Ustavni sud Crne Gore ukinuo je kao neustavne odredbe Zakona o porezu na nepokretnosti, kojima su uvedene nove kategorije objekata za koje se plaća porez - i odlučio da se ova odluka objavi u Službenom listu 24. decembra kako ne bi nastupila pravna praznina.
- Prvi put Ustavni sud je primijenio odredbu propisanu Zakonom o Ustavnom sudu o odložnom dejstvu, kako uklanjanjem neustavnih rješenja ne bi nastupila pravna praznina - naglasili su u najvišoj sudskoj instanci.
Zakonom o porezu na nepokretnosti propisano je, kako su ukazali, da se pod nepokretnostima na koje se plaća porez smatra zemljište, potom različite vrste građevinskih objekata, među kojima i “objekti u izgradnji”, kao i “drugi objekti”.
- Ustavni sud je utvrdio da je zakonodavac izašao iz okvira svojih nadležnosti, jer je u pravni sistem, za potrebe oporezivanja, mimo objekata utvrđenih Zakonom o izgradnji objekata, uveo nove kategorije objekata za oporezivanje - istakli su u Ustavnom sudu.
Zakonodavac je, navodi se u odluci, proizvoljnim uvođenjem kategorije ‘objekti u izgradnji’ kao predmeta oporezivanja, omogućio lokalnim samoupravama da, bez bilo kakvih kriterijuma, svojim propisima uvode porez na objekte za koje one procijene da se imaju smatrati “objektima u izgradnji”.
- Odluka o ukidanju naplate poreza za “objekte u izgradnji” i “druge objekte” biće objavljena u Službenom listu 24. decembra. Sud je odlučio da ova odluka ima odložno dejstvo jer bi danom njenog objavljivanja nastupila pravna praznina, pa bi bila onemogućena naplata poreza na nepokretnostima - naveli su u Ustavnom sudu.
Kako je plaćanje poreza ustavna obaveza, Ustavni sud je odlučio da ova odluka stupi na snagu za nešto više od dva mjeseca, kako bi se do tog datuma mogao usaglasiti Zakon o porezu na nepokretnosti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima.
Osim toga, Ustavni sud je ukinuo kao neustavnu i odredbu Zakona o porezu na nepokretnosti kojom je propisano da poreska stopa za neizgrađeno građevinsko zemljište iznosi od 0,3 do 5 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti.
- Uvećanim oporezivanjem pojedine vrste nepokretnosti, u zavisnosti od načina njenog korišćenja, zakonodavac je prekoračio ustavna ovlašćenja. Time je vlasnicima takvih nepokretnosti nametnuo način korišćenja njihove nepokretnosti i obavezu plaćanja uvećanog poreza, pa samim tim ograničio pravo svojine suprotno Ustavu i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i sloboda - kazali su u saopštenju.
Napomenuli su da se pomenuta zakonska rješenja ne odnose na aktuelne izmjene i dopune ovog zakona koje su usvojene u Skupštini Crne Gore 13. oktobra, nakon što ih je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ustavni sud ukinuo odredbe Zakona o porezu na nepokretnosti i za neizgrađeno građevinsko zemljište

