<p>U procesi je izrada Zakona o visokom obrazovanju na su radili predstavnici svih univerziteta, studenata i Agencija za kontrolu visokog obrazovanja, predstavnici NVO sektora, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a sve to na čelu sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija.Iimali fenomenalnu saradnju sa Ministarstvom koje je pokazalo da može da uključe sve bitne i relevantne činioce na koje će se taj Zakon i odnositi, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, <b>&nbsp;Bogdan Malavrazić</b> iz Foruma studenata na UDG.</p>
<p>Dan studenata se obilježava u znak sjećanja na proteste koji su se desili 1936.godine i tragično stradanje studenta Žarka Marinovića.</p>
<p>- Žarko Marinović je u herojskom činu izgubio život, &nbsp;braneći kolegu od agresije policije. Mislim da nas ovaj dan sjeća na to da treba da imamo svoj glas, da su studenti ti koji donose promjene i da su studenti ona pokretačka snaga u jednom narodu, jednom društvu koje treba da vodi svijet naprijed - rekao je Malavrazić.</p>
<p>Optimista je, kaže Malavrazić, jer misli da ima kapaciteta među crnogorskom studentskom populacijom, kao i volje, želje i energije.</p>
<p>- Studentima, pored svih onih stvari o kojima klasično govorimo, neophodni su bolji uslovi studiranja, poboljšanje situacije sa domovima za studente, menzama i svemu &nbsp;ostalom, jeste da mi kao studenti budemo saslušani. Mi se nalazimo u jednome turbulentnom periodu za nas same i naprosto moramo da budemo saslušani prvo od naših roditelja, zatim moramo da budemo saslušani od naših univerziteta. Moram da kažem da sam ponosan, &nbsp;jer mislim da Univerzitet Donja Gorica sa kojeg ja dolazim, ali i drugi univerziteti u Crnoj Gori, prije svega Univerzitet Crne Gore sa kojim sarađujemo, sa njihovim Studentskim parlamentom, itekako rade da slušaju potrebe svojih studenata i da im izlaze u susret - istakao je Malavrazić.</p>
<p>Govoreći o situaciji u državi, sagovornik "Budilnika" kaže da treba obratiti pažnju na zajednički apel Univerziteta Donja Gorica, Univerziteta Crne Gore, studenata sa oba univerziteta, koji traže donošenje, kako podsjeća, novog Zakona o visokim obrazovanju.</p>
<p>- To je nešto o čemu sam ja govorio u Omladinskom parlamentu, koji smo imali u decembru mjesecu, i to je naprosto jedan zakon koji Crnoj Gori, crnogorskim studentima i našem društvu treba - naglasio je Malavrazić.</p>
<p>Ogroman broj studenata, podsjeća Malavrazić, boravi na stranim univerzitetima, gdje vide prednosti, ali i mane tih sistema.</p>
<p>- Za očekivati je da studenti žele da vide prednosti i u Crnoj Gori, zato se daju brojne inicijative, brojni prijedlozi, na kraju krajeva ako je vjerovati situaciji i političarima u Crnoj Gori, mi ćemo brzo da postanemo članica Evropske unije, tako da se očekuje taj standard kad je Evropska unija u pitanju diktira, i to je naprosto nešto što studenti traže. Sa druge strane opet se moram vratiti na Zakon o visokom obrazovanju, koji nam je neophodan, što mi od momenta kada su usvojene, ja mislim 2017. ili 2018. godine, značajne izmjene, imamo onu situaciju sa tri plus dva, odnosno tri godine osnovnih studija i dvije godine mastera, sada je u procesi izrada Zakona na kojem smo zajedno radili, predstavnici svih univerziteta, predstavnici studenata svih univerziteta, Agencija za kontrolu visokog obrazovanja, predstavnici NVO sektora, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a sve to na čelu sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, jer smo sa njima imali fenomenalnu saradnju, gdje su pokazali da mogu da uključe sve one bitne i relevantne činioce na koje će se taj Zakon i odnositi - zaključio je Malavrazić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Malavrazić: Neophodno je donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju

<p>Usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju – uključujući promjenu modela studija, prelazno rješenje za aktuelne studente, rangiranje univerziteta i redefinisanje praktične nastave, uspostavljanje Studentskog servisa po ugledu na zemlje regiona i Evrope, početak izgradnje novog studentskog doma u Podgorici, temeljna reforma Programa stručnog osposobljavanja treba da bude visoko na listi prioriteta, kazali su u Studentskom parlamentu Univerziteta Crne Gore povodom Dana studenata. Oni su najavili i različite vidove djelovanja, u zavisnosti od dinamike i stepena ispunjenosti zahtjeva studenata.</p>
<p>Dan studenata obilježava se u Crnoj Gori svake godine u znak sjećanja na žrtvu Žarka Marinovića, koji je položio život u borbi za svoja, studentska, prava.&nbsp;</p>
<p>Ovaj datum osim što podsjeća na podvig, obavezuje sve napredne strane društva, navode u Studentskom parlamentu, da istraju u misiji zaštite svega što je progresivno.&nbsp;</p>
<p>- Kvalitetan obrazovni sistem predstavlja preduslov za razvoj svakog drugog segmenta društva – pa se tako prema pitanjima koja se tiču obrazovnog sistema treba i odnositi – stavljajući ih na listu stvarnih prioriteta kako bi se postojeći problemi pravovremeno rješavali, a budući prevenirali - kazali su u Studentskom parlamentu.</p>
<p>Kako su istakli, hiperprodukcija kadrova, visoka stopa nezaposlenosti svršenih visokoškolaca i ostali aktuelni problemi, koji su &nbsp;postali konstanta, odavno vape za rješenjima.</p>
<p>- Svi ovi izazovi i problemi, po svakom karakteru su takvi da zahtijevaju hitne i odlučne reakcije, možda i ne tako prijatne sistemske promjene – a sve u cilju postizanja vidljivih rezultata, velikog dometa – isključivo u najboljem interesu studenata. Već dugi niz godina insistiramo na boljem kvalitetu studija, većem kvalitetu znanja svršenih visokoškolaca, usklađivanju sa evropskim prostorom visokog obrazovanja – ali uz uvažavanje kontekstualnih, crnogorskih specifičnosti, jer visokoškolac treba da ima mogućnost i prilike, prije svega u našem sistemu, a naravno, prohodnost i ka drugim, većim sistemima - navedeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.</p>
<p>Napominju da godinama unazad sistem visokog obrazovanja nije usklađen sa potrebama i zahtjevima crnogorskog tržišta rada, usljed čega se generacije studenata susrijeću sa brojnim posljedicama.&nbsp;</p>
<p>U ovom dijelu, kao jedino rješenje vide donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju, promjenu modela studija ali i istim zakonskim tekstom, neizostavno i urgentno rješavanje statusa studenata koji studiraju po aktuelnom modelu studija – budući da je, kako kažu u Studentskom parlamentu, velikom broj generacija upisanim od studijske 2017/18. godine pričinjena nepravda, onemogućena participacija i konkurentnost na tržištu rada i u tom pogledu – ugrožena egzistencija.</p>
<p>Prihvatanjem rješenja i prijedloga Studentskog parlamenta UCG omogućilo bi se, smatraju, postizanje sklada između onoga što studente očekuje na tržištu rada nakon završenih studija, kao i kompetencija i kvalifikacija koje stiču u toku istih.</p>
<p>- Realnost je, nažalost, takva da su donosioci odluka, uz određene izuzetke, i dalje u malom obimu spremni da se suštinski pozabave problemima koji opterećuju studentsku populaciju – a na čije postojanje godinama ukazujemo, osluškujući poruke i inpute koje dobijamo od studentske populacije od oko 20 hiljada mladih, sa svih fakulteta Univerziteta Crne Gore - ističe se u saopštenju.</p>
