<p>Prva sjednica Drugog redovnog jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore održaće se danas na Cetinju sa početkom u podne.</p>
<p>Poslanici bi danas trebalo ponovo da glasaju o zakonu o Razvojnoj banci Crne Gore, koji je predsjednik države <b>Jakov Milatović </b>vratio parlamentu na ponovno odlučivanje.</p>
<p>Na dnevnom redu su i Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o priznavanju i izvršenju stranih presuda u građanskim ili privrednim stvarima, Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodnog sporazuma o razmjeni podataka u svrhe provjere izjava o imovini i Izbori, imenovanja i razrješenja.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Poslanici na Cetinju danas ponovo glasaju o zakonu o Razvojnoj banci

<p>Šef kluba poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Andrija Nikolić </b>poručio je na današnjoj pres koferenciji da ni Poslovnik ni Ustav ne poznaju otkazivanje sjednica.</p>
<p>Njegova poruka je uslijedila nakon što je Skupština odložila sjednicu na kojoj trebalo da se raspravlja o zakonu o razvojnoj banci.</p>
<p>- &nbsp;Sjednica je danas morala biti otvorena. Kada predsjednik vrati zakon na ponovno odlučivanje on se mora naći na prvoj narednoj sjednici i mora se glasati. Koliko treba da budeš politički jadan da u obrazloženju navedeš da je to zbog sumnji da će opozicija opstruirati sjednicu - pitao je Nikolić.</p>
<p>Sjednica je, dodaje, otkazana jer je CBCG tražila da se konsultuje EK prije usvajanja zakona.</p>
<p>- Imamo potpunu anarhiju u Skupštini. Ne održavamo kolegijume niti političke konsultacije. Sve je podređeno dogovorima Mandića i Spajića - poručio je Nikolić.</p>

1250x600

1084x550

Nikolić: Ni Poslovnik ni Ustav ne poznaju otkazivanje sjednica Skupštine, morala je danas biti otvorena