Skupština Crne Gore ponovo je usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti.
Za Zakon je glasalo 46 poslanika, nije bilo protiv i uzdržanih.
Prethodno je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini Crne Gore na doradu i ponovno odlučivanje rješenje usvojeno prvobitno u parlamentu 30. jula ove godine.
Milatović je prije nekolilo dana pozvao poslanike da ne glasaju Zakon, smatrajući da bi to bio glas protiv Ustava i za diskriminaciju poljoprivrednih proizvođača.
- Ukoliko glasate za, zakon daje opštinama slobodu da odlučuju da li će i u kojem procentu umanjiti stopu poreza na nepokretnosti za poljoprivredne proizvođače. Posljedica bi bila da poljoprivrednici iz jedne opštine mogu ostvariti umanjenje od 90 odsto, dok bi iz druge opštine mogli imati umanjenje od svega 20 odsto ili ga uopšte ne bi imali - naveo je Milatović u pismu upućenom poslanicima.&nbsp;
Takvo zakonsko rješenje dovodi do, kako je ocijenio, nejednakog i neravnopravnog položaja poreskih obveznika na teritoriji države, što je u suprotnosti sa načelima jednakosti i zabrane diskriminacije propisanim Ustavom Crne Gore.
- Koliko je ovaj zakon diskriminatoran vidimo iz primjera gdje dva susjeda koji imaju imanja koje razdvaja granica dvije opštine i samo zbog toga jedan od njih može plaćati pet puta veći porez od drugog. Ili još drastičniji primjer kada se imanje poljoprivrednika nalazi na teritoriji dvije opštine i zato će se plaćati različiti porez - rekao je Milatović.&nbsp;
On je kazao da, ukoliko poslanici glasaju za ovaj zakon poljoprivredni proizvođači bi bili stavljeni u neravnopravan položaj, jer će proizvodi sigurno biti skuplji zbog većih poreza samo na osnovu toga u kojoj opštini im je zemljište.
- Ukoliko glasate za ovaj zakon, prenosite nadležnosti na opštine čime ćete prekršiti član 142 stav 3 Ustava Crne Gore, kojim je jasno propisano da se pitanja poreza i poreskih olakšica ne mogu prenositi na jedinice lokalne samouprave. Ova ustavna odredba već je bila predmet tumačenja Ustavnog suda Crne Gore. Drugim riječima: porez nije lokalna stvar. Ne možemo imati jednu državu, a 25 poreskih pravila - saopštio je, pored ostalog, Milatović.
Ministarstvo finansija je u zvaničnom mišljenju kazalo da predloženi zakon ugrožava fiskalnu održivost opština i nije u skladu sa fiskalnom politikom Vlade Crne Gore. Ovo je, kako je kazao milatović, ozbiljno upozorenje da je zakon ne samo pravno, već i ekonomski i institucionalno neodrživ.
On smatra da taj zakon sadrži rješenja koja su u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.
T.K.

500x500

Uprkos pozivu Milatovića: Poslanici ponovo izglasali Zakon o porezu na nepokretnosti

Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj ocijenio je da odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da ne potpiše Zakon o porezu na nepokretnost predstavlja politički, istorijski i ekonomski udar na fiskalnu samostalnost Opštine Tuzi, te kazao da se ne radi o pravnoj nejasnoći, već o produženoj nepravdi prema građanima Malesije.
Đeljaj naglašava da se pitanje poreza na nepokretnost ne može tretirati kao tehničko već kao političko i sistemsko pitanje koje zadire u decenije zanemarivanja i marginalizacije te opštine.
- Nepotpisivanjem zakona, predsjednik Milatović nije samo zaustavio jedan pravni akt već je, nažalost, stao na stranu onih koji smatraju da Tuzi ne treba da raspolažu sopstvenim resursima i da ne zaslužuju fiskalnu autonomiju - istakao je Đeljaj.
On je ukazao na neujednačene procjene vrijednosti zemljišta u Tuzima, koje, kako tvrdi, zavise od interesa onih koji ih vrše.
- Zašto vrijednost zemljišta raste kada se ekspropriše za potrebe države, ali pada kada Opština traži realnu osnovu za porez? - pita Đeljaj.&nbsp;
Prema njegovim riječima, a kako je podsjetio, značajan dio zemlje je u Malesiji oduzet bez nadoknade tokom šezdesetih i sedamdesetih godina, pod izgovorom razvoja.
Đeljaj navodi da „Plantaže“ prijavljuju vrijednost zemljišta od 0,56 do 6,71 eura po kvadratu, nezavisna procjena koju je tražila Opština Tuzi iznosi 17 eura, dok se za eksproprijaciju zemljišta za javne potrebe pored istih parcela isplaćuje 75 eura po kvadratu.
- Ove brojke ne odražavaju tržište, već selektivnu politiku i svjesnu manipulaciju, kao i nastavak institucionalne kontrole nad prihodima naše opštine - poručuje Đeljaj.
Predsjednik Opštine Tuzi podsjeća da je isti zakon o porezu na nepokretnost bio na snazi u Crnoj Gori više od 30 godina, dok Tuzi nije imao status opštine, i da tada niko nije problematizovao njegovu primjenu.
- Ako predsjednik Milatović ne zna zašto je zakon promijenjen 30. decembra 2021. godine, može da pita svog savjetnika. Možda će dobiti odgovor koji će mu objasniti zašto se zakon problematizuje tek kada koristi može imati i Opština Tuzi - kazao je Đeljaj.
Dodaje da možda i nije loše što zakon nije potpisan jer se sada, kako kaže, otvara prostor da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) provjeri poslovanje „Plantaža“, uključujući procjene zemljišta, vlasničke promjene i raspolaganje državnim resursima.
Đeljaj poručuje da Opština Tuzi neće prihvatiti fiskalnu diskriminaciju.
- Ne tražimo ništa više od onoga što imaju svi, ali nećemo pristati na išta manje od onoga što zaslužujemo. Osporava se zakon koji je vrijedio za sve osim za nas. Suština je jasna: neko i dalje želi da nas vidi kao nesposobne i zavisne - zaključio je Đeljaj.