<p>S obzirom na to da naše društvo odlikuje dominantan problem nezaposlenosti mladih, to predstavlja, kako kažu u Studentskom parlamentu, najveći problem naših studenata i svršenih visokoškolaca. Studiranje se, poručuju, ne smije svoditi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda.&nbsp;</p>
<p>- Ukoliko produkujemo kadar koji ne može naći adekvatno radno mjesto u oblasti za koju se školuje – ne samo da govorimo o problemu koji pogađa studentsku populaciju, već i o problemu koji dugoročno održava održivost, konkurentnost i razvoj države - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>Čekajući na rješavanje starih, godinama i decenijama prisutnih problema, postoje neki čije rješavanje, kažu u Studentskom parlamentu, treba da bude visoko na listi prioriteta.&nbsp;</p>
<p>- Ovdje mislimo na usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju – uključujući promjenu modela studija, prelazno rješenje za aktuelne studente, rangiranje univerziteta i redefinisanje praktične nastave, uspostavljanje Studentskog servisa po ugledu na zemlje regiona i Evrope, početak izgradnje novog studentskog doma u Podgorici, temeljnu reformu Programa stručnog osposobljavanja (uz odbacivanje bilo kakvih ideja o ukidanju pomenutog programa), te dodatne podsticaje Univerzitetu Crne Gore kako bi se ulagalo u izgradnju nove i unapređenje postojeće infrastrukture - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>U cilju što jasnijeg i transparentnijeg ukazivanja na prethodno pobrojane probleme, kao i njihovog rješavanja, Studentski parlament UCG će, poručuju, kao i do sada, biti na braniku prava i interesa studenata, činiti da se njihov glas čuje i interesi poštuju.</p>
<p>- U tom pogledu ćemo koristiti različite vidove djelovanja, u zavisnosti od dinamike i stepena ispunjenosti zahtjeva studenata - kažu u Studentskom parlamentu.</p>
<p>Koračajući putem koji je krenuo Žarko Marinović, kao budući akademski građani, poručuju da njeguju potrebu za sticanjem znanja i usavršavanjem, a sve u cilju napretka društva u kojem će predstavljati inicijatore reformi za dobrobit svih.</p>
<p>- Bolje sjutra nije ostvarivo bez progresivne i proaktivne studentske populacije koja je spremna da se nosi sa izazovima savremenog društva. Ohrabrujemo uključenost studenata i mladih u društvene procese i društveni život, a za dostizanje tih ciljeva potrebna je podrška cjelokupnog društva, odnosno svih struktura. Zbog dnevnopolitičkih pitanja, podjela ili tema koje bi trebalo da su odavno arhivirane, van fokusa donosilaca odluka ne smiju biti oni koji su budućnost društva – jer, u suprotnom, ne treba da nas čudi trend da većina mladih profesionalnu i životnu sreću potraži u inostranstvu - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>U tom svjetlu, u Studentskom parlamentu zahtijevaju da studentska populacija bude u fokusu djelovanja nadležnih, ne samo za Dan studenata – već tokom cijele godine.&nbsp;</p>
<p>- Svim crnogorskim studentima upućujemo čestitke povodom 4. aprila – Dana studenata, uz želju da mladalačkom energijom, zajedničkim radom i inovativnošću doprinesemo poboljšanju statusa studenata, kvalitetnijem obrazovnom sistemu i boljoj budućnosti svih nas. Iskreno se nadamo da ćemo naredni Dan studenata, dočekati u boljem raspoloženju, riješenim problemima i primjerenijom pozicijom u društvu - zaključeno je u obraćanju Studentskog parlamenta.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Studentski parlament: Promijeniti model studiranja, početi izgradnju novog doma, reformisati Program stručnog osposobljavanja...