<p>Parlamentarna većina juče je uputila prijedlog predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, čiji je i on potpisnik, da se sjutrašnja sjednica na kojoj je ponovo trebalo da se glasa o prijedlogu zakona o razvojnoj banci Crne Gore (RBCG) odloži za 30. septembar, kako bi se izbjeglo da se rasprava koristi za izborni marketing ususret lokalnim izborima u Gusinju, Podgorici i Kotoru.</p>
<p>Predsjednik države Jakov Milatović vratio je 23. avgusta parlamentu na ponovno odlučivanje zakon o razvojnoj banci, koji je Skupština usvojila 17. avgusta. Nakon toga je Mandić zakazao za 12. septembar vanrednu sjednicu parlamenta na kojoj je trebalo da poslanici ponovo odlučuju o ovom zakonskom rješenju.</p>
<p>- Imajući u vidu raspravu u Skupštini koja je održana 9. septembra, a koja je pokazala da pojedini poslanički klubovi umjesto smislenih diskusija vode izbornu kampanju, često zaobilazeći temu koja je predmet dnevnog reda, smatramo da je neophodno odložiti ponovno glasanje o prijedlogu Zakona o RBCG. Uvažavajući značaj reformi u oblasti ekonomske politike i potrebu za osnivanjem RBCG, smatramo da bi održavanje sjednice u trenutnoj političkoj atmosferi samo poslužilo neodgovornim strukturama da kršenjem Poslovnika isceniraju incident u Skupštini, a sve u svrhu izbornog marketinga – navodi se u prijedlogu poslanika, uz napomenu da očekuju da će 30. septembra uslovi za glasanje biti redovni.</p>
<p>Lokalni izbori u Gusinju zakazani su za nedjelju, u Podgorici i Kotoru za 29. septembar, a u Budvi za 17. novembar.</p>
<p>U dopisu Mandiću najavljuju da predloženi zakon neće biti povučen, već da će biti predmet razmatranju na kraju vanrednog zasijedanja. Time će, kako se navodi, obezbijediti da se u najboljoj mjeri ostvare strateški ciljevi ekonomske politike.</p>
<p>Formiranje RBCG izazvalo je dosta polemike u Parlamentu i javnosti, a iako je opozicija bila stava da je njeno formiranje opravdano, problematizovali su što prijedlog zakona nije prošao javnu raspravu niti je dobio mišljenje Evropske komisije.</p>
<h2>Stav CBCG&nbsp;</h2>
<p><br/>
Centralna banka (CBCG) kako se navodi u mišljenju, podržava osnivanje RBCG, navodeći da će podsticati razvoj biznisa osiguranjem razvojnih i infrastrukturnih projekata, te osigurati izvoz od netržišnih rizika. Ipak, s druge strane, problematizuje više pitanja, među kojima su djelatnosti koje obavljaju i komercijalne banke. Poslanici prije prvog glasanja o ovom zakonu nijesu imali informaciju o stavu CBCG.</p>
<p>CBCG je ocijenila da bi RBCG, na način predviđen ovim zakonskim tekstom, bila u povlašćenom položaju što bi moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora. Problematizovano je pitanje uzimanja depozita, platnog prometa te načina izbora rukovodstva RBCG. Deponentni ne bi bili zaštićeni na način na koji su zaštićeni kod komercijalnih banaka, a ocijenjeno je i da bi to što će RBCG imati veću aktivu od šest banaka i osnivački kapital iznad ukupnog kapitala osam banaka, moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora i likvidnost banaka.</p>
