Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da primjena Zakona o medijima, u dijelu koji se odnosi transparentno finansiranje medija iz javnih izvora, još nije u cjelosti zaživjela, a Ministarstvo kulture i medija nema kapacitet ili autoritet da ove odredbe dosljedno sprovede. To se, kako kažu u CGO-u, oslikava i kroz veliki broj organa javnog sektora, ali i osnivača medija, koji ne ispunjavaju zakonske obaveze izvještavanja, što podriva javnu kontrolu trošenja novca građana i integritet medijskog tržišta. - Raskorak između iznosa koje prijavljuju mediji i javni sektor opominje na potrebu unapređenja ovog sistema kako bi imali usklađene, precizne i sveobuhvatne podatke - kazao je Nikola Mirković, saradnik na programima u CGO-u. Analiza godišnjih izvještaja Ministarstva kulture i medija za period 2021–2024. godine pokazuje da je poštovanje zakonskih obaveza koje se odnose na transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda neujednačeno i kod organa javnog sektora i kod osnivača medija. U CGO-u kažu da ostaje otvoreno pitanje: zašto Ministarstvo ne preduzima odlučnije mjere da osigura punu primjenu zakona? - CGO je godinama prikupljao ove podatke čime je obezbijeđen dragocjen zagovarački materijal da se zakonski uredi praćenje tokova javnog novca prema medijima, što je i urađeno kroz Zakon o medijima, usvojen u avgustu 2020. godine. U ovom dijelu zakonskog okvira, Crna Gora može biti model mnogim zemljama u regionu, ali to, na žalost, ne prati primjena zakona - ističe Obradović. Za 2021. godinu, odnosno prvu godinu primjene ovih zakonskih odredbi, organi javnog sektora uglavnom su ignorisali obavezu o dostavljanju podataka o sredstvima uplaćenim medijima. - Od 663 subjekta koji su izlistani među organe javnog sektora svega 60 ili devet odsto dostavilo je izvještaje o tome u koje su medije usmjeravali javni novac. Osnivači medija dostavili su podatke za 75 medija, odnosno 37 odsto tada aktivnih medija, po evidenciji Ministarstva. Ova disproporcija odrazila se i na prijavljene iznose - mediji su prijavili 3.987.504,92 eura, a organi javnog sektora 3.475.473,41 eura - saopštio je Obradović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Obradović"><figcaption>Nikola Obradović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption></figure>  Poređenja radi, za istu godinu je posljednji put izvještaj radio i CGO, i po Zakonu o slobodnom pristupu informacija prikupio podatke od 613 od 621 organa javnog sektora kojima je zahtjev upućen, što čini 98,71 odsto. - Znači, više je organa dostavilo za 2021. godinu podatke CGO-u nego nadležnom Ministarstvu. U izvještaju CGO-a evidentirano je da je 192 organa imalo transfere prema medijima u 2021. godini u iznosu od 3.426.183,33 eura - kazao je Obradović. Za 2022. godinu se, navodi on, bilježi određeni pomak. Podatke Ministarstvu kulture i medija dostavilo je 62 odsto (124 od 201) osnivača