Skupština danas raspravlja o &nbsp;izmjenama i dopunama Zakonu o Razvojnoj banci i Zakonu o platnom prometu.
Poslanik PES Miloš Pižurica danas je kazao da je strateški korak izmjena Zakona o Razvojnoj banci, te da su to i potrebe usklađenosti zakonske na putu Crne Gore ka EU.&nbsp;
Nikola Milović iz DPS-a je poručio da su prije godinu i po zamolili da ne predlaže ovakav zakon o Razvojnoj banci. Opozicija &nbsp;je naglašavala da vlast ne treba da predlaže ovakav zakon.&nbsp;
Upozorio je na to da je Centralna banka ukazala na probleme sa ovim Zakonom, pa je došlo do ovoga, da se sada rade izmjene.
- Neodgovorno i brzo ste sve uradili- kazao je Milović.&nbsp;
Pižurica je odgovorio i kazao da prvi prijedlog Zakona nije bio suštinski loš i nije saglasan sa Milovićem.
On je kazao da Razvkona banka radi bolje nego ikad.
- Prelazimo na rješenje koje smo dobili od EK- naveo je on.
Milović mu je na to kazao da kada CBCG da komentar iz oblasti za koju je ona zadužena, a vi reagujete tek kada vam na sve ukaže EK, onda je to problem jer vi onda ne vjerujete u domaće institucije.&nbsp;
Poslanik SD Boris Mugoša, kazao je da je u &nbsp;avgustu prošle godine PES predložio zakon o RB.&nbsp;
- Tada sam rekao da taj hibridni model ne može, da nije dobar. Tada su nas kritikovali i etiketirali. Ministarstvo finansija daje pozitivno mišljenje na ovaj Zakon što je ozbiljan problem- navodi on.&nbsp;
Delegacija EU je još 2024. upozorila na neuaklađenost Zakona.
- Vraćate sad Razvojnu banku na nivo IRF, a to je zabrinjavajuće- naveo je on.
Poslanik SNP Bogdan Božović istakao je je da RB su fokusirane na razvoj.&nbsp;
- RB imaju izuzetan značaj kada se države suočavaju sa ekonomskim izazovima- istakao je on, posebno ukazujući na značaj predloženih izmjena.&nbsp;
Zadovoljan što su se izmjene Zakona našle pred poslanicima bio je poslanik DPS Mihailo Anđušić.&nbsp;
- Danas uvodimo izmjene za koje je opozicija prije godinu tvrdila da treba da budu dio ovog Zakona. Parlamentarna opozicija, EK i CBCG su bili u pravu i danas imamo izmjene Zakona- naveo je.&nbsp;
Pižurica je kazao da nema izgubljenog vremena jer RB radi odlično.
Podvukao je da RB nije isto što i IRF.&nbsp;
- Sada idemo na rješenje koje smo dobili od EK- kazao je on, na šta mu je Anđušić rekao da je im je sve to opozicija kazala i &nbsp;upozorila na to kako će EK gledati na prvobitni Zakon.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milović većini: Neodgovorno i brzo ste sve uradili, nijeste poslušali ni CBCG

Prva sjednica Drugog redovnog jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore održaće se danas na Cetinju sa početkom u podne.
Poslanici bi danas trebalo ponovo da glasaju o zakonu o Razvojnoj banci Crne Gore, koji je predsjednik države Jakov Milatović vratio parlamentu na ponovno odlučivanje.
Na dnevnom redu su i Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o priznavanju i izvršenju stranih presuda u građanskim ili privrednim stvarima, Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodnog sporazuma o razmjeni podataka u svrhe provjere izjava o imovini i Izbori, imenovanja i razrješenja.

Portal ETV

Poslanici na Cetinju danas ponovo glasaju o zakonu o Razvojnoj banci

Šef kluba poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić poručio je na današnjoj pres koferenciji da ni Poslovnik ni Ustav ne poznaju otkazivanje sjednica.
Njegova poruka je uslijedila nakon što je Skupština odložila sjednicu na kojoj trebalo da se raspravlja o zakonu o razvojnoj banci.
- &nbsp;Sjednica je danas morala biti otvorena. Kada predsjednik vrati zakon na ponovno odlučivanje on se mora naći na prvoj narednoj sjednici i mora se glasati. Koliko treba da budeš politički jadan da u obrazloženju navedeš da je to zbog sumnji da će opozicija opstruirati sjednicu - pitao je Nikolić.
Sjednica je, dodaje, otkazana jer je CBCG tražila da se konsultuje EK prije usvajanja zakona.
- Imamo potpunu anarhiju u Skupštini. Ne održavamo kolegijume niti političke konsultacije. Sve je podređeno dogovorima Mandića i Spajića - poručio je Nikolić.