<p>CBCG je ocijenila da bi trebalo da bude uključena u imenovanje članova organa RBCG, dodajući da bi njihovo djelovanje kroz stručan i profesionalan pristup u cilju procjene ispunjenosti uslova bilo od presudnog značaja za zaštitu svih povjerilaca i deponenata, kao i državnog budžeta. Osim toga, ukazali su da je potrebno pribaviti mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.</p>
<p>Da Fond za zaštitu depozita (FZD) ne bi garantovao za položene depozite građana, Pobjedi je ranije potvrdio direktor Vojin Vlahović. U mišljenju CBCG se postavlja pitanje da li bi deponenti, koji nijesu dovoljno informisani, mogli razlikovati RBCG od drugih banaka, imajući u vidu da će ih motivisati veće kamatne stope te da li bi bili svjesni da za njihove depozite neće garantovati FZD.</p>
<p>Vlahović je Pobjedi kazao da predloženim zakonskim rješenjem nije jasno definisano da li se planiraju depoziti fizičkih ili pravnih lica ili državnih organa i drugih subjekata.</p>
<p>-Pored toga, članom 4 Prijedloga zakona predviđeno je da država jemči za obaveze RBCG, osim za depozite, dok je članom 9 stav 5 Prijedloga zakona propisano da primanje, raspolaganje i zaštitu depozita propisuje Vlada Crne Gore, iako je to materija koju treba regulisati zakonom. Dakle, prema odredbama predloženog zakona, RBCG ne bi bila dio uspostavljenog sistema zaštite depozita, niti bi Fond za zaštitu depozita garantovao za položene depozite - kazao je ranije Vlahović Pobjedi.</p>
<h2>Nedostatak kontrole&nbsp;</h2>
<p><br/>
Da je problem to što se RBCG poistovjećuje sa komercijalnim bankama, te što je isključena iz sistema kontrole bankarskog sistema, ukazao je i predsjednik Jakov Milatović koji je odbio da potpiše ukaz o ovom zakonu koji su izglasala 44 poslanika. I on je stava da je neophodno mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.</p>
<p>- Mišljenja sam da se u ovako definisanom modelu postavlja pitanje sigurnosti i zaštite prava deponenata. Nadalje, Zakon nedovoljno jasno definiše i druga važna pitanja, kao što su javnost rada RBCG, uloga CBCG u kontroli njenog poslovanja i izvještavanja, kao i u imenovanju članova organa upravljanja ovom institucijom. Napominjem da nedovoljan stepen kontrole CBCG, kao regulatora, nad radom RBCG ne doprinosi transparentnosti niti usklađenosti sa domaćim i evropskim propisima. Ovako definisan način poslovanja, može dovesti u pitanje finansijsku stabilnost i efikasnost ove institucije. Zbog svega navedenog, vraćam zakon na ponovno odlučivanje i apelujem na Skupštinu Crne Gore da pažljivo razmotri predloženo rješenje kako bi jedna važna institucija, kao što je RBCG, bila utemeljena na zakonu koji je donijet na transparentan način i usaglašen sa najboljim evropskim praksama – zaključuje se u Milatovićem obrazloženju.</p>

