Ustavni sud Crne Gore ukinuo je kao neustavne odredbe Zakona o porezu na nepokretnosti, kojima su uvedene nove kategorije objekata za koje se plaća porez - i odlučio da se ova odluka objavi u Službenom listu 24. decembra kako ne bi nastupila pravna praznina.
- Prvi put Ustavni sud je primijenio odredbu propisanu Zakonom o Ustavnom sudu o odložnom dejstvu, kako uklanjanjem neustavnih rješenja ne bi nastupila pravna praznina - naglasili su u najvišoj sudskoj instanci.
Zakonom o porezu na nepokretnosti propisano je, kako su ukazali, da se pod nepokretnostima na koje se plaća porez smatra zemljište, potom različite vrste građevinskih objekata, među kojima i “objekti u izgradnji”, kao i “drugi objekti”.
- Ustavni sud je utvrdio da je zakonodavac izašao iz okvira svojih nadležnosti, jer je u pravni sistem, za potrebe oporezivanja, mimo objekata utvrđenih Zakonom o izgradnji objekata, uveo nove kategorije objekata za oporezivanje - istakli su u Ustavnom sudu.
Zakonodavac je, navodi se u odluci, proizvoljnim uvođenjem kategorije ‘objekti u izgradnji’ kao predmeta oporezivanja, omogućio lokalnim samoupravama da, bez bilo kakvih kriterijuma, svojim propisima uvode porez na objekte za koje one procijene da se imaju smatrati “objektima u izgradnji”.
- Odluka o ukidanju naplate poreza za “objekte u izgradnji” i “druge objekte” biće objavljena u Službenom listu 24. decembra. Sud je odlučio da ova odluka ima odložno dejstvo jer bi danom njenog objavljivanja nastupila pravna praznina, pa bi bila onemogućena naplata poreza na nepokretnostima - naveli su u Ustavnom sudu.
Kako je plaćanje poreza ustavna obaveza, Ustavni sud je odlučio da ova odluka stupi na snagu za nešto više od dva mjeseca, kako bi se do tog datuma mogao usaglasiti Zakon o porezu na nepokretnosti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima.
Osim toga, Ustavni sud je ukinuo kao neustavnu i odredbu Zakona o porezu na nepokretnosti kojom je propisano da poreska stopa za neizgrađeno građevinsko zemljište iznosi od 0,3 do 5 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti.
- Uvećanim oporezivanjem pojedine vrste nepokretnosti, u zavisnosti od načina njenog korišćenja, zakonodavac je prekoračio ustavna ovlašćenja. Time je vlasnicima takvih nepokretnosti nametnuo način korišćenja njihove nepokretnosti i obavezu plaćanja uvećanog poreza, pa samim tim ograničio pravo svojine suprotno Ustavu i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i sloboda - kazali su u saopštenju.
Napomenuli su da se pomenuta zakonska rješenja ne odnose na aktuelne izmjene i dopune ovog zakona koje su usvojene u Skupštini Crne Gore 13. oktobra, nakon što ih je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ustavni sud ukinuo odredbe Zakona o porezu na nepokretnosti i za neizgrađeno građevinsko zemljište

Skupština Crne Gore ponovo je usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti.
Za Zakon je glasalo 46 poslanika, nije bilo protiv i uzdržanih.
Prethodno je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini Crne Gore na doradu i ponovno odlučivanje rješenje usvojeno prvobitno u parlamentu 30. jula ove godine.
Milatović je prije nekolilo dana pozvao poslanike da ne glasaju Zakon, smatrajući da bi to bio glas protiv Ustava i za diskriminaciju poljoprivrednih proizvođača.
- Ukoliko glasate za, zakon daje opštinama slobodu da odlučuju da li će i u kojem procentu umanjiti stopu poreza na nepokretnosti za poljoprivredne proizvođače. Posljedica bi bila da poljoprivrednici iz jedne opštine mogu ostvariti umanjenje od 90 odsto, dok bi iz druge opštine mogli imati umanjenje od svega 20 odsto ili ga uopšte ne bi imali - naveo je Milatović u pismu upućenom poslanicima.&nbsp;
Takvo zakonsko rješenje dovodi do, kako je ocijenio, nejednakog i neravnopravnog položaja poreskih obveznika na teritoriji države, što je u suprotnosti sa načelima jednakosti i zabrane diskriminacije propisanim Ustavom Crne Gore.
- Koliko je ovaj zakon diskriminatoran vidimo iz primjera gdje dva susjeda koji imaju imanja koje razdvaja granica dvije opštine i samo zbog toga jedan od njih može plaćati pet puta veći porez od drugog. Ili još drastičniji primjer kada se imanje poljoprivrednika nalazi na teritoriji dvije opštine i zato će se plaćati različiti porez - rekao je Milatović.&nbsp;
On je kazao da, ukoliko poslanici glasaju za ovaj zakon poljoprivredni proizvođači bi bili stavljeni u neravnopravan položaj, jer će proizvodi sigurno biti skuplji zbog većih poreza samo na osnovu toga u kojoj opštini im je zemljište.
- Ukoliko glasate za ovaj zakon, prenosite nadležnosti na opštine čime ćete prekršiti član 142 stav 3 Ustava Crne Gore, kojim je jasno propisano da se pitanja poreza i poreskih olakšica ne mogu prenositi na jedinice lokalne samouprave. Ova ustavna odredba već je bila predmet tumačenja Ustavnog suda Crne Gore. Drugim riječima: porez nije lokalna stvar. Ne možemo imati jednu državu, a 25 poreskih pravila - saopštio je, pored ostalog, Milatović.
Ministarstvo finansija je u zvaničnom mišljenju kazalo da predloženi zakon ugrožava fiskalnu održivost opština i nije u skladu sa fiskalnom politikom Vlade Crne Gore. Ovo je, kako je kazao milatović, ozbiljno upozorenje da je zakon ne samo pravno, već i ekonomski i institucionalno neodrživ.
On smatra da taj zakon sadrži rješenja koja su u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.
T.K.

