Nakon što je Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici usvojila Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) koji podrazumijeva povećanje minimalne penzije na 450 eura i za srazmjerne penzionere reagovali su iz Građanskog pokreta URA i pozdravili tu odluku Vlade, ističući da je ona rezultat velikog pritiska javnosti da se ta nepravda ispravi i inicijative njihovog poslaničkog kluba na čelu sa Milošem Konatarom koji je više puta predlagao pomenuto zakonsko rješenje u Skupštini Crne Gore.
- Ovim će konačno država pomoći jednoj od najugroženijih društvenih grupa koja se već duže vremena nalazi u izuzetno nepovoljnom materijalnom statusu, jer većina korisnika srazmjernih penzija prima penzije u iznosu ispod 200 eura, što usljed ekstremnog rasta cijena nije dovoljno ni za najosnovnije životne potrebe - ističu iz URE.
Oni podsjećaju da su još prije godinu predlagali donošenje ovog zakona nakon kojeg bi i korisnici srazmjernih penzija takođe imali minimalnu penziju od 450 eura, a nakon čega je Skupština Crne Gore donijela Zaključak kojim je obavezala Vladu da najkasnije do marta 2024. godine predloži zakonsko rješenje za povećanje srazmjernih penzija.
- Iako je odluka Vlada zakašnjela, pravda će konačno biti zadovoljena pa će i srazmjerni penzioneri konačno imati minimalnu penziju od 450 eura od 1. janura 2025. godine, nakon što u Skupštini Crne Gore, vjerujemo, svi poslanici podrže predlog ovog zakona - zaključili su iz Građanskog pokreta URA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

URA: Pozdravljamo što je Vlada poslije pritiska i inicijative URE konačno odlučila da se povećaju srazmjerne penzije

Vlada je danas utvrdila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim se predlaže uvođenje isplate razlike do najnižeg iznosa penzije korisnicima srazmjernih penzija. 
 
Iz Vlade je saopšteno da se donošenje izmjena i dopuna Zakona predlaže u cilju unapređenja socio-ekonomskog položaja korisnika prava na srazmjernu penziju, u skladu sa međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju. 
 
- U skladu sa tim, predlaže se uvođenje isplate razlike do najnižeg iznosa penzije korisnicima srazmjernih penzija, ukoliko im je zbirni iznos srazmjernih penzija manji od iznosa najniže penzije određene prema članu 29 Zakona, u iznosu od 450 eura - navodi se u saopštenju Vlade nakon sjednice Vlade. 
 
Takođe se predlaže smanjenje doprinosa za produženo osiguranje koje plaćaju osiguranici iz člana 66 Zakona. 
 
Vlada je danas utvrdila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o platnom prometu. 
 
U diskusiji je naglašeno da je riječ o propisu čije donošenje predstavlja ispunjenje jednog od mjerila za privremeno zatvaranje pregovaračkog poglavlja 4 – Sloboda kretanja kapitala. 
 
- Predloženim rješenjima stvorene su pretpostavke za dalji razvoj i unapređenje pružanja platnih usluga na teritoriji Crne Gore i potpuno izjednačavanje pravila poslovanja crnogorskih pružalaca platnih usluga u domenu evropske regulative - navodi se u saopštenju. 
 
Takođe, preciznijim definisanjem pravila poslovanja u SEPA platnim šemama se obezbjeđuje kontinuirana usklađenost zahtjeva za domaće pružaoce platnih usluga u odnosu na iste takve strane u EU. 
 
- Propisom se poboljšava transparentnost u domenu izdavanja odobrenja za pružanje platnih usluga, što će imati pozitivan uticaj na ulazak novih učesnika na tržište platnih usluga - dodaje se u saopštenju. 
 
Vlada je usvojila informaciju o kreditnom zaduženju Hotelske grupe Budvanska rivijera kod NLB banke. 
 
Tim povodom, data je saglasnost da se to preduzeće zaduži kod NLB banke, u visini od deset miliona eura, po uslovima definisanim u Nacrtu ugovora o kreditu ili povoljnijim. 
 
- Kako se navodi u zahtjevu, Odbor direktora kompanije je donio odluku o odobravanjua kreditnog zaduženja, putem zaključenja ugovora o kreditu sa NLB bankom, u iznosu od deset miliona EUR, po fiksnoj kamatnoj stopi od 3,9 odsto, sa rokom otplate kredita od 120 mjeseci, uključujući grejs period do 12 mjeseci - navodi se u saopštenju. 
 
Cilj kreditnog zaduženja je izvođenje radova na adaptaciji 334 sobe u turističkom naselju Slovenska plaža, a koji bi se finansirali iz navedenih kreditnih sredstava i sopstvenih sredstava kompanije u iznosu od 3,79 miliona eura. 
 