Sumnjaju da će opozicija iscenirati incident, zarad izbornog marketinga

<p>U institucijama rade ljudi koji nijesu senzibilisani da rade sa žrtvama, i koji od žrtve traže da im da razlog zašto je &nbsp;dobila batine, i takve ljude društvo njeguje i taj narativ usvaja. Mjere se &nbsp;batine, aršini,žrtva se provjerava koliko je zapravo žrtva i sve to u cilju da bi se počinilac, to jest nasilnik, &nbsp;negdje abolirao - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, <b>Rebeka Čilović</b> iz nevladine organizacije Poligon za žensku izuzetnost Sofija.</p>
<p>Po procjeni UNDP- ja &nbsp;svaka treća žena u Crnoj Gori je doživjela neki oblik nasilja tokom svog života, a u posljednjih pet godina je bilo sedamnaest žrtava femicida.&nbsp;</p>
<p>Nedavno ubistvo Gorice &nbsp;Medojević je četvrto ubistvo žene u ovoj godini, podsjeća Čilović,tako da je Crna Gora visoko rangirana zemlja, kako kaže, kad je u pitanju femicid.</p>
<p>- Svi znamo šta je femicid, i ga zakon izgleda ne prepoznaje. Da nije Centra za ljudska prava i nevladinih organizacija, mi ne bismo imali statistiku o tome koliko žena na godišnjem nivou, ili u nekoj deceniji, dekadi, strada usljed ovakvog načina ophođenja njihovih najčešće partnera, srodnika, i na kraju mi dobijamo rezultat da mi ne znamo, zapravo, koliko je žena stradalo zbog femicida, to jest koliki je žrtava samog femicida, jer država ne vodi, &nbsp;čak, &nbsp;ni statistiku. Mislim da je to dovoljno za početak reći. Način na koji se država ophodi prema nasilju u porodici, ne zaboravimo da ne smijemo tretirati samo nasilje koje se u porodici dešava kao neku privatnu stvar, jer ženska prava su par excellence politička prava. Sva naša potreba da jasno pokažemo naš stav da se nasilje ne smije tolerisati, kako od samih počinioca, koji nažalost, iz godine u godinu, zahvaljujući neujednačenim kaznama, bivaju na neki način ohrabreni da počine svoja zlodjela, i na kraju da negdje budu inspiracija za druge nasilnike, nas će koštati toga da brojimo žene, i na kraju se postavlja pitanje da li nevladin sektor može sve iznijeti, pa naravno da ne. Institucije su te koje iz dana u dan zakazuju - rekla je Čilović.</p>
<p>Crnogorsko društvo je na početnoj tački, objašnjava Čilović, te stalno dobija inpute od evropskih partnera da mora mnogo više, ističe ona, ne samo deklarativno, nego i u praksi sprovesti ono što se, kako kaže, usvaja.</p>
<p>- &nbsp;Izgleda da su naši zakoni samo puko slovo na papiru, i da su našim političarima i ljudima koji rade u samim institucijama, mnogo važnije neke druge, dnevnopolitičke teme, nego zaista one krucijalne. Koje su to krucijalne teme? Pa ne može biti da je jedna takva većina, kakvu čine žene u Crnoj Gori, ovoliko u jednom decenijskom problemu i da se zaista niko na pravi način, osim nevladinog sektora i par pojedinaca iz institucija, (pojavi se neko tokom godina ko je zaista zainteresovan), ne nalazi neka jaka sprega između ove tri instance, koja će zaista stati na kraj ovoj &nbsp;društvenoj pandemiji, mogu slobodno da kažem kad je riječ o nasilju nad ženama - istakla je Čilović.</p>
<p>Sagovornica Budilnika ističe činjenicu da u institucijama rade ljudi koji nijesu senzibilisani da rade sa žrtvama, i, dodaje ona, koji od žrtve traže da im da razlog zašto je, kako kaže, dobila batine, i takve ljude, ističe ona, društvo njeguje i taj narativ usvaja.</p>
<p>- Kada čujete ,,pa nije baš da je pretukao mnogo”, to &nbsp;vama jasno &nbsp;daje do znanja da ti naši svakodnevni kontakti, komunikacije, taj narativ, koji je duboko ukorijenjen u nasem patrijarhalnom, i zaista mogu reći šovinističkom i mizoginom društvu, koji se odnosi prema ženi na takav način. Da se mjere batine, aršini, da se žrtva provjerava koliko je zapravo žrtva i sve to u cilju da bi se počinilac, to jest nasilnik negdje abolirao. I kada promijenimo tu matricu, &nbsp;i zaista jeste važna i sama edukacija, i zaposlenih unutar onih osjetljivih jedinica koje se bave i koje su u kontaktu sa žrtvama, ali i od škole, vrtića, mi moramo naučiti da su žene jednako vrijedne i da nijesu ničija prćija. Ova Crna Gora, ova naša zajednička zemlja mora shvatiti da mora pronaći mehanizam, institucionalni, ali i moralni kapacitet da se izbori sa ovim, zaista, pandemijskim nasrtajem na žene, konstantno, i to poprima, vidimo kakve oblike u samoj konačnici - naglasila je Čilović.</p>
<p>Jedno savjetovalište u sjevernoj regiji Crne Gore, kaže Čimović, koja je sama po sebi specifična, dodaje ona,ne može da bude od koristi velike, zato što je to samo, kako kaže, savjetovalište.</p>
<p>- Mi pružamo usluge savjetovališta psihološke podrške, pravne, besplatne pravne pomoći i, naravno, tu je socijalna radnica. Ali, kad dođe do onog trenutka da morate prijaviti nasilnika, da morate kontaktirati službe za socijalni rad i ostalo, naravno da će žrtva da bude negdje iznenađena zašto nema veću podršku. Nijesmo mi ti, iz nevladinog sektora, koji moraju izvesti proces do kraja. Mi moramo imati partnere u ovim institucijama, koje su, nažalost, sav teret prebacile na nas. A vi znate i sami kako to izgleda kada se finansirate od sredstava koja nijesu trajna. Savjetovalište može mnogo da učini, i čini mnogo, mi smo ponosni na činjenicu da jedine ovdje bijemo te bitke, ali, nažalost, ne može mnogo. Tu smo za sve naše sugrađanke, za sve žene sa sjevera, ali i kao i druga savjetovališta koja funkcionišu po Crnoj Gori, vjerujem. Moramo se unutar sebe udruživati i svakoj ženi pojedinačno moramo biti pravi vjetar u leđa - zaključila je Čilović.</p>
<p>&nbsp;</p>

