Novinarka Radio televizije Crne Gore Tanja Šuković dobila je spor protiv te medijske kuće jer je utvrđeno da je suprotno zakonskim odredbama raspoređena na mjesto šefice dokumentacije.
Viši sud je potvrdio odluku Osnovnog i odbacio žalbu Javnog servisa kao neosnovanu.
U obrazloženju Viši sud navodi da je prvostepena odluka donijeta bez bitnih povreda odredbi parničnog postupka.
- Utvrđeno je da u ponudi za zaključenje aneksa ugovora o radu nedostaju odlučni razlozi zbog kojih se tužilja raspoređuje na novo radno mjesto, odnosno da nije dovoljno kao razlog za raspoređivanje navesti popunjavanje slobodnog radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno usljed ostvarenja prava na starosnu penziju dotadašnjeg zaposlenog - navodi se u obrazloženju odluke.
Iz tih razloga tužbeni zahtjev Šuković je usvojen, a poništen sporni aneks.
U obrazloženju odluke piše i da je sud imao u vidu da je autonomno pravo poslodavca da raspoređuje zaposlene po sopstvenoj procjeni, ali da je dužan da se pridržava imperativnih normi Zakona o radu.
Sud je ukazao da je u ponudi za zaključenje aneksa ugovora o radu trebalo da budu navedeni stvarni konkretizovani razlozi za premještaj, a sve kako bi se izbjegle eventualna zloupotreba ovog prava od poslodavca na štetu zaposlenog.
Dodaje se da se u nedostatku valjanog obrazloženja u ponudi za zaključenje aneksa ugovora o radu, ne mogu prihvatiti žalbeni navodi prema kojima je raspored Šuković uslijedio iz razloga što je Javni servis smatrao da će njena znanja i iskustva doprinijeti poboljšanju rezultata rada.&nbsp;
- Ovo, posebno kod činjenice da je tužilja u svom iskazu navela da radno mjesto na kojem je raspoređena podrazumijeva izdavanje i zavođenje kaseta koje više nijesu u upotrebi u RTCG, jer je RTCG digitalizovana prije nekoliko godina, da su uslovi na tom radnom mjestu loši, da se kancelarija nalazi u suterenu, da tužilja nije imala svoj radni sto, ni stolicu, a o računaru da ne govori – navodi se u obrazloženju presude Višeg suda.
S tim u vezi, kako se dodaje, okolnost da je za navedeno radno mjesto na koje je Šuković raspoređena predviđen isti stepen stručne spreme, irelevantno je kod činjenice, na koju se opravdano ukazuje, da navedeno radno mjesto predviđa bitno drugačije radne zadatke, uslove rada, radno iskustvo, koeficijent i visinu zarade, u odnosu na radno mjesto koje je obavljala prije nezakonitog raspoređivanja spornim Aneksom.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

RTCG Tanju Šuković nezakonito rasporedio na mjesto šefice dokumentacije

Poslanice Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur su podnijele Amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu kojim se predviđa produženje prava na roditeljsko odsustvo za 180 dana u slučaju kada oba roditelja podjednako koriste ovo pravo.
To znači da kada oba roditelja iskoriste pravo na roditeljsko odsustvo u jednakim djelovima, dobiće dodatnih šest mjeseci odsustva sa posla.
Na ovaj način bi se, smatraju Pejović i Ćinćur, osigurao balans privatnog i poslovnog života roditelja i povećala uključenost očeva u odgajanje djece.
- Imajući u vidu i statističke podatke koji pokazuju da je u 2024. godini samo četiri odsto muškaraca koristilo ovo pravo, neophodna je izmjena regulative koja bi obezbijedila veće korišćenje roditeljskog odsustva od strane muškaraca. Nažalost, u patrijarhalnim društvima, kakvo je i naše, teret podizanja djece, koji se najviše ogleda u neplaćenom radu, pada na ženu. Podaci UNDP-ja govore da sve žene tokom života osam do 12 godina provode u kućnim poslovima - kazale su Pejović i Ćinćur.
Podsjećaju i na obavezu Crne Gore da implemenira Direktivu EU 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života u cilju usklađuvanja domaćih propisa sa onim u zemljama EU.
Ova Direktiva propisuje da oba roditelja moraju iskoristiti pravo na roditeljsko odsustvo, što je kod nas skoro pa izuzetak.
- Predloženim amandmanom se olakšava usklađivanje porodice i karijere. Takođe, ovo zakonsko rješenje omogućava građanima da razvijaju karijeru i porodični život, uz istovremeno povećanje njihove opšte dobrobiti”, zaključuju u saopštenju.