- Na osnovu izvršene ekonomsko-finansijske analize, utvrđeno je da profitabilnost kompanije raste, da je solventno, te da je sposobno da iz sopstvenih prihoda pokriva obaveze prema kreditorima i investitorima. Imajući u vidu navedeno, ocijenjeno je da kreditni aranžman neće ugroziti likvidnost kompanije, dok će se standard predmetnih kapaciteta podići sa tri na četiri zvjezdice i time znatno unaprijediti kvalitet smještajnih kapaciteta, ali i konkurentnost turističkog naselja Slovenska plaža - rekli su iz Vlade. 
 
U cilju ispunjavanja završnih mjerila Pregovaračkog poglavlja 21 – Trans-evropske mreže i radi realizacije obaveza u sklopu završnog Mjerila 2, Vlada je usvojila Jedinstvenu listu prioritetnih infrastrukturnih projekata za sektor energetike. 
 
- Lista sadrži 15 projekata ukupne procijenjene vrijednosti oko 1,38 milijardi eura. Kako se završno Mjerilo 2 odnosi na prioritetne projekte u energetskom sektoru u skladu sa Regulativom 1316/2013 o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Evrope, bilo je neophodno u skladu sa Metodologijom Zapadnobalkanskog investicionog okvira (WBIF) ažurirati Listu, na osnovu koje će Evropska komisija, u skladu sa definisanim prioritetima na nivou države, donositi odluke o tome koji će projekti biti finansijski podržani sredstvima iz WBIF-a, kao glavnog mehanizma posredstvom kojeg će biti implementirana finansijska podrška Evropske unije za region, u periodu od ove do 2027. godine - navodi se u saopštenju. 
 
Vlada je usvojila zahtjeve za odobrenje pomoći male vrijednosti (de minimis pomoći) Montecargu i Održavanju željezničkih voznih sredstava. 
 
- Tim povodom zaduženo je Ministarstvo finansija da iz tekuće budžetske rezerve obezbijedi iznose od po 150 hiljada eura za potrebe tih kompanija - precizirano je iz Vlade.

Vlada usvojila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PIO

Odlazeći predsjednik SAD Džozef Bajden objavio je danas da je pomiliovao 39 osoba i preinačio gotovo 1.500 kazni.
Bajden je u saopštenju naveo da je pomilovao 39 osoba „koje su dokazale da su uspješno rehabilitovane“ i da je preinačio kazne za gotovo 1.500 osoba koje su izdržavale duge kazne zatvora.
Bijela kuća je saopštila da je riječ o najvećem broju činova milosrđa u jednom danu i da su osobe kojima je preinačena presuda najmanje godinu izdržavale kaznu u kućnom pritvoru.
Bajden je rekao da su SAD „izgrađene na mogućnosti i drugim šansama“ i dodao da mu je kao predsjedniku „ogromna privilegija“ da iskaže milosrđe prema ljudima koji su pokazali da se kaju i da su rehabilitovani.
Početkom decembra Bajden je pomilovao svog sina Hantera, koji je čekao presudu u procesima za ilegalno držanje oružja i poresku utaju.
Bajden je rekao da će nastaviti da preispituje molbe za pomilovanje. On je pod pritiskom raznih grupa da pomiluje brojne grupe ljudi, uključujući one koji čekaju izvršenje smrtne kazne u saveznim zatvorima, prije nego što mu 20. januara istekne mandat.