<p>Zakon o visokom obrazovanju trebalo bi da stvori bolji okvir za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, a ne na potrebe zaposlenih na visokoškolskim ustanovama, smatraju u Centru za građansko obrazovanje (CGO).<br/>
<br/>
Viša savjetnica u toj nevladinoj organizaciji (NVO) Snežana Kaluđerović kazala je da je CGO, tokom javne rasprave uputio brojne komentare, prijedloge i sugestije na Nacrt zakona o visokom obrazovanju, a sa ciljem doprinosa unapređenju kvaliteta tog nivoa obrazovanja i usklađivanja sa potrebama tržišta rada u Crnoj Gori.<br/>
<br/>
Kako je navela, CGO žali što je javna rasprava o tom vrlo važnom zakonskom tekstu svedena na zakonski minimum, uključujući i neradne dane tokom državnih praznika.<br/>
<br/>
Prema riječima Kaluđerović, ključna promjena koju taj zakon treba da uvede je stvaranje boljeg okvira za akademsku slobodu, kvalitet istraživanja i obrazovanja.<br/>
<br/>
- Kao i inkluzivnost i pristupačnost za sve studente, kao i za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, a ne na potrebe zapošljenih na visokoškolskim ustanovama - rekla je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Ona je istakla da su se i politike dosadašnjih Vlada, kad je riječ o oblasti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, uglavnom odnosile na zakonodavne reforme koje su najavljivane kao one koje će modernizovati i unaprijediti obrazovni sistem.<br/>
<br/>
- Ali put ka tom nespornom cilju nije bio dobar, niti je uzimao u obzir nužnost da obrazovanje prati potrebe tržišta rada u Crnoj Gori - kazala je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Ona smatra da taj dio nije ni u novom nacrtu adekvatno adresiran, jer se ne prepoznaje činjenica da tržište rada uglavnom traži 240 ECTS za osnovne studije.<br/>
<br/>
- Umjesto toga, nastavlja se favorizovanje modela sa 180 ECTS za osnovne studije, a ignoriše i činjenica da 2/3 tržišta rada podrazumijeva regulisane profesije čije osnovne studije u svijetu traju četiri, pet ili šest godina kako bi se obezbijedio minimum znanja i kvaliteta - istakla je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Ona je navela da u CGO-u smatraju da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični tržišni izazovi prevazišli ili prevenirali, između ostalog i školovanjem visokoškolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba.<br/>
<br/>
- Ovim zakonom treba studentima pružiti i pravo na jednaku pravnu zaštitu u pogledu finansiranja, bez obzira na vrstu obrazovne ustanove, ko je njen osnivač (državna ili privatna), uz očuvanje autonomije u procesu upisa na željeni fakultet - pojasnila je Kaluđerović.<br/>
<br/>
CGO, kako je dodala, cijeni da ustanova visokog obrazovanja treba da bude autonomna samo u dijelu nastave, istraživanja i prakse, ali da finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore moraju biti predmet kontrole i inspekcijskog nadzora.<br/>
<br/>
Prema riječima Kaluđerović, iako je odgovornost akademskog osoblja uređena posebnim Zakonom o akademskom integritetu, važno je i da Zakon o visokom obrazovanju prepozna normu odgovornosti akademskog osoblja koje krši pravila Etičkog kodeksa, uključujući sankcije i obavezu evidentiranja tih povreda prilikom odlučivanja za izbor u zvanje.<br/>
<br/>
- CGO predlaže i da se preciznije uredi rad i način funkcionisanja Savjeta za visoko obrazovanje, uključujući veći broj članova iz različitih naučnih oblasti, privrede i društvenih djelatnosti, uz jasno definisane procedure za njihovo imenovanje - rekla je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Kako je dodala, neophodno je i precizirati procedure sprovođenja postupka akreditacije i reakreditacije od strane Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja, ali i otvoriti upravni odbor te institucije za sve socijalne partnere i privredu uz specifikovanje načina njihovog izbora.<br/>
