Prva sjednica Drugog redovnog jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore održaće se danas na Cetinju sa početkom u podne.
Poslanici bi danas trebalo ponovo da glasaju o zakonu o Razvojnoj banci Crne Gore, koji je predsjednik države Jakov Milatović vratio parlamentu na ponovno odlučivanje.
Na dnevnom redu su i Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o priznavanju i izvršenju stranih presuda u građanskim ili privrednim stvarima, Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodnog sporazuma o razmjeni podataka u svrhe provjere izjava o imovini i Izbori, imenovanja i razrješenja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Poslanici na Cetinju danas ponovo glasaju o zakonu o Razvojnoj banci

Šef kluba poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić poručio je na današnjoj pres koferenciji da ni Poslovnik ni Ustav ne poznaju otkazivanje sjednica.
Njegova poruka je uslijedila nakon što je Skupština odložila sjednicu na kojoj trebalo da se raspravlja o zakonu o razvojnoj banci.
- &nbsp;Sjednica je danas morala biti otvorena. Kada predsjednik vrati zakon na ponovno odlučivanje on se mora naći na prvoj narednoj sjednici i mora se glasati. Koliko treba da budeš politički jadan da u obrazloženju navedeš da je to zbog sumnji da će opozicija opstruirati sjednicu - pitao je Nikolić.
Sjednica je, dodaje, otkazana jer je CBCG tražila da se konsultuje EK prije usvajanja zakona.
- Imamo potpunu anarhiju u Skupštini. Ne održavamo kolegijume niti političke konsultacije. Sve je podređeno dogovorima Mandića i Spajića - poručio je Nikolić.

1250x600

1084x550

Nikolić: Ni Poslovnik ni Ustav ne poznaju otkazivanje sjednica Skupštine, morala je danas biti otvorena

Parlamentarna većina juče je uputila prijedlog predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, čiji je i on potpisnik, da se sjutrašnja sjednica na kojoj je ponovo trebalo da se glasa o prijedlogu zakona o razvojnoj banci Crne Gore (RBCG) odloži za 30. septembar, kako bi se izbjeglo da se rasprava koristi za izborni marketing ususret lokalnim izborima u Gusinju, Podgorici i Kotoru.
Predsjednik države Jakov Milatović vratio je 23. avgusta parlamentu na ponovno odlučivanje zakon o razvojnoj banci, koji je Skupština usvojila 17. avgusta. Nakon toga je Mandić zakazao za 12. septembar vanrednu sjednicu parlamenta na kojoj je trebalo da poslanici ponovo odlučuju o ovom zakonskom rješenju.
- Imajući u vidu raspravu u Skupštini koja je održana 9. septembra, a koja je pokazala da pojedini poslanički klubovi umjesto smislenih diskusija vode izbornu kampanju, često zaobilazeći temu koja je predmet dnevnog reda, smatramo da je neophodno odložiti ponovno glasanje o prijedlogu Zakona o RBCG. Uvažavajući značaj reformi u oblasti ekonomske politike i potrebu za osnivanjem RBCG, smatramo da bi održavanje sjednice u trenutnoj političkoj atmosferi samo poslužilo neodgovornim strukturama da kršenjem Poslovnika isceniraju incident u Skupštini, a sve u svrhu izbornog marketinga – navodi se u prijedlogu poslanika, uz napomenu da očekuju da će 30. septembra uslovi za glasanje biti redovni.
Lokalni izbori u Gusinju zakazani su za nedjelju, u Podgorici i Kotoru za 29. septembar, a u Budvi za 17. novembar.
U dopisu Mandiću najavljuju da predloženi zakon neće biti povučen, već da će biti predmet razmatranju na kraju vanrednog zasijedanja. Time će, kako se navodi, obezbijediti da se u najboljoj mjeri ostvare strateški ciljevi ekonomske politike.
Formiranje RBCG izazvalo je dosta polemike u Parlamentu i javnosti, a iako je opozicija bila stava da je njeno formiranje opravdano, problematizovali su što prijedlog zakona nije prošao javnu raspravu niti je dobio mišljenje Evropske komisije.
<h2>Stav CBCG&nbsp;</h2>
 