Bajden pomilovao 39 osoba i preinačio 1.500 kazni

Film &nbsp;je sredstvo u kojem na više slojeva možete da objasnite određeni događaj ili fenomen, ili šta god da je tema koju obrađujete, i tom kontekstu je mnogo kreativnije i izazovnije putem filma saopštavati određene stvari, a za konzumente je to divan čulni proces - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, reditelj Aleksandar Reljić.
Spomenik zločincima Novosadske racije, istorijski revizionizam&nbsp;
Od svoje pete godine živi u Novom Sadu, kaže Reljić, pored plaže Štrand, a tu je 1942.godine u vrijeme najveće i najjače zime, podsjeća on, u 20.vijeku bio poprište, kako kaže, jezivog zločina.
- Ljudi su u redovima stajali i čekali da budu ubijeni. Bacani su pod led! Na -30 u donjem vešu su stajali na toj plaži, a mnogi od njih su tražili čak i preko reda da budu ubijeni. Ta vrsta užasa i banalnosti zla, kada posmatramo da je to mjesto naše svakodnevice, zabave, opuštanja, druženja; da je bilo mjesto jednog tako jezivog čina, je samo po sebi bilo pod moranje da se o tome napravi film. Ja ne kažem da nije bilo filmova na ovu temu i prije mene, naravno da je bilo, i to ih je bilo dosta. Ali, osamdeset godina nakon tog zločina, gradske vlasti zbog jeftinih političkih saveza, da ne kažem dilova, su krenule u jedan projekat pravljenja spomenika nevinim žrtvama ‘44, ‘45.godine, i na tom spisku su se našli zločinci iz Novosadske racije. U vremenu kada svjedočimo jednom istorijskom revizionizmu, kada svjedočimo toj nekoj banalnoj politikantskoj priči, koja je svuda oko nas, prosto moralo se posdjetiti na jednu takvu jezivu priču - rekao je Reljić.
Izvorno je novinar, podsjeća Reljić, i činjenice su za njega svakodnevica, kako kaže, jer je u novinarstvu skoro trideset godina, te su prikupljanje činjenica, istraživanja, dodaje on, njegov osnovni alat.
Novost u njegovoj novinarskoj karijeri je, objašnjava Reljić, taj pokušaj da činjenice uobliči, kako kaže, na neki kreativniji način.
<h1>Imamo budućnost&nbsp;</h1>
Sama pokretačka snaga mora biti vezana za ideje slobode, smatra Reljić, u isto vrijeme nosi zainteresovanost za kulturu sjećanja, podsjeća on, jer graditi budućnost bez prošlosti je nemoguće, poručuje on i vjeruje da su današnji mladi ljudi toga svjesni.
- Prije dva mjeseca bih pričao i ja o letargiji, o nezainteresovanosti mladih, i slično. Međutim ono što se trenutno dešava u Novom Sadu, ono što se dešava u Srbiji, uopšte, je dokaz da su mladi se definitivno probudili, i da su itekako zainteresovani za društvo i za ideje slobode. Prosto, to sve demantuje ono neko naše dojučerašnje uljuljkano mišljenje o mladima da su zagledani samo u telefone, u igrice, šta sve ne, u neki digitalni svijet. Međutim, blokade na Univerzitetu u Novom Sadu, blokade na Univerzitetu u Beogradu, sinoćno groteskno obraćanje naciji predsjednika Srbije je dokaz da ipak imamo budućnosti - istakao je Reljić.
<h2>Otvaraju se žarišta na svakom ćošku, Vučić više ne zna sa koje je strane napadnut</h2>
Car je go u svakom smislu, poručuje Reljić, pa su tako i srbijanski mediji ogoljeni, ističe on, i njihova podmetanja ne piju vodu, kako kaže, i sve podsjeća na neke prethodne borbe.
- Ja sam generacija X i sjećam se u kakvoj smo se atmosferi borili i protiv Miloševića, isto tako imali, tada, u to vrijeme, još mnogo &nbsp;veći medijski mrak, pa ni taj medijski mrak u to vrijeme nije pomagao Miloševiću, da pokušava da ustukne, &nbsp;u svakom smislu. Ono što je njega duže održavalo na vlasti jeste jedan po jedan rat, koji je vodio devedesetih, jer kad god je dolazilo do tih ratnih sukoba, i tako dalje, ideje slobode su bile potisnute u drugi plan, pa je bilo mnogo teže izaći sa njim na kraj. Ono što jeste se dogodilo posle sa Vučićem to je da je shvatio da će mnogo bolje vladati ukoliko ukloni, u svakom smislu, opoziciju, dakle, nije problem bio u Srbiji postojanje medija, na kojem ste vi mogli da se informišete. Da, takođe, spomenemo i društvene mreže, internet, i tako dalje, to su sve prostori slobode. Vi ako hoćete pravu informaciju vi do nje možete da dođete. Prosto njegov uspjeh je bio u tome što nije nikoga sa druge strane da mu se u pravom smislu riječi suprostavi, dakle nije postojala opozicija, on je nju uništio, i danas je to za njega, ja bih rekao, jedan bumerang, jer bilo bi mu bolje da danas ima sa kim da razgovara, i da se eventualno dogovori, nego da mu se otvaraju žarišta na svakom ćošku, on više ne može da se snađe, on ne zna sa koje strane je napadnut, i to je za njega, ja mislim, mnogo veći problem za sve nas - istakao je Reljić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DC8R4za4PR7w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Reljić: Graditi budućnost bez prošlosti je nemoguće