500x500

Uprkos pozivu Milatovića: Poslanici ponovo izglasali Zakon o porezu na nepokretnosti

Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj ocijenio je da odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da ne potpiše Zakon o porezu na nepokretnost predstavlja politički, istorijski i ekonomski udar na fiskalnu samostalnost Opštine Tuzi, te kazao da se ne radi o pravnoj nejasnoći, već o produženoj nepravdi prema građanima Malesije.
Đeljaj naglašava da se pitanje poreza na nepokretnost ne može tretirati kao tehničko već kao političko i sistemsko pitanje koje zadire u decenije zanemarivanja i marginalizacije te opštine.
- Nepotpisivanjem zakona, predsjednik Milatović nije samo zaustavio jedan pravni akt već je, nažalost, stao na stranu onih koji smatraju da Tuzi ne treba da raspolažu sopstvenim resursima i da ne zaslužuju fiskalnu autonomiju - istakao je Đeljaj.
On je ukazao na neujednačene procjene vrijednosti zemljišta u Tuzima, koje, kako tvrdi, zavise od interesa onih koji ih vrše.
- Zašto vrijednost zemljišta raste kada se ekspropriše za potrebe države, ali pada kada Opština traži realnu osnovu za porez? - pita Đeljaj.&nbsp;
Prema njegovim riječima, a kako je podsjetio, značajan dio zemlje je u Malesiji oduzet bez nadoknade tokom šezdesetih i sedamdesetih godina, pod izgovorom razvoja.
Đeljaj navodi da „Plantaže“ prijavljuju vrijednost zemljišta od 0,56 do 6,71 eura po kvadratu, nezavisna procjena koju je tražila Opština Tuzi iznosi 17 eura, dok se za eksproprijaciju zemljišta za javne potrebe pored istih parcela isplaćuje 75 eura po kvadratu.
- Ove brojke ne odražavaju tržište, već selektivnu politiku i svjesnu manipulaciju, kao i nastavak institucionalne kontrole nad prihodima naše opštine - poručuje Đeljaj.
Predsjednik Opštine Tuzi podsjeća da je isti zakon o porezu na nepokretnost bio na snazi u Crnoj Gori više od 30 godina, dok Tuzi nije imao status opštine, i da tada niko nije problematizovao njegovu primjenu.
- Ako predsjednik Milatović ne zna zašto je zakon promijenjen 30. decembra 2021. godine, može da pita svog savjetnika. Možda će dobiti odgovor koji će mu objasniti zašto se zakon problematizuje tek kada koristi može imati i Opština Tuzi - kazao je Đeljaj.
Dodaje da možda i nije loše što zakon nije potpisan jer se sada, kako kaže, otvara prostor da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) provjeri poslovanje „Plantaža“, uključujući procjene zemljišta, vlasničke promjene i raspolaganje državnim resursima.
Đeljaj poručuje da Opština Tuzi neće prihvatiti fiskalnu diskriminaciju.
- Ne tražimo ništa više od onoga što imaju svi, ali nećemo pristati na išta manje od onoga što zaslužujemo. Osporava se zakon koji je vrijedio za sve osim za nas. Suština je jasna: neko i dalje želi da nas vidi kao nesposobne i zavisne - zaključio je Đeljaj.

Đeljaj: Otvara se prostor da SDT provjeri poslovanje „Plantaža“, uključujući procjene zemljišta, vlasničke promjene i raspolaganje državnim resursima