Centralna banka (CBCG) kako se navodi u mišljenju, podržava osnivanje RBCG, navodeći da će podsticati razvoj biznisa osiguranjem razvojnih i infrastrukturnih projekata, te osigurati izvoz od netržišnih rizika. Ipak, s druge strane, problematizuje više pitanja, među kojima su djelatnosti koje obavljaju i komercijalne banke. Poslanici prije prvog glasanja o ovom zakonu nijesu imali informaciju o stavu CBCG.
CBCG je ocijenila da bi RBCG, na način predviđen ovim zakonskim tekstom, bila u povlašćenom položaju što bi moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora. Problematizovano je pitanje uzimanja depozita, platnog prometa te načina izbora rukovodstva RBCG. Deponentni ne bi bili zaštićeni na način na koji su zaštićeni kod komercijalnih banaka, a ocijenjeno je i da bi to što će RBCG imati veću aktivu od šest banaka i osnivački kapital iznad ukupnog kapitala osam banaka, moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora i likvidnost banaka.
CBCG je ocijenila da bi trebalo da bude uključena u imenovanje članova organa RBCG, dodajući da bi njihovo djelovanje kroz stručan i profesionalan pristup u cilju procjene ispunjenosti uslova bilo od presudnog značaja za zaštitu svih povjerilaca i deponenata, kao i državnog budžeta. Osim toga, ukazali su da je potrebno pribaviti mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
Da Fond za zaštitu depozita (FZD) ne bi garantovao za položene depozite građana, Pobjedi je ranije potvrdio direktor Vojin Vlahović. U mišljenju CBCG se postavlja pitanje da li bi deponenti, koji nijesu dovoljno informisani, mogli razlikovati RBCG od drugih banaka, imajući u vidu da će ih motivisati veće kamatne stope te da li bi bili svjesni da za njihove depozite neće garantovati FZD.
Vlahović je Pobjedi kazao da predloženim zakonskim rješenjem nije jasno definisano da li se planiraju depoziti fizičkih ili pravnih lica ili državnih organa i drugih subjekata.
-Pored toga, članom 4 Prijedloga zakona predviđeno je da država jemči za obaveze RBCG, osim za depozite, dok je članom 9 stav 5 Prijedloga zakona propisano da primanje, raspolaganje i zaštitu depozita propisuje Vlada Crne Gore, iako je to materija koju treba regulisati zakonom. Dakle, prema odredbama predloženog zakona, RBCG ne bi bila dio uspostavljenog sistema zaštite depozita, niti bi Fond za zaštitu depozita garantovao za položene depozite - kazao je ranije Vlahović Pobjedi.
<h2>Nedostatak kontrole&nbsp;</h2>
 
Da je problem to što se RBCG poistovjećuje sa komercijalnim bankama, te što je isključena iz sistema kontrole bankarskog sistema, ukazao je i predsjednik Jakov Milatović koji je odbio da potpiše ukaz o ovom zakonu koji su izglasala 44 poslanika. I on je stava da je neophodno mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
- Mišljenja sam da se u ovako definisanom modelu postavlja pitanje sigurnosti i zaštite prava deponenata. Nadalje, Zakon nedovoljno jasno definiše i druga važna pitanja, kao što su javnost rada RBCG, uloga CBCG u kontroli njenog poslovanja i izvještavanja, kao i u imenovanju članova organa upravljanja ovom institucijom. Napominjem da nedovoljan stepen kontrole CBCG, kao regulatora, nad radom RBCG ne doprinosi transparentnosti niti usklađenosti sa domaćim i evropskim propisima. Ovako definisan način poslovanja, može dovesti u pitanje finansijsku stabilnost i efikasnost ove institucije. Zbog svega navedenog, vraćam zakon na ponovno odlučivanje i apelujem na Skupštinu Crne Gore da pažljivo razmotri predloženo rješenje kako bi jedna važna institucija, kao što je RBCG, bila utemeljena na zakonu koji je donijet na transparentan način i usaglašen sa najboljim evropskim praksama – zaključuje se u Milatovićem obrazloženju.