Đeljaj: Otvara se prostor da SDT provjeri poslovanje „Plantaža“, uključujući procjene zemljišta, vlasničke promjene i raspolaganje državnim resursima

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj daće sjutra izjavu u Osnovnom državnom tužilaštvu povodom prepiske zbog koje je predsjednik prijavio potpredsjednika Vlada da mu je prijetio, potvrđeno je Portalu ETV.
Đeljošaj će, prema našim saznanju našeg medija dati izjavu u Tužilaštvu u devet, a Milatović u 12 sati.
Podsjećamo, Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je 1. avgusta da je Đeljošaj uputio Milatoviću niz prijetnji i neprimjerenih poruka nakon što je saopšteno da je predsjednik vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkabinet-predsjednika-deljosaj-prijetio-milatovicu-spajic-da-ga-bez-odlaganja-smijeni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Milatović je, kako je prošlog petka saopšteno, Zakon o porezu na nepokretnosti vratio zbog, kako tvrdi, povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
U porukama koje je Milatović na mreži X objavio, Đeljošaj je, uz ostalo, napisao: "Nijesi trebao da uđeš u ovo, a očekuj reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imamo uticaj", a potom nastavio: "Ali ćeš dobiti odgovor taman kakav zaslužuješ".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-objavio-prepisku-sa-deljosajem-ocekuj-kao-nikad-reakciju-albanaca-iz-svih-nivoa-dobices-odgovor-kakav-zasluzujes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Kabineta predsjednika su pozvali premijera Milojka Spajića da odmah smijeni Đeljošaja, a sve je, kako je saopšteno, prijavljeno i direktoru Uprave policije. Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici dan kasnije formiralo je predmet ovim povodom.
Đeljošaj je u reagovanju demantovao da je prijetio Milatoviću. Tvrdi da je Milatović odbio da potšiše Zakon "zbog kumovskih veza sa Nebojšom Vuksanovićem", bivšim predsjednikom Odbora direktora kompanije "13. jul - Plantaže", kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist".
Vuksanović, nekadašnji funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP), saradnik je u Kabinetu predsjednika Crne Gore. On je u saopštenju za javnost sutvrdio da je Milatović vratio &nbsp;Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. Prijetnje su, kako je rekao, dokaz da je njegova odluka ispravna.
- Odbacujem sve besmislene i zlonamjerne konstrukcije kojom se pokušava skrenuti pažnja sa suštine. Ne postoje nikakve “kumovske veze”, nema skrivenih namjera. Postoji samo pravo i hrabrost da se kaže istina i da se brani ono što nas sve štiti: Ustav i zakoni. To je jedini patriotizam koji priznajem - poručio je Vuksanović.
Milatović je ranije poručio da neće posustati ni pred kakvim pritiscima kada je Ustav, poštovanje zakona i interes građana i države u pitanju.
Danas je iz njegovog Kabineta rečeno da je Zakon o porezu na nepokretnost je pisan u interesu jednog čovjeka, a na štetu 22.000 poljoprivrednika i države Crne Gore.
- Sada je red na vas: Institucije. Medije. Poljoprivrednike. Građane. Kada se ćuti na prijetnje, onda niko više nije siguran - zaključili su u Kabinetu Milatovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.9789%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkabinet-milatovica-zakon-o-porezu-na-nepokretnost-pisan-u-interesu-jednog-covjeka-gdje-su-reakcije-institucija-sto-ce-uraditi-vlada&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Milatović i Đeljošaj sjutra u ODT-u zbog prijave predsjednika da mu je prijećeno

