Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore saopštio je da su 10. februara stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i pozvao je korisnike, koji ostvaruju pravo na srazmjernu penziju, dostave zahtjeve nadležnoj područnoj jedinici.&nbsp;
- Novom odredbom Zakona o PIO (član 29a) propisano je da osiguraniku koji je ostvario pravo na srazmjernu penziju u skladu sa međunarodnim ugovorom, sa prebivalištem na teritoriji Crne Gore, pripada iznos u visini razlike do najnižeg iznosa penzije, ako mu je iznos penzije utvrđen po ovom zakonu i inostrane penzije obračunate prema važećem deviznom kursu na dan podnošenja zahtjeva za isplatu razlike, manji od iznosa najniže penzije određene prema članu 29 ovog zakona - podsjećaju iz Fonda PIO.
Isplata razlike vrši se od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva.
Kako su pojasnili iz Fonda PIO, zahtjev za isplatu razlike korisnika srazmjerne penzije podnosi se nadležnoj područnoj jedinici i Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja.
- Uz zahtjev, korisnik srazmjerne penzije treba da priloži: kopiju lične karte, uvjerenje o prebivalištu, potvrdu/uvjerenje inostranog nosioca osiguranja o posljednjoj isplaćenoj penziji. Ukoliko korisnik penzije prima penziju iz više država, treba da dostavi potvrdu/uvjerenje iz svih država, kopiju rješenja o priznavanju prava na penziju kod inostranog nosioca osiguranja (ukoliko korisnik prima penziju iz više država, potrebno je da dostavi kopiju rješenja iz svih država) i izjavu ovjerenu kod notara ili nadležnog suda, koja će biti sastavni dio zahtjeva i koja će se nalaziti u prilogu zahtjeva - navedeno je u saopštenju Fonda PIO.
Takođe, radi sprječavanja zloupotrebe, stranka će u zahtjevu morati da izjavi, pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, da će u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti promjene u iznosima inostrane/ih penzija kao i svaku promjenu koja je od uticaja na pravo ili obim korišćenja tog prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Fond PIO pozvao osiguranike da dostave zahtjeve za srazmjerne penzije

Ukoliko Skupština ne usvoji izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera neće dobiti minimalnu penziju od 450 eura u februaru. To je za Dan potvrdio ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić.
- Vlada je usvojila Zakon o izmjenama i dopunama zakona o PIO, ali on nije usvojen u Skupštini. Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju - pojasnio je Gutić.
Za utorak, 21. januar, zakazana je sjednica Skupštine na kojoj je jedna od tačaka Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o PIO. S obzirom na dešavanja iz decembra i nepromijenjeni stav opozicije po pitanju blokade rada parlamenta, upitno je da li će poslanici vlasti uspjeti da izglasaju Zakon o budžetu, kao i Zakon o PIO, koju su preduslovi da se za blizu 4.000 penzionera isplate minimalne penzije od 450 eura.
- Dobra stvar je što isplata januarskih penzija počinje oko 20. februara. Do tada ima vremena da se usvoji predlog izmjena i dopuna Zakona o PIO - rekao je Gutić.
Upitan koji je krajnji rok za usvajanje zakona u Skupštini kako bi se isplatile minimalne penzije srazmjernim penzionerima, on je kazao da bi to moralo biti usvojeno do 10. februara, jer Fondu PIO treba oko desetak dana za obračun penzija.
- Ako se izmjene i dopune Zakona o PIO usvoje do 10. februara, srazmjernim penzionerima koji primaju penziju manju od minimalne biće isplaćeno 450 eura. Ako se zakon ne usvoji do tada, onda će penziju od 450 eura dobiti od narednog mjeseca. Propustiće se jedna minimalna penzija, ne više, a čim se zakon usvoji počeće primjena - istakao je Gutić.
Prema posljednjim podacima, u Crnoj Gori živi oko pet i po hiljada korisnika srazmjernih penzija, a četiri hiljade prima penziju manju od minimalne, koja od početka prošle godine iznosi 450 eura.
Za povećanje srazmjernih penzija do iznosa minimalne u ovoj godini je planirano 5,5 miliona u budžetu, koji još nije usvojen u Skupštini.