1250x600

1084x550

Nikolić: Ni Poslovnik ni Ustav ne poznaju otkazivanje sjednica Skupštine, morala je danas biti otvorena

Parlamentarna većina juče je uputila prijedlog predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, čiji je i on potpisnik, da se sjutrašnja sjednica na kojoj je ponovo trebalo da se glasa o prijedlogu zakona o razvojnoj banci Crne Gore (RBCG) odloži za 30. septembar, kako bi se izbjeglo da se rasprava koristi za izborni marketing ususret lokalnim izborima u Gusinju, Podgorici i Kotoru.
Predsjednik države Jakov Milatović vratio je 23. avgusta parlamentu na ponovno odlučivanje zakon o razvojnoj banci, koji je Skupština usvojila 17. avgusta. Nakon toga je Mandić zakazao za 12. septembar vanrednu sjednicu parlamenta na kojoj je trebalo da poslanici ponovo odlučuju o ovom zakonskom rješenju.
- Imajući u vidu raspravu u Skupštini koja je održana 9. septembra, a koja je pokazala da pojedini poslanički klubovi umjesto smislenih diskusija vode izbornu kampanju, često zaobilazeći temu koja je predmet dnevnog reda, smatramo da je neophodno odložiti ponovno glasanje o prijedlogu Zakona o RBCG. Uvažavajući značaj reformi u oblasti ekonomske politike i potrebu za osnivanjem RBCG, smatramo da bi održavanje sjednice u trenutnoj političkoj atmosferi samo poslužilo neodgovornim strukturama da kršenjem Poslovnika isceniraju incident u Skupštini, a sve u svrhu izbornog marketinga – navodi se u prijedlogu poslanika, uz napomenu da očekuju da će 30. septembra uslovi za glasanje biti redovni.
Lokalni izbori u Gusinju zakazani su za nedjelju, u Podgorici i Kotoru za 29. septembar, a u Budvi za 17. novembar.
U dopisu Mandiću najavljuju da predloženi zakon neće biti povučen, već da će biti predmet razmatranju na kraju vanrednog zasijedanja. Time će, kako se navodi, obezbijediti da se u najboljoj mjeri ostvare strateški ciljevi ekonomske politike.
Formiranje RBCG izazvalo je dosta polemike u Parlamentu i javnosti, a iako je opozicija bila stava da je njeno formiranje opravdano, problematizovali su što prijedlog zakona nije prošao javnu raspravu niti je dobio mišljenje Evropske komisije.
<h2>Stav CBCG&nbsp;</h2>
 