Ministarstvo finansija dalo je negativno mišljenje na Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti, ocijenivši da predložene promjene nijesu opravdane i da bi mogle imati negativne posljedice po poreske obveznike, naročito poljoprivrednike.
Mišljenje je na Iks mreži objavio predsjednik države Jakov Milatović, koji je prethodno i ukazivao na neustavnost i nezakonitosti ovog Zakona.&nbsp;
- Znali su da je zakon neustavan. Znali su da šteti građanima. Znali su da je na štetu poljoprivrednicima. I opet su ga usvojili - istakao je Milatović u objavi.&nbsp;
Predlog zakona predviđa da lokalne samouprave mogu umanjiti porez na nepokretnosti do 90 odsto za lica upisana u registar poljoprivrednih proizvođača, kao i za preduzeća koja se bave preradom i pakovanjem domaćih poljoprivrednih proizvoda. Takođe, predviđeno je i povratno dejstvo predloženih odredbi, što bi značilo retroaktivno utvrđivanje poreskih obaveza za raniji period.
Međutim, Ministarstvo finansija upozorava da bi takvo rješenje narušilo pravnu sigurnost i fiskalnu stabilnost, posebno ukoliko lokalne samouprave odluče da ne primijene poreske olakšice, što bi dovelo do retroaktivnog povećanja poreza za mnoge obveznike.
- Uvođenjem povratnog dejstva, poreski obveznici koji su koristili postojeće olakšice mogli bi se naći u nepovoljnom položaju, jer bi im se naknadno utvrdile veće poreske obaveze. Time bi se narušila njihova pravna sigurnost - navodi se u mišljenju Ministarstva.
Resor ministra Novice Vukovića podsjeća da je postojeći zakon, usvojen krajem 2022. godine, već predvidio poreske olakšice od 70 odsto za iste kategorije obveznika, s ciljem podsticanja domaće poljoprivredne proizvodnje.&nbsp;
Napominju i da prethodni model, koji je ostavljao mogućnost lokalnim samoupravama da samostalno odlučuju o olakšicama, nije dao rezultate jer su mnoge opštine odbijale da ih primijene.
- Trenutna zakonska rješenja stimulišu poljoprivrednike da obrađuju zemljište i plasiraju domaće proizvode, čime se doprinosi smanjenju uvoza i povećanju izvoza. Promjena tog pristupa bi mogla destimulisati proizvodnju i nanijeti štetu sektoru koji je već nedovoljno razvijen - poručuju iz Ministarstva.
Skupština Crne Gore dostavila je Vladi Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti, koji su podnijeli poslanici Nikolla Camaj, Artan Čobi i Iljir Čapuni.
- Imajući u vidu navedeno, smatramo da Predlog o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti („Službeni list CG", br. 25/19, 49/22 i 152/22), koji su Skupštini Crne Gore podnijeli poslanici Nikolla Camaj, Artan Čobi i llir Čapuni, ne treba prihvatiti - zaključuje se u mišljenju Ministarstva finansija.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpredsjednik_cg%2Fstatus%2F1952300977383481431&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ministarstvo finansija: Predlog o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti ne treba prihvatiti

Odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, da ne potpiše Zakon o porezu na nepokretnosti nije samo politički ili tehnički potez – to je jasan antialbanski čin, usmjeren direktno protiv Opštine Tuzi i šire, protiv opština sa većinskim albanskim stanovništvom u Crnoj Gori, navedeno je u otvorenom pismu albanskih organizacija u SAD-u (Malesia e Madhe NY – Malesia e Madhe MI – Malesia Kaliforni – Jehona e Malesisë) upućenom institucijama Crne Gore i međunarodnim partnerima.
Ova odluka, kako ocjenjuju predstavlja nastavak stare politike koju, kažu, Albanci dobro poznaju: "sistemska nepravda, uskraćivanje osnovnih prava i namjerne pokušaje da se uspori ekonomski i institucionalni razvoj naše zajednice".
- Zakon o kojem je riječ, usvojen voljom Skupštine, omogućio bi Opštini Tuzi i Opštini Ulcinj – dvjema jedinicama sa albanskom većinom – da obezbijede stabilne i legitimne prihode kroz pravednu poresku osnovicu. Odbijanje ovog zakona predstavlja negiranje jednakosti, negiranje samouprave i negiranje razvojne perspektive Albanaca u Crnoj Gori. To je pokušaj da se blokira funkcionisanje institucija u kojima su Albanci zastupljeni sa integritetom i posvećenošću - navedeno je u pismu.
Da bi se, kako su rekli u albanskim organizacijama, ova nepravda bolje razumjela, dovoljno je podsjetiti na činjenicu da se više od 70 odsto teritorije državne kompanije „Plantaže“ nalazi unutar Opštine Tuzi.&nbsp;
- Riječ je o kompaniji koja godinama posluje s gubicima, bez transparentnosti i bez odgovornosti, dok se sama opština kažnjava i uskraćuju joj se prihodi koji joj po zakonu pripadaju. Ovo više nije puka nepažnja – ovo je namjerna sabotaža - dodaje se u pismu.
Tvrde da je Milatović prethodnih dana pokušao da skrene pažnju sa "ove očigledne nepravde", tvrdeći da mu je “prijetio” potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.&nbsp;
- Mi to vidimo kao jeftinu taktiku skretanja pažnje, providan pokušaj da se prikaže kao žrtva i da se diskredituje jedan albanski predstavnik koji snažno i beskompromisno zastupa prava građana koje predstavlja. Javnost više ne pada na ove izlizane šeme. Više ne dozvoljavamo da se zahtjev za ravnopravnošću prikazuje kao prijetnja - naglašeno je u pismu.
U albanskim organizacijama SAD-a poručuju da neće ćutati.&nbsp;
- Naše organizacije su koordinisane i blisko povezane sa relevantnim akterima u Američkom Kongresu, Senatu, Stejt departmentu i drugim važnim centrima odlučivanja u zapadnim demokratijama. Ovo pitanje neće ostati u sjenci. Biće sastavni dio međunarodnog diskursa o pravima manjina, poštovanju vladavine prava i podjeli vlasti u Crnoj Gori - ističu u pismu.
Zahtijevaju hitno vraćanje zakona u skupštinsku proceduru, njegovo usvajanje u skladu sa voljom parlamentarne većine, kao i potpunu i nezavisnu istragu o razlozima neproglašavanja zakona i mogućim vezama između uskih političkih interesa i državnih kompanija koje posluju na štetu albanskih opština.
- Naše opštine nijesu plen za političko cjenkanje, niti potčinjeni prostori za izbornu upotrebu. One su dom zajednice koja doprinosi, poštuje i jednostavno traži jednakost i dostojanstvo. I taj dom neće biti diran bez reakcije. Pravda će doći. Pokušaj da se to zaustavi je uzaludan - zaključeno je u pismu crnogorskim institucijama i međunarodnim partnerima.