Čilović: Institucije su te koje iz dana u dan zakazuju

<p>STEGA, zajednica slobodno udruženih građana okupljenih za izradu Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, pozdravlja i podržava sve aktivnosti, inicijative i napore da Crna Gora Gora ostvari svoju proklamovanu „Agendu 2028“ i postane 28-ma članica EU.&nbsp;</p>
<p>Ovaj državni i generacijski važan zadatak, ostvarenja punopravnog članstva Crne Gore u zajednicu evropskih prosvijećenih naroda, mogu izvesti samo odgovorne i utemeljene politike i njihovi nosioci, stavarno posvećeni evropskom putu, ističu iz ove organizacije.&nbsp;</p>
<p>- Javno objavljeni „Barometar 26“, koji bi, s obzirom sa adrese sa koje je predstavljen, trebao da bude ozbiljan dokument strateškog karaktera, je u prezentiranom obliku set proklamacija, nedovoljno jasan i određen. Njegovom sadržajnijom analizom vrlo brzo se identifikuju: brzopletost u sastavljanju, nedorečenost, populizam i potreba da se proizvede „papir“ za (dnevno) političku upotrebu - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<ol>
  <li>STEGA cijeni proklamovanu namjeru da se „promoviše &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;atmosfera dijaloga, saradnje i kompromisa“ i da se „potpisnici obavezuju &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;na konstruktivne javne rasprave &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;o reformama“, ali pitamo da li znaju da su, shodno važećim crnogorskim &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;propisima, upravo oni dužni da &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;sprovode javne rasprave. Istovremeno, sobzirom da „Barometar“ došao sa jedne adrese i da nije rezultat &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;inkluzivnog rada većeg broja subjekata na njegovom sadržaju, pozivamo &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;premijera da javno objavi ko su &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;autori ovog dokumenta.&nbsp;</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>STEGA podržava generalno saopšteni stav „da se svi &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;potpisnici obavežu da podrže &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;predložene reformske i zakonodavne inicijative“. Međutim, iskustvo upućuje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;da aktuelna administracija odbija &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;ozbiljnu i utemeljenu kritiku, prijedloge civilnog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;društva, strukovnih asocijacija, privrede i ostalih subjekata, odbija &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;da raspravlja o primjedbama Predsjednika Države i nerjetko amandmanskim i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;zakonodavnim djelovanjem parlamentarne većine i taktikom „blickriga“ &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;usvaja antievropske zakone i ruši nezavisne insitucije i tim ustavni &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;princip vladavine prava. Posebno navodimo slučajeve kada je STEGA u &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;saradnji sa akademskom zajednicom, stukovnim organizacijama i privredom ukazala na sistemske greške u &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;zakonskim rješenjima kod Fonda PIO, zakona o akcizama, povećanja PDV u &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;turizmu itd,. koje su ugrozile konkurentnost crnogorske privrede.</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>Poziv da se izbjegnu „identitetske teme i druga pitanja &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;koja mogu izazvati etničke i vjerske tenzije i destabilizovati nacionalnu &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;bezbjednost“ je poziv na &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;elementarnu normalnost političkog djelovanja. Stoga umjesto „poziva“ &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;bilo bi, kao znak stvarne namjere, dobro da u političkiim programima &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;subjekata (na koje se ovo odnosi) se izmene odrednice koje upravo sadrže pitanja koja su više od 30 godina &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;kontaminiraju crnogorski politički život i koje su „evropske“ na papiru i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;duboko anitevropske „na terenu“.&nbsp;</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>STEGA pozdravlja poziv iz „Barometra 26“ za „promovisadnje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;regionalne saradnje i pozitivne bilateralne odnose sa državama članicama &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;EU“, ali ostaje ozbiljan upit da li će i na tom dokumentu se naći potpis „<i>perona non grata</i>“, sa kojima ne dijelimo temeljne civilizacijske &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;vrijednosti i strijemljenja.</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>STEGA cijeni dobrim što se u dokumentu poziva na &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;„odlučnost političkih partija da &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;daju prioritet državnom interesu u odnosu na partijski“, ali ne možemo &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;da ne upitamo da li je to priznanje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;da do sada to nije bilo tako. Međutim, ova „programska“ proklamacije ne daje garancije od upravo ovih &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;subjekata da će promjeniti „red prioriteta“, što pripadnike izvornog, autentičnog, trodecenijskog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;pokreta za evropsku, građansku Crnu Goru čini vrlo rezervisanom za <i>blanko </i>podrškom ovim „pokajnicima“. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>Poziv za „ekspertskom podrškom akademske zajednice“ u &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;načelu treba biti pozdravljen, ali životno i poslovno iskustvo nas uči da &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;budemo oprezni, posebno u situaciji kada se tretira ovako ozbiljna tema. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Kad god predlagač nije imao jasnu &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;viziju i strategiju predloženih aktivnosti ili je imao neki drugi &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(skriveni) cilj predlagao je &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;formiranje „radnih grupa“, što je i ovdje slučaj.&nbsp;</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>Posebno je nejasan &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;i problematičan „mehanizam koji bi se detaljno opisao Pravilnikom koji &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;bi bio jednoglasno usvojen na prvom sastanku predsjednika parlamentarnih &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;stranaka“. Ova rečenica jasno &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;demistifikuje „otvorenost“ procesa, jer isključuje kompletan civilni &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;sektor, akademsku zajednicu i ostale koji se pozivaju da podrže dokument, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;a istovremeno treba da djeluju po „Pravilniku političkih stranaka“.</li>
</ol>
<p>&nbsp;- Na kraju ističemo da Crna Gora mora imati utemeljen, nedvosmislen i jasan evropski pokret organizacija i pojedinaca. Saglasno tome, a na temeljnim principima iz svoje Programske Deklaracije STEGA ostaje do kraja posvećena evropskoj agendi Crne Gore i svim svojim djelovanjem daće doprinos uspjehu ovog procesa. Upravo zato izražavamo oprez i ne želimo da budemo uvečeni u „paukovu mrežu“ dobrih proklamacija i nejasnih namjera - zaključuje se u saopštenju.</p>