medija i 27,85 odsto organa javnog sektora (188 od 675 subjekata). - Ovo je, očekivano, vodilo i razlici u prijavljenim iznosima - javni sektor je prijavio 7.599.233,72 eura, a osnivači medija 3.616.943,92 eura - rekao je Obradović. Najveći obuhvat izvještavanja javnog sektora zabilježen je 2023. godine, kada je tu obavezu ispunilo 64 odsto organa (430 od 675). Istovremeno, kaže Obradović, kod osnivača medija dolazi do pada na 56 odsto(111 od 198). - Iznosi su ponovo neusklađeni - 7.942.101,92 eura prema podacima javnog sektora, naspram 6.149.109,33 eura prema podacima osnivača medija - istakao je on. Prema njegovim riječima, u 2024. godini dolazi do novog pada discipline - 62 odsto organa javnog sektora i 53 odsto osnivača medija dostavlja podatke. Raskorak u iznosima ostaje izražen: 8.387.570,57 eura (javni sektor) prema 6.915.667,19 eura (osnivači medija). CGO naglašava da ovakvo stanje zahtijeva aktivniji nadzor i efikasniji sistem sankcionisanja, ali se čini da taj segment primjene Zakona o medijima nije prioritet resornog Ministarstva. Dodatno, CGO cijeni da je potrebna veća digitalizaciji procesa, radi lakše pretrage i javne dostupnosti podataka, što bi učinilo sve ove tokove novca transparentnijim. CGO podsjeća da su Zakonom predviđene sankcije za odgovorno lice u organu državne uprave ili organu lokalne samouprave novčana kazna od 300 do 2.000 eura ukoliko, između ostalog, ne objavi evidenciju do 31. marta tekuće godine za prošlu godinu ili je ne dostavi Ministarstvu u propisanim rokovima. Istovremeno, pravno lice koje je osnivač medija može biti kažnjeno novčanom kaznom od 1.000 do 8.000 eura ukoliko ne prijavi dobijena sredstva u roku od 30 dana ili ne dostavi evidenciju Ministarstvu najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu. Međutim, Obradović kaže da nije poznato da li je i ko do sada sankcionisan. Ministarstvo bi, ističe on, uz godišnje izvještaje, moralo objavljivati i podatke o sprovođenju kaznenih odredbi, jer samo dosljedna primjena zakona može učiniti transparentnost pravilom, a ne izuzetkom, a što je i intencija ovih odredbi. - Kada je standardizacija čitavog procesa u pitanju, osim „liste nedostavljača“, koristan bi bio i određeni sistem automatskih podsjetnika, a poželjno bi bilo istražiti i na koji način se sistem kontrole i sankcija može ojačati, kako bi podstakao što veći broj subjekata na poštovanje propisa. Takođe, neophodno je redovnije ažuriranje registra aktivnih medija, kako bi procenti izvještavanja bili realni. Proaktivniji i odgovorniji pristup i osnivača medija i organa javnog sektora, ali i bolja kontrolna uloga Ministarstva kulture i medija preduslov su za transparentije finansiranje medija, odgovorno trošenje javnih resursa i medijsko tržište od integriteta - poručio je Obradović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Javne pare za medije bez pune kontrole, Ministarstvo zakazalo

Advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik komentarisao je na mreži Iks (X) pisanja pojedinih medija da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) sumnja da je uhapšeni biznismen Aleksandar Mijajlović od 2018. do 2024. godine direktno kreirao uređivačku politiku “Standarda”, “Pobjede”, “CDM-a”, “Portala Analitika”, “Antene M”, “Mportala” i “Portala ETV”, a nekima je navodno davao i upute kako tekstovi treba da izgledaju i koliko da se “drže na naslovnim stranama”
- Kao i ovdje, vlast u Crnoj Gori je u akciji gašenja objektivnih medija. Ista vlast, ista politika, isto varvarsko ponašanje. Nešto im se žuri jer je (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić u slobodnom padu, a poslije njega pada i njegova vlast u Crnoj Gori. Vidimo se 1. novembra u Novom Sadu - poručio je Olenik na mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Folenikadvokat%2Fstatus%2F1975141318373630002%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1975141318373630002%7Ctwgr%5E52f6b96969b6bfd2bfe02dbe4eb4bf3b7dd63c4f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1084x550

Olenik: Vlast u Crnoj Gori je u akciji gašenja objektivnih medija

Američki predsjednik Donald Tramp večeras je materijale iz Meksika i Kanade koje koristi automobilska industrija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) privremeno izuzeo iz povećanja carina od 25 odsto na uvoz robe iz tih zemalja.
Trampovo uvođenje carina do kojeg je došlo juče, podstaklo je Kanadu na uzvratne mjere, pokrenuvši carinski rat dvije susjedne države. Odluka o uzvratnim mjerama Meksika očekuje se za vikend, prenosi BETA.
Tramp je odluku o privremenom izuzimanju donio danas pošto je razgovarao sa liderima "velike trojke" američkih proizvođača automobila - Ford, Dženeral motors i Stelantis, rekla je portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit.
Upitana da li je 30 dana odlaganja dovoljno da se automobilski sektor pripremi za nove carine, Livit je rekla: "Rekao im je da se uhvate u koštac sa situacijom, da počnu da investiraju, da počnu da se sele, prebace proizvodnju ovdje u SAD, gdje neće plaćati nikakve carine".
Dionice velikih proizvođača automobila iz SAD, Azije i Evrope skočile su do šest odsto poslije Trampove nove odluke.
Livit je rekla da je predsjednik "otvoren" za zahtjeve drugih industrija koje traže izuzeće.
Pauza na carine na automobile kojima se trguje u sklopu sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma USMCA samo odlaže šire uvođenje carina, koje stupa na snagu 2. aprila. Za taj dan Tramp planira uvođenje "recipročnih" carina radi izjednačevanja sa uvoznim carinama, taksama i podsticajima u drugim zemljama.
Republikanski predsjednik u carinama vidi sredstvo za bogaćenje SAD, ali su njegovi planovi otuđili američke saveznike od SAD i izazvali strahovanja u zemlji od slabijeg ekonomskog rasta i ubrzanja inflacije.
Saveznicima nije jasno šta Tramp zaista želi da postigne carinama, jer njegova administracija kao razloge pominje zaustavljanje ilegalnih imigracija, zaustavljanje šverca fentanila, smanjenje trgovinskog deficita, uravnoteživanje federalnog budžeta i tjeranje drugih zemalja da više poštuju Trampa.
Predsjednik SAD je danas razgovarao telefonom sa premijerom Kanade Džastinom Trudoom pošto je američki sekretar za trgovinu Hauard Lutnik rekao da je ideja da se Trampova administracija, što se carina tiče, nađe sa Kanadom i Meksikom "na pola puta".
Ali Trudo je odbio da ukine uzvratne carine i traži da se Tramp odrekne bilo kakvog uvođenja carina na kanadsku robu, rekao je AP-u jedan visoki kanadski zvaničnik koji je tražio anonimnost.
- Dvije vlade će nastaviti kontakte - saopšteno je iz Trudoove kancelarije.
Premijer kanadske provincije Ontario Dag Ford rekao je AP-u da će automobilski sektor i u Americi i Kanadi izdržati još desetak dana, a onda će biti prinuđeni da zatvori pogone u SAD i u Ontariju i "ljudi će izgubiti poslove".
Tramp je juče uveo carine od 25 odsto na sav uvoz iz Meksika i Kanade, s tim što je za energetske proizvode iz Kanade uveo nižu stopu carina od deset odsto. Na uvoz iz Kine, Tramp je prije mjesec dana uveo carine od deset odsto, a juče ih je uvećao za još deset odsto.
Trudo je juče obznanio uzvratne carine na robu iz SAD u iznosi od preko 100 milijardi dolara, i one će stupiti na snagu u narednih 21 dan.
Po Trudoovim riječima, SAD su napustile dugogodišnje prijateljstvo s Kanadom.
- Danas su SAD pokrenule trgovinski rat protiv Kanade, svog najbližeg partnera i saveznika i najbližeg prijatelja. Istovremeno, one pričaju o pozitivnoj saradnji s Rusijom, udovoljavajući Vladimiru Putinu, jednom lažljivom ubilačkom diktatoru. Učinite sad da to ima nekog smisla - rekao je Trudo.
Meksiko je kontramjere najavio za nedjelju, a Peking je uveo carine od do 15 odsto na široki dijapazon poljoprivrednih uvoznih proizvoda iz SAD.

