Okupljanja posljednjih dana ostavljaju utisak da je zaštita životne sredine najmanje što brine jer isplivavaju druga pitanja kroz inicijative za izmjenu Ustava, promjenu identitetskih pitanja koje tretira Ustav, ali i kroz poruke sa protesta - ocijenio je advokat Veselin Radulović.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, naglasio da će se već na narednom kolegijumu predsjednika Skupštine naći prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima - koji predviđa rigoroznije kazne za organizatore neprijavljenih skupova koji ometaju saobraćaj i blokiraju ključnu infrastrukturu.
Političari ne rade ništa, kaže Radulović, na primjeni postojećeg Zakona o javnim okupljanjima koji je, smatra on, dovoljno adekvatan i dovoljno dobar da kada bi se primjenjivao doslovno ne bi građani suočavali sa problemima, kao što je to slučaj posljednjih dana.&nbsp;
- Čini se da svaki slučaj politički iskorištava onako kako odgovara partijama, pa tamo gdje im se čini da im to može donijeti korist to komentarišu na ovaj ili onaj način, tamo gdje im se čini da im može možda nanijeti određenu političku štetu imamo kao u ovim slučajevima jedan krug političkih partija i funkcionera koji ćute, ne oglašavaju se i ne rade ništa. Svaki javni skup treba posmatrati posebno, tako bi trebalo i policija da radi - da procjenjuje da li postoje uslovi za održavanje nekog skupa ili da postoje uslovi da se on u određenom momentu ograniči, zabrani ili prekine - rekao je Radulović.
Smatra da je policija pod jakim političkim uticajem partije koja rukovodi bezbjednosnim sektorom i zbog toga se ne rješavaju problemi oko protesta, a Vlada, dodaje on, ne želi i ne zna da riješi taj problem.
Naglašava da je lako uočljiva politička zloupotreba ljudi koji protestuju, pa treba uzeti u razmatranje povod, razlog za okupljanje i u kojim okolnostima se to okupljanje vrši, na koji način se organizuje i kakva se poruka šalje.&nbsp;
- Podsjetiću da ta priča o izgradnji kolektora u Botunu nije od juče, čini mi se da se nekih dvije decenije zna, barem javnost zna da je ta lokacija određena za izgradnju toga postrojenja i onda se logično mora postaviti pitanje zašto niko nije protestovao puno ranije kada se moglo razgovarati o promjeni lokacije, čini se da danas taj razgovor više nema smisla jer je kompletna procedura završena, da li je ona sprovedena onako kako je trebalo i da li je to bilo dovoljno transparentno sasvim sam siguran da nije, ali opet ponavljam zašto se nije reagovalo u vrijeme kada je moglo da se razgovara o promjeni lokacije i kada je možda ta lokacija mogla da se promijeni - zaključio je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radulović: Zašto niko nije protestovao puno ranije kada se moglo razgovarati o promjeni lokacije ?

Poslanici crnogorskog parlamenta danas će nastaviti rad raspravom o više zakona i izvještaja, a na dnevnom redu biće Objedinjeni pretres tačaka Izvještaj o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama u 2023. godini i Izvještaj o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima za 2023. i 2024. godinu.
Nakon toga poslanici će raspravljati o Godišnjem izvještaju o radu Fonda za zaštitu depozita za 2022, 2023. i 2024. godinu. Zatim slijedi objedinjeni pretres tačaka Godišnji izvještaj o radu Centralne banke Crne Gore za 2022, 2023. i 2024. godinu i Izvještaj o radu Savjeta za finansijsku stabilnost za 2022, 2023. i 2024. godinu.
Planirano je da poslanici danas raspravljaju i o Izvještaju o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2024. godinu.
Sjednica je zakazana za 11 časova.