Albanske organizacije u SAD-u: Milatovićev potez antialbanski čin, hitno ponovo usvojiti zakon

Saradnik u Kabinetu predsjednika Crne Gore Nebojša Vuksanović kazao je da je predsjednik Jakov Milatović vratio je Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. 
- Tek nakon što su uslijedile prijetnje, a potom i lični napadi na predsjednika države, postalo je jasno o čijim se interesima zapravo radilo. Zato više nije u pitanju samo zakon, već način na koji se danas u Crnoj Gori štiti Ustav i pravni poredak - naveo je Vuksanović u saopštenju za javnost.
Vuksanović je istakao da je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj koji ne prihvata Ustav, ne priznaje sudske odluke i koji se ne libi da uputi prijetnje predsjedniku države koji obavlja svoju Ustavom propisanu dužnost, postao prvi koji je javno, "bez stida saopštio da je državu stavio u funkciju zaštite svojih ličnih interesa". 
- Prvo su mu meta bili novinari i sudije, а danas predsjednik države. A sjutra - pita Vuksanović.
On je rekao da ima obaezu da reaguje kao saradnik u kabinetu predsjednika države, i kao bivši predsjednik Odbora direktora kompanije „Plantaže" koja se, tvrdi, godinama suočavala sa nezakonitim postupanjem Đeljošaja.
- Problem nije ličan, već principijelan i sa jasnom pravnom argumentacijom. Oporezivanje koje je godinama sprovodila administracija Opštine Tuzi na čijem je čelu do skoro bio potpredsjednik Vlade bilo je suprotno zakonima Crne Gore. Upravni sud je to više puta i potvrdio. Umjesto da se postupi po presudama, prešlo se na blokade računa, ignorisanje institucija i na kraju, krivične prijave koje je kompanija bila prinuđena da podnese - naglasio je Vuksanović.
On pojašnjava da predloženi Zakon pokušava da to nezakonito djelovanje jednog političara retroaktivno abolira. 
- Ako se to dozvoli, Plantaže će izgubiti pravni osnov na kojem su zasnovani svi sudski procesi koje je kompanija pokrenula, a koji će se izvjesno riješiti u njenu korist. A još opasnije, svi drugi registrovani poljoprivredni proizvođači izgubiće pravo na jednak tretman i poreske olakšice - napomenuo je Vuksanović.
Zato, kako kaže, predsjednik države nije mogao, ali prije svega nije smio potpisati takav zakon. 
- I zato su prijetnje kojima je izložen dokaz koliko je ta odluka bila ispravna - naglasio je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, ovo nije nikakvo nacionalno ili partijsko pitanje kako to potpredsjednik Vlade u svom maniru želi predstaviti, ali ni različitih političkih stavova. Ovo je, ističe on, pitanje vladavine prava i zaštite države Crne Gore oko kojeg bi svi građani trebalo da budu jedinstveni! 
- Ako danas potpredsjednik Vlade može nekažnjeno da prijeti predsjedniku države koji obavlja svoju Ustavom propisanu dužnost, onda nijedan građanin više nije siguran da se može pozvati na zakon. Zato odbacujem sve besmislene i zlonamjerne konstrukcije kojom se pokušava skrenuti pažnja sa suštine. Ne postoje nikakve “kumovske veze”, nema skrivenih namjera. Postoji samo pravo i hrabrost da se kaže istina i da se brani ono što nas sve štiti: Ustav i zakoni. To je jedini patriotizam koji priznajem - poručio je Vuksanović.