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj daće sjutra izjavu u Osnovnom državnom tužilaštvu povodom prepiske zbog koje je predsjednik prijavio potpredsjednika Vlada da mu je prijetio, potvrđeno je Portalu ETV.
Đeljošaj će, prema našim saznanju našeg medija dati izjavu u Tužilaštvu u devet, a Milatović u 12 sati.
Podsjećamo, Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je 1. avgusta da je Đeljošaj uputio Milatoviću niz prijetnji i neprimjerenih poruka nakon što je saopšteno da je predsjednik vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkabinet-predsjednika-deljosaj-prijetio-milatovicu-spajic-da-ga-bez-odlaganja-smijeni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Milatović je, kako je prošlog petka saopšteno, Zakon o porezu na nepokretnosti vratio zbog, kako tvrdi, povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
U porukama koje je Milatović na mreži X objavio, Đeljošaj je, uz ostalo, napisao: "Nijesi trebao da uđeš u ovo, a očekuj reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imamo uticaj", a potom nastavio: "Ali ćeš dobiti odgovor taman kakav zaslužuješ".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-objavio-prepisku-sa-deljosajem-ocekuj-kao-nikad-reakciju-albanaca-iz-svih-nivoa-dobices-odgovor-kakav-zasluzujes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Kabineta predsjednika su pozvali premijera Milojka Spajića da odmah smijeni Đeljošaja, a sve je, kako je saopšteno, prijavljeno i direktoru Uprave policije. Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici dan kasnije formiralo je predmet ovim povodom.
Đeljošaj je u reagovanju demantovao da je prijetio Milatoviću. Tvrdi da je Milatović odbio da potšiše Zakon "zbog kumovskih veza sa Nebojšom Vuksanovićem", bivšim predsjednikom Odbora direktora kompanije "13. jul - Plantaže", kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist".
Vuksanović, nekadašnji funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP), saradnik je u Kabinetu predsjednika Crne Gore. On je u saopštenju za javnost sutvrdio da je Milatović vratio &nbsp;Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. Prijetnje su, kako je rekao, dokaz da je njegova odluka ispravna.
- Odbacujem sve besmislene i zlonamjerne konstrukcije kojom se pokušava skrenuti pažnja sa suštine. Ne postoje nikakve “kumovske veze”, nema skrivenih namjera. Postoji samo pravo i hrabrost da se kaže istina i da se brani ono što nas sve štiti: Ustav i zakoni. To je jedini patriotizam koji priznajem - poručio je Vuksanović.
Milatović je ranije poručio da neće posustati ni pred kakvim pritiscima kada je Ustav, poštovanje zakona i interes građana i države u pitanju.
Danas je iz njegovog Kabineta rečeno da je Zakon o porezu na nepokretnost je pisan u interesu jednog čovjeka, a na štetu 22.000 poljoprivrednika i države Crne Gore.
- Sada je red na vas: Institucije. Medije. Poljoprivrednike. Građane. Kada se ćuti na prijetnje, onda niko više nije siguran - zaključili su u Kabinetu Milatovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.9789%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkabinet-milatovica-zakon-o-porezu-na-nepokretnost-pisan-u-interesu-jednog-covjeka-gdje-su-reakcije-institucija-sto-ce-uraditi-vlada&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Milatović i Đeljošaj sjutra u ODT-u zbog prijave predsjednika da mu je prijećeno

Ministarstvo finansija dalo je negativno mišljenje na Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti, ocijenivši da predložene promjene nijesu opravdane i da bi mogle imati negativne posljedice po poreske obveznike, naročito poljoprivrednike.
Mišljenje je na Iks mreži objavio predsjednik države Jakov Milatović, koji je prethodno i ukazivao na neustavnost i nezakonitosti ovog Zakona.&nbsp;
- Znali su da je zakon neustavan. Znali su da šteti građanima. Znali su da je na štetu poljoprivrednicima. I opet su ga usvojili - istakao je Milatović u objavi.&nbsp;
Predlog zakona predviđa da lokalne samouprave mogu umanjiti porez na nepokretnosti do 90 odsto za lica upisana u registar poljoprivrednih proizvođača, kao i za preduzeća koja se bave preradom i pakovanjem domaćih poljoprivrednih proizvoda. Takođe, predviđeno je i povratno dejstvo predloženih odredbi, što bi značilo retroaktivno utvrđivanje poreskih obaveza za raniji period.
Međutim, Ministarstvo finansija upozorava da bi takvo rješenje narušilo pravnu sigurnost i fiskalnu stabilnost, posebno ukoliko lokalne samouprave odluče da ne primijene poreske olakšice, što bi dovelo do retroaktivnog povećanja poreza za mnoge obveznike.
- Uvođenjem povratnog dejstva, poreski obveznici koji su koristili postojeće olakšice mogli bi se naći u nepovoljnom položaju, jer bi im se naknadno utvrdile veće poreske obaveze. Time bi se narušila njihova pravna sigurnost - navodi se u mišljenju Ministarstva.
Resor ministra Novice Vukovića podsjeća da je postojeći zakon, usvojen krajem 2022. godine, već predvidio poreske olakšice od 70 odsto za iste kategorije obveznika, s ciljem podsticanja domaće poljoprivredne proizvodnje.&nbsp;
Napominju i da prethodni model, koji je ostavljao mogućnost lokalnim samoupravama da samostalno odlučuju o olakšicama, nije dao rezultate jer su mnoge opštine odbijale da ih primijene.
- Trenutna zakonska rješenja stimulišu poljoprivrednike da obrađuju zemljište i plasiraju domaće proizvode, čime se doprinosi smanjenju uvoza i povećanju izvoza. Promjena tog pristupa bi mogla destimulisati proizvodnju i nanijeti štetu sektoru koji je već nedovoljno razvijen - poručuju iz Ministarstva.
Skupština Crne Gore dostavila je Vladi Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti, koji su podnijeli poslanici Nikolla Camaj, Artan Čobi i Iljir Čapuni.
- Imajući u vidu navedeno, smatramo da Predlog o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti („Službeni list CG", br. 25/19, 49/22 i 152/22), koji su Skupštini Crne Gore podnijeli poslanici Nikolla Camaj, Artan Čobi i llir Čapuni, ne treba prihvatiti - zaključuje se u mišljenju Ministarstva finansija.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpredsjednik_cg%2Fstatus%2F1952300977383481431&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ministarstvo finansija: Predlog o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti ne treba prihvatiti

Odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, da ne potpiše Zakon o porezu na nepokretnosti nije samo politički ili tehnički potez – to je jasan antialbanski čin, usmjeren direktno protiv Opštine Tuzi i šire, protiv opština sa većinskim albanskim stanovništvom u Crnoj Gori, navedeno je u otvorenom pismu albanskih organizacija u SAD-u (Malesia e Madhe NY – Malesia e Madhe MI – Malesia Kaliforni – Jehona e Malesisë) upućenom institucijama Crne Gore i međunarodnim partnerima.
Ova odluka, kako ocjenjuju predstavlja nastavak stare politike koju, kažu, Albanci dobro poznaju: "sistemska nepravda, uskraćivanje osnovnih prava i namjerne pokušaje da se uspori ekonomski i institucionalni razvoj naše zajednice".
- Zakon o kojem je riječ, usvojen voljom Skupštine, omogućio bi Opštini Tuzi i Opštini Ulcinj – dvjema jedinicama sa albanskom većinom – da obezbijede stabilne i legitimne prihode kroz pravednu poresku osnovicu. Odbijanje ovog zakona predstavlja negiranje jednakosti, negiranje samouprave i negiranje razvojne perspektive Albanaca u Crnoj Gori. To je pokušaj da se blokira funkcionisanje institucija u kojima su Albanci zastupljeni sa integritetom i posvećenošću - navedeno je u pismu.
Da bi se, kako su rekli u albanskim organizacijama, ova nepravda bolje razumjela, dovoljno je podsjetiti na činjenicu da se više od 70 odsto teritorije državne kompanije „Plantaže“ nalazi unutar Opštine Tuzi.&nbsp;
- Riječ je o kompaniji koja godinama posluje s gubicima, bez transparentnosti i bez odgovornosti, dok se sama opština kažnjava i uskraćuju joj se prihodi koji joj po zakonu pripadaju. Ovo više nije puka nepažnja – ovo je namjerna sabotaža - dodaje se u pismu.
Tvrde da je Milatović prethodnih dana pokušao da skrene pažnju sa "ove očigledne nepravde", tvrdeći da mu je “prijetio” potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.&nbsp;
- Mi to vidimo kao jeftinu taktiku skretanja pažnje, providan pokušaj da se prikaže kao žrtva i da se diskredituje jedan albanski predstavnik koji snažno i beskompromisno zastupa prava građana koje predstavlja. Javnost više ne pada na ove izlizane šeme. Više ne dozvoljavamo da se zahtjev za ravnopravnošću prikazuje kao prijetnja - naglašeno je u pismu.
U albanskim organizacijama SAD-a poručuju da neće ćutati.&nbsp;
- Naše organizacije su koordinisane i blisko povezane sa relevantnim akterima u Američkom Kongresu, Senatu, Stejt departmentu i drugim važnim centrima odlučivanja u zapadnim demokratijama. Ovo pitanje neće ostati u sjenci. Biće sastavni dio međunarodnog diskursa o pravima manjina, poštovanju vladavine prava i podjeli vlasti u Crnoj Gori - ističu u pismu.
Zahtijevaju hitno vraćanje zakona u skupštinsku proceduru, njegovo usvajanje u skladu sa voljom parlamentarne većine, kao i potpunu i nezavisnu istragu o razlozima neproglašavanja zakona i mogućim vezama između uskih političkih interesa i državnih kompanija koje posluju na štetu albanskih opština.
- Naše opštine nijesu plen za političko cjenkanje, niti potčinjeni prostori za izbornu upotrebu. One su dom zajednice koja doprinosi, poštuje i jednostavno traži jednakost i dostojanstvo. I taj dom neće biti diran bez reakcije. Pravda će doći. Pokušaj da se to zaustavi je uzaludan - zaključeno je u pismu crnogorskim institucijama i međunarodnim partnerima.

Albanske organizacije u SAD-u: Milatovićev potez antialbanski čin, hitno ponovo usvojiti zakon