Centralna banka (CBCG) kako se navodi u mišljenju, podržava osnivanje RBCG, navodeći da će podsticati razvoj biznisa osiguranjem razvojnih i infrastrukturnih projekata, te osigurati izvoz od netržišnih rizika. Ipak, s druge strane, problematizuje više pitanja, među kojima su djelatnosti koje obavljaju i komercijalne banke. Poslanici prije prvog glasanja o ovom zakonu nijesu imali informaciju o stavu CBCG.
CBCG je ocijenila da bi RBCG, na način predviđen ovim zakonskim tekstom, bila u povlašćenom položaju što bi moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora. Problematizovano je pitanje uzimanja depozita, platnog prometa te načina izbora rukovodstva RBCG. Deponentni ne bi bili zaštićeni na način na koji su zaštićeni kod komercijalnih banaka, a ocijenjeno je i da bi to što će RBCG imati veću aktivu od šest banaka i osnivački kapital iznad ukupnog kapitala osam banaka, moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora i likvidnost banaka.
CBCG je ocijenila da bi trebalo da bude uključena u imenovanje članova organa RBCG, dodajući da bi njihovo djelovanje kroz stručan i profesionalan pristup u cilju procjene ispunjenosti uslova bilo od presudnog značaja za zaštitu svih povjerilaca i deponenata, kao i državnog budžeta. Osim toga, ukazali su da je potrebno pribaviti mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
Da Fond za zaštitu depozita (FZD) ne bi garantovao za položene depozite građana, Pobjedi je ranije potvrdio direktor Vojin Vlahović. U mišljenju CBCG se postavlja pitanje da li bi deponenti, koji nijesu dovoljno informisani, mogli razlikovati RBCG od drugih banaka, imajući u vidu da će ih motivisati veće kamatne stope te da li bi bili svjesni da za njihove depozite neće garantovati FZD.
Vlahović je Pobjedi kazao da predloženim zakonskim rješenjem nije jasno definisano da li se planiraju depoziti fizičkih ili pravnih lica ili državnih organa i drugih subjekata.
-Pored toga, članom 4 Prijedloga zakona predviđeno je da država jemči za obaveze RBCG, osim za depozite, dok je članom 9 stav 5 Prijedloga zakona propisano da primanje, raspolaganje i zaštitu depozita propisuje Vlada Crne Gore, iako je to materija koju treba regulisati zakonom. Dakle, prema odredbama predloženog zakona, RBCG ne bi bila dio uspostavljenog sistema zaštite depozita, niti bi Fond za zaštitu depozita garantovao za položene depozite - kazao je ranije Vlahović Pobjedi.
<h2>Nedostatak kontrole&nbsp;</h2>
 
Da je problem to što se RBCG poistovjećuje sa komercijalnim bankama, te što je isključena iz sistema kontrole bankarskog sistema, ukazao je i predsjednik Jakov Milatović koji je odbio da potpiše ukaz o ovom zakonu koji su izglasala 44 poslanika. I on je stava da je neophodno mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
- Mišljenja sam da se u ovako definisanom modelu postavlja pitanje sigurnosti i zaštite prava deponenata. Nadalje, Zakon nedovoljno jasno definiše i druga važna pitanja, kao što su javnost rada RBCG, uloga CBCG u kontroli njenog poslovanja i izvještavanja, kao i u imenovanju članova organa upravljanja ovom institucijom. Napominjem da nedovoljan stepen kontrole CBCG, kao regulatora, nad radom RBCG ne doprinosi transparentnosti niti usklađenosti sa domaćim i evropskim propisima. Ovako definisan način poslovanja, može dovesti u pitanje finansijsku stabilnost i efikasnost ove institucije. Zbog svega navedenog, vraćam zakon na ponovno odlučivanje i apelujem na Skupštinu Crne Gore da pažljivo razmotri predloženo rješenje kako bi jedna važna institucija, kao što je RBCG, bila utemeljena na zakonu koji je donijet na transparentan način i usaglašen sa najboljim evropskim praksama – zaključuje se u Milatovićem obrazloženju.

Sumnjaju da će opozicija iscenirati incident, zarad izbornog marketinga

Ustavni sud Crne Gore je ukinuo kao neustavnu neradnu nedjelju u trgovinama, odluka je sa današnje sjednice.
Kako je precizirano, ukinut je kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini.
- Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.
- Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu - istaknuto je u saopštenju.
Ovakva zabrana, kako su ocijenili, nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu.
- Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.
&nbsp;- Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost - navodi se u saopštenju.&nbsp;