<br/>
Kaluđerović je naglasila da pitanje izbora rektora treba definisati tako da se taj proces decentralizuje i time suzi prostor za politički i partijski inžinjering kojem, kako je navela, svjedočimo decenijama.<br/>
<br/>
- U tom kontekstu, CGO predlaže da Senat Univerziteta Crne Gore (UCG), a ne Upravni odbor, kako je to i do sada bio slučaj, bira rektora iz reda redovnih profesora, na osnovu javnog konkursa i podnešenog programa razvoja UCG, i da isto lice može biti birano najviše dva puta - pojasnila je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Prema njenim riječima, takvo uključenje Senata garantuje veću kompetitivnost, transparentnost i inkluzivnost.<br/>
<br/>
Kaluđerović smatra da je neophodno i izbor prorektora ograničiti na najviše dva mandata, "umjesto što se ova pozicija crta kao neograničena".<br/>
<br/>
Kako je navela, CGO predlaže i da početak studijske godine ostane 1. oktobar, a ne 1. septembar.<br/>
<br/>
- Jer bi to omogućilo bolje usklađivanje s ispitnim rokovima u septembru i ujedno olakšalo situaciju studentima koji se izdržavaju radeći povremene sezonske poslove, čime se štiti odliv studenata i mlade radne snage - naglasila je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Ona je rekla i da u CGO-u smatraju da ustanove visokog obrazovanja treba da budu obavezane da prime sve studente koji ispunjavaju uslove i koji su položili prijemni ispit, bez diskrecionog prava da smanjenjuju broj mjesta definisan licencom Ministarstva u odnosu na broj studenata koji ispunjavaju uslove.<br/>
<br/>
Kaluđerović je kazala da je CGO dao još niz komentara i sugestija u nadi da će, kako je navela, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija to ozbiljno razmotriti i inkorporirati u zakonski tekst.<br/>
<br/>
- A sve kako bi išli ka kvalitetnijem i konkurentnijem visokom obrazovanju i njegovom usklađivanju sa potrebama tržišta rada, čime će se omogućiti i bolji profesionalni razvoj studenatske populacije - zaključila je Kaluđerović.</p>

CGO: Zakon o visokom obrazovanju da stvori bolji okvir za akademsku slobodu i kvalitet obrazovanja

<p>Konferencija „Budućnost proširenja Evropske unije (EU) – budućnost je sada“, koju organizuje Skupština Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova, biće održana sjutra u crnogorskom parlamentu.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Skupštine, konferenciju će otvoriti predsjednik parlamenta <b>Andrija Mandić</b>.<br/>
<br/>
Navodi se da će na konferenciji govoriti izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, <b>Marjan Šarec</b>, ministarka evropskih poslova, <b>Maida Gorčević </b>i otpravnik poslova Delegacije EU u Crnoj Gori <b>Rikardo Seri</b>.<br/>
<br/>
Osim predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti Crne Gore, na konferenciji će učestvovati i poslanici EP <b>Rajnhold Lopatka</b>, <b>Lukas Mandl</b>, <b>Vladimir Prebilič </b>i <b>Šerban Dimitrije Sturza</b>.</p>

Konferencija o Budućnosti proširenja EU sjutra u Skupštini

<p>Predsjednik Crne Gore, <b>Jakov Milatović</b>, učestvovaće na četvrtoj Međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija (UN) o finansiranju za razvoj (FfD4), koja se održava u Sevilji u organizaciji premijera Španije Pedra Sancheza i generalnog sekretara UN-a Antonia Guterresa.</p>