Portal ETV

Pejović i Ćinćur predložile duže roditeljsko odsustvo ako oba roditelja podjednako koriste to pravo

Usvojene izmjene Zakona o radu osmišljene su sa ciljem unapređenja poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, kroz jasnije definisanje prava i obaveza poslodavaca i zaposlenih, kazala je ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Nišić je to kazala na “MFIC Talks” događaju, koji je organizovao Savjet stranih investitora u Crnoj Gori, povodom usvojenih izmjena Zakona o radu. 
 
- Izmjene Zakona o radu osmišljene su s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta kroz jasnije definisanje prava i obaveza poslodavaca i zaposlenih - rekla je Nišić. 
 
Ona je dodala je da je novim zakonom uvedeno razlikovanje minimalne zarade u odnosu na kvalifikaciju radnika, čime se, uz podršku poslodavaca, jača socijalna pravda na tržištu rada. 
 
Nišić je naglasila važnost Nacionalne komisije za sprečavanje zloupotreba bolovanja, koja će, kako je navela, pomoći u otkrivanju nepravilnosti u toj oblasti. 
 
Ona je pojasnila i neka od rješenja koja su posebno interesovala predstavnike kompanija članica Savjeta, osvrćući se na pitanje angažovanja sezonskih radnika. 
 
Nišić je najavila novi Zakon o stalnom sezoncu, koji će, kako je podsjetila, omogućiti fleksibilnije zapošljavanje u sektorima kao što su turizam i poljoprivreda, gdje je manjak radne snage izražen. 
 
- Ovaj zakon ima za cilj povećanje stope zaposlenosti i poboljšanje poslovnog ambijenta kroz efikasnije regulisanje sezonskog rada - kazala je Nišić. 
 
Predsjednik Odbora direktora Savjeta, Tamaš Kamaraši, podsjetio je da MFIC Talks koncept ima za cilj da približi predstavnike donosilaca odluka i stranih investitora, što je, kako je naveo, osnov za uspostavljanje kvalitetnog dijaloga i intenzivnije saradnje. 
 
- Usvojene izmjene Zakona o radu direktno utiču na cjelokupni poslovni ambijent u zemlji. Zbog toga je bilo izuzetno važno da danas od ministarke Nišić dobijemo dodatna pojašnjenja, kao i da približimo stavove naših kompanija članica - rekao je Kamaraši. 
 
On je istakao da mu je drago što Nišić podržava i razumije važnost dijaloga između Vlade i privrede, a posebno u procesu kreiranja zakonodavnog okvira koji treba podsticati investicije i doprinositi održivom ekonomskom razvoju Crne Gore. 
 
U sapštenju se navodi da su događaju prisustvovali predstavnici kompanija članica Savjeta, kao i da je to bila prilika da neki od najznačajnijih stranih investitora iznesu stavove i postave pitanja u vezi sa uticajem novih zakonskih rješenja na poslovno okruženje i tržište rada u Crnoj Gori. 
 
Dodaje se da MFIC Talks koncept podržavaju patron članice Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori: Crnogorska komercijalna banka (CKB), One Crna Gora, Jugopetrol, Adriatic Marinas – Porto Montenegro, Luštica Bay i Ekonomik Accountants. 
 
Kako je saopšteno, Savjet stranih investitora postoji 15 godina i okuplja 41 kompaniju koje zajedno generišu oko 30 odsto crnogorskog BDP-a.