Saradnik u Kabinetu predsjednika Crne Gore Nebojša Vuksanović kazao je da je predsjednik Jakov Milatović vratio je Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. 
- Tek nakon što su uslijedile prijetnje, a potom i lični napadi na predsjednika države, postalo je jasno o čijim se interesima zapravo radilo. Zato više nije u pitanju samo zakon, već način na koji se danas u Crnoj Gori štiti Ustav i pravni poredak - naveo je Vuksanović u saopštenju za javnost.
Vuksanović je istakao da je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj koji ne prihvata Ustav, ne priznaje sudske odluke i koji se ne libi da uputi prijetnje predsjedniku države koji obavlja svoju Ustavom propisanu dužnost, postao prvi koji je javno, "bez stida saopštio da je državu stavio u funkciju zaštite svojih ličnih interesa". 
- Prvo su mu meta bili novinari i sudije, а danas predsjednik države. A sjutra - pita Vuksanović.
On je rekao da ima obaezu da reaguje kao saradnik u kabinetu predsjednika države, i kao bivši predsjednik Odbora direktora kompanije „Plantaže" koja se, tvrdi, godinama suočavala sa nezakonitim postupanjem Đeljošaja.
- Problem nije ličan, već principijelan i sa jasnom pravnom argumentacijom. Oporezivanje koje je godinama sprovodila administracija Opštine Tuzi na čijem je čelu do skoro bio potpredsjednik Vlade bilo je suprotno zakonima Crne Gore. Upravni sud je to više puta i potvrdio. Umjesto da se postupi po presudama, prešlo se na blokade računa, ignorisanje institucija i na kraju, krivične prijave koje je kompanija bila prinuđena da podnese - naglasio je Vuksanović.
On pojašnjava da predloženi Zakon pokušava da to nezakonito djelovanje jednog političara retroaktivno abolira. 
- Ako se to dozvoli, Plantaže će izgubiti pravni osnov na kojem su zasnovani svi sudski procesi koje je kompanija pokrenula, a koji će se izvjesno riješiti u njenu korist. A još opasnije, svi drugi registrovani poljoprivredni proizvođači izgubiće pravo na jednak tretman i poreske olakšice - napomenuo je Vuksanović.
Zato, kako kaže, predsjednik države nije mogao, ali prije svega nije smio potpisati takav zakon. 
- I zato su prijetnje kojima je izložen dokaz koliko je ta odluka bila ispravna - naglasio je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, ovo nije nikakvo nacionalno ili partijsko pitanje kako to potpredsjednik Vlade u svom maniru želi predstaviti, ali ni različitih političkih stavova. Ovo je, ističe on, pitanje vladavine prava i zaštite države Crne Gore oko kojeg bi svi građani trebalo da budu jedinstveni! 
- Ako danas potpredsjednik Vlade može nekažnjeno da prijeti predsjedniku države koji obavlja svoju Ustavom propisanu dužnost, onda nijedan građanin više nije siguran da se može pozvati na zakon. Zato odbacujem sve besmislene i zlonamjerne konstrukcije kojom se pokušava skrenuti pažnja sa suštine. Ne postoje nikakve “kumovske veze”, nema skrivenih namjera. Postoji samo pravo i hrabrost da se kaže istina i da se brani ono što nas sve štiti: Ustav i zakoni. To je jedini patriotizam koji priznajem - poručio je Vuksanović.

Vuksanović: Prijetnje Milatoviću dokaz da je njegova odluka ispravna, ne postoje nikakve “kumovske veze”, samo pravo i hrabrost da se kaže istina

Zakon o porezu na nepokretnosti, koji je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, donesen je uz puno znanje da je u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore i principima pravne sigurnosti i ekonomske jednakosti - saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Parlamentarna većina, premijer i Vlada su, kako je istaknuto u saopštenju, znali da je ovaj Zakon protivustavan.&nbsp;
- Znali su da ruši jedinstveni poreski sistem. Znali su da podrazumijeva Ustavom zabranjenu retroaktivnost. Znali su da omogućava selektivnu primjenu prava. I uprkos tome, usvojili su ga - ističu iz kabineta predsjednika.
U trenutku kada je predsjednik države odlučio da Zakon vrati Skupštini, bilo je jasno da Zakon krši Ustav.
- Ali nije bilo poznato da je pisan da bi zaštitio lične interese jednog političara. Taj motiv postao je vidljiv tek nakon što su uslijedile prijetnje predsjedniku države, koje su razotkrile sve ono što je dotad bilo skriveno.
Zato, kako se navodi, više nije u pitanju samo Zakon.
- U pitanju je način na koji se danas pokušava vršiti politički pritisak na institucije, kroz prijetnje, spin i pokušaje diskreditacije. Predsjednik Crne Gore je, kao neposredno izabrani čuvar Ustava, imao obavezu da reaguje. To nije bio politički potez, to je bila ustavna dužnost. I upravo zato što nije pristao da zaštiti interese jednog čovjeka, već je izabrao da štiti Ustav i državu Crnu Goru, postao je meta - istaknuto je u saopštenju.
Prijetnje su upućene, mediji su ih prenijeli, a, kako se dodaje, niko od odgovornih nije reagovao.&nbsp;
- Umjesto institucionalne reakcije, pokrenuta je politička kampanja u kojoj se prijetnje relativizuju. Ovo nije pitanje partije. Ovo nije sukob sa bilo kojom zajednicom. Ovo je pitanje slobode i pravne sigurnosti svakog čovjeka u Crnoj Gori. Ako je dozvoljeno prijetiti Predsjedniku države zato što nije pristao da proglasi neustavni Zakon pisan za jednog čovjeka, sjutra se može prijetiti svakome ko odbije poslušnost. Zamislimo kako bi izgledalo kada bi ovih 22 hiljade poljoprivrednika kojima je ugrožena Ustavom garantovana jednakost zbog većih poreza, krenulo pješke putevima Crne Gore da pitaju potpredsjednika Vlade zašto im je ugrožena egzistencija? Vjerovatno je zato i predložen Zakon o zabrani javnih okupljanja. Da bi štitio političare koji ne rade u javnom interesu od slobodnih građana Crne Gore - kazali su iz Kabineta predsjednika.
Posebno ističu da je u demokratskoj i pravnoj državi nezamislivo da institucije ostanu nijeme pred prijetnjama koje su javno izrečene najvišem državnom funkcioneru i to kao reakcija na njegovo ustavno djelovanje.
- Zahtijevamo da svi nadležni organi djeluju odmah, u skladu sa svojom obavezom, ne prema politici, već prema zakonu i Ustavu. Isto kao što je reagovao predsjednik države odbacujući neustavan Zakon pisan za jednog političara, jer tim državnim organima sigurno poslije toga niko neće prijetiti. I na kraju, da ne zaboravimo šta je neophodna i hitna odluka Vlade Crne Gore: Smjena potpredsjednika Vlade - zaključili su iz Kabineta predsjednika.