Sumnjaju da će opozicija iscenirati incident, zarad izbornog marketinga

&nbsp;Povodom novog saopštenja Akcije za socijalnu pravdu (ASP), plasiranog na portalu RTCG, biznismen Aleksandar Mijajlović ponovo se obratio javnosti zbog, kako kaže, još jednog pokušaja te NVO da manipuliše činjenicama i izvuče proizvoljne zaključke iz sudskog dokumenta, u očiglednoj namjeri da ga diskredituje, iako je kako podsjeća privatno lice, a ne javni funkcioner.
- ASP se poziva na rješenje Višeg suda u Podgorici, ali propušta da navede ključnu činjenicu - da je Sud odbio predlog Specijalnog državnog tužilaštva za blokadu stana koji je moja kćerka dobila kao poklon, jer je stan stečen osam godina prije navodnog perioda kriminalne aktivnosti (2019 – 2021). Sud jasno konstatuje da postoji kupoprodajni ugovor, ugovor o poklonu, te da bi blokada te imovine "mogla narušiti princip pravne sigurnosti i dovesti u pitanje legitimno stečena imovinska prava".&nbsp;
Postavljam javno pitanje ASP-u: šta je uopšte svrha iznošenja imovinskog kartona privatnog lica u javnost? Po kom zakonu, ili moralnom principu, oni sebi daju za pravo da objavljuju detalje o ličnim računima, prihodima i imovini lica koje nije javni funkcioner – navodi Mijajlović u reagovanju.
Prema njegovim riječima, sve transakcije koje ASP navodi - od uplata na računima do kupoprodaje stana - su evidentirane, zakonite i oporezovane.&nbsp;
- Da, sve to stoji, novac je bio moj, podignut sa mojih računa, korišćen u okviru mojih prava, i za svaki cent su uredno plaćeni porezi državi Crnoj Gori. Šta ASP pokušava da insinuira time što objavljuje te podatke. Da privatno lice ne može trošiti svoj novac? U tom kontekstu, moram upozoriti na ozbiljno moguće kršenje više zakonskih i međunarodnih normi, osim onih koje sam već pomenuo u svom prvom reagovanju – kaže Mijajlović.&nbsp;
Potom navodi da Zakon o zaštiti podataka o ličnosti Crne Gore izričito zabranjuje obradu i objavljivanje ličnih podataka bez pravnog osnova i saglasnosti lica na koje se ti podaci odnose. Podaci o računima, prihodima, prometima i imovini su nesporno lični podaci i njihovo neovlašćeno objavljivanje može predstavljati povredu zakona.
Mijajlović podječa i na član 8 Evropske konvencija o ljudskim pravima koja garantuje pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, doma i prepiske. Evropski sud za ljudska prava više puta je potvrdio da neovlašćeno objavljivanje imovinskih i finansijskih podataka privatnih lica, van dokazane potrebe javnog interesa, predstavlja povredu prava na privatnost.
- ASP, kao nevladina organizacija, nema pravni osnov, niti ovlašćenje, da vodi paralelne „finansijske istrage“, vrši kvazisudske analize ili objavljuje selektivne i nepotpune dijelove sudske dokumentacije s očitom namjerom da diskredituje lice koje nije javni funkcioner. Još jednom podsjećam javnost na očigledne nelogičnosti i manipulacije te NVO. 
ASP je pokušala insinuirati da je stan kupljen tokom perioda navodnih kriminalnih radnji, iako Viši sud nedvosmisleno utvrđuje da je stan kupljen 2011. godine, osam godina prije navodnog krivičnog perioda. 
ASP prenebregava ključni zaključak suda da ne postoji direktna veza između predmetne imovine i navodnih kriminalnih aktivnosti, što je osnovni uslov za privremene mjere. 
ASP komentariše disproporciju prihoda i imovine, ali i sama preskoči da je sud konstatovao kako se ta analiza ne proteže na period prije 2011. godine, čime ne daje cjelovit uvid u moju poslovnu i finansijsku prošlost – navodi Mijajlović.
On ukazuje da se inicijali njegove kćerke koriste „radi zaštite identiteta“, dok se istovremeno objavljuju svi detalji imovine koji jasno ukazuju o kome se radi – što, kako navodi, dodatno potvrđuje manipulativnu namjeru.
&nbsp;- Očigledna je intencija ASP-a da kroz selektivno tumačenje sudskih dokumenata i bez ikakvog znanja o ekonomiji, poreskom sistemu i pravnim normama, stvori atmosferu linča, u kojoj je unaprijed odlučeno ko je kriv. Poručujem javnosti, i ASP-u: ja nijesam javni funkcioner, nijesam trošio novac građana, već svoj zarađeni i oporezovani novac. Zašto onda konstantno targetiraju mene, a ne, recimo, zvanične izvještaje o trošenju budžetskih sredstava? Kome smeta što sam uspješan privatnik? Na kraju, ostavljam građanima da prosude da li je cilj ovakvih saopštenja bilo objektivno informisanje, ili je na djelu kampanja protiv lica koje im je očigledno meta, a da pri tom ne nude ni pravnu, ni logičnu, ni moralnu osnovu za takav linč. A institucijama nadležnim za zaštitu prava i sloboda poručujem zaštita privatnosti i zakonitost postupanja ne mogu biti selektivne. Jer pravda je spora i dostižna – poručio je Mijajlović.