Skupština danas o Zakonu o javnim okupljanjima

Povlačenje spornog zakonskog prijedloga o javnim okupljanjima je važna i ohrabrujuća vijest - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Vijesti su prethodno objavile da se Skupština Crne Gore neće do daljeg izjašnjavati o predloženim izmjenama zakona o javnim okupljanjima, dok o tom prijedlogu ne dobije mišljenje Evropske komisije.
Izvor Vijesti iz vladajućeg Pokreta Evropa sad rekao je da na današnjoj sjednici parlamenta neće biti odlučivanja o predloženim izmjenama, što znači da će one po sili Poslovnika najvišeg zakonodavnog doma biti povučene iz procedure (jer se završava redovno zasijedanje), iako su poslanici završili raspravu o njima.
- Ovo je rezultat pritiska građana, civilnog društva i evropskih partnera koji su jasno poručili da se temeljna prava ne smiju ugrožavati. Pozdravljam odluku parlamentarne većine da prihvati apel svih nas i razumijem to kao znak da se može i mora drugačije, kroz dijalog i poštovanje demokratskih vrijednosti - naveo je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1950853405125079212&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sloboda izražavanja i pravo na protest nijesu, podvlači on, privilegije - već temelj svakog demokratskog društva.
- Vjerujem da je ovo trajni zaokret i da više neće biti pokušaja donošenja zakona koji građane tretiraju kao prijetnju i kojim se ugrožavaju njihova Ustavom zagarantovana prava - istakao je Milatović.&nbsp;
Crna Gora, poručuje, zaslužuje evropsku budućnost, ali ta budućnost se ne gradi zakonima koji guše javni prostor i sputavaju građanski aktivizam.
- Evropske integracije znače poštovanje ljudskih prava, otvorenost institucija i transparentnost vlasti, ne represiju i prijetnju. Ako zaista želimo da budemo dio Evropske unije, moramo početi da se ponašamo kao Evropa: da štitimo slobodu, gradimo povjerenje i sprovodimo reforme u skladu s evropskim pravilima - rekao je Milatović.
Pozivao je nadležne da u izradu novog zakonskog rješenja aktivno uključe stručnu javnost, civilni sektor i Venecijansku komisiju, u skladu sa najvišim evropskim standardima i u interesu svih građana.
- Evropa je odgovornost prema građanima, prema slobodi koju im dugujemo i boljoj budućnosti koju zajedno moramo izboriti - zaključio je Milatović.&nbsp;

1250x600

1084x550

Milatović: Povlačenje spornog zakonskog prijedloga o javnim okupljanjima je važna i ohrabrujuća vijest

Anja Ivanović

Živković: Neće platiti ni oni ljudi na Kruševom ždrijelu ni niko drugi - mi ćemo biti prvi tamo; Nikolić: Donosite zakon na koji se nije usudio ni Vučić u blokiranoj Srbiji, Vlada ostavila poslanicima da odradi prljav posao

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za ženska prava (CŽP) i Institut alternativa i dalje protestuju protiv izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje predlažu poslanici političkih partija iz vlasti.
Naknadno predloženi <a href="https://zakoni.skupstina.me/zakoni/web/app.php/akt/3744" target="_blank">amandmani</a> nijesu, kako su podvukli, ublažili osnovne nedostatke prijedloga koji apsolutno - u svakom slučaju - zabranjuje okupljanja na javnim saobraćajnicama. U međuvremenu su, kako su naglasili, izostavljeni samo lokalni putevi.
Nije svaki protest na saobraćajnicama, decidni su oni, nezakonit i neopravdan - kako se sada želi propisati protivno međunarodnim standardima prava na mirno okupljanje.&nbsp;
- I dalje se predlaže da se apsolutna zabrana okupljanja na saobraćajnicama podržava drakonskim novčanim kaznama, u cilju zastrašivanja i odvraćanja od okupljanja, što je poseban problem i dodatno nesrazmjerno - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Ponovo ističu da je o važnom pitanju uspostavljanja ravnoteže između prava na mirno izražavanje protesta i slobode kretanja učesnika u saobraćaju prije izmjene zakona trebalo povesti stručnu raspravu, uz uvažavanje prakse Evropskog suda za ljudska prava, kako to od Crne Gore zahtijeva Evropska Unija u postupku pridruživanja.
- Apelujemo na poslanike i poslanice da stanu u zaštitu ljudskih prava i iskoriste priliku u Skupštini i za raspravu o tome zašto po ovim vrućinama građani i građanke stoje na putevima, jesu li nadležni pokušali da njihove probleme uopšte riješe demokratskim instrumentima, kakav je i dijalog?! - zaključili su u nevladinom sektoru.

