Ministarstvo finansija saopštilo je da je nakon više od dvije decenije, Crna Gora je dobila savremeni i funkcionalan Zakon o igrama na sreću, kojim se po prvi put sveobuhvatno uređuje jedna od najdinamičnijih i najosjetljivijih industrija.&nbsp;
- Ministarstvo finansija je, kroz temeljnu i inkluzivnu reformu, preuzelo vodeću ulogu u uspostavljanju sistema koji podrazumijeva jači nadzor, jasna pravila i snažniju zaštitu javnog interesa - kazali su.
Kako ističu, industrija igara na sreću je u prethodnom periodu prošla kroz ubrzan tehnološki i komercijalni razvoj, dok je stari zakonski okvir bio zastareo i nedovoljno efikasan.&nbsp;
Novi zakon, koji je stupio na snagu 14. avgusta, kažu oni, ispravlja uvodi moderna rješenja koja omogućavaju bolju kontrolu, odgovorno poslovanje i stabilan institucionalni okvir.
- Rad na zakonu trajao je gotovo dvije godine i vođen je kroz otvoreni dijalog sa svim relevantnim stranama, od predstavnika industrije i regulatornih tijela, do organizacija civilnog društva. Ministarstvo finansija je, kao predlagač zakona, uspješno uskladilo često suprotstavljene zahtjeve, uz poseban fokus na prevenciju zloupotreba, borbu protiv pranja novca i smanjenje rizika od zavisnosti - navode iz ovog resora.
Kako su kazali, jedna od ključnih novina odnosi se na regulaciju oglašavanja, koje je do sada bilo bez ikakve samoregulacije i bez dovoljne zakonske osnove.&nbsp;
- Novi zakon donosi jasna ograničenja u ovoj oblasti, posebno imajući u vidu izuzetnu dostupnost priređivača i njihove ponude, kao i činjenicu da se oglašavanje vrši na raznovrsnim i često teško kontrolisanim medijskim kanalima - rekli su.
Ministarstvo finansija jasno ističe da je cilj smanjenje agresivnosti reklamnih sadržaja i veća zaštita osjetljivih grupa, naročito maloljetnih lica.&nbsp;
Prema njihovim navodima, novi zakon prepoznaje važnost zaštite zdravlja građana i sprječavanja negativnih obrazaca ponašanja, što je u skladu sa najboljim međunarodnim praksama.
- Sve norme u oblasti oglašavanja su već stupile na snagu, a sa njihovim sadržajem relevantni subjekti upoznati su još od faze javne rasprave. Uprkos pokušajima da se umanji značaj ovih ograničenja, Ministarstvo podsjeća da su slični mehanizmi regulacije prisutni u evropskoj i široj međunarodnoj praksi - saopštili su.
Takođe, važno je istaći da retroaktivna primjena propisa ne postoji, odredbe se odnose isključivo na buduće slučajeve, čime je ispoštovana pravna sigurnost i predvidivost za sve strane.
Ministarstvo finansija i Uprava za igre na sreću izraili su zahvalnost svim učesnicima procesa, čije su sugestije i komentari doprinijeli kvalitetu zakonskog rješenja. Kako dodaju, kroz desetine održanih sastanaka obuhvaćeni su različiti interesi, od velikih i malih priređivača, do organizacija koje se bave zaštitom potrošača i maloljetnika.
- U međuvremenu su značajno unaprijeđeni informatički sistemi nadzora, proširena su inspekcijska ovlašćenja, a institucije su apsolutno spremne da primjenu zakona sprovedu u partnerstvu sa industrijom, ali uz jasan fokus na javni interes - poručili su.
Ministarstvo ostaje dosljedno u svojoj misiji da, kroz sistemske i odgovorne mjere, unaprijedi regulaciju sektora, poveća transparentnost i obezbijedi dugoročne koristi, kako za privredu, tako i za građane Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ministarstvo finansija: Stupio na snagu novi Zakon o igrama na sreću

Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da je usvajanje novog Zakona o igrama na sreću, koji je donijet nakon dvadeset godina, jasan znak da država ima snagu i volju da uredi ovu oblast. Javne politike se stvaraju transparentno, u interesu građana, privrede i države, sa akcentom na zdravlje i dobrobit svih, a posebno mladih, poručio je Vuković.
Najvažnije, ističe Vuković, ovaj zakon štiti zdravlje građana.
- Ograničavamo dostupnost igara na sreću onima koji su najranjiviji, suzbijamo zavisnost i štetne društvene posljedice, a institucije konačno dobijaju alate da djeluju preventivno i odgovorno - rekao je Vuković.
On kaže da ovim zakonom stvaramo bezbjedno i ugledno okruženje, oslobođeno finansijskog kriminala i spremno za održiv i odgovoran razvoj.
- Uvodimo red u oblast oglašavanja - više neće biti mjesta za reklame koje obmanjuju građane lažnim poklonima i brzom zaradom. Posebnu pažnju posvetili smo zaštiti mladih i stavili jasnu zabranu maloljetničkog klađenja - istakao je Vuković.
Naglašava da je povećana minimalna udaljenost kladionica od škola, a prvi put se jasno definiše šta su obrazovne ustanove.
- Zaštita maloljetnika i prevencija zavisnosti od kockanja su prioritet, jer je to ozbiljan javnozdravstveni problem koji posebno pogađa najranjivije. Internet klađenje sada je pod većom kontrolom - kroz obaveznu identifikaciju i digitalni nadzor, sprječavamo zloupotrebe, dijeljenje naloga i pratimo tok novca. Time činimo sektor manje ranjivim na pranje novca i druge zloupotrebe - kaže Vuković.
On naglašava da nije riječ o reformi na papiru.
- Ovo je stvaran iskorak - jačamo digitalni nadzor, uvodimo kontrolu nad online klađenjem, štitimo maloljetnike i odlučno se borimo protiv sive ekonomije i finansiranja terorizma. Tim Ministarstva finansija nastavlja da radi odlučno, odgovorno - i u vašem interesu - poručio je Vuković.

500x500

1084x550

Vuković: Novi Zakon o igrama jasno zabranjuje maloljetničko klađenje

Skupština Crne Gore danas je usvojila više važnih zakonskih rješenja, među kojima su Zakon o igrama na sreću, izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kao i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Skupština je usvojila i Predlog Zakona o dopunama Zakona o tužilaštvu i predlog Zakona o dopunama zakona o Ustavnom sudu Crne Gore kao i predlog zakona o legalizaciji bespravnih objekata. Većinom glasova prihvaćen je i Zakon o maslinarstvu i maslinovom ulju.
Usvojen je i Zakon o privrednim društvima. Kada su u pitanju amandmani na taj akt, povodom kojih je danas bilo mnogo rasprave, nijesu prošli oni koje su predložili iz bloka "Za budućnost Crne Gore" i Demokrata - opozicija je bila protiv, a uzdržani su bili iz Evrope sad i dijela manjinskih stranaka.
Zakon o porezu na dobit pravnih lica nije dobio potrebnu podršku u Skupštini Crne Gore. Taj akt nijesu ga podržali iz koalicije "Za budućnost Crne Gore".
Da iz tog bloka neće glasati za pomenuti akt, ranije je najavio Milan Knežević (DNP), pošto prethodno iz BS i dijela PES-a nijesu podržali Zakon o amnestiji.
Kada je riječ o Predlogu zakona o privrednim društvima, iz Ministarstva ekonomskog razvoja naglašeno je da je riječ o sistemskom aktu ključnom za funkcionisanje tržišne ekonomije.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj industrije i zanatstva Renata Milutinović kazala je da zakon precizno uređuje sve važne aspekte poslovanja – od osnivanja i organizacije, preko načina upravljanja i restrukturiranja, do prestanka rada privrednih društava.
– Zakon obuhvata i preduzetnike, kao i ogranke stranih firmi koje posluju u Crnoj Gori. Njime se postavljaju jasna pravila za funkcionisanje tržišta i obezbjeđuje se zaštita ekonomskih sloboda u skladu sa ustavnim principima – navela je Milutinović.
Opozicioni poslanici kritikovali su zakon ukazujući na, kako su naveli, i dalje prisutne primjere partijskog zapošljavanja i uticaja politike na ekonomski sistem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DK9ndmpy0cUg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Skupština usvojila Zakon o igrama na sreću i Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, Zakon o porezu na dobit pravnih lica nije dobio potrebnu podršku