Aerodrom u Tirani imao 9,2 miliona putnika za 10 mjeseci 2024.godine, prije neki dan su imali deseto milionitog putnika, i aerodrom Dubrovnik, takođe je &nbsp;prije neki dan zabilježio tri milionitog putnika, i jednostavno mi u ovom smislu, i na ovaj način nijesmo konkurentni kad je u pitanju avio dostupnost - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam prof. dr Ivo Županović.
Ove zime je sa podgoričkog aerodroma uklonjeno 6 letova, u odnosu na prošlu godinu, a sa tivatskog 3, te iz Aerodroma Crne Gore kažu da nije svim avio kompanijama isplativo da lete za Crnu Goru tokom zimskih mjeseci.
Kad su u pitanju hoteli, kaže Županović, stabilan je trend posjećenosti u 10 mjeseci 2024.godine, dodaje on, odnosno na nekih 0,7 posto većeg broja dolazaka, kako navodi, u odnosu na 2023.godinu.
Hotelska posjećenost je produkovana, objašnjava Županović, značajnim rastom na tržištu Turske, Kine, navodi on, ali i dijelom Sjedinjenih Američkih Država.
- Imamo ozbiljan pad na nekoliko klastera! To su klasteri skandinavskih i nordijskih zemalja, to su klasteri baltičkih zemalja, to su klasteri dijela zemalja Beneluxa, Francuske i Njemačke, koje su za nas jako bitne zemlje. Sa druge strane, kad je u pitanju privatan smještaj, imamo izraziti pad kad su u pitanju tržišta Kosova i Bosne i Hercegovine, kao i tržišta Njemačke i Mađarske, naravno i tržište Rusije, iz poznatih razloga - rekao je Županović.
Na &nbsp;pad &nbsp;klastera utiče avio dostupnost, cijeni Županović, kao i cijene, ističe on, koje su nakon 10 mjeseci, u odnosu na isti period prošle godine, navodi on, 3,6 posto veće na nivou čitave ekonomije, a 8,8 posto veće cijene, kako kaže, na nivou turizma.
- Sve ovo ukazuje da smo u zadnje tri godine, od 2021. do 2024.godine, cijene u turizmu podigli preko jedne trećine, što je, smatram, tržišno veoma upitno, tržišno &nbsp;kontraproduktivno. Sa druge strane, kad je u pitanju avio dostupnost, svjedoci ste da je aerodrom u Tirani imao 9,2 miliona putnika za 10 mjeseci, prije neki dan su imali deseto milionitog putnika, da je aerodrom Dubrovnik, takođe prije neki dan zabilježio tri milionitog putnika, i jednostavno mi u ovom smislu i na ovaj način nijesmo konkurentni kad je u pitanju avio dostupnost. To seže od razloga koji su Aerodromi Crne Gore naveli, oni moraju da ulažu, ne u subvencionisanje određenih avio linija, nego u infrastrukturu, a da, prevashodno, država nacionalne turističke organizacije, kao što &nbsp;su slučajevi u nekim drugim zemljama i taj model radi uspješno, treba da se uključe, jer je logika i normalno je da dio tih prihoda treba da se odvaja za avio dostupnost, sa druge strane, zbog toga što te destinacije žive od dolaska tih turističkih konzumenata. Mi u zimskom periodu, ja nijesam pristalica toga da se oslanjamo.samo na zimske turističke centre, iz razloga što oni predstavljaju do 5 posto ukupnog turističkog prometa, druga stvar je što ne možemo da zavisimo da li će biti snijega ili neće, da taj proces &nbsp;vještačkog osnježivanja ide veoma sporo i neučinkovito, a sa druge strane ne poštujemo ono što smo napisali mi u našim strategijama, da to mora biti klasterska povezanost, dakle, da u okviru određenih klastera, ovamo Žabljak, Šavnik, Plužine, pa nadalje povezanost sa Nikšićem, i da u durmitorskom kraju mora biti tematski turizam, da &nbsp;se moraju povezati navedene destinacije, da se mimo toga ponude proizvodi ruralnog turizma, za koje, &nbsp;takodje, &nbsp;imamo program, da se poveže sa južnim dijelom destinacije. Podjela na zimski i ljetni turizam je vještačka. Danas mora turizam da živi 365 dana, ali da bi živio 365 dana mi moramo da imamo integrisan turistički proizvod, koji mora biti atraktivan turističkim konzumentima - istakao je Županović.
Evropska unija je ključno tržište za Crnu Goru, podsjeća Županović, i to treba da bude, dodaje on, kako zbog geografske blizine, tako i zbog, navodi on, diskrecionog dohotka koji imaju na raspolaganju, kako kaže, određene zemlje.
- Ako imate projektovan rast do 1 posto, ili nešto iznad toga, normalno je, sa budžetom kojim raspolažete, jednostavno, ne možete sebi da priuštite destinaciju gdje se bilježi konstantan rast cijena. S druge strane to dovodi do činjenice da samo sa tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, već imamo, posmatrajući podatke za 11 mjeseci u Hrvatskoj, oni su imali rast od nekih 135.000 dolazaka, ili preko 300.000 noćenja, s ovih tržišta, što znači da smo negdje i taj dio platežno jačeg sloja sa tog emitivnog tržišta izgubili prelivanjem na tu destinaciju, da ne pričamo o Albaniji, koja nam postaje ozbiljna konkurencija, ne samo zbog avio dostupnosti, nego i zbog određene cjenovne diskrapance, u odnosu na nas - naglasio je Županović.
Za sljedeću sezonu, poručuje Županović, neophodno je zauzdati cijene, kako kaže, i prilagoditi ih tržištu.
- Kad je u pitanju avio dostupnost apsolutno sam za to da aerodromi moraju da se razvijaju i budu na nekom većem nivou, ne samo u smislu gabarita, nego i u smislu kvaliteta ponude i onoga što aerodromi zahtijevaju za ovako značajnu granu privrede, kao što je turizam. Jer, da podsjetim, turizam generiše, &nbsp;indirektno, gotovo 25 posto prihoda, ako govorimo sa indirektnim impaktom na druge grane, i ukoliko vidimo da smo za prva tri kvartala ove godine, po zvaničnim, projektovanim, ali zvaničnim podacima, imali određeni pad od 4, 5 posto, to će sigurno imati uticaja na cijelu ekonomiju, to ne smijemo dozvoliti sljedeće godine. Ali, ako me pitate za avio dostupnost, apsolutno sam za to da se to podigne na veći nivo, da se vidi u kom roku je to moguće, da li je to moguće iz sopstvenih sredstava, ako jeste, gdje bi aerodromi iz svog profita izdvajali novac za infrastrukturna ulaganja, ili bi se išlo na neki drugi vid, koncesije, itd. Ja sam uvijek za to da se ide na vid sopstvenog finansiranja, ukoliko je moguće, jer onda tu čitavu situaciju imate pod kontrolom - zaključio je Županović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5DzUmk7agUs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Županović: Turizam mora da živi 365 dana u godini, podjela na zimski i ljetni turizam je vještačka