Tramp pauzirao uvođenje carina na robu iz Meksika i Kanade koju koristi automobilska industrija SAD

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Podgorici Zlatko Vujović ukazao je da se, objavljivanjem netačnih informacija u pojedinim medijima, pokušava nalijepiti etiketa DPS protestima, njegovim kolegama, i njemu kao članu Vijeća FPN-a.
Vujović je na mreži X naveo da je danas uputio prijedlog članovima Vijeća FPN-a da se podrže protesti studentske grupe "Kamo śutra" i izda saopštenje. U dijelu režimskih medija su, kako je rekao, plasirane netačne informacije kojima se pokušava izvršiti pritisak na članove Vijeća FPN da ne izglasaju podršku studentima i njihovim zahtjevima.
Naime, pojedini mediji su objavili da je, pored Vujovića, podršku studentima inicirao i zatražio i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković.
- Danas u 11 sati sam uputio prijedlog članovima Vijeca FPN na e-mail listu da se podrže protesti i izda saopštenje. Više članova Vijeća se izjasnilo, uključujući i kolegu profesora Ivana Vukovića koji je jedan od onih koji su podržali prijedlog slanjem e-maila u 17:41. Umjesto precizne informacije, njegov odgovor na e-mail listu Vijeća se pokušao predstaviti kao nekakav njegov inicijalni zahtjev (čitaj zahtjev DPS) da Vijeće reaguje, lažirajuci činjenicu da je on odgovorio na već upućenu inicijativu. Time se pokušava nalijepiti etiketa DPS protestima, kolegama, meni kao članu Vijeća - naveo je Vujović u objavi na mreži X.
Konstatuje da se dešavaju iste stvari kao u Srbiji - etiketiranje, stigmatizacija i zastrašivanje od bezbjednosnog sektora i režimskih medija svih koji kritikuju i pozivaju vlast na odgovornost. 
- Cijeli bezbjednosni sektor se zloupotrebljava da bi se politički spasili potpredsjednik Vlade (Aleksa Bečić) i ministar unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović). Umjesto da preuzmu odgovornost nastavljaju da urušavaju Vladu - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZlatkoVujovic%2Fstatus%2F1889049014844182566&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ru

1250x600

Vujović: Pokušaj etiketiranja i stigmatizacije kao u Srbiji da bi se spasili Bečić i Šaranović