Grupacija priređivača igara na sreću Privredne komore (PKCG) izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog, kako tvrde, sistemskih i suštinskih manjkavosti Predloga zakona o igrama na sreću, čije se usvajanje očekuje u narednim danima.
Iz Grupacije su, kao ključno, ukazali da se tim predlogom vrši značajna promjena u načinu dodjele prava za obavljanje djelatnosti, koja je zakonski prepoznata kao djelatnost od javnog interesa – igara na sreću.
- Umjesto dosadašnjeg modela koncesije, koji je uspješno funkcionisao dugi niz godina, pa čak i decenija i koji je predstavljao pravno obavezujući odnos između države i priređivača, predloženi zakon ide korak unazad i uvodi model odobrenja kao jednostranog upravnog akta Ministarstva finansija - rekli su iz Grupacije.
Takvo rješenje, kako su poručili, značajno narušava transparentnost i pravnu sigurnost postupka, jer se ozbiljno utiče na javni aspekt procesa dodjele prava na priređivanje igara na sreću koji se uklanja iz okvira javnog tendera i javnog nadmetanja i podređuje administrativnoj diskreciji državnog organa.
Koncesioni model, kroz ugovor sa jasno definisanim pravima i obavezama, omogućavao je dugoročnu stabilnost i predvidivost poslovanja, čime se obezbjeđivala investiciona sigurnost i kontinuitet u razvoju sektora.
Nasuprot tome, model odobrenja ostavlja priređivače u izuzetno nepovoljnom položaju, izloženom arbitrarnim odlukama državnog organa, s obzirom na to da država zadržava pravo da to odobrenje ukine, izmijeni ili povuče bez prethodnog dogovora ili ugovorne zaštite.
Time se briše garancija kontinuiteta poslovanja i ugrožava osnov investicione logike u sektoru.
- U kontekstu prethodno navedenog, posebno zabrinjava činjenica da je u članu 86 predloženo čak 50 različitih razloga za oduzimanje odobrenja, što u praksi otvara prostor za arbitrarnu i selektivnu primjenu zakona. Ovakvo rješenje unosi ozbiljnu pravnu nesigurnost i dodatno obeshrabruje odgovorno poslovanje kao i potencijalna značajna ulaganja u ovu oblast - kazali su predstavnici Grupacije.
Oni su dodali da priređivač koji posluje u skladu sa propisima mora imati jasno predvidive uslove pod kojima može izgubiti pravo na rad, a ne da svakodnevno strahuje od gubitka odobrenja zbog bilo kog od brojnih razloga gdje se ne pravi razlika između težih i lakših prekršaja, već se izjednačavaju tehnički propusti sa teškim povredama čime se narušava načelo srazmjernosti sankcije u odnosu na učinjeni prekršaj.
- Dodatno, zabrinjava činjenica da predstavnicima Grupacije priređivača igara na sreću nije bilo omogućeno da prisustvuju posljednjoj sjednici Zakonodavnog odbora, iako se na njoj razmatrala ustavnost pojedinih odredbi, konkretno člana 106 predloga zakona, kojim se propisuje da već zaključenim ugovorima i stečenim pravima priređivača prestaje važenje u roku od 270 dana od dana stupanja zakona na snagu - naveli su iz Grupacije.
Takva norma, kako tvrde, ima povratno dejstvo (retroaktivno djelovanje), jer utiče na pravne odnose koji su nastali, zaključeni i proizveli pravna dejstva na osnovu važećih propisa u trenutku njihovog nastanka.
Ustav Crne Gore jasno propisuje da zakoni i drugi propisi ne mogu imati povratno dejstvo, osim ako je to u korist građana ili pravnih subjekata.
- U ovom slučaju, retroaktivna primjena norme ide na štetu priređivača, čime se krše principi pravne sigurnosti, legitimnih očekivanja i zaštite stečenih prava - rekli su iz Grupacije.
Oni su poručili da takvo rješenje direktno ugrožava dugoročno planiranje poslovanja, stabilnost postojećih investicija i povjerenje u pravni sistem, jer se stiče utisak da zakonodavac bez pravne osnove i izvan ustavnih okvira, interveniše u već formirane obligacione odnose.
- Posebno naglašavamo da bi prihvatanje ovakvih zakonskih izmjena i na ovakav način, definitivno značilo manju zaštitu javnog interesa nego što je to slučaj u postojećim pozitivnim propisima - zaključuje se u saopštenju.