<p>Milatović će se obratiti na plenarnoj sesiji konferencije, na kojoj će govoriti o izazovima i prioritetima u oblasti održivog razvoja iz perspektive Crne Gore kao male otvorene ekonomije u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).</p>
<p>"Tokom boravka u Sevilji, Milatović će prisustvovati i gala večeri koju priređuju kralj Felipe VI i kraljica Leticija, ali i imati niz bilateralnih sastanaka", saopšteno je iz Kancelarija za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.</p>
<p>Konferencija će okupiti više od 70 šefova država i vlada, kao i lidere međunarodnih finansijskih institucija, predstavnike civilnog društva i privatnog sektora - uključujući ključne aktere iz energetike, prehrambene i digitalne industrije.</p>
<p>Cilj konferencije je da ponudi odgovore na problem nedovoljnog finansiranja ciljeva održivog razvoja u ključnom trenutku za jačanje međunarodne saradnje i reformu međunarodne finansijske arhitekture.</p>
<p>Učešće Milatovića predstavlja važnu priliku za afirmaciju Crne Gore kao konstruktivnog i kredibilnog partnera na međunarodnoj sceni i u okviru UN sistema, te za predstavljanje rezultata naše zemlje na putu ka održivom razvoju i punopravnom članstvu u EU.</p>

Milatović na Međunarodnoj konferenciji UN-a o finansiranju za razvoj

<p>Akcija za ljudska prava (HRA) protestovala je danas zbog, kako navode, grubog kršenja Ustava i zakona Crne Gore produžavanjem funkcije sutkinji Ustavnog suda <b>Desanki Lopičić</b>, kao i zbog ignorisanja preporuka Venecijanske komisije o neophodnosti nepristrasnosti i transparentnosti u radu najviše sudske instance u zemlji.</p>
<p>- Protestujemo i zbog nepoštovanja preporuka Venecijanske komisije da se sudije Ustavnog suda uzdrže od odlučivanja o pitanjima koja ih se lično tiču, i da obrazlažu sve svoje odluke - saopšteno je iz HRA.</p>
<p>Iz ove organizacije su pozvali predsjednika države da „što prije Skupštini Crne Gore predloži novu osobu na mjesto sutkinje Lopičić i prestane da podržava neustavno djelovanje Ustavnog suda“. </p>
<p>Takođe, apelovali su i na izvršnu i zakonodavnu vlast da „hitno preciziraju pravni okvir za napuštanje funkcija u Ustavnom sudu u skladu s Ustavom Crne Gore i preporukama Venecijanske komisije“.</p>
<p>U HRA upozoravaju da trenutna praksa „narušava vladavinu prava i načelo jednakosti pred zakonom“, te podsjećaju da je Venecijanska komisija u svom mišljenju jasno navela da odlučivanje sudija o pitanjima koja ih lično tangiraju i izostanak obrazloženja odluka podriva demokratski karakter Ustavnog suda (tačka 67 mišljenja).</p>
<p>Povod za ovakvu reakciju HRA je odluka Ustavnog suda sa sjednice održane 26. juna ove godine, kojom su obavijestili predsjednika Crne Gore da sutkinji Lopičić mandat ističe tek u decembru, iako je, prema navodima HRA, još u junu prošle godine ispunila uslove za starosnu penziju.</p>
<p>- Sutkinja Lopičić je još u junu 2024. godine ispunila uslove za starosnu penziju, navršivši 40 godina radnog staža, shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), pa joj je funkcija morala prestati na osnovu Ustava Crne Gore, u kome piše da sudiji Ustavnog suda funkcija prestaje prije isteka vremena na koje je izabrana kad ispuni uslove za starosnu penziju (čl. 154, st. 1) - navodi HRA.</p>
<p>Uprkos tome, Ustavni sud se, kako ističu iz ove organizacije, nije izjasnio o tom pravilu, niti o godinama staža sutkinje Lopičić, već je „odlučio, bez obrazloženja, da ona funkciju nastavi da obavlja dok joj dvanaestogodišnji mandat ne istekne u decembru“.</p>