Osnivači medija trebalo bi što prije da ispune odredbe Zakona o medijima kojima je predviđeno da će samo mediji koji su dio samoregulatornog tijela i upisani u evidenciju moći da učestvuju na konkursu za dodjelu sredstava iz Fonda za medijski pluralizam, koji će uskoro biti raspisan, poručili su iz Ministarstva kulture i medija.
Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović podsjetila je da je nedavno stupio na snagu novi Zakon o medijima, a jedna od brojnih zakonskih novina odnosi se i na dodatne uslove koje osnivači medija treba da ispune da bi konkurisali za dodjelu sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsonosti medija.
- Jedan od novih uslova odnosi se na to da je osnivač medija član eksternog ili ima uspostavljeno interno samoregulatorno tijelo. U vezi sa tim, pozivamo sve osnivače medije, koji to još uvijek nijesu uradili, da osnuju interno samoregulatorno tijelo ili osnuju novo/pridruže se postojećem eksternom samoregulatornom tijelu. Oni koji ne budu ispunili ovaj uslov, neće moći da učestvuju na javnom konkursu za dodjelu sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrnosti medija - poručila je Vujović.
Zbog toga je pozvala sve koji do sad nijesu da to učine što prije budući da se raspisivanje javnog konkursa za dodjelu sredstava iz Fonda očekuje tokom ovoga ili sljedećeg mjeseca.
- Navedeno važi i za linearne AVM usluge, bez obzira na to što raspodjelu sredstava iz tog podfonda vrši savjet regulatornog organa, odnosno Savjet Agencije za elektronske medije - pojasnila je Vujović.
Naglasila je da stupanje na snagu novog zakona o medijima ima potencijal da ojača demokratiju, unaprijedi zaštitu novinara i osigura transparentnost, pluralizam i odgovornost u medijskom sektoru.
- Transparentnost, odgovornost i sloboda medija osnovni su stubovi na kojima se zasniva informisano društvo. Kada su ove vrijednosti zaštićene zakonom i kada se poštuju u praksi, građani mogu donijeti informisane odluke, učestvovati u društvenim procesima i nadgledati rad vlasti. U konačnom, uspjeh novih medijskih zakona zavisiće od dosljedne primjene. Osnivači i vlasnici medija imaju posebno važnu ulogu u primjeni i poštovanju novih zakonskih odredbi. Njihova odgovornost ne leži samo u vođenju medija kao poslovnih subjekata, već i u očuvanju javnog interesa i pridržavanju profesionalnih i etičkih standarda - istakla je Vujović.
Navela je da član 11 Zakona o medijima propisuje da je osnivač medija ili lice koje on ovlasti dužno da u roku od 30 dana od dana osnivanja medija, podnese prijavu za upis medija u Evidenciju koju vodi Ministarstvo kulture i medija.
- Uz prijavu iz stava 1 ovog člana podnosi se akt o osnivanju medija, rješenje organa nadležnog za registraciju osnivača medija i statut osnivača medija. Prema Zakonu o medijima samo mediji upisani u Evidenciju, koji nisu bili pod zabranom emitovanja u prethodnih šest mjeseci, niti im je osnivač osuđen za širenje mržnje, mogu pristupiti Fondu - rekla je Vujović.
Prema njenim riječima, novim Zakonom o medijima došlo je do inoviranja odredbi kojim se uređuje transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda i mediji su dužni da ih poštuju.
- Nepostupanje po zakonskim odredbama je kažnjivo u skladu sa kaznenim odredbama iz čl. 72-75 Zakona o medijima - zaključila je Vujović.

Vujović: Osnivači medija što prije da pristupe samoregulatornom tijelu

Protiv D.Š. iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog krivičnom djela proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih proizvoda, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenja bezbjednosti Berane su, u okviru planskih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje sive ekonomije i krivičnih djela protiv zdravlja ljudi, sprovodili pojačane kontrole i tom prilikom zaustavili i kontrolisali putničko motorno vozilo kojim je upravljao D.Š. iz Berana - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Kako su pojasnili, pregledom vozila u tovarnom dijelu pronađeno je 35 paketa prehrambenih proizvoda, za koje ovo D.Š. nije posjedovalo prateću dokumentaciju.
Ovi Proizvodi su pregledani od strane tržišnog i sanitarnog inspektora koji su utvrdili nepravilnosti, odnosno istek roka upotrebe.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji se izjasnio da se u konkretnom slučaju radi o krivičnom djelu proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih proizvoda, te je naložio da se protiv D.Š. podnese krivična prijava u redovnom postupku - dodaje se.&nbsp;
Preduzimanje ciljanih kontrola radi suzbijanja sive ekonomije i procesuiranja odgovornih lica će i dalje biti u fokusu službenika Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever”

Krivična prijava protiv Beranca: U vozilu mu pronađeni proizvodi isteklog roka

Branilac trofeja, Italijan Janik Siner i Novak Đoković biće rivali u polufinalu Australijan opena u Melburnu.
Siner je u četvrtfinalnom meču pobijedio Amerikanka Bena Šeltona 3:0, po setovima 6:3, 6:4 i 6:4.
Do polufinala i 19. uzastopne pobjede u Melburnu došao je nakon dva sata i 23 minuta igre.
Đoković je nastup među četiri najbolja tenisera izborio nakon što je njegov rival u četvrtfinalu, Italijan Lorenco Muzeti, zbog povrede predao meč.
Muzeti je dobio prva dva seta 6:4 i 6:3, dok je u trećem Đoković vodio 3:1.
Drugi polufinalni čine Karlos Alkaras i Aleksandar Zverev.