Ustavni sud ukinuo kao neustavnu neradnu nedjelju u trgovinama

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore će proslijediti Osnovnom državnom tužilaštvu dokumentaciju vezano za raspodjelu stanova u RTCG, navodeći da će morati da cijene kako se javni interes brani nelegalnošću, a stanovi vrijedni 100 hiljada dijele osobama koje su došle u RTCG tako što je direktor Boris Raonić obesmislio sva pravila Zakona o radu koji predviđa da se pozicije dodjeljuju shodno obrazovanju, znanju, iskustvu.
Saopštenje prenosimo integralno:
"He who dares, he risks" (ko ne reskira, taj ne profitira), omiljena je rečenica simpatičnog prevaranta Dela Trotera iz čuvene serije Mućke, koji se nada da će – zahvaljujući njegovim nezakonitim radnjama – sljedeće godine postati milioner.
Vjerovatno se neki, manje upućeni, pitaju kakve veze Mućke imaju sa saopštenjem Sindikalne organizacije JRDS-RTCG. Boris Raonić se još jednom oglasio u medijima ubjeđujući nas da on rizikuje ulazeći u trostruku nelegalnost, samo da bi doprinosio javnom interesu 24/7, dakle neprekidno. “Docent” u konfliktu interesa dobija dupli predsjednički honorar, urednica pod ostavkom monopol nad Monte i Eurosongom, a skoropridošli menadžeri jeftine kvadrate. Vjerovati njegovim pamfletima bila bi destruktivna i idiotska naivnost. Za razliku od Del Boy-a, gore pomenuti nije simpatičan i nije sitni šišnjar…
Budući da su RTCG i 90 familija i zaposlenih koji nijesu projektovani u tabelu namještene raspodjele stanova Raonića i njegove pravno neznavene komisije(?!), javnosti a i zainteresovanim pojedincima unutar RTCG plasiramo informacije o svim bitnim događajima vezanim za raspodjelu stanova.
Učešće u Komisiji uzele su samo osobe iz Sindikata zaposlenih, iako se iz saopštenja koje potpisuje, višestrukim odlukama suda, nezakoniti generalni direktor stiče utisak da su tu bili predstavnici svih sindikalnih organizacija iz RTCG. Treći sindikat tada nije postojao, niti je za njim postojala potreba…
Tadašnja, uvažena, Predsjednica naše sindikalne organizacije nije htjela da potpiše diskriminatorni Pravilnik po kojem se staž u RTCG množi sa 0,5, a koeficijenti koje je Raonić podijelio svojim poslušnicima četiri puta više. Da bi obesmislio uticaj i učešće našeg sindikata, koji nije htio da odobri takav način bodovanja, Raonić je aktivirao svoje ljude da podstiču iščlanjivanje a istovremeno je sa tadašnjom predsjednicom druge organizacije, Sindikata zaposlenih, pokrenuo postupak utvrđivanja reprezentativnosti našeg sindikata. Tako da su potpisnici nakaradnog Pravilnika Jadranka Drobnjak, nelegalni Raonić i “doktor” Drljević, čiji je doktorat pod krivičnom prijavom u procesu kod Tuzilastva, a njegovo samoglasanje za sebe kao predsjednika Savjeta je kod ASK. Iz tog razloga, naš sindikat je pravovremeno uputio žalbe na Pravilnik Upravnom i Ustavnom sudu.
Ono što ovaj proces čini suštinski nezakonitim i kriminalnim je činjenica da su stanove dobile osobe koje je Raonić zaposlio u nelegalnom mandatu. Uz to neki od njih bili su aktivni učesnici nelegalnih procesa vezanih za izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji i dan danas originalno figurira u zapisu još od 2017. godine, bez XY naknadnih promjena koje potiru jedna drugu. Ukratko - haos.
Analizom se vidi da su stanom nagrađene i osobe koje su aktivno učestvovale u kreiranju tendera i nadzirale radove. Rezultati su takvi da je više od 90 posto tenderskih ugovora potpisano na maksimalnu cijenu, većina je sa ogromnim kašnjenjem (sam tender za izgradnju zgrade je kasnio više od 12 mjeseci).