500x500

Gutić: Srazmjerne penzije neće biti uvećane dok se ne usvoji zakon

Nakon što je Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici usvojila Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) koji podrazumijeva povećanje minimalne penzije na 450 eura i za srazmjerne penzionere reagovali su iz Građanskog pokreta URA i pozdravili tu odluku Vlade, ističući da je ona rezultat velikog pritiska javnosti da se ta nepravda ispravi i inicijative njihovog poslaničkog kluba na čelu sa Milošem Konatarom koji je više puta predlagao pomenuto zakonsko rješenje u Skupštini Crne Gore.
- Ovim će konačno država pomoći jednoj od najugroženijih društvenih grupa koja se već duže vremena nalazi u izuzetno nepovoljnom materijalnom statusu, jer većina korisnika srazmjernih penzija prima penzije u iznosu ispod 200 eura, što usljed ekstremnog rasta cijena nije dovoljno ni za najosnovnije životne potrebe - ističu iz URE.
Oni podsjećaju da su još prije godinu predlagali donošenje ovog zakona nakon kojeg bi i korisnici srazmjernih penzija takođe imali minimalnu penziju od 450 eura, a nakon čega je Skupština Crne Gore donijela Zaključak kojim je obavezala Vladu da najkasnije do marta 2024. godine predloži zakonsko rješenje za povećanje srazmjernih penzija.
- Iako je odluka Vlada zakašnjela, pravda će konačno biti zadovoljena pa će i srazmjerni penzioneri konačno imati minimalnu penziju od 450 eura od 1. janura 2025. godine, nakon što u Skupštini Crne Gore, vjerujemo, svi poslanici podrže predlog ovog zakona - zaključili su iz Građanskog pokreta URA.

1250x600

1084x550

URA: Pozdravljamo što je Vlada poslije pritiska i inicijative URE konačno odlučila da se povećaju srazmjerne penzije

Vlada je danas utvrdila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim se predlaže uvođenje isplate razlike do najnižeg iznosa penzije korisnicima srazmjernih penzija. 
 
Iz Vlade je saopšteno da se donošenje izmjena i dopuna Zakona predlaže u cilju unapređenja socio-ekonomskog položaja korisnika prava na srazmjernu penziju, u skladu sa međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju. 
 
- U skladu sa tim, predlaže se uvođenje isplate razlike do najnižeg iznosa penzije korisnicima srazmjernih penzija, ukoliko im je zbirni iznos srazmjernih penzija manji od iznosa najniže penzije određene prema članu 29 Zakona, u iznosu od 450 eura - navodi se u saopštenju Vlade nakon sjednice Vlade. 
 
Takođe se predlaže smanjenje doprinosa za produženo osiguranje koje plaćaju osiguranici iz člana 66 Zakona. 
 
Vlada je danas utvrdila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o platnom prometu. 
 
U diskusiji je naglašeno da je riječ o propisu čije donošenje predstavlja ispunjenje jednog od mjerila za privremeno zatvaranje pregovaračkog poglavlja 4 – Sloboda kretanja kapitala. 
 
- Predloženim rješenjima stvorene su pretpostavke za dalji razvoj i unapređenje pružanja platnih usluga na teritoriji Crne Gore i potpuno izjednačavanje pravila poslovanja crnogorskih pružalaca platnih usluga u domenu evropske regulative - navodi se u saopštenju. 
 
Takođe, preciznijim definisanjem pravila poslovanja u SEPA platnim šemama se obezbjeđuje kontinuirana usklađenost zahtjeva za domaće pružaoce platnih usluga u odnosu na iste takve strane u EU. 
 
- Propisom se poboljšava transparentnost u domenu izdavanja odobrenja za pružanje platnih usluga, što će imati pozitivan uticaj na ulazak novih učesnika na tržište platnih usluga - dodaje se u saopštenju. 
 
Vlada je usvojila informaciju o kreditnom zaduženju Hotelske grupe Budvanska rivijera kod NLB banke. 
 
Tim povodom, data je saglasnost da se to preduzeće zaduži kod NLB banke, u visini od deset miliona eura, po uslovima definisanim u Nacrtu ugovora o kreditu ili povoljnijim. 
 
- Kako se navodi u zahtjevu, Odbor direktora kompanije je donio odluku o odobravanjua kreditnog zaduženja, putem zaključenja ugovora o kreditu sa NLB bankom, u iznosu od deset miliona EUR, po fiksnoj kamatnoj stopi od 3,9 odsto, sa rokom otplate kredita od 120 mjeseci, uključujući grejs period do 12 mjeseci - navodi se u saopštenju. 
 
Cilj kreditnog zaduženja je izvođenje radova na adaptaciji 334 sobe u turističkom naselju Slovenska plaža, a koji bi se finansirali iz navedenih kreditnih sredstava i sopstvenih sredstava kompanije u iznosu od 3,79 miliona eura. 
 