Kabinet Milatovića: Znali su da je Zakon o porezu na nepokretnosti neustavan, zahtijevamo reakciju nadležnih, neophodna i smjena potpredsjednika Vlade

Odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da vrati Skupštini Crne Gore Zakon o porezu na nepokretnosti, čiji je cilj jačanje fiskalne samostalnosti naše lokalne samouprave, predstavlja zabrinjavajući korak unazad u pogledu decentralizacije i demokratskog upravljanja - ocijenio je predsjednik Skupštine Opštine Tuzi Fadil Kajošaj.
Ovim potezom se, kako navodi u saopštenju, još jednom direktno udara na prava opštine Tuzi, koja je zajednica sa većinski albanskim stanovništvom.
- I koja se već decenijama suočava sa institucionalnom marginalizacijom. Ako država zaista teži ka evropskom putu, onda mora pokazati dosljednost u primjeni evropskih standarda, posebno onih koji se odnose na lokalnu samoupravu, fiskalnu decentralizaciju i zaštitu manjinskih zajednica - istakao je Kajošaj.
&nbsp;Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, prema njegovim riječima, jasno propisuje da lokalne vlasti moraju imati dovoljno sopstvenih finansijskih sredstava, srazmjerno svojim nadležnostima i pravo da njima slobodno raspolažu.&nbsp;
- Oduzimanje tog prava u trenutku kada pokušavamo da ojačamo lokalne kapacitete, jasno pokazuje da Crna Gora još nije spremna da se iskreno suoči s principima na koje se formalno poziva. Neprihvatljivo je da opština Tuzi, na čijoj se teritoriji nalazi više od 70 odsto imovine kompanije “Plantaže”, i dalje ne ostvaruje prihod od te imovine. Umjesto da se kroz ovaj zakon ispravi dugogodišnja nepravda, ponovo svjedočimo pokušaju da se lokalnoj zajednici uskrati ono što joj po Ustavu i međunarodnim standardima pripada - naveo je Kajošaj.
Ova praksa, kako je rekao, ne samo da diskriminiše opštinu Tuzi, već ugrožava demokratski poredak i ozbiljno narušava povjerenje građana u institucije države.&nbsp;
- Nećemo ćutati dok se opstini Tuzi uskraćuju osnovna prava, posebno kada su one nastanjene pretežno manjinama. Zato pozivam Skupštinu Crne Gore da pokaže političku zrelost i odgovornost, i u ponovnom glasanju potvrdi zakon koji jača lokalnu samoupravu. Pozivam i međunarodne organizacije, posebno one koje prate evropske integracije i poštovanje manjinskih prava, da obrate pažnju na ovaj slučaj - poručio je Kajošaj.
Opština Tuzi će, kako dodaje, i dalje biti glas svih onih koji vjeruju u pravdu, ravnopravnost i istinsku decentralizaciju.
- Borba za fiskalnu autonomiju nije samo pitanje finansija &nbsp;nego je borba za dostojanstvo i jednak tretman svih građana Crne Gore - zaključio je Kajošaj.

Kajošaj: Skupština ponovo da izglasa Zakon o porezu na nepokretnosti, međunarodne organizacije da obrate pažnju na ovaj slučaj

Kao ministar snažno sam zainteresovan za očuvanje ustavne pozicije, zakonskih prava i finansijske održivosti svake lokalne samouprave. Istovremeno kao političar koji dolazi iz albanske nacionalne zajednice, a podsjećajući na sudske sporove opštine Tuzi u pogledu imovinskih prava lokalne samouprave i gradjana, pozivam Skupštinu da pažljivo razmotri razloge zbog kojih je predsjednik Jakov Milatović vratio Zakon o porezu na nepokretnosti, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
- Nijesmo u situaciji ni u prilici da se ljutimo zbog stavova koji kritikuju ili pozivaju na dodatnu političku odgovornost, jer je to obaveza svih nas. Što viša javna funkcija – to i veća odgovornost i naglašenija potreba da se sasluša drugačije mišljenje- naveo je Dukaj na mreži X.