STEGA: Barometar 26 je proklamacija, nedovoljno jasan i određen

<p>Sindikat zaposlenih u socijalnoj djelatnosti Crne Gore izrazio je zabrinutost zbog nedostatka adekvatnog vrednovanja posla koji obavljaju zaposleni u socijalnoj i dječjoj zaštiti, uprkos dugogodišnjim naporima i apelima. U saopštenju se navodi da su zaposleni u ovoj oblasti godinama bili neprepoznati i marginalizovani, uprkos tome što njihov rad uključuje visoko odgovorne zadatke i pružanje pomoći najugroženijim građanima, od novorođenčadi do starijih osoba.</p>
<p>- Nažalost, sistem socijalne i dječje zaštite se stalno doživljava kao marginalna djelatnost, a suština je da se u njemu krije odgovornost države prema svojim najugroženijim građanima - poručuju iz Sindikata.&nbsp;</p>
<p>Naglašavaju da zaposlenima u socijalnoj zaštiti, uprkos njihovom velikom angažmanu, ljubavi i posvećenosti, često ne pripada odgovarajuća materijalna vrednost. Rad u centrima za socijalni rad podrazumijeva svakodnevnu, složenu i opasnu interakciju sa najugroženijim kategorijama društva, uključujući rad na terenu u kućama, te konstantnu saradnju sa policijom, sudovima, bolnicama i drugim institucijama. Sličnu složenost imaju i poslovi u domovima za starije, koji osim socijalne, uključuju i medicinsku njegu.</p>
<p>Zaposleni u ustanovama koje brinu o djeci u sukobu sa zakonom ili djeci bez roditeljskog staranja, takođe se suočavaju sa visoko zahtjevnim i složenim zadacima, gdje je potrebno pružiti djeci adekvatnu zaštitu, oporavak i podršku. Sindikat je posebno istakao JU Zavod „Komanski most“ kao ustanovu u kojoj je najteže raditi zbog specifične strukture korisnika.</p>
<p>U saopštenju se također ističe da su zaposleni u socijalnoj djelatnosti decenijama čekali da njihovi napori i izazovi budu prepoznati, ali se suočavaju sa niskim koeficijentima za obračun plata. Zbog toga, mnogi radnici napuštaju ovu granu i prelaze na bolje plaćena radna mjesta, dok je i dalje prisutna opasnost od zatvaranja ustanova, naročito u južnoj regiji zbog nedostatka kadrova.</p>
<p>Sindikat ističe da ne traže ništa vanredno, već da se koeficijenti za obračun plata zaposlenih u socijalnoj djelatnosti izjednače sa onima u prosvjeti i zdravstvu, a od Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore traže konkretnu reakciju i početak ozbiljnih pregovora. Iako su tokom razgovora sa ministrom za socijalnu zaštitu, <b>Damirom Gutićem</b>, dobili podršku, i dalje čekaju konkretan odgovor.</p>
<p>- Ako izostane odgovor, smatraćemo to ignorisanjem naših zahtjeva i volje za saradnjom. U tom slučaju, planiraćemo naredne korake -poručuju iz Sindikata, ističući da težak i odgovoran posao koji obavljaju zaslužuje veće poštovanje i bolji društveni položaj.</p>

Sindikat zaposlenih u socijalnoj djelatnosti Crne Gore traži adekvatnu valorizaciju rada