- Na osnovu izvršene ekonomsko-finansijske analize, utvrđeno je da profitabilnost kompanije raste, da je solventno, te da je sposobno da iz sopstvenih prihoda pokriva obaveze prema kreditorima i investitorima. Imajući u vidu navedeno, ocijenjeno je da kreditni aranžman neće ugroziti likvidnost kompanije, dok će se standard predmetnih kapaciteta podići sa tri na četiri zvjezdice i time znatno unaprijediti kvalitet smještajnih kapaciteta, ali i konkurentnost turističkog naselja Slovenska plaža - rekli su iz Vlade. 
 
U cilju ispunjavanja završnih mjerila Pregovaračkog poglavlja 21 – Trans-evropske mreže i radi realizacije obaveza u sklopu završnog Mjerila 2, Vlada je usvojila Jedinstvenu listu prioritetnih infrastrukturnih projekata za sektor energetike. 
 
- Lista sadrži 15 projekata ukupne procijenjene vrijednosti oko 1,38 milijardi eura. Kako se završno Mjerilo 2 odnosi na prioritetne projekte u energetskom sektoru u skladu sa Regulativom 1316/2013 o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Evrope, bilo je neophodno u skladu sa Metodologijom Zapadnobalkanskog investicionog okvira (WBIF) ažurirati Listu, na osnovu koje će Evropska komisija, u skladu sa definisanim prioritetima na nivou države, donositi odluke o tome koji će projekti biti finansijski podržani sredstvima iz WBIF-a, kao glavnog mehanizma posredstvom kojeg će biti implementirana finansijska podrška Evropske unije za region, u periodu od ove do 2027. godine - navodi se u saopštenju. 
 
Vlada je usvojila zahtjeve za odobrenje pomoći male vrijednosti (de minimis pomoći) Montecargu i Održavanju željezničkih voznih sredstava. 
 
- Tim povodom zaduženo je Ministarstvo finansija da iz tekuće budžetske rezerve obezbijedi iznose od po 150 hiljada eura za potrebe tih kompanija - precizirano je iz Vlade.

Vlada usvojila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PIO

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je da je njegov odgovor direktorici Centra za istraživačko novinarstvo Milki Tadić Mijović bio isključivo političke, a ne lične prirode.
Iz više nevladinih organizacija i pojedinih ministarstava osudili su neprimjerene riječi koje je Vraneš uputio Tadić Mijović.
- Iako sam na salvo uvreda koje je Tadić Mijović iznijela u emisiji „Načisto“ — televizijskom programu čija je objektivnost davno uništena — odgovorio citatom iz Njegoševog Gorskog vijenca, želim da uputim iskreno izvinjenje svim pripadnicama ljepšeg pola koje su taj citat mogle doživjeti na način koji nije bio namjera njegovog navođenja- naveo je Vraneš u saopštenju.
On je istakao da cijeni činjenicu da su brojne organizacije koje zastupaju prava žena pokazale visoku osjetljivost i spremnost da reaguju.&nbsp;
Vraneš je rekao da je važno da se isto tako odlučno stane u zaštitu svih žena, bez obzira na njihovo političko ili društveno opredjeljenje.&nbsp;
- U tom kontekstu podsjećam da u prošlosti nije bilo jednake brige i javne osude kada su u pitanju bili komentari i postupci, poput onih koje je iznio Darko Šuković, ili fizički i verbalni napadi usmjereni prema poslanicama koje dolaze iz redova srpskog naroda- kazao je Vraneš.
On je istakao da vjeruje da dosljednost u zaštiti dostojanstva svake žene predstavlja temelj istinske društvene solidarnosti i da je to put ka zdravijem, pravednijem i uravnoteženijem javnom prostoru.&nbsp;
Vraneš je pozdravio saopštenje Ženskog kluba Skupštine u kojem se pozivaju svi akteri društveno-političke scene da se međusobno ophode sa uvažavanjem i poštovanjem, bez obzira na pol, funkciju ili političko opredjeljenje.
Kako je naveo, upravo tom rečenicom su pokazale da ne samo njegove, već i riječi drugih, izgovorene u televizijskim emisijama treba da budu dobro odmjerene, prije nego što budu izrečene.
- Istinski poštujem sve pripadnice ljepšeg pola bez obzira na njihovo političko opredjeljenje i želim da podvučem da je odgovor gospođi Tadić Mijović bio isključivo političke prirode, a ne lične. Nije mi namjera da bilo koga uvrijedim, pa ni gospođu Mijović- zaključio je Vraneš.