Mijajlović: Gruba povreda crnogorskih zakona i evropskih normi jer sam privatnik

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković najavio je da će podnijeti krivičnu prijavu protiv poslanika Demokrata Momčila Lekovića zbog, kako tvrdi, lažnog prijavljivanja i narušavanja ličnog i profesionalnog ugleda.
Reakcija Vukovića uslijedila je nakon Lekovićevog saopštenja, u kojem je naveo da je glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću dostavio informaciju o sumnji da je Vuković, dok je obavljao funkciju gradonačelnika Podgorice, učestvovao u zloupotrebama koje su navodno dovele do milionske štete po gradski budžet i preduzeće „Putevi“.
- Zbog današnjeg prizemnog napada na moj lični i profesionalni ugled, očito motivisanog pokušajem spašavanja njegovog raspadajućeg političkog subjekta u susret izborima u Nikšiću, protiv poslanika Momčila Lekovića podnijeću krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje - naveo je Vuković, pozivajući se na relevantne odredbe Krivičnog zakonika.
U svom obraćanju, Leković je istakao da postoji osnovana sumnja da su Vuković, bivši gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan, nekadašnji direktor „Puteva“ Radenko Bulatović i bivša sekretarka u Glavnom gradu Lazarela Kalezić, zaključivanjem nezakonitih ugovora 2020. godine, oštetili preduzeće „Putevi“ d.o.o. Podgorica i sam Glavni grad.
Prema njegovim navodima, ova &nbsp;grupa je radovima na putnom pravcu Barjamovica – Bandići – Komani pričinila materijalnu štetu, dok je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, kako tvrdi Leković, time pribavljena imovinska korist u iznosu od gotovo 250 hiljada eura.

Vuković najavio krivičnu prijavu protiv Lekovića: "Prizemni napad uoči izbora u Nikšiću"

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u januaru je iznosio 56,32 miliona EUR, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 34,51 milion EUR, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG). 
 
 Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, u januaru je iznosio 21,81 milion EUR, što je 62,86 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. 
 
 - Ukupan priliv stranih direktnih investicija manji je 34,49 odsto u odnosu na uporedni period - navodi se u Biltenu. 
 
 Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 12,61 milion EUR, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 21,9 miliona. 
 
 Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 38,2 miliona EUR, što čini 67,83 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 30,05 miliona EUR, a u preduzeća i banke 8,15 miliona EUR. 
 
 Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 17,42 miliona EUR, što je 45,4 odsto manje nego u januaru prošle godine. Preostalih 1,25 odsto se odnosilo na ostala ulaganja.

