se od 2003. godine organizuju u Gornjem Zaostru u blizini Berana gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića. On stoji iza nevladinih organizacija Srpski monarhistički pokret i Srpski kulturni centar ,,Župan Prvoslav“, koje su predložile da beranske ulice ponesu imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i četničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu vojvode Momčila Đujića i Pavla Đurišića. Kiković je i jedan od osnivača Srpskog kulturnog centra ,,Župan Prvoslav“, kao i član Upravnog odbora tog udruženja, a nosilac je i „titule“ četničkog vojvode, baš kao i predsjednik NSD-a Andrija Mandić. Nezakonito podizanje spomenika ratnom zločincu slavio je danas i crnogorski bokserski reprezentativac, Petar Liješević. Doduše, na Instagramu gdje je na objavu Centra za građansko obrazovanje u kojoj navode da je Pavle Đurišić zločinac, a ne heroj, napisao komentar: „Vječna mu slava i hvala“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f" data-rendition-name="original" width="978" height="1040" loading="lazy" alt="Petar LIješević slavi Đurišića"> </figure>

Direktor-vojvoda Doma učenika, predsjednik SO i reprezentativac slavili spomenik četničkom zločincu

Incident koji se odigrao juče u selu Gornje Zaostro kod Berana, tokom uklanjanja spomenika zločincu Pavlu Đurišiću, kada su fizički i verbalno zlostavljani novinari imao je elemente linča, a država je pokazala da nema stvarnu kontrolu nad tim prostorom, opisao je Pobjedin novinski fotograf Stevo Vasiljević za Televiziju E dramatične trenutke koje je doživio, zajedno sa kolegama Borisom Pejovićem i Balšom Rudovićem iz Vijesti.
Kako je naveo, jutro na lokaciji proteklo je mirno, uz korektan odnos domaćina. No, po povratku iz Berana, kada je počelo uklanjanje biste situacija je eskalirala.
- Na platou gdje smo ranije normalno radili, masa je krenula ka nama. U jednom trenutku to je bilo na ivici linča. Ljudi su nas vrijeđali, gurali, prijetili. Meni je jedan čovjek razbio kameru pivskom bocom, pa pokušao da me udari po glavi. Drugi, stariji muškarac, zaletio se na mene s nožem. Svi su bili naoružani, masa bez kontrole. U takvim uslovima prestajete da izvještavate i pokušavate da se zaštitite - kazao je Vasiljević.
On tvrdi da je incident mogao da bude spriječen u nekoliko sekundi, jer su, prema njegovim riječima, kontrolu nad događajem imali sveštenici, a ne državne institucije.&nbsp;
- Oni su faktički određivali šta se može, a šta ne. Da je sveštenik, s kojim smo ujutro ljubazno razgovarali, prišao i rekao ‘stanite da vidimo što se dešava’, masa bi stala. Ali on se povukao. Saruman kad kaže ‘kreni’, Orci krenu. Kad kaže ‘stani’, Orci stanu. Tako je to izgledalo - opisao je.
Vasiljević smatra da incident pokazuje ozbiljan problem – da izvršna vlast ne kontroliše dio teritorije Crne Gore, te da se više apsolutno ne osjeća bezbjedno jer predstavnici izvršne vlasti ne mogu garantovati bezbjednost na teritoriji države.
- Ako ja, kao novinar sa decenijama iskustva i akreditacijom u svim državnim organima, treba da tražim od sveštenog lica ‘blagoslov’ da bih radio, onda to znači da oni kontrolišu taj prostor. Država tu ne važi. Pravila ponašanja određuju sveštena lica - rekao je Vasiljević.
On je povukao paralelu sa situacijama u kojima države izgube suverenitet nad dijelom teritorije.&nbsp;
- Kao što Ukrajina nema kontrolu nad Krimom, tako i ovdje, kad prođete tunel kod Kolašina, čini mi se da država više nema kontrolu. To je poraz institucija. Odluke tamo donose druge organizacije, ne izvršna vlast – kazao je Vasiljević.
On je kritikovao i odsustvo policije tokom događaja.&nbsp;
- Na događaju koji je zabranjen, nije bilo nijednog policajca. Kada nema policije kada prijeti ozbiljna eskalacija, To je još jedan dokaz da tamo država nema kontrolu – kazao je on.&nbsp;
Vasiljević je upozorio da situacija u kojoj građani i novinari počinju sami da organizuju svoju zaštitu vodi u anarhiju.&nbsp;
- Ako ja moram da razmišljam kako da se sam zaštitim na događaju u Crnoj Gori, to znači da država ne funkcioniše. Ipak, nastaviću da izvještavam, jer je to jedini način da ti prostori jednog dana postanu sigurni – poručio je Vasiljević.

Tag: zakon-o-vladi