HRA, CŽP i Institut Alternativa apeluju na poslanike: Spriječite drakonsku zabranu protesta na putevima

Svjesni su da treba jednom pogledati u oči ljudima na Kruševom ždrijelu - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković nakon što je u Skupštini za iduću sedmicu odložena rasprava o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i priredbama kojim se predlažu strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.1992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fo-zakonu-o-javnim-okupljanjima-ipak-naredne-sedmice-nikolic-nemate-petlju-da-izadete-i-kazete-sta-predlazete-kroz-izmjene&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), ukazao da niko iz parlamentarne većine nije bio spreman da obrazloži ovaj antiustavni i nedemokratski prijedlog.
Lajt motiv za ovu priču je, kako je Vuković istakao na današnjem zasijedanju skupštinskog odbora, blokada puta Podgorica - Cetinje, odnosno protesti na Kruševom ždrijelu gdje građani mjesecima svakodnevno blokiraju saobraćaj tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno 23 njihovih sugrađana.
- Ko se već mjesecima okuplja na Kruševom ždrijelu? Ko su ti ljudi? Imaju li političke ili partijske motive? Ko je od Vas spreman da pođe tamo i da kaže onim ljudima da im država od sjutra brani da se tamo okupljaju? Ako je neko od Vas spreman da babi, koja je u tragediji na Cetinju izgubila dva unuka, kaže da će biti tretirana kao kriminalac jer je &nbsp;nezadovoljna radom državnih organa - ja ću glasati za ovaj zakon. Nemojte da se krijete iza statusa parlamentaraca, suočite se sa tim ljudima - poručio je Vuković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1943348237261279450%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>OD 500 DO 10.000 EURA KAZNE</h2>
Ovim izmjena Zakona su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za proteste na ključnim saobraćajnicama.
- U član je uvedena nova tačka kojom se posebno sankcioniše održavanje javnih okupljanja na auto-putevima, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, kao i na graničnim prelazima, ukoliko se time onemogućava ili otežava odvijanje saobraćaja, ugrožava bezbjednost ili ograničava kretanje građana, što predstavlja značajnu novinu u normativnom okviru saobraćajne i javne bezbjednosti - navedeno je obrazloženju propisa.
U Prijedlogu zakona se, između ostalog, navodi da će se vođa okupljanja kazniti i ukoliko odmah ne saopšti učesnicima javnog okupljanja da je okupljanje prekinuto i/ili ne zatraži da se učesnici mirno raziđu.
- Novčanom kaznom od 50 do 100 eura kazniće se vođa okupljanja, ako: ne omogući nesmetan prolazak vozilima policije, hitne medicinske pomoći, vatrogasnim vozilima i vozilima drugih službi potrebnim za održavanje reda i mira na javnom okupljanju - navodi se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a.
<h2>BEZ JAVNE RASPRAVE I PROCJENE USKLAĐENOSTI SA EU</h2>
Crnogorska opozicija i nevladin sektor izrazili su negodovanje zbog ovih izmjena konstatujući da se njima nesrazmjerno ograničavaju osnovna ljudska prava na mirno okupljanje, zagarantovana članom 52 Ustava Crne Gore, članom 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kao i članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za ženska prava i Institut alternativa istakle su da je zabrinjavajuće što je ovaj zakonski prijedlog predat bez javne rasprave, bez procjene usklađenosti sa pravnom tekovinom EU, te bez uvida u međunarodne standarde i praksu Evropskog suda za ljudska prava.