Poništavanje odluke o izboru Raonića, u avgustu 2021. i junu 2023, podrazumijeva da se ponište i svi pravni akti nastali u toku njegovog nelegalnog mandata. Tako i rješenja kojima je klijentelistički ili političkim dogovorom podijelio Milanu Kneževiću, Goranu Rakočeviću, Danki Dragaš, Marku Janjeviću, Milanu Ružiću i Marku Vešoviću koji Portal RTCG koristi za privatne potrebe svog nalogodavca. Svi oni zajedno, uključujući direktora TVCG koji besciljno luta zgradom nemaju ni 20 godina radnog staža u RTCG.
Koliko je Raonićev pravilnik diskriminatoran i nepravedan u odnosu na ozbiljne radnike koji su u RTCG proveli skoro čitav radni vijek, govori što je svako u njegovoj milosti mogao da se zaposli u oktobru 2024, ode u podstanare, dobije stan po potom donijetom Praviliku i … ovih dana napusti RTCG prije nego neko problematizuje rješenja koja je podijelio. Šefica Pravne službe, u RTCG od 2018, sva je ova krucijalna pravna pitanja - prećutala, i dobila stan. Istina od 27 m2, sa čim nije riješila stambeni problem (jer ga nije ni imala) ali je dobila materijalnu i utrživu nagradu za sve profesionalne promašaje kojima je prećutala nelegalan i kriminalan rad Raonića i Drljevića.
Evo kako je prije nekoliko godina govorio Raonić kritikujući raspodjelu sredstava za stanove Markovićeve vlade: „Treba se suzdržavati od političkih izjava, treba biti racionalan po mom mišljenju i treba svakako insistirati na odgovornosti i prestanku ovakve prakse. Ne samo što treba preispitati odluku i raspustiti komisiju, već treba i preispitati da li funkcioneri koji se ovako bahato ponašaju zaslužuju da budu javni funkcioneri". Prosjek raspodjele po pojedincu, koji takođe osuđujemo, u to vrijeme bio je oko 20 hiljada €. Sad je isti taj kritičar svoje poslušnike, nelegalno zapošljene, častio po 50 hiljada. Ovakvo totalno, dugotrajuće bezakonje, uz ovoliku dozu licemjerstva i milionsku štetu nikad nije zabilježeno u istoriji crnogorskog Javnog servisa.
Kao nastavak ove kriminalno-građevinske sage, moramo konstatovati da se ostaci menadžmenta RTCG (Raonić je u početku pojedinačno potpisivao članove svog menadžmenta, poslije je bio menadžment, iz glave Raonića, a sad se oglašava u ime cijele RTCG) ne oglašavaju u vezi 8 poslovnih prostora koji se nalaze u prizemlju zgrade. Tamo je već od početka decembra prošle godine, razvio biznis jedan veliki trgovački lanac, što je dobro, ali se ne zna pod kojim komercijalnim uslovima. Ne znamo ni da li menadžment to kani prodati (neki iz menadžmenta od početka ganjaju tu kombinaciju) ili iznajmiti na dugi period. Na Portalu RTCG od 2023, nema dostupnih ugovora koji bi predočili odgovorno i profesionalno poslovanje o kojem se priča na sva zvona, na svim društvenim mrežama, ali uvijek bez ozbiljnih brojki. Dakle, Reach transparentnosti Raonićevih ugovora je ravan ništici.
Sve ove “slučajnosti” ćemo proslijediti ODT koji konačno mora da ocijeni kako se javni interes brani nelegalnošću, a stanovi vrijedni 100 hiljada dijele osobama koje su došle u RTCG tako što je Raonić obesmislio sva pravila Zakona o radu koji predviđa da se pozicije dodjeljuju shodno obrazovanju, znanju, iskustvu.
Na kraju, suviše smo dugo u RTCG da bi svoj profesionalni i građanski integritet pustili na zlovolju i kriminalnim djelatnostima bezobzirnih foliranata i neznalica. Posebno, kad se oglašavaju sa ovako glupim i bezobraznim saopštenjima.
Potpuno nam je jasno da su se Raonićevi sastavljači saopštenja pokajali što su uopšte ušli u ovu polemiku, ali im poručujemo da je mi nećemo stopirati."