Zakon o radu izmijenjen sa ciljem unapređenja poslovnog ambijenta

Unija slobodnih sindikata (USSCG) pozvala je sve poslanike u Skupštini da glasaju za predložene izmjene Zakona o radu i time omoguće zaposlenima da, ukoliko to žele, ostanu na tržištu rada do navršenih 67 godina života.
- Povodom Predloga izmjena i dopuna Zakona o radu kojim je, pored ostalog, predloženo vraćanje starosne granice za prestanak radnog odnosa sa 66 na 67 godina života za zaposlene u realnom sektoru, USSCG upućuje javni apel svim poslanicima u Skupštini da glasaju za predloženu izmjenu i time iskažu odgovornost prema hiljadama građana koji žele da ostanu na tržištu rada do 67 godine života radi zaštite svog i ekonomsko-socijalnog položaja svojih porodica - rekli su iz Unije. 
 
Iz Unije su podsjetili da se u konkretnom slučaju ne radi o povećanju starosne granice za odlazak u penziju, sa čim se najviše špekuliše, jer se ta granica uređuje Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) i trenutno iznosi 65 godina kako za žene, tako i za muškarce. 
 
- Zakon o radu, za čiju se izmjenu zalažemo, ne propisuje uslove za sticanje prava na starosnu penziju osiguranika. Odredba zakona o kojoj je u konkretnom slučaju riječ, isključivo, propisuje uslove kada zaposlenom, bez obzira na njegovu ili volju poslodavca, radni odnos mora prestati po sili zakona - dodali su iz Unije. 
 
Kako su objasnili, predloženom izmjenom Zakona o radu omogućava se zaposlenima da, isključivo ukoliko oni to žele, mogu ostati na tržištu rada do navršene 67 godine života. 
 
Ukoliko, pak, ne žele da ostanu na tržištu rada, zaposleni mogu prije navršenih 67 godina života, sticanjem potrebnih uslova, ostvariti Ustavom i zakonom garantovano pravo na penziju. 
 
- U cilju potpunog informisanja poslanika u Skupštini, naglašavamo da je predložena norma rezultat 100 odsto kompromisa socijalnih partnera postignutog kroz skorašnji proces izrade izmjena i dopuna Zakona o radu, i zapravo je potvrda kompromisa koji je postignut još 2020. godine kada je stupio na snagu novi Zakon o radu. Ova norma, koja je dakle i 2020. godine bila kompromis socijalnih partnera, izmijenjena je bez konsultacije sa istima od većine poslanika u Skupštini 2021. godine, kada je na hiljade naših kolega bilo prinuđeno da, bez prethodne najave i upozorenja, napusti tržište rada, uprkos svojim kreditnim zaduženjima, potrebama, ličnim i profesionalnim planovima - rekli su iz Unije. 
 
Istovremeno, kako su naveli, snižavanjem starosne granice za prestanak radnog odnosa po sili zakona sa 67 na 66 godina, na naprijed pomenuti način, napravljena je svojevrsna diskriminacija prema zaposlenima u realnom sektoru u odnosu na državne i lokalne službenike i namještenike koji u skladu sa posebnim zakonima mogu da, ukoliko to žele, rade do navršenih 67 godina života. 
 
- Osim toga, ukoliko se ne usvoji predložena izmjena Zakona o radu, hiljade naših kolega koji su uzeli dugoročne kredite planirajući da će da rade 67 godine, biće primorani da jednu godinu vraćaju te kredite od penzije, što podrazumijeva duplo manje primanje u odnosu na zaradu, pa samim tim i dovođenje u težak ekonomsko-socijalni položaj. Javna je tajna da je starosna granica za prestanak radnog odnosa po sili zakona snižena sa 67 na 66 godina života iz političkih razloga, jer za takvo postupanje i nije bilo nijednog valjanog obrazloženja - rekli su iz Unije. 
 
Iz te sinikalne centrale su kazali da se svih prethodnih godina, pa i danas, brojne kolege obraćaju USSCG sa pitanjem kada će se ova norma vratiti u pređašnje stanje i zaista je krajnje vrijeme da se zaposlenima vrati alternativa koju su imali, a koja im je otvarala veće životne mogućnosti. 
 
Davanjem mogućnosti zaposlenima da sami biraju da li će otići u penziju sa sticanjem uslova koje propisuje Zakon o PIO, ili će nastaviti da rade do sticanja uslova za prestanak radnog odnosa po sili zakona, u skladu sa Zakonom o radu, trebalo bi cijeniti kao benefit, što jeste. 
 
