Usvojenim Zakonom o visokom obrazovanju postavljaju se temelji savremenog, pravednog i međunarodno prepoznatljivog sistema visokog obrazovanja, u skladu sa strateškim opredjeljenjima države i evropskim standardima, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Skupština Crne Gore je glasovima 47 poslanika usvojila Zakon o visokom obrazovanju, kojim se uvodi fleksibilan trociklični model studija.
Iz MPNI su kazali da Zakon uvodi fleksibilan trociklični model studija – osnovne, postdiplomske i doktorske – uz mogućnost integrisanih programa. 
- Osnovni studijski programi mogu se realizovati na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori obima 180 ili 240 ECTS. Postdiplomski studijski programi se mogu realizovati kao specijalistički, u trajanju od jedne godine, obima 60 ECTS, i master u trajanju od jedne, odnosno dvije godine, obima 60 ECTS, odnosno 120 ECTS. Doktorski studijski programi se mogu akreditovati samo kao akademski i obima su 180 ECTS. Takođe, ovim zakonom prepoznati su integrisani studijski programi obima 300 ECTS, odnosno 360 ECTS. Praktična nastava postaje obavezan dio osnovnih studija u obimu od najmanje 30 ECTS kredita, čime se studentima omogućava da teorijska znanja dopune iskustvom u realnom radnom okruženju - navedeno je u saopštenju Ministarstva.
Pored toga, ističu, jasno su definisani rokovi za završetak studija i pravila polaganja ispita, čime se obezbjeđuje veća pravna sigurnost i uređenost sistema.
Zakonom je propisan i status zatečenih studenata koji su upisani na master studijski program obima 120ECTS, kojima će ustanova visokog obrazovanja, na zahtjev studenta, izdati diplomu postdiplomskih specijalistickih studija, ako je taj student ostvario najmanje 60 ECTS, od predviđenih 120 ECTS. 
- Ova diploma ce imati javnu važnost i biti ekvivalentna diplomi o stečenom VII1 podnivou nacionalnog okvira kvalifikacija. Na ovaj način će se studentima dvogodišnjih master studija omogućiti da steknu kvalifikaciju visokog obrazovanja koju prepoznaje tržiŝte rada Crne Gore - dodaje se u saopštenju.
U ministarstvu pojašnjavaju da je jedan od ključnih principa ovog zakona jednak pristup visokom obrazovanju.
- Studenti osnovnih i postdiplomskih studija na javnim ustanovama nastavljaju da studiraju besplatno, dok se studenti sa invaliditetom i studenti iz reda RE populacije oslobađaju plaćanja naknada i na privatnim ustanovama, uz podršku države kroz budžetsko finansiranje. Ovo je izuzetno važan i krupan korak u procesu unapređenja uslova studiranja u Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MPNI: Postavljen temelj savremenog, pravednog i međunarodno prepoznatljivog sistema visokog obrazovanja

Skupština Crne Gore usvojila je danas Predlog zakona o visokom obrazovanju, kojim se uvodi fleksibilan trociklični model studija.
Za usvajanje zakona glasalo je 47 poslanika, dok nije bilo glasova protiv niti uzdržanih.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović obrazložila je u Skupštini da će novo zakonsko rješenje omogućiti mnogo fleksibilniji model studija, koji će na pravi način odgovoriti na potrebe tržišta rada.
- Umjesto modela 3+2+3, za koji smo se usaglasili da ne odgovara na pravi način potrebama tržišta i različitih oblasti, omogućili smo osnovne studije od 180 kredita, postdiplomske kao jednogodišnje ili dvogodišnje – od 60 ili 120 kredita, doktorske od 180 kredita, kao i integrisane studijske programe vrijednosti 300, odnosno 360 kredita - &nbsp;navela je ministarka.
Prema njenim riječima, na taj način ustanovama visokog obrazovanja omogućava se da organizuju studijske programe u skladu sa specifičnostima svojih oblasti.
- Zatečeni studenti, oni koji su upisali master studije od dvije godine, nakon četvrte godine moći će da preuzmu diplomu specijalističkih studija - objasnila je Jakšić Stojanović.
Ministarka je istakla da, prema novom zakonu, studenti osnovnih i postdiplomskih studija na javnim ustanovama neće plaćati školarinu, dok će osobe sa invaliditetom i pripadnici romske i egipćanske populacije biti oslobođene plaćanja školarine i na privatnim fakultetima.
Takođe, novim zakonom predviđeno je da oni koji budu birani u akademska zvanja potpisuju ugovor na neodređeno vrijeme, kao i da se izbor u zvanje više neće vršiti isključivo na Univerzitetu Crne Gore, već i na samostalnim fakultetima.
Jakšić Stojanović je najavila da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija prvi put izraditi Pravilnik o upisu, te da će biti neophodno izmijeniti pravila studiranja kako bi sve bilo spremno za upis na narednu studijsku godinu.