PKCG ukazala na manjkavosti Predloga zakona o igrama na sreću

Namjera Ministarstva finansija nije da donese Zakona o igrama na sreću kojim će ugroziti poslovanje priređivača, niti medija ali jeste da zakonski uredi ovu oblast, poručeno je iz tog resora.
U resoru Novice Vukovića kažu da je Ministarstvo finansija 21. oktobra objavilo javnu raspravu povodom Nacrta Zakona o igrama na sreću, a potom i organizovalo Okrugli sto na ovu temu, što je, kako navode, izazvalo veliko interesovanje i rezultiralo prisustvom više od četrdeset predstavnika naučne, stručne i zainteresovane javnosti.
- Namjera Ministarstva finansija, nije kako se to prethodnih dana navodilo u pojedinim medijima, da donese rješenje kojim će ugroziti poslovanje priređivača, niti medija ali jeste da zakonski uredi ovu oblast, ne zanemarujući, kako je to proteklih, gotovo dvije decenije, bio slučaj, interese države i igrača - navedeno je u saopštenju Ministarstva.
S obzirom da je nakon mnogo godina i više neuspjelih pokušaja, pripremljen nacrt novog zakona u ovoj oblasti, razumiju, kako kažu, veliko interesovanje javnosti, kako samih priređivača, tako i predstavnika medija, imajući u vidu namjeru predlagača da, po prvi put, reguliše pitanje oglašavanja igara na sreću.
- Međutim, tokom trajanja javne rasprave, u nekoliko medijskih tekstova problematizovane su pojedine odredbe ovog dokumenta, posebno iznosi naknada koji se propisuju priređivačima, kao i ograničenja u pogledu njihovog oglašavanja. Podsjećamo da je ovo jedna od rijetkih oblasti koja se normira u nacionalnom zakonodavstvu i u državama članicama EU, kao i da ne postoji važeća direktiva Evropske unije kojom se reguliše ova oblast. Takođe, nijesu tačni navodi o planiranom desetostukom uvećanju naknada u odnosu na primjere iz drugih država, posebno što se ne može jedna naknada koja se propisuje priređivačima posmatrati izolovano od neke druge. Dakle, sve propisane naknade (fiksne i varijabilne za različite vrste igara) kumulativno opterećuju priređivača. Crna Gora je jedna od rijetkih država regiona koja propisuje varijabilne naknade (kao procenat osnovice koja predstavlja razliku između uplata i isplata), a da pritom ne obavezuje priređivača na minimalni iznos naknade koji mora da plati. Naglašavam da se ni predloženim propisom ova praksa neće promijeniti - ističe se u saopštenju.
U Ministarstvu napominju da, u dijelu novih odredbi koje se tiču oglašavanja, većina država članica EU i zemalja regiona ima mnogo restriktivnije mjere nego što je predviđeno nacrtom zakona koji je predmet javne rasprave. Takođe, kako kažu, nisu planirali ni pooštravanje u pogledu pitanje sponzorstava sportskih takmičenja i organizacija koja su u nekim državama potpuno zabranjena.
- Ne treba zaboraviti da smo jedna od rijetkih država u Evropi koja je godinama dozvoljavala jedan vid anarhičnog ponašanja u pogledu oglašavanja priređivača, iako smo prije dvadeset godina normirali priređivanje igara na sreću. Namjera MF je da ovu oblast napokon normativno adekvatno uredi - navedeno je u saopštenju.
U vezi sa navodima da se MF u fazi izrade pomenutog nacrta nije obratilo za potrebna mišljenjima drugim nadležnim institucijama, napominju da je javna rasprava još u toku, da je njeno trajanje produženo, kao i da će se, u skladu sa procedurom, do okončanja procesa, dobiti sva relevantna mišljenja, te da je potpuna transparentost procesa ispoštovana počevši od samog javnog poziva, formiranja raznolike radne grupe i Koordinacionog tijelo za zaštitu javnog interesa u oblasti igara na sreću, čiji su članovi predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvjete, Ministarstva sporta i mladih i mnogi drugi.
U Ministarstvu finansija kažu da ovim obraćanjem žele da istaknu značaj korisnih sugestija koje su pristigli od strane priređivača, a koje će i formalno biti obrađene kroz izvještaj sa javne rasprave. 
- Zahvaljujemo se i na doprinosu medija, uz neskriveno čuđenje u kojoj mjeri je opstanak velikog broja medija doveden u direktnu vezu sa oglašavanjem priređivača. Napominjemo da ćemo i njihove komentare ozbiljno razmotriti prije definisanja konačnog teksta. Kao što je poznato, u prethodnom periodu bilo je više bezuspješnih pokušaja izrade zakonskog rješenja u ovoj oblasti, budući da su nacrti zakona povlačeni nakon izostanka saglasnosti svih zainteresovanih strana, a takva inicijativa pokrenuta je i na poslednjem okruglom stolu. Želimo da prekinemo takvu praksu, koja je nedvosmisleno najmanje doprinijela interesima države, ali i interesima i izloženosti priređivanju samih građana. Cilj Ministarsva finansija je da predloži propis koji će, u mjeri mogućeg, biti na opštu korist svih zainteresovanih strana - poručeno je u saopštenju.