Vraneš: Odgovor Tadić Mijović na salve uvreda bio isključivo političke prirode, izvinjavam se ženama

Mještani Botuna i večeras protestuju zbog najavljene izgradnje kolektora na tom području. Poručuju da sumnjaju u informacije da kolektor ispunjava sve ekološke standarde i najavljuju novi protest u nedjelju od 13 sati.
Mještanin Botuna Duško Stijepović za TVCG kaže da su stava da se postrojenje neće graditi po evropskim standardima.
- Mi mislimo da se postrojenje neće graditi po evropskim standardima. Sumnjamo u tehnologiju koju su planirali da instaliraju ovdje. Ne vjerujemo da je riječ o postrojenju koje zadovoljava sve ekološke standarde- rekao je Stijepović.
Govoreći o protestima, istakao je da su veoma dobro organizovani.
- Ima nas nekoliko stotina i večeras. Naša odlučnost, bez obzira na vremenske uslove, je sve viša i sve jača. U nedjelju u 13 h održaće se veliki skup ovdje- poručio je Stijepović.

Stijepović: Sumnjamo da kolektor u Botunu ispunjava ekološke standarde, u nedjelju veliki protest

Vranešev napad na Milku Tadić Mijović je rezultat političkog štićenja koje mu obezbjeđuju PES i Demokrate. Zato je ovo i njihova sramota, saopštila je Amina Cikotić, potpredsjednica SDP-a i predstavnica Evropskog saveza..
- Pošto je premijera Spajića očigledno strah da zatraži smjenu Darija Vraneša, a od Demokrata se ništa dobro svakako ne može očekivati, pozivam ministarke iz redova PES-a da reaguju- kazala je Cikotić.
Pozvala je &nbsp;ministarke da jasno i javno zatraže smjenu Vraneša, jer Spajić očigledno za to nema hrabrosti, kazala je ona. 

- Ako Maida Gorčević, Naida Nišić, Anđela Jakšić Stojanović i Majda Adžović žele da se i dalje pozivaju na evropske standarde, vrijeme je da prestanu služiti kao dekor politici primitivizma i mizoginije- istakla je predstavnica ES.
Vjeruje, kaže, da će pokazati je da nijesu figure u sopstvenoj partiji i Vladi, već ozbiljna politička snaga koja će znati da brani svoje ali i dostojanstvo svih žena u Crnoj Gori.

Cikotić: Ministarke da jasno i javno zatraže smjenu Vraneša, jer Spajić očigledno za to nema hrabrosti

Komentari koje je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš uputio direktorici Centra za istraživačko novinarstvo Milki Tadić Mijović opasne su i rodno motivisane uvrede koje podstiču mizoginiju, diskriminaciju i društvenu netrpeljivost, poručili su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
&nbsp;Iz tog Vladinog resora su najstrožije osudili, kako su naveli, mizogine i krajnje uvredljive komentare koje je Vraneš uputio Tadić Mijović.
Iz Ministarstva su istakli da sloboda izražavanja, dostojanstvo i pravo na sigurno obavljanje profesionalne djelatnosti predstavljaju osnovna ustavna i ljudska prava.
&nbsp;- Komentari kojima je ona nazvana „babom“, „vješticom“ i drugo — zloupotrebljavajući kulturni i istorijski kontekst — nijesu puka „hrišćanska metafora“ niti „sloboda izražavanja“. Radi se o opasnim, rodno motivisanim uvredama, koje podstiču mizoginiju, diskriminaciju i društvenu netrpeljivost. kaže se u saopštenju.
Iz Ministarstva su kazali da, kao institucija nadležna za unapređenje rodne ravnopravnosti, zahtijevaju od nadležnih da preduzmu odgovarajuće mjere protiv svih koji promovišu govor mržnje i diskriminaciju, &nbsp;aktivno promovišu kulturu javnog diskursa u kojoj su poštovanje, dostojanstvo i jednakost — univerzalne vrijednosti.
Oni su dodali da zahtijevaju od nadležnih i da pruže zaštitu i podršku ženama koje su žrtve mizoginije i govora mržnje, uključujući i javne ličnosti i novinarke.
Ministarstvo smatra da izostanak sankcija, poricanje ili minimiziranje ovakvih ispada šalje poruku da su ovakvi primjeri dozvoljeni što nisu standardi ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, koje Crna Gora treba i želi da promoviše.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava: Opasne i mizogine uvrede Vraneša, sankcije ne smiju da izostanu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