Skupština usvojila novi zakon o visokom obrazovanju

Novi Zakon o visokom obrazovanju omogućiće mnogo fleksibilniji model studija koji će na pravi način odgovoriti na potrebe tržišta rada, kazala je ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić Stojanović danas o parlamentu, obrazlažući Predlog zakona.
Ministarka je kazala da su novim modelom omogućene osnovne studije od 180 kredita.
&nbsp;- Umjesto modela 3+2+3, za koji smo se usaglasili da ne odgovara na pravi način potrebama tržišta i različitih oblasti, omogućili smo osnovne studije od 180 kredita, postidplomske kao jednogodišnje ili dvogodišnje od 60 ili 120 kredita, doktorske od 180 kredita, kao i integrisane studijske programe vrijednosti 30, odnosno 360 kredita- navela je Jakšić Stojanović.&nbsp;
&nbsp;Prema njenim riječima, na taj način omogućiće se ustanovama visokog obrazovanja da organizuju studijske programe u skladu sa specifičnostima samih oblasti.&nbsp;
&nbsp;- Zatečeni studenti, oni su koji upisali master studije od dvije godine, nakon četvrte godine moći će da uzmu diplomu specijalističkih studija- rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da, prema novom zakonu, studenti osnovnih i postidplomskih studija na javnim ustanovama ne plaćaju školarinu, dok osobe sa invaliditetom i pripadnici romske i egipćanske populacije ne plaćaju školarinu ni na privatnim fakultetima.
&nbsp;Jakšić Stojanović je navela da će, prema novom zakonu, oni koji budu birani u akademska zvanja potpisivati ugovor na neodređeno.
&nbsp;Ona je, govoreći o Pravilniku o upisu, kazala da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) prvi put raditi taj dokument.
&nbsp;- To će biti krovni dokument i jedan od više pravilnika koje će MPNI morati da uradi nakon usvajanja zakona. Osim Pravilnika o upisu, neophodno je izmjeniti pravila studiranja kako bi sve za upis na narednu studijsku godinu bilo spremno- kazala je Jakšić Stojanović.&nbsp;
Ona je rekla da je važno da u sve to budu uključeni studenti, jer će, kako je navela, oni najbolje identifikovati izazove sa kojima se suočavaju.&nbsp;
&nbsp;Jakšić Stojanović je kazala da se odsad izbor u zvanje neće više vršiti samo na UCG, već i na samostalnim fakultetima.
&nbsp;- Da bismo riješili problem sa potencijalno spornim izborima u zvanje, Savjetu za visoko obrazovanje smo omogućili da daje pojedinačna mišljenja o akademskim zvanjima koja su stečena u inostaranstvu- dodala je Jakšić Stojanović.&nbsp;
&nbsp;Poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević izdvojio je kao značajno to što će studenti koji budu upisivali fakultete opet moći da dobiju diplomu nakon četiri godine.
&nbsp;- Tržište i dalje vidi kao glavnu diplomu onu koja je dobijena nakon četiri godine, to je tradicija i mi smo tome morali da se prilagodimo. Ovaj zakon vidim kao model da pkušamo da ispravimo sve ono što smo vidjeli da ne funkcioniše u prošlom zakonu. Omogućavamo da studenti dobiju i nakon tri i nakon četiri godine- kazao je Urošević.
&nbsp;On je pohvalio i to što će profesori koji budu birani u akademska zvanja dobijati ugovor na neodređeno.
&nbsp;Poslanica Demokratske partije socijalista Zoja Bojanić Lalović problematizovala je izbor rektora prema predlogu zakona, navodeći da su dva prošla modela pokazala određene manjkavosti.
&nbsp;- Smatramo da akademija treba da ima više samostalnosti, da li ste razmišljali o nekom alternativnom modelu- upitala je Bojanić Lalović.
&nbsp;Jakšić Stojanović je rekla da je za izbor rektora postojalo puno mogućnosti i da su članovi radne grupe razmatrali puno opcija i došli do rješenja predloženih u zakonu.&nbsp;
&nbsp;- Rektora bira Upravni odbor, na predlog Senata. Član Senata ne može biti član Upravnog odbora, polovinu čine redovni profesori, tako da smo računali da je na taj način cijeli proces lišen političkih ili bilo kakvih drugih uticaja- navela je Jakšić Stojanović.
&nbsp;Ona smatra da će predloženo rješenje dati zadovoljavajuće rezultate i da ne podrazumijeva neke komplikovane procedure.
&nbsp;Poslanica Nove srpske demokratije Milica Rondović ocijenila je da izmjene zakona predstavljaju značajan iskorak obrazovnih politika i da su te izmjene "na dobro svih studenata".
&nbsp;- Uvjerena sam da zakon stavlja studenta u središte obrazovnog sistema i stvara čvrstu vezu između znanja, tržišta rada i društvenog razvoja- navela je Rondović.
&nbsp;Ona je navela da su ključni nedostaci obrazovnog sistema preopterećenost teorijom i nedostatak prakse.
&nbsp;- Nadam se da je ovo korak koji će omogućiti studentima praktično znanje, jer teorijsko znanje znam da posjeduju- rekla je Rondović.
&nbsp;Kako je navela, obrazovni sistem je godinama bio zanemaren.
&nbsp;- Diploma je postala papir, puko sredstvo za ostvarivanje cilja, a ne dokaz znanja i to nije nastalo juče, to je rezultat decenijske neodgovorne politike. Nadam se da ćemo postati zemlja u kojoj se diplome ne kupuju, već zaslužuju- rekla je Rondović.
&nbsp;Ona je kazala da je raduje povratak specijlističkih studija u okviru modela 3+1 i njegovo unapređenje kroz veću veću fleksibilnost i povezanost sa praksom.&nbsp;
&nbsp;- Cilj je da master studije dobiju stvarni značaj, da studenti tokom studiranja budu spremni da odgovore zahtjevima tržišta rada- navela je Rondović.
&nbsp;To, kako je kazala, znači da će se ispraviti dugogodišnja sistemska nepravda prema svim generacijama studenata koji su upisali studije po modelu 3+2+3, počev od 2017/2018 pa do danas.
&nbsp;Poslanica Demokratske partije socijalista Sonja Popović upitala je da li fleksibilni model znači da će svaka jedinica moći da primjenjuje različiti model što, kako je navela, dovodi do neujednačenih standarda u okviru Univerziteta.
&nbsp;- Da li ti standardi otežavaju mobilnost i priznavanje položenih ispita, da li fleksibilni model studiranja otvara prostor za neujednačen kvalitet i odgovornost? Ako nemamo jedinstvene kriterijume, nema garancije jednakog kvaliteta nastave- kazala je Popović.
&nbsp;Jakšić Stojanović je rekla da fleskibilnost ima mnoge benifte „i sigurno ćemo se suočiti sa mnogim izazovima“.
&nbsp;- Zato je važno da se poštuju ovi standardi kada je u pitanju proces akreditacije i reakreditacije, a sve će proći kroz više različitih filtera- kazala je Jakšić Stojanović.
&nbsp;Prema njenim riječima, to što ustanove na osnovu potreba tržišta rada mogu da odluče da idu na model 3+1+1 ili 3+2, ne znači da će moći da postupaju mimo smjernica i da neće moći da zadovolje standarde.
&nbsp;Poslanik Demokrata Duško Stjepović rekao je da je to jedan od pet najbitnijih zakona koje parlament usvaja.
&nbsp;- Pravilno postavljen sistem obrazovanja, počevši od predškolskog i zaključno s ovim pravima i obavezama u sistemu visokog obrazovanja, oblikuje državu i društvo na duge staze. Zavisno od toga na kakve noge postavimo naš obrazovni sistem, država će za 15 - 20 godina biti bolja ili gora- rekao je Stjepović.
&nbsp;On je kazao da se zakon ne donosi zbog Evropske unije već zbog budućnosti Crne Gore.
&nbsp;- Odajem priznanje, jer ste vratili specijalisitčke studije na mjesto koje im pripada i ispravili logičko iščašenje sistema koje smo imali- dodao je Stjepović.
&nbsp;Poslanici će se o Predlogu zakona o visokom obrazovanju izjasniti naknadno.&nbsp;