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane, u saradnji sa službenicima OB Bijelo Polje, podnijeli su krivičnu prijavu protiv Beranca M. A. (35) kodg kog su, pretresom porodične kuće, pronašli oko 1,5 kilogram materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, saopšteno je iz Uprave policije.
On se tereti za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a biće privedem Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za borbu protiv droge u koordinisanim akcijama sa regionalnim centrima na teritoriji cijele države su od kraja novembra do danas nadležnim tužilaštvima podnijeli 25 krivičnih prijava protiv 25 osoba zbog počinjenih krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, dok je podnijeta i 31 prekršajna prijava protiv 31 osobe i zaplijenjeno više od 11 kilograma opojne droge i 134 komada tableta - precizirali su iz Uprave policije.
Ističu da službenici Sektora za borbu protiv kriminala zaduženi za borbu protiv droge, u saradnji sa regionalnim centrima, nesmanjenim intenzitetom nastavljaju aktivnosti na suzbijanju ulične prodaje opojne droge.
- Sve sa ciljem razbijanja mreža uličnih dilera, odnosno ulične prodaje narkotika, te stvaranja bezbjednog ambijenta i očuvanja zdravlja građana - navodi se u saopštenju.

Razbijena mreža ulične prodaje narkotika u Beranama: Pronađeno oko 1,5 kilogram marihuane

Nije presudno pitanje ko je zaposlio profesora Radomana Čečovića, nego ko je bio nadležan i odgovoran kada je bivša učenica prijavila slučaj - kazala je bivša direktora Gimnazije "Slobodan Škerović" Zoja Bojanić Lalović reagujući na navode aktuelne čelnice ove obrazovne ustanove Biljane Vučurović.
Podsjećamo, Vučurović je danas na konferenciji za medije optužila Bojanić Lalović da je ona odgovorna za dolazak Čečovića u podgoričku srednju školu.
- Čečović je 28. avgusta 2020. godine bez ikakvih preporuka preuzet iz srednje stručne škole iz Bijelog Polja. Zaposlila ga je bivša direktorica Zoja Bojanić Lalović. Njena je bila odluka da dovede čovjeka kao što je Čečović u ovu školu. Predstavila ga je kao vrsnog edukatora, iako nikad nismo vidjeli preporuku iz škole iz koje je došao - kazala je Vučurović.
&nbsp;Bojanić Lalović u reagovanju ističe da je važno odgovoriti zbog čega se o ovome ćutalo tri godine i da li se i kako pratio dalji rad profesora i odnos sa učenicima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U vezi sa izjavom direktorice Gimnazije "Slobodan Škerović" saopštavam da je profesor Čečović sporazumno preuzet iz SSŠ iz Bijelog Polja u skladu sa zakonom i njegovim pravom da zbog promjene prebivališta dobije slobodne časove za vrijeme moga mandata. Ovaj profesor je preporučen kao omiljen među učenicima, intelektualac &nbsp;i umjetnik. Autor je udžbenika, pjesnik i član žirija manifestacije Ratkovićeve večeri poezije. Potvrdu o tome imamo i u činjenici da je skoro nagrađen Specijalnom nagradom za najbolji evropski udžbenik. Profesor Čečović je i u Gimnaziji "Slobodan Škerović" bio poštovan i cijenjen pedagog i nikada nije bilo pritužbi koje bi ukazivale na skandalozan odnos prema učenicama, a gradili smo odnos povjerenja i rješavali sve probleme naših učenika - istakla je Bojanić Lalović.
Čečović je, prema njenim riječima, neoprostivim odnosom prema mladoj ženi i svojoj bivšoj učenici poništio ugled koji je stvarao decenijama, ali i sve duboko zamislio nad pitanjem koji su mehanizmi da ovakve slučajeve prepoznamo u školama.
Bojanić Lalović najoštrije osuđuje postupanje Čečovića i apeluje i očekuje da će nadležne institucije sprovesti aktivnosti u rasvjetljavanju cijele priče.
U njenom profesionalnom angažovanju, kako dodaje, nema nikakvih "javnih tajni".
- Moj angažman u privatnoj Gimnaziji "Podgorica" sastoji se isključivo u pro-bono angažmanu stručnog konsultanta, na šta imam i zakonsko i moralno pravo. Svakako neću se pravdati nikome za šansu da pomognem uspostavljanju rada jedne obrazovne ustanove pošto je obrazovanje bilo moj profesionalni put, a nezakonito zaustavljen političkim progonom - rekla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Akteri tog progona, kako je kazala, očigledno ni danas ne biraju sredstva da pokušaju da je unize i diskredituju.
- Cijenim ugled ustanove u kojoj sam se razvijala kao profesor i na čijem sam čelu bila skoro šest godina, pa ću neosnovane napade na svoj ugled i dostojanstvo rješavati bez medijskih senzacija. Po pitanju ličnih napada se više neću oglašavati, osim kroz borbu i osudu svih slučajeva koji uršavaju dostojanstvo žene uopšte - poručila je Bojanić Lalović.