Siner i Đoković u polufinalu Australijan open

Kazahstanska teniserka Elena Ribakina plasirala se u polufinale Otvorenog prvenstva Australije.
Ona je jutros u Melburnu, u četvrtfinalnom meču, savladala drugu igračicu svijeta, Poljakinju Igu Sfjontek 2:0, po setovima 7:5 i 6:1.
Ribakina, peta teniserka svijeta, do plasmana među četiri najbolje na prvom grend slemu u sezoni došla je nakon sat i 35 minuta igre.
Finalistkinja Australijan opena 2023. godine u polufinalu sastaće se sa američkom teniserkom Džesikom Pegulom, koja je bila bolja od sunarodnice Amanade Anisimove 2:0 (6:2 i 7:6).
Peguli je to ujedno prvi plasman u polufinale Australijan opena, a upisala je i osmu uzastopnu pobjedu nad sunarodnicama na grend slem turnirima.
Ribakina i Pegula biće rivalke u polufinalu turnira u Melburnu.
Drugi polufinalni par čine prva teniserka svijeta Bjeloruskinja Arina Sabaljenka i Ukrajinka Elina Svitolina.

Ribakina u polufinalu, eliminisala Igu Sfjontek

Potrebno je dodatno ulagati u Žabljak, naročito u modernizaciju skijaške infrastrukture kako bi se spriječili incidenti kakav se krajem prošle godine desio na Savinom Kuku kada je mladić preminuo nakon što je ispao iz korpe ski-lifta tokom vožnje na žičari Savin Kuk 2. To je, između ostalog rečeno na Odboru za antikorupciju tokom kontrolnog saslušanja ministarke turizma Simonide Kordić. 
Direktor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić rekao je da je rekonstrukcija tog dijela žičare jako zahtjevna, ali da to treba učiniti. Naveo je da treba čekati nalaz istrage te da je dokumentacija koju su imali bila čista. Instalacije su, kaže, bile ispravne.
Osim Kordić, na saslušanju su ministarka javnih radova Majda Adžović, direktor Razvojne banke Crne Gore Nikola Tripković, predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić i direktor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić. 
Obrazlažući inicijativu pred Administrativnim odborom, nezavisna poslanica Jevrosima Pejović kazala je da konačno treba obratiti pažnju na Žabljak i investirati u grad.
Prema njenim riječima, niko neće da rekonstruiše jer će rezultate tog posla i benefite prigrliti neka naredna Vlada, a to je neodgovorno prema budućim generacijama.
- Oni ljudi koji su podnijeli moralnu odgovornost treba da objasne kakva je situacija bila na skijalištu - rekla je ona.
Pejović je dodala da je ovo prilika da predstavnici Vlade prezentuju planove i izazove sa kojima se suočavamo.
Ministarka turizma Simonida Kordić kazala je da je nakon nesreće tražena vanredna provjera stanja žičara u saradnji sa nadležnim institucijama, kako bi se spriječilo da se sličan incident ikada ponovi.
Ona je navela da je izvršena dupla provjera postojećih postrojenja na Savinom kuku 1, dok je žičara Savin Kuk 2 stavljena van prometa.
- Skijanje je nastavljeno na liftovima koji su dobili pozitivne nalaze vanrednog pregleda i bez učestvovanja korpi. To jeste nanijelo udarac skijanju, ali ne tako snažan da se Žabljak ne može oporaviti - kazala je Kordić.
Ona je dodala da je važan sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem održan jer ovo pitanje prevazilazi ingerencije Ministarstva turizma i da je ključno otvoriti pitanje dugoročnijeg ulaganja u skijališta na Žabljaku.
- To nije za nas novo jer smo se bavili pitanjem skijaških i turističkih kapaciteta na Savinom kuku. U tom smislu je vrlo bitno otvarati dodatne sadržaje koji su se pokazali korisnim - istakla je Kordić.