Jakšić Stojanović: Novi zakon omogućiće fleksibilniji model studija

Već pet godina se čeka da Zakon o visokom obrazovanju bude usvojen, kako bi se usaglasili studijski programi sa tržištem rada, podsjetila je gostujući u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore i članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Zoja Bojanić-Lalović.
Studentski parlament Univerziteta Crne Gore zatražio je od predsjednika Skupštine Andrije Mandića da hitno sazove sjednicu redovnog jesenjeg zasjedanja kako bi se što prije usvojio predloženi Zakon o visokom obrazovanju, a ukoliko sjednica ne bude zakazana studenti će biti primorani da bojkotuju nastavu, poručuju iz Studentskog parlamenta.
Za očekivati je, kaže Bojanić-Lalović, da se što hitnije reaguje na činjenicu da se Zakon o visokom obrazovanju nađe na dnevnom redu jesenjeg zasjedanja.
- Ovaj Zakon treba usvojiti i ne samo da reaguju studenti kao vrlo važan dio akademske zajednice, već naravno i sama činjenica da već pet godina ovaj Zakon čeka da bude usvojen kako bi se usaglasili studijski programi sa tržištem rada. Sjednica jeste zakazana za naredni ponedjeljak tek, ali ta prva sjednica podrazumijeva usvajanje dnevnog reda, a kada će biti zakazana sljedeća sjednica na kojoj će se raspravljati o ovom Zakonu mi još ne znamo - rekla je Bojanić-Lalović.
Podsjeća da je stanje u Skupštini nepredvidivo, da ne postoji red po kome bi poslanici znali kada će se neki od zakona biti na usvajanju.
- Prosto ne postoji tu jedna menadžerska sposobnost da se planira na adekvatan način i da se zadovolje ovakva pitanja. S druge strane neophodno je da se sazove i Odbor na kojem bi se takođe raspravljalo o ovom Zakonu i eventualno reakcije poslanika određenim amandmanima ukoliko postoji mjesto za to, a sigurna sam da će biti i toga - istakla je Bojanić-Lalović.
Podsjeća da je dosadašnji model studija podrazumijevao 3 plus 2, &nbsp;osnovne bachelor studije od 180 kredita i dvije godine mastera koje su podrazumijevala 120 kredita.&nbsp;
- Imali ste jednu neusaglašenost sa tržištem rada, pa je u tom slučaju radna snaga ili bila nedovoljno kvalifikovana &nbsp;za određena radna mjesta, ili prekvalifikovana za određena radna mjesta - zaključila je Bojanić-Lalović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNZ9FlIcHc0U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bojanić-Lalović: Za očekivati je da Zakon o visokom obrazovanju bude na dnevnom redu i usvojen

Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o visokom obrazovanju, koji je pripremilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
Ovim prijedlogom, kako navode iz resora za prosvjetu, postavljaju se temelji savremenog, pravednog i međunarodno prepoznatljivog sistema visokog obrazovanja, u skladu sa strateškim opredjeljenjima države i evropskim standardima.
- Prijedlog zakona uvodi fleksibilan trociklični model studija – osnovne, postdiplomske i doktorske, uz mogućnost integrisanih programa. Praktična nastava postaje obavezan dio osnovnih studija u obimu od najmanje 30 ECTS kredita, čime se studentima omogućava da teorijska znanja dopune iskustvom u realnom radnom okruženju - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Pored toga, kako dodaju, jasno su definisani rokovi za završetak studija i pravila polaganja ispita, čime se obezbjeđuje veća pravna sigurnost i uređenost sistema.
- Prijedlogom je propisan i status zatečenih studenata koji su upisani na master studijski program obima 120ECTS, kojima će ustanova visokog obrazovanja, na zahtjev studenta, izdati diplomu postdiplomskih specijalistickih studija, ako je taj student ostvario najmanje 60 ECTS, od predviđenih 120ECTS. Ova diploma ce imati javnu važnost i biti ekvivalentna diplomi o stecenom VII1 podnivou nacionalnog okvira kvalifikacija. Na ovaj način će se studentima dvogodišnjih master studija omogućiti da steknu kvalifikaciju visokog obrazovanja koju prepoznaje tržiŝte rada Crne Gore - ističu u saopštenju.
Jedan od ključnih principa ovog zakona jeste jednak pristup visokom obrazovanju.&nbsp;
- Studenti osnovnih i postdiplomskih studija na javnim ustanovama nastavljaju da studiraju besplatno, dok se studenti sa invaliditetom i studenti iz reda romske i egipćanske populacije oslobađaju plaćanja naknada i na privatnim ustanovama, uz podršku države kroz budžetsko finansiranje - navodi se u saopštenju.
Utvrđivanjem ovog prijedloga Vlada je napravila snažan korak ka modernizaciji obrazovnog sistema, potvrđujući da ulaganje u znanje, mlade ljude i kvalitet obrazovanja ostaje jedno od ključnih državnih prioriteta.

MPNI: Vlada utvrdila Prijedlog zakona o visokom obrazovanju

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore traži urgentno usvajanje Zakona o visokom obrazovanju, u suprotnom će početi sa obustavom nastave.
Kako ističu u saopštenju, neprimjereno dugo se čeka na usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju, a posljedično i implementaciju novog modela studija i takozvanog prelaznog rješenja za studente dvogodišnjih master studija.
Kako dodaju, rukovodstvo Studentskog parlamenta je više puta obavještavalo studentsku, stručnu i ostalu javnost, te resorno ministarstvo o ovome.
- Nekoliko hiljada studenata čeka na donošenje ovog zakona, te prelaznog rješenja koje se odnosi na student dvogodišnjih master studija. Ukoliko postavljeni zahtjev ne bude ispunjen do kraja mjeseca, Studentski parlament će morati konkretizovati svoje djelovanje, a to će se ogledati u povremenoj obustavi nastave, počev od 6. oktobra - najavili su u saopštenju.
Obustava nastava bi se, kako su objasnili, prve sedmice odnosila na jedan, dan, druge sedmice bi obuhvatila dva dana, treće sedmice tri i tako dalje.
- Nakon konferencija za medije 4. i 15. aprila održano je nekoliko konsultacija i sastanaka sa predstavnicima resornog ministarstva, uz naše konstantno insistiranje i lobiranje za što skorije usvajanje ovog sistemskog zakona, čiji je nacrt, podsjetimo se, usaglašen još 18. maja ove godine, a na kojem se u prethodnih pet godina radile barem tri radne grupe, među kojima i predstavnici Studentskog parlamenta - ističu u saopštenju.
Došli su u situaciju da na samom početku nove studijske godine nije utvrđen prijedlog zakona.&nbsp;
- Sve prethodno je posebno zabrinjavajuće iz razloga što se dovodi u pitanje nivo ozbiljnosti sa kojim nadležni doživljavaju sistemski problem koji pogađa hiljade studenata u Crnoj Gori, a čije rješavanje se iz ove tačke gledišta čini na dohvat ruke - rekli su u saopštenju.