Proslijediće tužilaštvu dokumentaciju za raspodjelu stanova u RTCG-u

Unija poslodavaca izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog blokada graničnih prelaza od strane Udruženja međunarodnih prevoznika tereta. Napominju da zbog blokade granica i nemogućnosti da roba izađe iz zemlje, države Balkana trpe direktnu štetu, a procjenjuje se da ona iznosi oko 100 miliona eura. 
- Ovakve aktivnosti direktno ugrožavaju privredu, proces snadbijevanja i samim tim poslovanje velikog broja kompanija - navedeno je u saopštenju Unije poslodavaca.
Prema njihovim riječima, legitimni zahtjevi svih učesnika u privrednom sistemu potebno je rješavati kroz dijalog i institucionalne mehanizme, pa je Unija poslodavaca pozvala Vladu i nadležne institucije da što prije pristupe rješavanju ovog problema. 
 
- Uvažavanje prava na protest je legitimno, ali do granica koje čuvaju privredu i ne nanose štetu cjelokupnoj ekonomiji i građanima. Blokada granica kao vid izražavanja nezadovoljstva ima negativne posljedice i dugoročno narušava poslovni ambijent i reputaciju Crne Gore kao pouzdanog ekonomskog partnera - poručuju u Uniji poslodavaca.

UP: Šteta koju države Balkana trpe zbog blokade granica oko 100 miliona eura

Programski sadržaji Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović“ i tokom februara biće usmjereni na raznolikost i prije svega na kvalitet.
Februar će početi sa predstavom „Krevet od lišća“, koju će publika nakon nedavne uspješne premijere, ponovo moći da pogleda 2. februara. Dio dramskog programa biće i autorski projekat Tatjane Kecman, predstava „Oskar, koga nisam dobila" koja će biti izvedena 23. februara. Tribina „Podgoričke priče” koja iz mjeseca u mjesec upotpunjuje repertoarsku raznovrsnost dramskog programa, ugostiće 24. februara multimedijalnog umjetnika Damira Murseljevića.
U KIC-u će od 31. januara do 3. februara biti održana i revija regionalnih predstava „Beo Art".
Filmski program biće u znaku svečane premijere filma „Obraz” reditelja Nikole Vukčevića, koji će nakon uspješnog festivalskog života obilježenog sa više od 25 međunarodnih selekcija, dvadesetak osvojenih nagrada, te nacionalne kandidature za nagradu Oskar, 13. februara biti prikazan u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a. Deveta u nizu revija „Ljubav na filmu” donijeće filmska ostvarenja koja na različite načine propituju složenost međuljudskih odnosa, a među njima su „Porodica po ugovoru/Rental Family” (2025) i „Žalim te/Regretting You” (2025). Na repertoaru će biti i sinhronizovani animirani filmovi „Kung Fu Panda 4” (2024) i „Sunđer Bob - Prokletstvo pirata” (2025). Publika će biti u prilici od 16. do 20. februara da pogleda i televizijski serijal „Titogradske Podgoričanke pričaju” autora Momira Matovića.
Kroz izložbu „NoConcept 4” koja će biti otvorena 6. februara, svoje stvaralaštvo predstaviće mladi crnogorski akademski umjetnici.
U okviru muzičkog programa organizujemo XII Festival savremene klavirske muzike „Forte piano” pod motom „Klavir u jedinstvu umjetnost”. Publiku 25. i 26. februara očekuje bogat i raznovrstan program koji objedinjuje predavanja, koncerte, multimedijalne projekte i poetsko-muzičke recitale. Festival će 25. februara biti otvoren predavanjem muzikološkinje Ivane Miladinović Price na temu „Muzičke prakse u neoavangardi-od partiture do događaja”, a nastaviće se programom „Scena mladih”, na kojem će nastupiti učenici muzičkih škola iz Podgorice, Cetinja i Budve. Istog dana, biće održana i panel-diskusija u susret večernjim koncertima, dok će završnicu prvog dana festivala obilježiti autorski projekat Marije Mitrović „Ne ja/Not I”. Program festivala nastavlja se 26. februara
koncertom-predavanjem „Sport i zabava” Erika Satija, uz učešće pijanistkinje Nataše Penezić i učenika Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić”, potom poetsko-muzičkim recitalom „Zvuk neke druge istine” Marine Popadić, te završnim koncertom „Books &amp; Music-književnost i poezija u klavirskoj muzici 20. i 21. vijeka”, koji će izvesti pijanistkinja Nataša Penezić.
Kroz ciklus „Mladi talenti” nastavićemo da afirmišemo mlade i talentovane umjetnike, pa će se 9. februara publici predstaviti violinistkinja Anastasija Hordienko.
Ovogodišnji ciklus „Kamerna muzika” 10. februara otvoriće koncert klavirskog trija „Arkus” koji čine Nadežda Artamonova, violina, Aleksej Kurbatov, klavir i Sergej Suvorov, violončelo.
Jedanaest godina od osnivanja, Forum mladih pisaca KIC-a, obilježiće promocijom zbornika „Novi zavjeti” koja će biti održana 18. februara.

Tag: zakon-o-razvojnoj-banci-crne-gore