- Pritom, predlagači otvoreno priznaju da nijesu razmatrali usklađenost svog predloga sa međunarodnim ugovorima koje je Crna Gora potpisala i ratifikovala - kazali su iz tih NVO.
Uputili su dopis Zakonodavnom i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu kojim apeluju na poslanike i nadležne odbore Skupštine da ovaj prijedlog upute na ocjenu usklađenosti nadležnim ministarstvima (ljudskih prava, pravde, unutrašnjih poslova i evropskih integracija), te da se otvori široka javna rasprava uz učešće domaćih i međunarodnih eksperata, uključujući i Savjet Evrope, Evropsku uniju i OEBS.
- Svjesni izazova koje višednevne blokade saobraćaja mogu izazvati, posebno tokom turističke sezone, ističemo da rješenje ne smije biti u zabranama, već u demokratskim mehanizmima koji štite prava svih građana - kako na slobodu kretanja, tako i na izražavanje mišljenja putem mirnih okupljanja - zaključili su oni.
<h2>GLAS NARODA SE NE MOŽE UĆUTKATI</h2>
Građani koji protestuju na Kruševom ždrijelu poručuju da se glas naroda ne može ućutkati, naglašavajući da svaki poslanik koji digne ruku za izmjene Zakona o javnim okupljanjima mora da se zapita kome služi i koga predstavlja.
- U trenutku kada Crna Gora prolazi kroz možda najteže dane u svojoj novijoj istoriji, vlast se odlučila da ne rješava uzroke problema, već da kazni posljedice svog nerada. Predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima nisu ništa drugo do pokušaj da se uguši glas naroda, da se zabrani pravo na protest, na bunt, na slobodno iskazivanje nezadovoljstva - ocijenili su oni.
Ističu da dok društvo njeguje sjećanje na 23 izgubljena života, među kojima četvoro đece, nakon dvije stravične tragedije koje su potresle ne samo Cetinje, već cijelu Crnu Goru, umjesto odgovora, umjesto odgovornosti, vlast nudi – kazne.
- Umjesto ostavki, nude zabrane. Umjesto rješenja, prijete. Niko od nadležnih nije imao minimum lične i profesionalne odgovornosti da kaže — “Krivi smo. Pogriješili smo. Nismo uradili dovoljno.” Umjesto toga, brutalno su vrijeđali građane koji su na ulicama tražili pravdu, omalovažavali bol i patnju, nazivajući ih najpogrdnijim imenima.I sada, kao krunu tog odnosa prema narodu, nude zakon kojim će se kaznama do 10.000 eura pokušati ućutkati oni koji se usuđuju da stanu na ulicu i kažu “Dosta je! - naveli su oni ranije.
Ovaj zakon, kako kažu, nije napisan da zaštiti građane.
- Nije napisan da donese red. Nije napisan da Crnu Goru učini boljim i sigurnijem mjestom za život. Nije - jer kada bi to bio cilj, ne bi danas blokade bile jedini način da se ukaže na nepravdu. Ovaj zakon je isključivo i jedino pokušaj da se vlast zaštiti od sopstvenog naroda.Svaki poslanik koji digne ruku za ovaj zakon mora se zapitati - kome služi i koga predstavlja. Da li ste predstavnici građana ili čuvari privilegija moći? Da li služite onima koji su vas birali ili onima koji se plaše glasa naroda?Jer ovaj zakon nije zakon protiv saobraćajnih gužvi - naveli su oni.
Ovo je, podvlače, zakon protiv Cetinja.&nbsp;
- Protiv svake majke koja plače za izgubljenim đetetom. Protiv svakog čovjeka koji plače za izgubljenim članom porodice, za izgubljenim drugom, drugaricom, sugrađaninom. Protiv svakog građanina koji se usudio da kaže - “Neću da ćutim.”- kazali su građani koji protestuju na Kruševom ždrijelu.

Vuković: Niko iz parlamentarne većine nije bio spreman da obrazloži antiustavni i nedemokratski prijedlog izmjena Zakona o javnim okupljanjima

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: zakon-o-javnim-okupljanjima