Studentski parlament traži urgentno usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju, u suprotnom će početi sa obustavom nastave

U procesi je izrada Zakona o visokom obrazovanju na su radili predstavnici svih univerziteta, studenata i Agencija za kontrolu visokog obrazovanja, predstavnici NVO sektora, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a sve to na čelu sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija.Iimali fenomenalnu saradnju sa Ministarstvom koje je pokazalo da može da uključe sve bitne i relevantne činioce na koje će se taj Zakon i odnositi, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, &nbsp;Bogdan Malavrazić iz Foruma studenata na UDG.
Dan studenata se obilježava u znak sjećanja na proteste koji su se desili 1936.godine i tragično stradanje studenta Žarka Marinovića.
- Žarko Marinović je u herojskom činu izgubio život, &nbsp;braneći kolegu od agresije policije. Mislim da nas ovaj dan sjeća na to da treba da imamo svoj glas, da su studenti ti koji donose promjene i da su studenti ona pokretačka snaga u jednom narodu, jednom društvu koje treba da vodi svijet naprijed - rekao je Malavrazić.
Optimista je, kaže Malavrazić, jer misli da ima kapaciteta među crnogorskom studentskom populacijom, kao i volje, želje i energije.
- Studentima, pored svih onih stvari o kojima klasično govorimo, neophodni su bolji uslovi studiranja, poboljšanje situacije sa domovima za studente, menzama i svemu &nbsp;ostalom, jeste da mi kao studenti budemo saslušani. Mi se nalazimo u jednome turbulentnom periodu za nas same i naprosto moramo da budemo saslušani prvo od naših roditelja, zatim moramo da budemo saslušani od naših univerziteta. Moram da kažem da sam ponosan, &nbsp;jer mislim da Univerzitet Donja Gorica sa kojeg ja dolazim, ali i drugi univerziteti u Crnoj Gori, prije svega Univerzitet Crne Gore sa kojim sarađujemo, sa njihovim Studentskim parlamentom, itekako rade da slušaju potrebe svojih studenata i da im izlaze u susret - istakao je Malavrazić.
Govoreći o situaciji u državi, sagovornik "Budilnika" kaže da treba obratiti pažnju na zajednički apel Univerziteta Donja Gorica, Univerziteta Crne Gore, studenata sa oba univerziteta, koji traže donošenje, kako podsjeća, novog Zakona o visokim obrazovanju.
- To je nešto o čemu sam ja govorio u Omladinskom parlamentu, koji smo imali u decembru mjesecu, i to je naprosto jedan zakon koji Crnoj Gori, crnogorskim studentima i našem društvu treba - naglasio je Malavrazić.
Ogroman broj studenata, podsjeća Malavrazić, boravi na stranim univerzitetima, gdje vide prednosti, ali i mane tih sistema.
- Za očekivati je da studenti žele da vide prednosti i u Crnoj Gori, zato se daju brojne inicijative, brojni prijedlozi, na kraju krajeva ako je vjerovati situaciji i političarima u Crnoj Gori, mi ćemo brzo da postanemo članica Evropske unije, tako da se očekuje taj standard kad je Evropska unija u pitanju diktira, i to je naprosto nešto što studenti traže. Sa druge strane opet se moram vratiti na Zakon o visokom obrazovanju, koji nam je neophodan, što mi od momenta kada su usvojene, ja mislim 2017. ili 2018. godine, značajne izmjene, imamo onu situaciju sa tri plus dva, odnosno tri godine osnovnih studija i dvije godine mastera, sada je u procesi izrada Zakona na kojem smo zajedno radili, predstavnici svih univerziteta, predstavnici studenata svih univerziteta, Agencija za kontrolu visokog obrazovanja, predstavnici NVO sektora, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a sve to na čelu sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, jer smo sa njima imali fenomenalnu saradnju, gdje su pokazali da mogu da uključe sve one bitne i relevantne činioce na koje će se taj Zakon i odnositi - zaključio je Malavrazić.

Malavrazić: Neophodno je donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju

Usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju – uključujući promjenu modela studija, prelazno rješenje za aktuelne studente, rangiranje univerziteta i redefinisanje praktične nastave, uspostavljanje Studentskog servisa po ugledu na zemlje regiona i Evrope, početak izgradnje novog studentskog doma u Podgorici, temeljna reforma Programa stručnog osposobljavanja treba da bude visoko na listi prioriteta, kazali su u Studentskom parlamentu Univerziteta Crne Gore povodom Dana studenata. Oni su najavili i različite vidove djelovanja, u zavisnosti od dinamike i stepena ispunjenosti zahtjeva studenata.
Dan studenata obilježava se u Crnoj Gori svake godine u znak sjećanja na žrtvu Žarka Marinovića, koji je položio život u borbi za svoja, studentska, prava.&nbsp;
Ovaj datum osim što podsjeća na podvig, obavezuje sve napredne strane društva, navode u Studentskom parlamentu, da istraju u misiji zaštite svega što je progresivno.&nbsp;
- Kvalitetan obrazovni sistem predstavlja preduslov za razvoj svakog drugog segmenta društva – pa se tako prema pitanjima koja se tiču obrazovnog sistema treba i odnositi – stavljajući ih na listu stvarnih prioriteta kako bi se postojeći problemi pravovremeno rješavali, a budući prevenirali - kazali su u Studentskom parlamentu.
Kako su istakli, hiperprodukcija kadrova, visoka stopa nezaposlenosti svršenih visokoškolaca i ostali aktuelni problemi, koji su &nbsp;postali konstanta, odavno vape za rješenjima.
- Svi ovi izazovi i problemi, po svakom karakteru su takvi da zahtijevaju hitne i odlučne reakcije, možda i ne tako prijatne sistemske promjene – a sve u cilju postizanja vidljivih rezultata, velikog dometa – isključivo u najboljem interesu studenata. Već dugi niz godina insistiramo na boljem kvalitetu studija, većem kvalitetu znanja svršenih visokoškolaca, usklađivanju sa evropskim prostorom visokog obrazovanja – ali uz uvažavanje kontekstualnih, crnogorskih specifičnosti, jer visokoškolac treba da ima mogućnost i prilike, prije svega u našem sistemu, a naravno, prohodnost i ka drugim, većim sistemima - navedeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.
Napominju da godinama unazad sistem visokog obrazovanja nije usklađen sa potrebama i zahtjevima crnogorskog tržišta rada, usljed čega se generacije studenata susrijeću sa brojnim posljedicama.&nbsp;
U ovom dijelu, kao jedino rješenje vide donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju, promjenu modela studija ali i istim zakonskim tekstom, neizostavno i urgentno rješavanje statusa studenata koji studiraju po aktuelnom modelu studija – budući da je, kako kažu u Studentskom parlamentu, velikom broj generacija upisanim od studijske 2017/18. godine pričinjena nepravda, onemogućena participacija i konkurentnost na tržištu rada i u tom pogledu – ugrožena egzistencija.
Prihvatanjem rješenja i prijedloga Studentskog parlamenta UCG omogućilo bi se, smatraju, postizanje sklada između onoga što studente očekuje na tržištu rada nakon završenih studija, kao i kompetencija i kvalifikacija koje stiču u toku istih.
- Realnost je, nažalost, takva da su donosioci odluka, uz određene izuzetke, i dalje u malom obimu spremni da se suštinski pozabave problemima koji opterećuju studentsku populaciju – a na čije postojanje godinama ukazujemo, osluškujući poruke i inpute koje dobijamo od studentske populacije od oko 20 hiljada mladih, sa svih fakulteta Univerziteta Crne Gore - ističe se u saopštenju.
S obzirom na to da naše društvo odlikuje dominantan problem nezaposlenosti mladih, to predstavlja, kako kažu u Studentskom parlamentu, najveći problem naših studenata i svršenih visokoškolaca. Studiranje se, poručuju, ne smije svoditi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda.&nbsp;
- Ukoliko produkujemo kadar koji ne može naći adekvatno radno mjesto u oblasti za koju se školuje – ne samo da govorimo o problemu koji pogađa studentsku populaciju, već i o problemu koji dugoročno održava održivost, konkurentnost i razvoj države - naglašeno je u saopštenju.
Čekajući na rješavanje starih, godinama i decenijama prisutnih problema, postoje neki čije rješavanje, kažu u Studentskom parlamentu, treba da bude visoko na listi prioriteta.&nbsp;
- Ovdje mislimo na usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju – uključujući promjenu modela studija, prelazno rješenje za aktuelne studente, rangiranje univerziteta i redefinisanje praktične nastave, uspostavljanje Studentskog servisa po ugledu na zemlje regiona i Evrope, početak izgradnje novog studentskog doma u Podgorici, temeljnu reformu Programa stručnog osposobljavanja (uz odbacivanje bilo kakvih ideja o ukidanju pomenutog programa), te dodatne podsticaje Univerzitetu Crne Gore kako bi se ulagalo u izgradnju nove i unapređenje postojeće infrastrukture - naglašeno je u saopštenju.
U cilju što jasnijeg i transparentnijeg ukazivanja na prethodno pobrojane probleme, kao i njihovog rješavanja, Studentski parlament UCG će, poručuju, kao i do sada, biti na braniku prava i interesa studenata, činiti da se njihov glas čuje i interesi poštuju.
- U tom pogledu ćemo koristiti različite vidove djelovanja, u zavisnosti od dinamike i stepena ispunjenosti zahtjeva studenata - kažu u Studentskom parlamentu.
Koračajući putem koji je krenuo Žarko Marinović, kao budući akademski građani, poručuju da njeguju potrebu za sticanjem znanja i usavršavanjem, a sve u cilju napretka društva u kojem će predstavljati inicijatore reformi za dobrobit svih.
- Bolje sjutra nije ostvarivo bez progresivne i proaktivne studentske populacije koja je spremna da se nosi sa izazovima savremenog društva. Ohrabrujemo uključenost studenata i mladih u društvene procese i društveni život, a za dostizanje tih ciljeva potrebna je podrška cjelokupnog društva, odnosno svih struktura. Zbog dnevnopolitičkih pitanja, podjela ili tema koje bi trebalo da su odavno arhivirane, van fokusa donosilaca odluka ne smiju biti oni koji su budućnost društva – jer, u suprotnom, ne treba da nas čudi trend da većina mladih profesionalnu i životnu sreću potraži u inostranstvu - dodaje se u saopštenju.
U tom svjetlu, u Studentskom parlamentu zahtijevaju da studentska populacija bude u fokusu djelovanja nadležnih, ne samo za Dan studenata – već tokom cijele godine.&nbsp;
- Svim crnogorskim studentima upućujemo čestitke povodom 4. aprila – Dana studenata, uz želju da mladalačkom energijom, zajedničkim radom i inovativnošću doprinesemo poboljšanju statusa studenata, kvalitetnijem obrazovnom sistemu i boljoj budućnosti svih nas. Iskreno se nadamo da ćemo naredni Dan studenata, dočekati u boljem raspoloženju, riješenim problemima i primjerenijom pozicijom u društvu - zaključeno je u obraćanju Studentskog parlamenta.

1250x600

1084x550

Studentski parlament: Promijeniti model studiranja, početi izgradnju novog doma, reformisati Program stručnog osposobljavanja...

Zakon o visokom obrazovanju trebalo bi da stvori bolji okvir za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, a ne na potrebe zaposlenih na visokoškolskim ustanovama, smatraju u Centru za građansko obrazovanje (CGO). 
 
Viša savjetnica u toj nevladinoj organizaciji (NVO) Snežana Kaluđerović kazala je da je CGO, tokom javne rasprave uputio brojne komentare, prijedloge i sugestije na Nacrt zakona o visokom obrazovanju, a sa ciljem doprinosa unapređenju kvaliteta tog nivoa obrazovanja i usklađivanja sa potrebama tržišta rada u Crnoj Gori. 
 
Kako je navela, CGO žali što je javna rasprava o tom vrlo važnom zakonskom tekstu svedena na zakonski minimum, uključujući i neradne dane tokom državnih praznika. 
 
Prema riječima Kaluđerović, ključna promjena koju taj zakon treba da uvede je stvaranje boljeg okvira za akademsku slobodu, kvalitet istraživanja i obrazovanja. 
 
- Kao i inkluzivnost i pristupačnost za sve studente, kao i za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, a ne na potrebe zapošljenih na visokoškolskim ustanovama - rekla je Kaluđerović. 
 
Ona je istakla da su se i politike dosadašnjih Vlada, kad je riječ o oblasti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, uglavnom odnosile na zakonodavne reforme koje su najavljivane kao one koje će modernizovati i unaprijediti obrazovni sistem. 
 