Neto strane direktne investicije u januaru 62,86% manje nego prošle godine

Američki predsjednik Donald Tramp otpustio je generala Timotija Hauga sa mjesta direktora Nacionalne agencije za bezbjednost (NSA), tvrde dva zvaničnika upoznata sa odlukom, a Demokrate iz Kongresa su osudile uklanjanje nestranačkog zvaničnika sa vrhovne bezbjednosne pozicije.
Haug, general Vazduhoplovstva koji je takođe šef Američke sajber komande, otpušten je zajedno sa Vendi Nobl, njegovom zamjenicom u NSA.
- General Haug je služio našoj zemlji u uniformi, sa čašću i odlikovanjem, više od 30 godina. U vrijeme kada se Sjedinjene Države suočavaju sa neviđenim sajber prijetnjama, kao što je sajber napad Slani Tajfun iz Kine tako jasno naglasio, kako njegovo otpuštanje čini Amerikance sigurnijim? - izjavio je senator Mark Varner, potpredsjednik Odbora za obavještajne poslove Senata.
Slani Tajfun je bio veliki kineski hakerski incident koji su zakonodavci nazvali najvećim telekomunikacionim hakovanjem u istoriji SAD.
Medijske kuće, uključujući Vašington Post, izvijestile su o otpuštanju kasno sinoć, navodeći sadašnje i bivše američke zvaničnike, koji su rekli da ne znaju razlog za Haugovo otpuštanje ili premještanje Nobl.
Nobl je premještena na posao u kancelariji Podsekretara odbrane za obavještajne poslove Pentagona, navodi Post. NSA je dio Ministarstva odbrane SAD.
Zamjenik Američke sajber komande Vilijam Hartman imenovan je za vršioca dužnosti direktora NSA, a Šila Tomas, koja je bila izvršna direktorka u NSA, imenovana je za vršioca dužnosti zamjenika, navodi list.
Pentagon i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar. Tramp je rekao da želi da njegova administracija bude popunjena onima koji podržavaju njegove stavove.
- Uvijek ćemo otpustiti ljude – ljude koje ne volimo ili ljude koji iskorištavaju, ili ljude koji možda imaju lojalnosti prema nekom drugom - rekao je novinarima u avionu Air Force One u četvrtak.
<h2>Haug nije bio na Signal četu</h2>
Predstavnik Demokrata iz Konektikata, Džim Hajms, koji je rangirani član Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma, takođe je izdao saopštenje osuđujući otpuštanje i tražeći objašnjenje.
- Poznajem generala Hauga kao poštenog i direktnog lidera koji je slijedio zakon i stavljao nacionalnu bezbjednost na prvo mjesto – bojim se da su upravo te osobine mogle dovesti do njegovog otpuštanja u ovoj Administraciji - rekao je Hajms.
Mark Varner, demokrata iz Virdžinije, primijetio je da, za razliku od nekih drugih vrhovnih zvaničnika Trampove administracije, Haug nije bio na diskusiji o vojnim planovima na komercijalnoj aplikaciji za razmjenu poruka Signal, u koju je slučajno bio uključen novinar.
- Takođe je zapanjujuće da bi predsjednik Tramp otpustio nestranačkog, iskusnog lidera Nacionalne agencije za bezbjednost, dok još uvijek ne poziva na odgovornost nijednog člana svog tima za curenje povjerljivih informacija na komercijalnoj aplikaciji za razmjenu poruka - rekao je Varner u svom saopštenju.
Tramp je otpustio više visokih zvaničnika u američkim agencijama i instalirao lojaliste od početka svog drugog mandata 20. januara.
Ilon Mask, koji predvodi napore Trampove administracije da smanji i pojednostavi radnu snagu savezne vlade, posjetio je NSA prošlog mjeseca kako bi se sastao sa Haugom.
NSA je jedna od vodećih obavještajnih agencija Sjedinjenih Država i koristi vrhunsku, specijalizovanu tehnologiju i sisteme za prikupljanje i analizu obavještajnih podataka. Američka sajber komanda izvodi i ofanzivne i defanzivne operacije i nadgleda mreže Ministarstva odbrane.

Tramp otpustio direktora NSA

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: zakon-o-razvojnoj-banci-crne-gore