<p>Po mom i ljudskom i profesionalnom utisku nije baš suština u tom zakonodavnom okviru, suština je mnogo dublja, mnogo teža, mnogo ozbiljnija, sistemske prirode -kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat <b>Zdravko Begović</b>.</p>
<p>Femicidom, kao novim krivičnim djelom, smatra Begović, suštinski se ništa ne bi promijenilo, jer u , dodaje on, Krivičnom zakoniku postoji &nbsp;kvalifikovano takvo djelo.</p>
<p>- Kvalifikovani oblik krivičnog djela ubistvo, teško ubistvo, koje ima dispoziciju ko liši člana svoje porodice, ili porodične zajednice, kojeg je prethodno zlostavljao, kazniće se kaznom dugotrajnog zatvora. Ta kazna može biti od najmanje 10 godina, pa čak 30 ili 40 godina. Zakonodavac je to na jedan vrlo kvalitetan način, sa vrlo visokom zakonskom kaznom definisao. Uvođenje sad jednog takvog novog krivičnog djela ne bi promijenilo suštinu. Sa druge strane, ono osnovno krivično djelo koje je vezano za nasilje nad ženama, odnosno porodično nasilje i nasilje u porodičnoj zajednici je, &nbsp;zahvaljujući uticaju nevladinog sektora, javnost je zaista &nbsp;upoznata učestalim situacijama, koje gotovo svakodnevno imamo u porodicama. Sudovi su pooštrili kaznenu politiku, i to na jedan vrlo značajan način, čak imamo i ono obavezno uputstvo vrhovnog državnog tužioca upućeno svim tužiocima, gdje je navedeno da sa posebnom pažnjom i da u velikom broju slučajeva stavljaju predloge za određivanje pritvora - rekao je Begović.</p>
<p>Zakonodavni okvir je uređen na kvalitetan način, smatra Begović, i sudovi su već počeli da primjenjuju zakone &nbsp;i, dodaje on, da podižu ljestvicu kad je, kako kaže, kaznena politika u pitanju.</p>
<p>- Ja, kao pravnik, ne bih imao nešto dodati mimo toga. Po mom i ljudskom i profesionalnom utisku nije baš suština u tom zakonodavnom okviru, suština je mnogo dublja, mnogo teža, mnogo ozbiljnija, sistemske prirode. Kao što svi znate, mi živimo na Balkanu, ta jedna istorija odnos muškarca prema ženi, njegovo pravo da mu žena pripada kao svojina, jeste zaista jedan vrlo ozbiljan, težak i neprijatan problem, koji se može riješiti jedino nekim kvalitetnim pomacima u obrazovanju mladih ljudi, predstavljanju prave slike i odnosa žene u porodici, društvu i jednog strašnog ataka na svijest svih građana Crne Gore, da dožive žene upravo onako kako i zaslužuje i kakvo joj mjesto pripada i gdje bi ona trebala da bude oslonac svake porodice, a ne da bude žrtva vandalstva, divljaštva i primitivizma - istakao je Begović.</p>
<p>Sagovornik Budilnika podsjeća da vjekivima postoji takav odnos prema ženi na ovim prostorima, dodaje on, gdje je primitivizam u jednom znatnom dijelu postojao, makar kad je, kako kaže, žena u pitanju.</p>
<p>- Zaboravljeno je sve ono dobro što je žena činjela i državi Crnoj Gori i muškarcima svim u porodici, pa samim taj odnos i saznanje da je žrtva žena koje nema snage, koja je nemoćna pred muškarcem, koja nema podršku u društvu, praktično daje pravo muškarcu, pod navodnicima, kažem metaforički, da može da radi šta god hoće. Nažalost, to je zaista tako. Ja apelujem na sve strukture našeg društva, naravno na ovu sudsku, prije svega, i tužilačku, da učine sve, da svojim mehanizmima, koje im je zakon omogućio, utiču da toga bude što manje, a naravno, kroz škole i ustanove, institucije, javnost, sredstva informisanja, da se vrši ne samo pritisak, nego jedna vrsta prave predstave o tome šta sve žena može da znači u životu jednog čovjeka i jedne porodice - zaključio je Begović.</p>

Begović: Nasilje prema ženama ukorijenjeno u istoriji odnosa žene i muškarca na Balkanu, neophodna sistemska promjena

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: zakon-o-razvojnoj-banci-crne-gore