- Ali put ka tom nespornom cilju nije bio dobar, niti je uzimao u obzir nužnost da obrazovanje prati potrebe tržišta rada u Crnoj Gori - kazala je Kaluđerović. 
 
Ona smatra da taj dio nije ni u novom nacrtu adekvatno adresiran, jer se ne prepoznaje činjenica da tržište rada uglavnom traži 240 ECTS za osnovne studije. 
 
- Umjesto toga, nastavlja se favorizovanje modela sa 180 ECTS za osnovne studije, a ignoriše i činjenica da 2/3 tržišta rada podrazumijeva regulisane profesije čije osnovne studije u svijetu traju četiri, pet ili šest godina kako bi se obezbijedio minimum znanja i kvaliteta - istakla je Kaluđerović. 
 
Ona je navela da u CGO-u smatraju da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični tržišni izazovi prevazišli ili prevenirali, između ostalog i školovanjem visokoškolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba. 
 
- Ovim zakonom treba studentima pružiti i pravo na jednaku pravnu zaštitu u pogledu finansiranja, bez obzira na vrstu obrazovne ustanove, ko je njen osnivač (državna ili privatna), uz očuvanje autonomije u procesu upisa na željeni fakultet - pojasnila je Kaluđerović. 
 
CGO, kako je dodala, cijeni da ustanova visokog obrazovanja treba da bude autonomna samo u dijelu nastave, istraživanja i prakse, ali da finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore moraju biti predmet kontrole i inspekcijskog nadzora. 
 
Prema riječima Kaluđerović, iako je odgovornost akademskog osoblja uređena posebnim Zakonom o akademskom integritetu, važno je i da Zakon o visokom obrazovanju prepozna normu odgovornosti akademskog osoblja koje krši pravila Etičkog kodeksa, uključujući sankcije i obavezu evidentiranja tih povreda prilikom odlučivanja za izbor u zvanje. 
 
- CGO predlaže i da se preciznije uredi rad i način funkcionisanja Savjeta za visoko obrazovanje, uključujući veći broj članova iz različitih naučnih oblasti, privrede i društvenih djelatnosti, uz jasno definisane procedure za njihovo imenovanje - rekla je Kaluđerović. 
 
Kako je dodala, neophodno je i precizirati procedure sprovođenja postupka akreditacije i reakreditacije od strane Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja, ali i otvoriti upravni odbor te institucije za sve socijalne partnere i privredu uz specifikovanje načina njihovog izbora. 
 
Kaluđerović je naglasila da pitanje izbora rektora treba definisati tako da se taj proces decentralizuje i time suzi prostor za politički i partijski inžinjering kojem, kako je navela, svjedočimo decenijama. 
 
- U tom kontekstu, CGO predlaže da Senat Univerziteta Crne Gore (UCG), a ne Upravni odbor, kako je to i do sada bio slučaj, bira rektora iz reda redovnih profesora, na osnovu javnog konkursa i podnešenog programa razvoja UCG, i da isto lice može biti birano najviše dva puta - pojasnila je Kaluđerović. 
 
Prema njenim riječima, takvo uključenje Senata garantuje veću kompetitivnost, transparentnost i inkluzivnost. 
 
Kaluđerović smatra da je neophodno i izbor prorektora ograničiti na najviše dva mandata, "umjesto što se ova pozicija crta kao neograničena". 
 
Kako je navela, CGO predlaže i da početak studijske godine ostane 1. oktobar, a ne 1. septembar. 
 
- Jer bi to omogućilo bolje usklađivanje s ispitnim rokovima u septembru i ujedno olakšalo situaciju studentima koji se izdržavaju radeći povremene sezonske poslove, čime se štiti odliv studenata i mlade radne snage - naglasila je Kaluđerović. 
 
Ona je rekla i da u CGO-u smatraju da ustanove visokog obrazovanja treba da budu obavezane da prime sve studente koji ispunjavaju uslove i koji su položili prijemni ispit, bez diskrecionog prava da smanjenjuju broj mjesta definisan licencom Ministarstva u odnosu na broj studenata koji ispunjavaju uslove. 
 
Kaluđerović je kazala da je CGO dao još niz komentara i sugestija u nadi da će, kako je navela, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija to ozbiljno razmotriti i inkorporirati u zakonski tekst. 
 
- A sve kako bi išli ka kvalitetnijem i konkurentnijem visokom obrazovanju i njegovom usklađivanju sa potrebama tržišta rada, čime će se omogućiti i bolji profesionalni razvoj studenatske populacije - zaključila je Kaluđerović.

CGO: Zakon o visokom obrazovanju da stvori bolji okvir za akademsku slobodu i kvalitet obrazovanja

Broj poginulih u napadu na plaži Bondi u Sidneju porastao je na 12, potvrdio je premijer Novog Južnog Velsa Kris Mins. Potvrđeno je da je incident okarakterisan kao teroristički napad.
Mins je potvrdio da se među 12 ubijenih osoba nalazi i jedan napadač, dok je drugi u pritvoru. On kaže da je napad ciljao jevrejsku zajednicu u Sidneju.
“Ono što je trebala biti noć mira i radosti uništeno je zastrašujućim i zlim napadom”, dodao je.
Na napad je reagovao i izraelski predsjednik Isak Hercog koji je istakao da je riječ o okrutnom napadu na Jevreje.
U vrijeme napada se na plaži Bondi održavao događaj povodom prvog dana jevrejske proslave Hanuke.
“Naše sestre i braća u Sidneju napadnuti su od strane podlih terorista u vrlo okrutnom napadu na Jevreje koji su otišli upaliti prvu svijeću za Hanuku na plaži Bondi”, kaže Hercog.
Pucnjava na sidnejskoj plaži Bondi: Devet osoba ubijeno, jedan napadač likvidiran, drugi uhapšen
Pucnjava na sidnejskoj plaži Bondi: Devet osoba ubijeno…
Pucnjava se dogodila u području sjevernog dijela plaže Bondi. Proslava Hanuke održana je na travnatoj površini iza plaže, pored pješačkog mosta koji su ljudi mogli koristiti za prelazak do plaže.
Policija je ranije obavijestila javnost da treba izbjegavati plažu Bondi, uprkos tome što su dvojica napadača neutralisana uz napomenu da u tom području postoji stalna prijetnja od eksplozivne naprave koje je pronađena, objavljeno je i na mreži X.
Iz policije su dodali da rade na deaktiviranju onoga što su opisali kao improvizirana eksplozivna naprava. Liderka opozicije Suzan Li objavila je saopštenje nakon pucnjave izrazivši saučešće pružajući podršku jevrejskoj zajednici u Australiji.
“Gubitak života u ovom napadu je značajan i pridružujem se premijeru u pozivu svim Australijancima da slijede službene savjete policije i nadležnih vlasti. Ovaj napad se dogodio dok se naša jevrejska zajednica okupljala na Hanuki povodom proslave mora. Ovo je bila proslava mira i nade za budućnost, prekinuta mržnjom”, navela je Li.