Vuksanović: Prijetnje Milatoviću dokaz da je njegova odluka ispravna, ne postoje nikakve “kumovske veze”, samo pravo i hrabrost da se kaže istina

Zakon o porezu na nepokretnosti, koji je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, donesen je uz puno znanje da je u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore i principima pravne sigurnosti i ekonomske jednakosti - saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Parlamentarna većina, premijer i Vlada su, kako je istaknuto u saopštenju, znali da je ovaj Zakon protivustavan.&nbsp;
- Znali su da ruši jedinstveni poreski sistem. Znali su da podrazumijeva Ustavom zabranjenu retroaktivnost. Znali su da omogućava selektivnu primjenu prava. I uprkos tome, usvojili su ga - ističu iz kabineta predsjednika.
U trenutku kada je predsjednik države odlučio da Zakon vrati Skupštini, bilo je jasno da Zakon krši Ustav.
- Ali nije bilo poznato da je pisan da bi zaštitio lične interese jednog političara. Taj motiv postao je vidljiv tek nakon što su uslijedile prijetnje predsjedniku države, koje su razotkrile sve ono što je dotad bilo skriveno.
Zato, kako se navodi, više nije u pitanju samo Zakon.
- U pitanju je način na koji se danas pokušava vršiti politički pritisak na institucije, kroz prijetnje, spin i pokušaje diskreditacije. Predsjednik Crne Gore je, kao neposredno izabrani čuvar Ustava, imao obavezu da reaguje. To nije bio politički potez, to je bila ustavna dužnost. I upravo zato što nije pristao da zaštiti interese jednog čovjeka, već je izabrao da štiti Ustav i državu Crnu Goru, postao je meta - istaknuto je u saopštenju.
Prijetnje su upućene, mediji su ih prenijeli, a, kako se dodaje, niko od odgovornih nije reagovao.&nbsp;
- Umjesto institucionalne reakcije, pokrenuta je politička kampanja u kojoj se prijetnje relativizuju. Ovo nije pitanje partije. Ovo nije sukob sa bilo kojom zajednicom. Ovo je pitanje slobode i pravne sigurnosti svakog čovjeka u Crnoj Gori. Ako je dozvoljeno prijetiti Predsjedniku države zato što nije pristao da proglasi neustavni Zakon pisan za jednog čovjeka, sjutra se može prijetiti svakome ko odbije poslušnost. Zamislimo kako bi izgledalo kada bi ovih 22 hiljade poljoprivrednika kojima je ugrožena Ustavom garantovana jednakost zbog većih poreza, krenulo pješke putevima Crne Gore da pitaju potpredsjednika Vlade zašto im je ugrožena egzistencija? Vjerovatno je zato i predložen Zakon o zabrani javnih okupljanja. Da bi štitio političare koji ne rade u javnom interesu od slobodnih građana Crne Gore - kazali su iz Kabineta predsjednika.
Posebno ističu da je u demokratskoj i pravnoj državi nezamislivo da institucije ostanu nijeme pred prijetnjama koje su javno izrečene najvišem državnom funkcioneru i to kao reakcija na njegovo ustavno djelovanje.
- Zahtijevamo da svi nadležni organi djeluju odmah, u skladu sa svojom obavezom, ne prema politici, već prema zakonu i Ustavu. Isto kao što je reagovao predsjednik države odbacujući neustavan Zakon pisan za jednog političara, jer tim državnim organima sigurno poslije toga niko neće prijetiti. I na kraju, da ne zaboravimo šta je neophodna i hitna odluka Vlade Crne Gore: Smjena potpredsjednika Vlade - zaključili su iz Kabineta predsjednika.