-Danas sa najvećim osjećajem ponosa, i neka bude da je moj doprinos nulti u svemu tome, ističem da današnji sektor bezbjednosti uživa nikada veći stepen povjerenja u međunarodnoj zajednici-tako je, uz neskriveni ponos, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ocijenio kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije vide crnogorski zapadni partneri. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EVROPSKE PACKE... No, hvalisava priča ministra nema mnogo veze sa realnošću. Niti sa ocjenama iz Brisela. Moguće da je funkcioner Demokrata Alekse Bečića svjesno, iz političkih razloga podizanja rejtinga stranke, ignorisao ocjene &nbsp;evropskih partnera, ili mu je, možda, neko pogrešno preveo Izvještaj o napretku, vezan za Crnu Goru. &nbsp; U dokumentu koji je prezentovala Evropska komisija, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao – djelimičan. Kao što ne iskazuju zadovoljstvo političkim imenovanjima i čistkom politički nepodobnih u policiji. Zato se traži ,,reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a" data-rendition-name="original" width="766" height="584" loading="lazy" alt="POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a"> <figcaption>POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević u izjavi za Televiziju E naglašava da ocjena &nbsp;ministra Šaranovića nema dodirnih tačaka sa Izvještajem Evropske komisije. &nbsp; -Djeluje mi očigedno da smo ministar i ja čitali različite izvještaje. Iz onoga što sam ja poročitao, dva su resora posebno problematična, to jest dva resora u kojima je potrebno sprovesti potpune reforme i u kojima bilježimo nazadovanje. Jedan su unutrašnji poslovi sa akcentom na stopiranje političkih imenovanja u resoru bezbjednosti i resoru policije, a drugi resor su mediji koji u ovim trenutku nijesu predmet razgovora – kaže Zirojević. &nbsp;&nbsp; ...I DOMAĆI ,,NEVJERNICI” U POLICIJI Nijesu samo Evropljani sumnjičavi prema rezultatima rada policije i uopšte bezbjednosnog sektora koji kontrolišu Demokrate. Crnogorski građani su bili mnogo rigorozniji: prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava povjerenje u policiju palo je sa 53,5 odsto u prošloj, na 44,1 odsto u ovoj godini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d" data-rendition-name="original" width="672" height="505" loading="lazy" alt="NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić"> <figcaption>NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina. - U proteklih deset godina povjerenje u policiju bilo je niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto, koliko je izmjereno 2016. godine – ističe Bajramspahić. &nbsp; Iako je ministar unutrašnjih poslova Šaranović pokušao da posredno ospori istraživanje CEDEM-a, izvori Televizije E iz MUP-a govore da je interno istraživanje koje je naručio početkom septembra vrh policije pokazalo takođe dramatičan pad povjerenja u rad policije. Čak i veći nego što ga registruje istraživanje CEDEM-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587" data-rendition-name="original" width="1024" height="1139" loading="lazy" alt="PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a"> <figcaption>PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  POLICIJA POD PARTIJSKIM PLAŠTOM Poslanik Zirojević ističe da je od dolaska kadrova Demokratske Crne Gore na čelo bezbjednosnog sektora – taj resor u potpunosti pretvoren u jednu partijsku mašineriju, u batinu za obračun sa političkim oponentima. &nbsp;-Vi imate činjenicu da šef kluba poslanika Demokrata, kako ja volim da kažem - stvarni šef bezbjednosnog sektora - sa skupštinske govornice najavljuje hapšenja i buduće akcije bezbjednosnog sektora. I sve ovo što sam naveo, kao i još mnogo toga o čemu bih mogao govoriti a tiče se otprilike istog načina ponašanja ove strukture Demokratske Crne Gore, potpuno prirodno dovodi do pada povjerenja u Upravu policije. Na žalost, borbu protiv organizovanog kriminala sveli smo na nešto što se umače u med i krem i jede za doručak – zaključuje Zirojević. &nbsp;&nbsp; Uprkos javnim kritikama, nasuprot stavovima građanki i građana, izvjesno je da se vrh Demokrata koje predvode Bečić i Bogdanović i koji apsolutno &nbsp;kontrolišu bezbjednosni sektor - ne žele pogledati u ogledalu. Kao što nemaju namjeru, čak i po cijenu daljeg gubljenja povjerenja, da zaustave takozvani veting u policiji, koji se – osim u rijetkim slučajevima – odavno pretvorio u progon politički nepodbnih. &nbsp; To će svakako doprinijeti daljem slabljenju bezbjednosnog sektora koji se, osim u dvije velike tragedije na Cetinju, ne umije nositi sa izazovom borbe protiv organizovanog kriminala. Osim što se, nakon ubistava, oglase sa podacima višpe svojestvenim mrtvozornicima. &nbsp; Ipak, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović može da ima neko opravdanje. Jer, kako sam priznaje, njegov doprinos stanju bezbjednosti je – nulti. &nbsp;Ako ništa, zvuči kao dobar način da se Šaranović distancira od loše prakse u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: zakon-o-penzijskom-i-invalidskom-osiguranju