Bojanić Lalović: Nije presudno pitanje ko je zaposlio Čečovića, nego ko je bio nadležan kad ga je učenica prijavila

Direktorica Gimnazije Biljana Vučurović zakazala je konferenciju za medije za sjutra u 9.30 sati u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“, zbog, kako navode iz ove obrazovne ustanove, &nbsp;“organizovane akcije putem društvenih mreža usmjerene protiv ove ustanove i nje lično”.&nbsp;
Ovih dana u žižu javnosti došao je slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice ove srednje škole, a nakon što je CIN Crna Gora 30. novembra objavio istraživanje na ovu temu.
Bivša učenica Gimnazije „Slobodan Šekerović“ Sara Vujisić označila je profesora te prestižne podgoričke srednje škole Radomana Čečovića kao seksualnog predatora koji joj je prije tri godine, dok je bila na maturi, upućivao lascivne poruke.
Ono što je izazavalo posebnu zabrinutost u javnosti je da direktorica Vučurović na upit CIN-CG kazala da je nakon što ju je bivša učenica upoznala sa incidentom, kaznila Čečovića disciplinskom mjerom u iznosu smanjenja zarade za 30 odsto, u novembru 2021. godine.
Vučurovič je, prema pisanju CIN-CG, tražila izjašnjenje od Čečovića, koji je sve priznao, ističući da „u trenutku neprimjerenih poruka, Sara više nije bila učenica u školi“. Prva poruka poslata je u junu, a maturanti su školovanje završili u maju.
Čečović je priznao da je „prešao granicu“ u odnosu prema učenici, navela je Vučurović u odgovoru za CIN-CG. U odluci o disciplinskoj mjeri koju je Vučurović dostavila CIN-CG navodi se da Čečović „izražava duboko žaljenje” zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i direktorici, te da smatra da se „preigrao sa riječima“.
U Čečovićevom izjašnjenju, prema pisanju CIN-CG, piše da on „sa gnušanjem“ &nbsp;obija dio pritužbe bivše učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira sa drugim učenicama.

Vučurović tvrdi da se vodi organizovana akcija protiv nje lično i ustanove na čijem je čelu

Direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović podrugljivim tonom se obratila danas novinarki Televiziji E na press konferenciji, očigledno nezadovoljna pitanjima upućenim povodom slučaja seksualnog uznemiravanja bivše učenice te škole od strane profesora knjiđevnosti Radomira Čečovića.
Prilikom postavljanja pitanja novinarke, Vučurović joj je upala u riječ neprihvatljivim obraćanjem na račun njene odjeće.
- Molim Vas sjedite, vidim da Vam smeta suknja - navela je Vučurović.
Potom joj je poručila da „nema logiku“ i da nije sigurna „koliko dobro zaključuje“ jer je na <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta">današnjoj pres konferenciji</a> postavila pitanje na koje je ona već prethodno odgovorila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDDXotRzIr9p%2F%3Figsh%3DejNlMWMyM2l6YWU0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon toha i profesori ove škole su, poučeni primjerom direktorice, nastavili ophođenje prema novinarki u sličnom narativu.
Tako joj je, osim mrmljanja pojedinih profesora koji su bili u publici, po završetku pres konferencije, prišla jedna profesorica, pitala je je li bila učenica Gimnazije i uvrjedljivim tonom poručila da se vidi da nije - „jer bi znala da postavi pitanje da jeste“. Na to je dodala da ne bi ni mogla da upiše ovu školu.
Profesor istorije Predrag Ražnatović joj je rekao da su njena pitanja politički motivisana, a jedna profesorica potom poručila: „ajmo mi na kafu – da ne pričamo o politici i školi“.
Novinarka TV E je Vučurović pitala hoće li profesor Radoman Čečović, koji je porukama seksualno uznemiravao bivšu učenicu, dobiti otkaz i da direktorica pojasni zašto neće. Pitala je i hoće li Vučurović podnijeti ostavku, te je li konferenciju organizovala kako bi opravdala i od sebe na pravila žrtvu.
Profesori koji su bili u svečanoj sali, inače, su tokom konferencije jasno izražavali podršku direktorici gromoglasnim aplauzima na njene pojedine odgovore.