Kabinet Milatovića: Znali su da je Zakon o porezu na nepokretnosti neustavan, zahtijevamo reakciju nadležnih, neophodna i smjena potpredsjednika Vlade

Odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da vrati Skupštini Crne Gore Zakon o porezu na nepokretnosti, čiji je cilj jačanje fiskalne samostalnosti naše lokalne samouprave, predstavlja zabrinjavajući korak unazad u pogledu decentralizacije i demokratskog upravljanja - ocijenio je predsjednik Skupštine Opštine Tuzi Fadil Kajošaj.
Ovim potezom se, kako navodi u saopštenju, još jednom direktno udara na prava opštine Tuzi, koja je zajednica sa većinski albanskim stanovništvom.
- I koja se već decenijama suočava sa institucionalnom marginalizacijom. Ako država zaista teži ka evropskom putu, onda mora pokazati dosljednost u primjeni evropskih standarda, posebno onih koji se odnose na lokalnu samoupravu, fiskalnu decentralizaciju i zaštitu manjinskih zajednica - istakao je Kajošaj.
&nbsp;Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, prema njegovim riječima, jasno propisuje da lokalne vlasti moraju imati dovoljno sopstvenih finansijskih sredstava, srazmjerno svojim nadležnostima i pravo da njima slobodno raspolažu.&nbsp;
- Oduzimanje tog prava u trenutku kada pokušavamo da ojačamo lokalne kapacitete, jasno pokazuje da Crna Gora još nije spremna da se iskreno suoči s principima na koje se formalno poziva. Neprihvatljivo je da opština Tuzi, na čijoj se teritoriji nalazi više od 70 odsto imovine kompanije “Plantaže”, i dalje ne ostvaruje prihod od te imovine. Umjesto da se kroz ovaj zakon ispravi dugogodišnja nepravda, ponovo svjedočimo pokušaju da se lokalnoj zajednici uskrati ono što joj po Ustavu i međunarodnim standardima pripada - naveo je Kajošaj.
Ova praksa, kako je rekao, ne samo da diskriminiše opštinu Tuzi, već ugrožava demokratski poredak i ozbiljno narušava povjerenje građana u institucije države.&nbsp;
- Nećemo ćutati dok se opstini Tuzi uskraćuju osnovna prava, posebno kada su one nastanjene pretežno manjinama. Zato pozivam Skupštinu Crne Gore da pokaže političku zrelost i odgovornost, i u ponovnom glasanju potvrdi zakon koji jača lokalnu samoupravu. Pozivam i međunarodne organizacije, posebno one koje prate evropske integracije i poštovanje manjinskih prava, da obrate pažnju na ovaj slučaj - poručio je Kajošaj.
Opština Tuzi će, kako dodaje, i dalje biti glas svih onih koji vjeruju u pravdu, ravnopravnost i istinsku decentralizaciju.
- Borba za fiskalnu autonomiju nije samo pitanje finansija &nbsp;nego je borba za dostojanstvo i jednak tretman svih građana Crne Gore - zaključio je Kajošaj.

Kajošaj: Skupština ponovo da izglasa Zakon o porezu na nepokretnosti, međunarodne organizacije da obrate pažnju na ovaj slučaj

Kao ministar snažno sam zainteresovan za očuvanje ustavne pozicije, zakonskih prava i finansijske održivosti svake lokalne samouprave. Istovremeno kao političar koji dolazi iz albanske nacionalne zajednice, a podsjećajući na sudske sporove opštine Tuzi u pogledu imovinskih prava lokalne samouprave i gradjana, pozivam Skupštinu da pažljivo razmotri razloge zbog kojih je predsjednik Jakov Milatović vratio Zakon o porezu na nepokretnosti, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
- Nijesmo u situaciji ni u prilici da se ljutimo zbog stavova koji kritikuju ili pozivaju na dodatnu političku odgovornost, jer je to obaveza svih nas. Što viša javna funkcija – to i veća odgovornost i naglašenija potreba da se sasluša drugačije mišljenje- naveo je Dukaj na mreži X.

Dukaj: Nijesmo u situaciji da se ljutimo, Skupština da pažljivo razmotri razloge zbog kojih je Milatović vratio zakon

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: zakon-o-porezu-na-nepokretnosti