Broj poginulih u pucnjavi u Sidneju porastao na 12, saopšteno da je riječ o terorističkom napadu

Bar ima ogroman potencijal i otvoren je za održive i odgovorne investicije, saopštio je predsjednik barske Opštine, Dušan Raičević i dodao da ta ulaganja treba da doprinesu zapošljavanju, diverzifikaciji privrede i unapređenju kvaliteta života građana.&nbsp;
„To su prije svega ulaganja u turizam visoke dodate vrijednosti, zelenu energiju, IT sektor, kreativne industrije i poljoprivredu sa prerađivačkim potencijalom. Svakako da smo fokusirani na projekte koji ne narušavaju prirodne resurse, već ih koriste na pametan i održiv način, jer upravo u toj ravnoteži između razvoja i očuvanja leži budućnost Bara“, poručio je Raičević u intervjuu za Glasnik Privredne komore (PKCG).
On je podsjetio da su prethodnih godina započete višemilionske investicije u oblasti turizma, što bi Baru trebalo da obezbijedi više hotelskih kapaciteta visoke kategorije, ali i doprinese valorizaciji bogatog i neiskorištenog turističkog potencijala.&nbsp;
Raičević je saopštio da je barskoj Opštini sticanjem BFC SEE sertifikata prvi put i zvanično potvrđen status lokalne samouprave sa povoljnim poslovnim okruženjem, čime se svrstala među gradove regiona koji ispunjavaju visoke standarde transparentnosti, efikasnosti i predvidivosti u radu sa privredom.&nbsp;
„To je svojevrsna potvrda ispravnosti zalaganja lokalne uprave da bude primjer dobrih praksi i uspješnog upravljanja, ali i podstrek da se nastavi tim putem u cilju pružanja najboljih i najefikasnijih usluga“, rekao je Raičević.
On je dodao da Bar ima velike i neiskorištene potencijale kada je u pitanju razvoj privatnog biznisa, što potvrđuje i kontinuitet uspješnosti programa Opštine za podršku barskim preduzetnicima koji bilježe sve veći opseg biznis planova i iznos plasiranog novca za podršku.
„To nam daje za pravo da vjerujemo da je taj sertifikat još jedan pozitivan iskorak Bara u razvoju modernog i uspješnog biznisa“, naveo je Raičević.
On je saopštio da su tokom proces sertifikacije, koji je trajao skoro dvije godine, unaprijeđene ključne oblasti koje direktno utiču na poslovni ambijent, a jedna od najvažnijih aktivnosti odnosila se na formiranje Sekretarijata za lokalni ekonomski razvoj.
Sekretarijat je, prema njegovim riječima, nastao iz namjere lokalne uprave da se putem institucionalnog mehanizma obezbijedi strateško i održivo upravljanje ekonomskim potencijalima grada.&nbsp;
„Sekretarijat ima ključnu ulogu u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta, jačanju konkurentnosti, unapređenju uslova za razvoj preduzetništva i unapređenju investicionog ambijenta, kao i povezivanju lokalne uprave, privrednih subjekata, investitora i građana“, objasnio je Raičević.
&nbsp;
On je dodao da je formirano i posebno Odjeljenje za preduzetništvo i inovacije, koje djeluje u okviru Sekretarijata, i predstavlja centralno mjesto podrške svim privrednim subjektima. Odjeljenje, kako je naveo, pruža servisnu i savjetodavnu podršku, radi na razvoju i promociji preduzetništva, pruža podršku u uvođenju inovacija u poslovanje i podstiče digitalnu transformaciju, organizuje edukacije iz oblasti menadžmenta, inovacija, marketinga i poslovnih vještina, ali i radi na promociji lokalnih preduzetnika, proizvoda i usluga.
„Posvećeni smo i privlačenju domaćih i stranih investicija kroz promociju Bara kao atraktivne destinacije za ulaganje i aktivnu saradnju sa investitorima, pa smo s tim u vezi kreirali i novi web portal Invest in Bar“, kazao je Raičević.
On je dodao da je osnivanjem Savjeta za ekonomski razvoj uspostavljen mehanizam stalnog dijaloga sa privrednicima, čije se sugestije pažljivo analiziraju, a čak 40 odsto predloga je implementirano u rad lokalne uprave.&nbsp;
„Naš cilj je bio da kreiramo povoljan biznis ambijent sa onima koji u njemu posluju, pažljivo osluškujući njihove realne potrebe i u skladu sa tim ulažemo maksimalne napore da u što većoj mjeri eliminišemo biznis barijere. Kroz Savjet za ekonomski razvoj, direktne konsultacije i zajedničke projekte, privrednici su dali dragocjene sugestije koje smo pretočili u konkretne mjere“, saopštio je Raičević.
On je kazao da izazovi u kreiranju poslovne klime u opštini postoje, prije svega u daljoj digitalizaciji, boljem povezivanju lokalne administracije sa državnim platformama, i jačanju institucionalne podrške start-up kompanijama i inovativnim biznisima.&nbsp;
„Nažalost, lokalna uprava uprkos želji i posvećenosti, nije u mogućnosti da pruži podršku u željenoj mjeri i pod tim prvenstveno mislim na visok stepen centralizacije u donošenju odluka što ukupan put razvoja privatnih biznisa može značajno da oteža“, rekao je Raičević.
On je dodao da je jedan od izazova potreba za efikasnijim sistemom upravljanja imovinom i prostornim planiranjem, kako bi investitori imali brži uvid u mogućnosti ulaganja.
„Bez obzira na sve izazove, u planu je jačanje kapaciteta za razvoj javno-privatnih partnerstava i uvođenje novih programa obuke i savjetovanja za preduzetnike u saradnji sa obrazovnim institucijama i međunarodnim organizacijama“, naveo je Raičević.
On je kazao da do naredne resertifikacije po BFC SEE standardu očekuje dalji rast broja registrovanih preduzetnika, povećanje obima investicija, kao i prepoznatljivost Bara kao business-friendly destinacije.&nbsp;
„Planiramo da u narednom ciklusu dodatno radimo na jačanju digitalnih i servisa podrške investitorima, kao i stvaranju uslova da lokalna uprava funkcioniše u potpunosti po principima otvorenih podataka i pametne administracije. Svakako da smo svjesni da je pred nama dosta obaveza i izazova na koje moramo adekvatno odgovoriti kako bi ispunili namjeru da postanemo opština koja je dostigla nivo od 100 odsto ispunjenosti kriterijuma i usklađenosti sa standardom“, rekao je Raičević.
On je dodao da je uvjeren da će zajedničkim radom javnog i privatnog sektora, Bar u narednom periodu postati referentna opština za preduzetništvo i inovacije u Crnoj Gori i primjer dobre prakse u unapređenju lokalnog ekonomskog razvoja.