VIDEO: Vučurović novinarki TV E: Sjedite, vidim da Vam smeta suknja; Profesorica Gimnazije: „Da si bila naša učenica znala bi da postaviš pitanje“

,,Vezano za Vaše pitanje, obavještavamo Vas da kod ovog tužilaštva nije formiran predmet povodom navedenog događaja”. Tom rečenicom je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odgovorilo na pitanja Portala ETV i Televizije E - da li ODT Kotor vodi istragu povodom, kako su to neki crnogorski mediji objavili, ,,pronalaska tijela” ruskog državljanina Dmitrija Senina, bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti kojeg potražuje Rusija a koji je 2023. godine dobio azil u Crnoj Gori. &nbsp;,,Uprava policije nema saznanja da je ruski državljanin tog identiteta nastradao u Crnoj Gori”. Jedina raspoloživa policijska informacija, od 21. novembra, ukazuje da je tijelo četrdesetogodišnjeg ruskog državljanina nađeno na starom putu ka Rijeci Crnojevića, ali da nema naznake da se iza inicijala A.L. krije identitet bivšeg pukovnika FSB-a. Za razliku od crnogorskih institucija, ruski mediji nijesu imali dilemu. Prvo je portal ,,Moskovski komsomolec” objavio vijest da je Dmitrij Senin ubijen 6. novembra u Crnoj Gori, a potom su istu objavu prenijeli brojni drugi mediji bliski Kremlju. Prema tim informacijama, Senin je ubijen na Crnogorskom primorju, ali se ne navodi tačna lokacija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa" data-rendition-name="original" width="1316" height="780" loading="lazy" alt="Moskovski komsomolec"> <figcaption>PRVA OBJAVA O LIKVIDACIJI SENINA: Moskovski komsomolec(Photo: Screenshot naslovnice portala MKRU)</figcaption> </figure>  Slična saznanja o ,,likvidaciji korumpiranog oficira Federalne službe bezbjednosti u Crnoj Gori, u Budvi” objavio je Danil Bezsonov, vojni ekspert lojalan vlasti Vladimira Putina, bivši ministar informisanja takozvane Donjecke Narodne Republike. Zanimljivo, vijest o smrti Dmitrija Senina prenijele su i zapadne agencije. ,,Preko Telegram kanala bliskih Kremlju danas se proširila vijest da je u Crnoj Gori ubijen, hicima iz pištolja, Dimitri Senin, bivši pukovnik FSB-a”, objavila je italijanska agencija ANSA, a potom i neki italijanski mediji 10. novembra. Vijest o ubistvu bivšeg ruskog obavještajca bila je interesantan i u Njemačkoj… BIZNIS U CRNOJ GORI, INTERESOVANJE ZAPADA&nbsp; Upravo tih dana neka dešavanja u Crnoj Gori su navodila na zaključak da se nešto vanredno događa, vezano za strana lica koja ovđe borave.&nbsp; Desetak pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su bez najave u prostorije jedne inostrane banke u Podgorici i počeli da ,,češljaju” račune brojnih inostranih klijenata. Prema informacijama Portala ETV, provjeravane su transakcije oko 60 nerezidenata koji na računima imaju oko 40 miliona eura. Uprkos više upita Portala ETV, nije bilo zvanične potvrde da je akcija SPO bila direktno povezana sa informacijama o smrti Dmitrija Senina, koji je u Crnoj Gori razvio biznis, a prema nekim podacima raspolagao je sa puno novca iz poslova sa svojim pašenogom u Rusiji, zbog čega su ga, ako je uopšte vjerovati ruskim medijima, tamošnje vlasti ispitivale tokom 2016. i 2017. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3" data-rendition-name="original" width="1670" height="858" loading="lazy" alt="Onlymonte"> <figcaption>POSLOVANJE STACIONIRANO U BUDVI: Podaci o Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte"(Photo: Screen shot Poslovna mreža)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, Dmitrij Senin je osnivač kompanije ,,Onlymonte” sa sjedištem u Budvi, a njegova supruga Olga Senin vlasnica je druge polovine i izvršna direktorica firme koja ima sjedište u zgradi ,,Harmonija” na Zavali.&nbsp; Javno dostupni podaci ne ukazuju da je kompanija bivšeg pukovnika FSB-a bila uspješna u ,,pravnim poslovima”, što je osnovna djelatnost te firme. ,,Kompanija ima veoma loš poslovni rezultata na osnovu izvještaja iz prošle godine”, ocjena je konsultantske kuće koja prati rejting i poslovne rezultate kompanija u Crnoj Gori. Da li je ta firma bila samo pokriće za neke veće transakcije – nije poznato.&nbsp; Izvjesno je da je Seninova sudbina interesovala i naše zapadne partnere.