Rekla je da su prvi sniježni topovi stigli na Savin Kuk, da postoji postojeća infrastruktura i da je ovo pravac u kojem treba ići, imajući u vidu da su skijaški dani u svijetu upitni.
- Da bi se efektivno moglo upravljati turizmom, važno je imati ove kapacitete. To je prvo značajno ulaganje u te kapacitete - rekla je Kordić.
Ona je podsjetila i da je ranije nabavljena žičara, ali da se tokom planiranja ispostavilo da nije u skladu sa odredbama UNESCO-a, zbog čega je kasnije premještena na drugu lokaciju, jer nije bila adekvatna za Žabljak.
Tripković je rekao da se tog tragičnog, 20. decembra sve zaustavilo, da se radio uviđaj i da se blokirao rad cijelog turističkog centra.
Do tog trenutka poslovao je centar, kako navodi, u skladu sa zakonima i dozvolama koje su bile potrebne.
- Pored korpi postoje i sidra koja se koristi, a tražili smo kompletnu analizu, dvije firme smo angažovali i ponosan sam na sve koji su preuzeli odgovornost i osigurali da ovaj centar proradi u skladu sa zakonom. Sto procentnu sigurnost za ostali dio skijališta smo dobili, a povjerenje jeste poljuljano i odavde treba da krene inicijativa i da svi preuzmemo dio zadatka i ovo nije ničiji projekat već je projekat svih nas - ukazao je Tripković. 
IRF je ukupno za 12 godina, kako kaže, uložio oko 4 miliona eura u centar Durmitor.
Purić je rekao da od 2021. godine nije dobio upozorenja o ispravnosti žičare, te da nije bilo ni upitno da li je sigurna za upotrebu.
- Tehnički pregled koji smo radili je potvrdio ono što sam tvrdio, a to je da nemamo sumnju u tehničku ispravnost inastalacija. U granicama je prihvatljivog i sve instalacije su bile spremne za eksploataciju. Žičara Savin Kuk dva je stavljena van pogona odmah nakon nesreće, upitna je za ljetnju sezonu i ta instalacija je na vrlo, vrlo, nepristupačnom terenu i rekonstrukciju je teško uraditi - istakao je on.
Rekao je da to nije nemoguće ali da je teško.
- Nalazi se na velikoj litici, između stijena i jako je teško rekonstruisati. Mi smo 19. decembra pustili u rad žičare posle jesenjeg remonta i uradili smo sve pripreme koje su propisane i dobili smo dokumentaciju koja je potrebna i ona je slična ili ista i nijesmo imali propusta u dokumentaciji dok sam ja na čelu turističkog centra Durmitor. Istraga je još u toku, vještačenje tog dijela, ali tvrdim da nijesmo napravili propust mi u centru - rekao je Purić.
Kaže da se dešavaju nesreće i da moraju sačekati da se finalni proces u istrazi uradi.
- Treba da čujemo i povrijeđenu gošću. Trebala je odavno rekonstrukcija da se uradi. Gledajući region - Srbiju i Sloveniju tamo su pri ministarstvima i vladi formirana tijela koja se bave sa žičarama i to je moj predlog da Vlada formira takav tim da rade nadzore i tehničke predloge. To se tako radi u svim zemljama - naveo je Purić.
Žugić je istakao da je Žabljak nekad bio popularno mjesto i imao pet ili šest skijališta, a da je danas sve dotrajalo.
- Ja iskazujem veliko poštovanje prema ljudima koji rade u turističkom centru i svemu što oni rade ali nijesmo konkurentni sa prestižnim centrima u regionu. Poljuljano je povjerenje kada je infrastruktura Žabljaka u pitanju. Nije na nivou sezona, smanjen je broj noćenja i nažalost ovo je događaj koji nas opominje da nam rekonstrukcija treba - poručuje Žugić.

Tag: zakon-o-medijima