Ovakvu mogućnost, kako su rekli iz Unije, ponajmanje bi trebalo vezivati za političke interese i namjeru da se određenim javnim funkcionerima, kako se to u javnosti prikazuje, omogući duži ostanak na funkcije. 
 
USSCG se, kako su kazali, preko jedne decenije zalaže za uvođenje sistema odgovornosti na svim nivoima koji bi, da su primjenjivani, svakog neodgovornog pojedinca koji radi na štetu društva i budžeta, sankcionisali i udaljili sa funkcije koju obavlja, bez obzira na uslove za sticanje prava na penziju i/ili uslove za prestanak radnog odnosa po sili zakona. 
 
- Sa druge strane ovu temu nikako ne bi trebalo povezivati sa nemogućnošću mladih da pristupe tržištu rada jer njihove starije kolege, kako se često navodi, ne žele da napuste svoje radno mjesto. Pristup mladima tržištu rada u Crnoj Gori ograničen je prvenstveno postojanjem nepotizma i kronizma što potvrđuju i brojna istraživanja rađena na temu zapošljavanja i zaposlenosti - navodi se u saopštenju. 
 
U konačnom, izbor da ostanu na tržištu rada do 67 godine života biraju isključivo zaposleni koji su na to primorani, jer jedna godina duže na tržištu rada znači jednu godinu manje pukog preživljavanja sa penzijom koja bi ih sledovala. 
 
- Stoga, USSCG apeluje na sve poslanike u Skupštini da glasaju za predložene izmjene Zakona o radu i time omoguće zaposlenima da, ukoliko to žele, ostanu na tržištu rada do navršenih 67 godina života i time daju doprinos zaštiti ekonomsko-socijalnom položaju tih zaposlenih sa jedne, a sa druge strane pokažu odgovornost ka otklanjanju diskriminacije između zaposlenih u javnom i realnom sektoru koja se godinama unazad sve više produbljuje, kako u pogledu uslova za prestanak radnog odnosa, tako i u pogledu visine zarada i uslova rada. Očekujemo da oni to urade i zbog javnog deklarisanja da sve odluke koje donose, donose za dobrobit građana, a ovo je upravo jedna od njih - zaključuje se u saopštenju.

Vratiti pravo zaposlenima da ukoliko to žele ostanu na tržištu rada do 67 godine

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar mjestimično umjeren do pojačan, sjeverozapadni i zapadni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do devet, a najviša dnevna od devet do 18 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 18 stepeni