Raičević: Bar je otvoren za održive investicije

U Luci Bar, ispod Volujice, na operativnoj obali gdje se vrši pretovar rasutih tereta, došlo je do samozapaljenja uglja, a dim koji se pojavljuje izaziva zabrinutost građana Bara. Ova pojava traje, prema saznanjima Primorskog portala od početka decembra, ali do sada iz Luke Bar se nisu oglasili da objasne ima li razloga za zabrinutost građana zbog samozapaljenje uglja, koliko su dim i čestice rizični za okolinu.
Prema saznanjima Primorskog portala pripadnici Službe zaštite Luke Bar danima su svakodnevno 24 sata na lokalitetu operativne obale Volujica i proces drže pod kontrolom.
Samozapaljivost uglja predstavlja problem sa aspekta sigurnosti, ekologije u konačnom i procesa deponovanja uglja.
Kada ugalj sagorjeva uz štetne čestice ispuštaju se i otrovni gasovi kao što su ugljen-dioksid, sumpor-dioksid…
Ovi gasovi mogu izazvati ozbiljne probleme sa disanjem, pogoršati opšte stanje hroničnih bolesnika
Iz Luke Bar se čekaju odgovori na pitanja- jesu li rađene analize isparavanja čestica, indeks kvaliteta vazduha na mikrolokalitetu, kao i uticaj za životnu sredinu u Baru.
Iz Luke Bar su polovinom oktobra 2024.godine saopštili su da počinju novougovoreni posao koji predviđa pretovar uglja od 50.000, odnosno 60.000 tona uglja.
“Paralelno se radi pretovar broda na skladište i utovar u vagone, čime se optimizuje efikasnost i ubrzava dinamika rada. Do kraja godine u planu su još dva broda sa ukupno 60.000 tona uglja”, naveli su iz Luke Bar u oktobru prošle godine.
Posao je nastavljen u tekućoj godini. Primorski portal nezvanično saznaje da se ugalj preko Luke Bar pretovara za potrebe Elektroprivrede Srbije.
Usled niskog vodostaja Dunava, srbijanska firma uvoz uglja iz Indonezije, koji je transportovan preko rumunske luke Konstanca, Elektroprivreda Srbije (EPS) preusmjerila preko Luke Bar.
Takođe, dogovoreno je da se transport uglja iz Luke Bar za Srbiju realizuje železnicom, u saradnji sa kompanijama Srbija Kargo i Montecargo Podgorica.

U Luci Bar došlo do samozapaljenja uglja

Delegacija Liberalne partije saopštila je da je učestvovala &nbsp;na međunarodnoj liberalnoj konferenciji “Quo vadis Europe?” u Skoplju.
“Na Konferenciji u organizaciji ALDE saveza liberala Evrope i LIBSEEN mreže liberalna Jugoistočne Evrope govorili su Vatroslav Belan predsjednik i Ammar Borančić potpredsjednik LP”, navodi se u saopštenju.
Predsjednik Belan, govoreći na panelu o bezbjednosti Evrope, poručio je da jačanje odbrane nije dovoljno ukoliko ne jačamo i evropske vrijednosti.
“Kada ulažemo u odbranu, moramo znati šta branimo? Za koje vrijednosti smo spremni da se žrtvujemo”, kazao je Belan.
On je upozorio na maligni uticaj Moskve u Crnoj Gori te, kako navode, istorijsku važnost toga da Crna Gora što prije postane punopravna članica EU što bi ubrzalo reforme u državi i stabilizovalo političku scenu Crne Gore.
On je upozorio na činjenicu da mladi ljudi i u EU i u zemljama kandidatima ne znaju koje su temeljne vrijednosti vodile do stvaranja EU i na kojim vrijednostima moderna, slobodna, liberalno-demokratska Evropa mora počivati.
“Nedostatak tog znanja kod mladih generacija je slabost koju će koristiti autoritarni, nacionalistički režimi i ekstremna desnica u pravcu dezintegracije Evrope i njene podjele na zone interesa ostalih globalnih sila koje su vođene autoritarnim režimima”, kazao je Belan.
Potpredsjednik Borančić poručio je, navode iz LP, da očekuje da liberalne snage Evrope i liberali u Evropskoj komisiji nastave da pružaju snažnu podršku građanskim politikama u Crnoj Gori koje su i dovele državu u predvorje EU i jasno ukazuju na elemente u Vladi Crne Gore koji pokušavaju da zaustave evropski put i destabilizuju Crnu Goru.
On je kazao da je Evropi potrebno više hrabrosti i vizije za sadašnjost i za budućnost te da je proširenje na Zapadni Balkan nužno za kompletnu sliku bezbjednosti i uticaja Evrope u svijetu ali i kvalitet života svakog čovjeka, u suprotnom, kako navode, još jedna izgubljena decenija može biti pogubna.
“Ovaj skup bio je prilika da lideri crnogorskih liberala prenesu poruke i očekivanja evropskim liderima, poslanicima i zvaničnicima EU te da obezbijede dodatnu snažnu podršku evropskim aspiracijama Crne Gore i evropskim, građanskim politikama i partijama, naglašavajući značaj crnogorskog članstva u EU u narednih par godina, sa nekom drugačijom vladajućom većinom”, kažu iz LP.
Konferenciju su, navode, otvorili predsjednica LDP Makedonije Monika Zajkova i predsjednik Skupštine Sjeverne Makedonije Afrim Gashi.
Na konferenciji su, kako zaključuju, govorili i predsjednica ALDE saveza Svenja Hahn, potpredsednik Rik Daems iz Belgije, David Chalmers međunarodni sekretar Liberalnih Demokrata Britanije, Pauline Kirkke bivša gradonačelnica Haga i članica Senata Holandije, Vesna Pusić nekadašnja ministarka vanjskih poslova Hrvatske, evropski poslanici i drugi liberalni lideri regiona i Evrope.

Belan i Borančić: Članstvo Crne Gore u EU istorijska šansa koju ne smijemo propustiti ni mi ni EU

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: zakon-o-visokom-obrazovanju