Dukaj: Nijesmo u situaciji da se ljutimo, Skupština da pažljivo razmotri razloge zbog kojih je Milatović vratio zakon

Zaštita civilnog društva i sigurno učešće u javnom životu nijesu samo međunarodna obaveza Crne Gore, već suštinska pretpostavka za izgradnju društva u kojem se ljudska prava ne štite samo na papiru, već kroz stvarnu praksu - poručio je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.
On je, na događaju pod nazivom „Zaštita civilnog društva: Sigurno učešće za unapređenje ljudskih prava“, poručio da Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni.
Uloga civilnog društva u unapređenju ljudskih prava, kao i potreba za njegovom snažnijom zaštitom i osnaživanjem, bile su u središtu događaja koji je tim Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori organizovao povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.
Kako je saopšteno iz UN-a u Crnoj Gori, događaj je okupio predstavnike Vlade, državnih institucija, organizacija civilnog društva, branitelje ljudskih prava i predstavnike međunarodne zajednice.&nbsp;
Đeka je naglasio da zaštita civilnog društva i sigurno učešće u javnom životu nijesu samo međunarodna obaveza Crne Gore, već suštinska pretpostavka za izgradnju društva u kojem se ljudska prava ne štite samo na papiru, već kroz stvarnu praksu.&nbsp;
- Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni, a ne potiskuje, u kojem se partnerstvo sa civilnim društvom razvija, a ne simulira, i u kojem institucije jačaju povjerenje kroz transparentnost i odgovornost - poručio je Đeka.
Rezidentna koordinatorka UN-a u Crnoj Gori, Karolin Tiso, istakla je direktan uticaj civilnog društva na živote ljudi i demokratski razvoj zemlje.&nbsp;
- Nema istinske demokratije bez inkluzivnog i bezbjednog civilnog društva. Upravo uloga civilnog društva i branitelja ljudskih prava ključna je da ljudska prava postanu stvarnost za svakog građanina - kazala je Tiso.
Ona je naglasila da UN ostaju snažan partner u promociji i zaštiti građanskog aktivizma.&nbsp;
Ombudsman Siniša Bjeković rekao je da civilno društvo jeste i mora biti strateški partner institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- Uspjesi naše institucije u velikoj mjeri rezultat su doprinosa organizacija civilnog društva - naglasio je Bjeković.
Službenica za ljudska prava i vladavinu prava u Delegaciji Evropske unije u Podgorici, Frederika Vunšman, ukazala je da je, iako Crna Gora ima dinamično civilno društvo, okruženje u kojem djeluju organizacije civilnog društva i dalje osjetljivo.&nbsp;
- Zaštita građanskog prostora podrazumijeva istinsko učešće u kreiranju javnih politika, transparentno finansiranje iz javnih sredstava, kao i zaštitu od zastrašivanja i neprimjerenih pritisaka - istakla je Vunšman.&nbsp;
Iz UN-a su naveli da su u okviru programa održane dvije panel diskusije.&nbsp;
Kako su rekli, panelisti diskusije „Učešće civilnog društva u javnom životu“ razmatrali su postojeće mehanizame i izazove učešća organizacija civilnog društva u kreiranju i sprovođenju javnih politika.&nbsp;
- U fokusu panel diskusije pod nazivom „Siguran prostor za civilno društvo“ bili su bezbjednost, sloboda djelovanja i zaštita branitelja ljudskih prava, kao i odgovornost institucija u obezbjeđivanju podsticajnog okruženja za rad civilnog sektora - navodi se u saopštenju.
Navodi se da su, kroz diskusiju, razmjenu iskustava i predstavljanje primjera dobrih praksi, razmotrene mogućnosti za dalje unapređenje saradnje između institucija i civilnog sektora i da je ukazano na potrebu za dubljim razumijevanjem trenutnog stanja civilnog društva u Crnoj Gori.
- Posebna pažnja posvećena je relevantnim preporukama mehanizama Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Komitet za ljudska prava UN je u martu ove godine preporučio Crnoj Gori da istraži napade na organizacije civilnog društva i unaprijedi mehanizme učešća javnosti - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Te preporuke, kako se dodaje, nadovezuju se na zaključke Komiteta za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) iz prošle godine, kao i na preporuke država članica UN upućene Crnoj Gori u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda iz 2023.
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra, na dan kada je Generalna skupština UN-a 1948. godine usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima - dokument koji predstavlja temelj savremenog sistema zaštite ljudskih prava širom svijeta.

Đeka: Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni

U emisiji Srećan dan govorimo o suicidu kod mladih. Sa Biljanom Andrijašević, psihološkinjom i psihoterapeutkinjom, razgovaramo o znacima upozorenja koje ne smijemo ignorisati, načinima pružanja podrške i ulozi porodice, škole i društva u prevenciji.&nbsp;
Donosimo i priču o Teatru iskrenosti. Stefan Simić, pisac, govori o snazi riječi, autentičnosti i hrabrosti da se emocije pretoče u umjetnost koja prepoznaje i liječi.
A u segmentu Srećni AI pitamo se: Svi žele iskrenost – ali zašto se često naljutimo kada je dobijemo?
Lajk ili istina? Razmišljamo o granicama otvorenosti u digitalnom dobu.
Gledajte Srećan dan, od 9 do 11 sati na Televiziji E.

"Srećan dan" na TV E: Sa psihološkinjom Biljanom Andrijašević o suicidu kod mladih, s piscem Stefanom Simićem o autentičnosti...