I u ovoj izbornoj kampanji Agencija za sprečavanje korupcije i šira javnost bile su svjedoci pojedinih oblika funkcionerske kampanje koji, prema važećim zakonskim odredbama, nisu izričito zabranjeni – rečeno je Pobjedi iz ove institucije.
Ni samo nekoliko dana prije izlaska na birališta građana Herceg Novog i Nikšića, visoki državni funkcioneri ne prestaju sa korištenjem resursa koji im po tom osnovu pripadaju, ali za potrebe predizbornih kampanja.
<h2>BEZ PREJUDICIRANJA</h2>
Posljednja u nizu spornih poteza bila je konferencija za novinare održana u srijedu u Skupštini Crne Gore, čija su tema bili incidenti vezani za skup koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Naime, lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić pozvao je na ovaj događaj zajedno sa predsjednikom Demokratske narodne partije Milanom Kneževićem i poslanikom NSD-a Markom Kovačevićem. No, sporno je što je Mandić to učinio sa visoke državne pozicije, kao predsjednik Skupštine.
Tim povodom Pobjeda je uputila pitanja ASK-u da li se ovakav događaj može smatrati zloupotrebom pozicije s obzirom na to da je tema bila isključivo vezana za predizborne aktivnosti u Nikšiću.
– ASK neće prejudicirati konkretan slučaj, ali ukazuje da će, ukoliko utvrdi da je došlo do aktivnosti koje bi mogle biti u suprotnosti sa zakonom, preduzeti sve mjere iz svoje nadležnosti kako u ovom tako i u svim drugim slučajevima – ističe se u odgovoru iz ove institucije.
S obzirom na to, iz ASK-a su ponovili apel upućen donosiocima odluka da „usvoje pravila koja će dodatno osnažiti integritet izbornog procesa“.
– Agencija za sprečavanje korupcije je više puta javno apelovala i dostavljala konkretne prijedloge Skupštini Crne Gore u cilju unapređenja Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Novim zakonskim rješenjima trebalo bi jasno propisati zabrane koje se odnose na funkcionersku kampanju, odnosno ponašanje javnih funkcionera tokom izborne kampanje – pojasnili su iz ove agencije.
Uz to, kako je ranije rečeno Pobjedi iz te institucije, ukazuju da su kroz tijesnu saradnju sa nadležnim institucijama, NVO sektorom, medijima i međunarodnim partnerima već dostavili prijedloge izmjena tog zakona, ali su one i dalje u fazi izrade.
<h2>ASK PRATI</h2>
ASK je tada potvrdio kako u kontinuitetu provjeravaju slučajeve eventualnog sukoba interesa javnih funkcionera u vezi sa lokalnim izborima koji će biti održani ovog vikenda.
– Zakonom je jasno propisano da javni funkcioneri ne smiju privatni interes stavljati iznad javnog. U skladu s tim, ASK daje mišljenja na zahtjev funkcionera, djeluje preventivno kako bi smanjio broj potencijalnih situacija sukoba interesa i pokreće postupke kada utvrdi sumnje u kršenje zakona – rečeno je našem listu iz te institucije.
Podsjetili su i kako su „posvećeni dosljednoj primjeni zakonskih propisa u cilju zaštite integriteta izbornog procesa, sprečavanja zloupotreba i obezbjeđivanja transparentnosti upotrebe javnih resursa, kao i osiguravanja transparentnosti rada javnih funkcionera“.
Prema važećem zakonodavnom okviru, zabranjene su dvije vrste funkcionerske kampanje. Kako nam je rečeno iz ASK-a, prva predstavlja zloupotrebu službenih prostorija. Naime, ako svi učesnici izbornog procesa nemaju jednak pristup, službene prostorije se ne smiju koristiti za pripremu i realizaciju kampanje. Druga zabrana tiče se angažovanja javnih funkcionera u izbornim kampanjama tokom radnog vremena.
Ovakve zabrane odnose se i na zaposlene u državnim organima, organima državne uprave, kao i lokalnim samoupravama, lokalnim upravama te javnim preduzećima, javnim ustanovama i državnim fondovima.
No, postoje i izuzeci. Ova ograničenja se ne odnose na poslanike i odbornike, jer su oni na svojim pozicijama kao politički predstavnici.
Trenutno važećom zakonskom regulativom ustanovljene su i sankcije u slučajevima kršenja definisanih pravila, prevashodno za finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja.
– Kada te radnje mogu da naruše integritet institucija i izbornog procesa, ASK javno ukazuje i apeluje na odgovorno ponašanje, koristeći svoj autoritet da podigne standarde transparentnosti i etičkog djelovanja – ukazali su iz te institucije.
<h2>SLUČAJEVI</h2>
ASK je proteklih nekoliko godina već više puta davao svoj stav o tome da li su javni funkcioneri prekršili Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja učešćem u predizbornim aktivnostima.
Podsjećamo, nekadašnji premijer Dritan Abazović i aktuelni predsjednik Jakov Milatović su svojevremeno „označeni“ upravo zbog ovakvog tipa prekršaja. Abazović je prijavljen zbog aktivnosti koje se odnose na izbornu promociju u toku radnog vremena, pred parlamentarne izbore održane 11. juna 2023. godine. Na sličan način je kao nezakonito bilo definisano učešće Milatovića u susret izborima koji su u Glavnom gradu održani 29. septembra prošle godine, pošto se u toku radnog vremena bavio promotivnim aktivnostima vezanim za listu „Za bolju Podgoricu“.
U oba slučaja, ASK je utvrdio da zakon nije prekršen, jer dvojica visokih državnih funkcionera kao šefovi Vlade, odnosno države nemaju zakonski propisano radno vrijeme koje bi ih ograničavalo u aktivnostima koje se odnose na promociju izbornih lista.
Milatoviću je pak stiglo drugačije rješenje nakon što je snimao promotivni video „Predsjednik Milatović – Moć je u vašim rukama“ u službenim prostorijama koje koristi, jer je i ta aktivnost bila vezana za predizbornu kampanju u Podgorici. U tom slučaju ASK je naveo da je prekršen član 36 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja koji zabranjuje „korišćenje prostorija državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i organa lokalne uprave, javnih ustanova, državnih fondova i privrednih društava čiji je osnivač ili većinski ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave za pripremu i realizaciju aktivnosti kampanje, ukoliko se isti uslovi ne obezbijede svim učesnicima u izbornom procesu“.
Iako izbori u Nikšiću i Herceg Novom svojim značajem i uticajem nisu ni primaći onim održanim krajem septembra u glavnom gradu, izvjesno je da će ASK imati posla u provjeravanju eventualnih kršenja zakona. Jer svima je bilo jasno da su u kampanjama bili korišteni brojni resursi ne samo na lokalnom već i na državnom nivou. No, do odluke Agencije svi će, kao i do sada, ukazivati na tuđe greške, a zaboravljati na svoje.&nbsp;