<p>HRA podsjeća i na slučaj bivše sutkinje<b> Dragane Đuranović</b>, kojoj je funkcija prestala kada je napunila 65 godina života, što je konstatovala Skupština Crne Gore, pozivajući se na isti član Ustava i ZPIO. Istovremeno, ukazuju na primjer sudije <b>Budimira Šćepanovića</b>, kojem je funkcija prestala tek sa navršenih 66 godina, iako je uslov za penziju ispunio sa 65.</p>
<p>- Pretpostavlja se da je primjenjeno pravilo o obaveznom prestanku radnog odnosa sa navršenih 66 godina iz Zakona o radu. Međutim, poznato je da sudije Ustavnog suda nijesu u radnom odnosu u Ustavnom sudu, već su na javnoj funkciji koju uređuje Ustav Crne Gore i pravilima o njenom prestanku. Ustavni sud nikako nije obrazložio svoj stav - upozoravaju iz HRA.</p>
<p>Organizacija posebno problematizuje činjenicu da je sutkinja Lopičić lično učestvovala u donošenju odluke koja se tiče njenog statusa, što je, prema mišljenju Venecijanske komisije, u suprotnosti sa temeljnim načelom „Nemo iudex in causa propria“ (niko ne može biti sudija u svojoj stvari).</p>
<p>- Venecijanska komisija je u svom mišljenju podsjetila na fundamentalno načelo ‘Nemo iudex in causa propria’ i upozorila sudije Ustavnog suda da pribjegnu samoograničenju i spriječe utisak da pretpostavljaju lični interes kada odlučuju o temama koje ih se lično tiču (tačke 55 i 67) - ističe HRA.</p>
<p>Prema njihovim navodima, praksa selektivne i neobrazložene primjene zakona dodatno podriva povjerenje u Ustavni sud, koji bi morao da „štiti ustavnost i zakonitost čak i kad to ne odgovara ličnom interesu njegovih sudija“.</p>
<p>Venecijanska komisija je, kako podsjećaju iz HRA, više puta upozoravala na izostanak transparentnosti u odlučivanju Ustavnog suda.</p>
<p>- Venecijanska komisija je saopštila da je Ustavni sud dužan da daje razloge za svoja tumačenja Ustava i zakona, i konstatovala, sa žaljenjem, da Ustavni sud nikad nije obrazložio kako i zašto tumači kad sudije ispunjavaju uslov za penziju i tako doprinio pravnoj nesigurnosti (tačka 54 mišljenja VK) - ističe HRA.</p>
<p>Kao jedan od ključnih koraka ka prevazilaženju aktuelne situacije, Venecijanska komisija je, prema saopštenju HRA, preporučila Ustavnom sudu da „ubuduće, dok se ne sprovede izmjena zakona, pruži jasne i dovoljne razloge, kroz formalne odluke ili rezolucije, za to koji se zakon primjenjuje u pogledu penzije sudija Ustavnog suda“ (tačka 54 mišljenja VK).</p>
<p>HRA na kraju poziva predsjednika države da hitno predloži novog sudiju Ustavnog suda umjesto Desanke Lopičić i prekine, kako navode, podržavanje neustavnog djelovanja ove institucije.</p>
<p>- Istovremeno apelujemo na izvršnu i zakonodavnu vlast da hitno preciziraju pravni okvir i automatizuju napuštanje funkcija u Ustavnom sudu u skladu s Ustavom Crne Gore i preporukama Venecijanske komisije - zaključuje se u saopštenju HRA.</p>

HRA: Za sudije Ustavnog suda i dalje ne važe Ustav ni zakon Crne Gore

<p>Policija je lišila slobode <b>F.T. </b>(34) iz Ulcinja nakon što je kod njega pronađeno više od 360 kilograma rezanog duvana, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Kako su naveli, službenici Stanice granične policije II iz Bara su na magistralnom putu Bar – Podgorica, u naselju Šušanj, zaustavili i kontrolisali vozilo marke VW Passat sa ulcinjskim registarskim oznakama, kojim je upravljao F.T.</p>
<p>Iz policije navode da su kontrolom vozila pronašli i oduzeli rezani duvan ukupne težine 361 kilogram.</p>
<p>Policija je, kako dodaju, potom izvršila pretres kuće i pomoćnih objekata koje koristi osumnjičeni.</p>
<p>Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, po čijem je nalogu F.T. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.</p>

Ulcinjanin uhapšen zbog šverca 361 kilogram duvana

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: zakon-o-visokom-obrazovanju