U Budilniku na Televiziji E analiziramo Međuvladinu konferenciju u Briselu, na kojoj Crna Gora zatvara pet pregovaračkih poglavlja kao važan korak na evropskom putu.&nbsp;
Dok se, zahvaljujući diplomatskim pregovorima, zatvaraju poglavlja iz sektora poljoprivrede, iz Poljoprivrednog klastera najaviljuju protest ispred Vlade za 17. decembar - saznajemo koji su njihovi zahtjevi?
Pitamo i da li akcija "limitirane cijene" donosi rezultate? Pored osnovnih životnih namirnica koje gotovo svakodnevno poskupljuju, uskoro i nove cijene plastičnih kesa - hoće li to natjerati građane da ih konačno izbace iz upotrebe.&nbsp;
Za kraj, donosimo i zanimljivu priču zabiljezenu u šumi - snimljen ris u Parku prirode Piva pa pitamo šta to znači za očuvanje biodiverziteta Crne Gore?&nbsp;

Budilnik na TV E: O zatvaranju pet poglavlja, protestu poljoprivrednika, akciji "limitirane cijene"

Kako ruska invazija velikih razmjera ulazi u četvrtu godinu, grad Lviv suočava se s sumornom novom stvarnošću: Ponestaje prostora za ukop poginulih vojnika.
Ove sedmice, prvi put od 2022. godine, ukrajinski vojnici poginuli u sukobu biće sahranjeni na novom grobljanskom prostoru unutar istorijskog Ličakiv groblja u gradu.
Postojeće "Polje časti" – uspostavljeno ubrzo nakon početka invazije – dostiglo je svoj kapacitet. Gradsko vijeće navodi da će uskoro biti najavljena još jedna lokacija za ukop, budući da Ukrajina i dalje ne zna koliko je vojnika nestalo, koliko tijela čeka identifikaciju ili koliko će ih Rusija eventualno vratiti.
Prva tijela poginulih vojnika vraćena su u Lvivu nekoliko sedmica nakon ruskog napada.
U martu 2022. grad je počeo sahranjivati vojnike na "Polju časti" na zemljištu koje je ranije bilo poznato kao "Polje Marsa", mjestu koje su nekada posjećivali lokalni simpatizeri sovjetske nostalgije. Istorijski zapisi pokazuju da su, uz vojnike Crvene armije koji su umrli u ratnim bolnicama, tu sahranjeni i pripadnici sovjetske tajne policije – neki od njih uključeni u represiju nad lokalnim zajednicama.
Kako bi se stvorilo spomen-obilježje za današnje ukrajinske vojnike, grad je ekshumirao i premjestio ranije posmrtne ostatke, uspostavljajući prostor namijenjen onima koji su poginuli u ratu protiv Rusije. U to vrijeme činilo se da je dovoljno velik, ali sada više nije.
Za mnoge porodice ovo je postalo bolno i poznato mjesto.
Ana Karašetska gotovo svakodnevno posjećuje grob svog jedinog sina, 25-godišnjeg padobranca Mihajla. Branio je Kijev, Irpin i Buču u prvim danima rata. Jednom ranjen, vratio se u jedinicu prije nego što je poginuo. Sahranjen je u junu 2022.
- Kad je moj sin sahranjen, mislila sam da će rat uskoro završiti i da ćemo pobijediti - kaže Karašetska.
Tada je ovo mjesto, kak opisuje, izgledalo malo, samo dva sektora.&nbsp;
- Sada se grobovi protežu u nedogled. Znam lice i priču gotovo svakog vojnika ovdje - priča Karašetska.
"Polje časti", kaže Svitlana Miskiv, još jedna majka poginulog vojnika, postalo je groblje mladih: s portretima zdravih, mladih vojnika koji gledaju s nadgrobnih ploča.
Svitlana dodaje da je osjetila strah kad je saznala da je groblje dostiglo svoje granice.&nbsp;
- To je zastrašujuće… Nadala sam se da će sve ovo uskoro završiti, ali ima još mnogo onih koje treba sahraniti - kaže ona.
Snimci iz vazduha i fotografije snimljene tokom protekle godine pokazuju koliko su se brzo proširila groblja. Službeni broj poginulih ukrajinskih vojnika ostaje tajna, ali u Lvivu su razmjeri gubitaka vidljivi red po red.
Zvaničnici kažu da su predvidjeli potrebu za proširenjem i identificikovali još jedno područje na nekadašnjem "Brdu slave", koje je takođe dio Ličakivskog groblja.
Nekada sovjetsko spomen-obilježje, sadržavalo je posmrtne ostatke vojnika Crvene armije, partizana i pripadnika sovjetske tajne policije. Gradska uprava je u međuvremenu uklonila sovjetske spomenike, a ekshumirani ostaci su ponovo sahranjeni na drugim lokacijama.
- Uklonili smo svaki kamen koji bi mogao podsjećati ljude na totalitarnu okupaciju Lviva - kaže Jevgen Bojko, šef kabineta gradske uprave Lviva. Novo očišćeno područje sada je spremno za ukop ukrajinskih vojnika, dodaje, nazivajući to nužnim "taktičkim" rješenjem.
Prva sahrana na novoj lokaciji obavljena je 11. decembra, kada je kapetan Andrij Kirizjuk, rođen 1991. godine, položen u grob.
Ali grad se priprema i za dugoročno rješenje.
- Radimo na strateškom rješenju: mnogo većem groblju za zajednicu Svako ko je dao svoj život, zdravlje ili snagu za Ukrajinu zaslužuje da bude dostojno nagrađen poštovanjem, ne samo sada, nego i u budućnosti - kaže Bojko.

Lviv otvara novo groblje zbog velikog broja poginulih vojnika

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: zakon-o-porezu-na-nepokretnosti