&nbsp; Tako je Skot Brej, pomoćnik generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove, tokom razgovora sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisom Milićem, da, ,,u okviru šire bezbjednosne politike i zaštite zapadnih interesa”, NATO posebno prati informacije o likvidacijama ruskih prebjega koji se najčešće kriju na teritoriji država Evropske unije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić"> <figcaption>INTERESOVANJE ZAPADA: Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić tokom susreta u Briselu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  BIJEG IZ RUSIJE I DOLAZAK U BUDVU Visoki oficir vojne obavještajne službe Rusiju je napustio febrauara 2017. godine. Ruski mediji bliski vlasti su tvrdili da je pobjegao iz zemlje jer je navodno strahovao da bi mogao biti uhapšen u okviru krivične istrage protiv njegovog prijatelja pukovnika Ministarstva unutrašnjih poslova Dmitrija Zaharčenka.&nbsp; Da li zaista postoje neke tajne veze Zaharčenka i Senina, do danas nije istraženo, ali su kasnije ruski mediji, pozivajući se na istragu, objavili da je grupa u kojoj su bili njih dvojica, pronevjerila milione eura.&nbsp; Senin je u odsustvu osuđen na devet godina robije. Proglašen je krivim ,,za posredovanje u davanju posebno velikog mita i neovlašćeno napuštanje radnog mjesta”. Vojni sud mu je oduzeo čin rezervnog pukovnika i zabranio mu da obavlja funkcije u državnim organima tri godine nakon odsluženja kazne. Ruski istražni organi detaljno su analizirali maršrutu bijega: tvrdili su da je Senin rusko-gruzijsku granicu prešao 23. februara 2017. godine pod imenom Timur Kudasov. Navodno su tek decembra 2020. operativci FSB-a saznali da pukovnik Senin ima pasoš na drugo ime, a juna 2021. godine stavljen je na međunarodnu potjernicu. Četrnaest mjeseci kasnije, septembra 2022. godine, Senin je uhapšen u Crnoj Gori, a dva dana kasnije Viši sud u Podgorici odredio mu je ekstradicioni pritvor. Rusko tužilaštvo je brže-bolje podnijelo zahtjev za ekstradiciju, ali je Crna Gora to odbila jer je bivši pukovnik FSB-a dobio politički azil jer proganjan u Rusiji iz političkih razloga. Osim toga, utvrđeno je da ima ukrajinske korijene i da mu je - zbog toga što javno osuđuje specijalnu vojnu operaciju – život u opasnosti.&nbsp; Zato je Senin od Ministarstva unutrašnjih poslova dobio međunarodnu zaštitu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Budva "> <figcaption>Seninovo pribježište: Budva(Photo: TO Budva )</figcaption> </figure>  &nbsp;,,NIŠTA NIJE ISTINA”: TRILER BEZ &nbsp;EPILOGA O aktivnostima Dimirija Senina od tada nije bilo medijskih objava, sve do prije tridesetak dana kada je i objavljena u Rusiji vijest o njegovoj smrti. Tačnije: informacija o likvidaciji bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti Ruske federeacije, koji je osuđen u odsustvu.&nbsp; No, potvrde likvidaciji Dmitrija Senina u Crnoj Gori nema. Redakcija Portala ETV poššala je da sazna istinu o tome gdje se nalazi bivši pukovnik FSB-a posredstvom ljudi koji rade u Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte”.&nbsp; -Ništa od toga nije istina. Nije istina da je Dmitrij mrtav, ali ne mogu ništa više reći, jer sam samo računovođa u kompaniji. Raspitivali su se neki novinari strani o svemu i njima sam rekla isto. To je sve što mogu da kažem – kazala je ljubazno, ali uzdržano, osoba koja govori sa jakim ruskim akcentom. Kontakt smo uspostavili pozivajući broj &nbsp;službenog telefona kompanije ,,Onlymonte” koji je dostupan samo preko Vajbera.&nbsp; Tako priča o Dmitriju Seninu dobija novi zaplet. I sve se češće provlačio drugačiji scenario od onoga o likvidaciiji: da je priča o ubistvu bivšeg pukovnika FSB-a svjesno plasirana, kako bi se ruske službe uvjerile da više ne moraju da prate I pokušavaju da uhvate ruskog prebjega.&nbsp; Prema tom scenariju, Dmitrij Senin je, koristeći falsifikovani pasoš na drugo ime, napustio teritoriju Crne Gore i danas je stacioniran u jednoj državi Evropske unije, ne toliko udaljenoj od Crne Gore.&nbsp; Misterija o sudbini Dmitrija Senina se nastavlja i mnogo toga je ostalo nerazjašnjeno. Da li je to slučajnost ili, možda, neko u Crnoj Gori ne želi da priča dobija epilog? &nbsp; &nbsp;