ASK: Svjedočimo funkcionerskim kampanjama, ali one još nisu zakonom zabranjene

Stanko Čvorović, Radovan Guzina i Miloš Janjušević kod kojih je policija preksinoć na Graničnom prelazu Ranče pronašla 40.000 eura, javnosti su od ranije poznati kao samoprozvane „nikšiće kobre“.
Sa njima su u kolima bili i B.J. i S.J, a kako je Portal Standard juče objavio, sumnja se da je novac koji je policija pronašla kod njih bio namijenjen za kampanju koalicije „Za budućnost Nikšića“ i njihovog nosioca liste Marka Kovačevića za izbore u Nikšiću 13. aprila.
Čvorović, Guzina i Janjušević su, inače, pristalice nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) i aktuelnog gradonačelnika Marka Kovačevića.
Na Cetinju se, po objavama na društvenim mrežama, sastaju kad god je u tom gradu neko bitno društveno dešavanje - i to kao „obezbjeđenje manastira“. Jedan od takvih slučajeva je bio i ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine.
Ukupno 40.000 eura koje im je juče oduzeto bilo je, prema pisanju Portala Standard, raspoređeno tako da je svako od putnika u vozilu imao kod sebe nekoliko hiljada. Time su pokušali da zamaskiraju da prenose veću količinu novca.
Oni su, prema nezvaničnim informacijama ovog medija, napustili Crnu Goru prije nekoliko dana. Potom su se, preko Graničnog prelaza Ranče, iz Srbije vratili sa većom količnim novca.
Policiji su juče dali izjavu, novac im je oduzet, ali nijesu zadržani.
Osnovno državno tužilaštvo Pljevlja, koje je nadležno u ovom slučaju, zatražilo je da se u istragu o oduzetom novcu uključi i Finansijsko obavještajna jedinica policije (FOJ) kako bi se utvrdilo porijeklo novca.
A.I.

„Nikšićkim kobrama“ oduzeto 40.000 eura po povratku iz Srbije

Futsal reprezentacija Crne Gore poražena je u Podgorici od Mađarske 3:2, u pretposljednjem kolu četvrte grupe glavne runde kvalifikacija za EURO. 
 
To je peti poraz crnogorske selekcije, koja je bez bodova u dosadašnjem dijelu kvalifikacija. 
 
Crna Gora je u petom minutu povela golom Marka Spasojevića, ali su gosti preko Janoša Rabla u 17. i Matjaša Kajtara u 18. minutu preokrenuli na 2:1. 
 
U nastavku pogodio je i Šandor Hanthazi u 26. i praktično več tada riješio pitanje pobjednika. 
 
Konačan rezultat postavio je Nikola Cimbaljević u 39. minutu. 
 
Selektor Sveto Ljesar kazao je da su njegovi izabranici odigrali najbolju utakmicu u dosadašnjem dijelu kvalifiikacija.
- Šteta što nijesmo uspjeli da izvučemo povoljniji rezultat. Prva dva gola primili smo prejeftino i na ovom nivou protivnik zna da valorizuje te greške. Ostaje nam meč sa Norveškom, gdje se nadam da ćemo biti bolji i ostvariti povoljan rezultat - kazao je Ljesar.

Mađarska porazila crnogorske fudbalere

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: zakon-o-radu