MF: Odlučni smo da adekvatno uredimo oblast igara na sreću

Nezavisni sindikat policije reagovao je na vic koji je objavljen u našem udžbeniku za crnogorski jezik za 2. razred gimnazije. Podržavamo nastojanje Sindikata da se udžbenici bolje provjeravaju, da se rade po najvišim etičkim uzusima i da – da dodamo kritiku udžbeniku, iako se oni time ne bave – traju što kraće, jer samo tako mogu pratiti aktuelna saznanja i društveni i tehnološki razvoj.
Kad smo to rekli, obaveza nam je reći i sljedeće: da policija često nije zaštitnik, već progonitelj građana, mnogo snažnije govori prekomjerna upotreba sile kojoj su skloni – od momenta kad su prebijali Mija Martinovića, do skorijih slučajeva kad su dozvolili da zatvorenik bude višekratno silovan u zatvoru; kad su u manitom činu u septembarsku zoru otrovali Cetinje suzavcem; kad su nekontrolisano i neprofesionalno zasipali biber sprejom direktno u oči učesnike posve nenasilnoga protesta protiv fašizma, zloupotrebe državnih nagrada i ugrožavanja dostojanstva crnogorske države i antifašističke tradicije; ili kad su progonili i nehumano pribijali uza zid bez ikakva opravdana povoda turske državljane s boravištem u Crnoj Gori samo zato što su – Turci.
Ili, naročito, kad nijesu radili svoj posao tokom dva jeziva masakra na Cetinju!
Stoga, ne može jedan vic, koji je prije 15 godina bio dio usmene predaje (dakle, koji nijesmo izmislili), ugroziti status i ugled policijskih službenika koliko to mogu sami sebi uraditi upravo oni koji danas nose tu uniformu. I reklo bi se da imaju razloga za stid, ako ga zaista ośećaju, no to nema nikakve veze s nama.
Stoga se ovaj medijski sastav i njegov interesantan tajming ne može tumačiti drugačije osim kao manipulativna strategija skretanja teme i progona autora koji ovih dana žestoko kritikuju rad policije. 
Da pojasnimo, objavili smo vic o policajcima, u kojem smo pokazali da policajci promišljaju o pravopisu dok pišu zapisnik i da su pritom simpatično snalažljivi i dovitljivi. Sve suprotno onome što u svojem reagovanju podmeće Nezavisni sindikat policije - ili jednostavno pokazuje da ne razumije suštinu napisanoga.
Takođe, u duhu dobronamjernosti, iako nude materijala, nećemo preispitivati pismenost sastava koji je Nezavisni sindikat policije dostavio medijima, mada bismo ga mogli upotrijebiti za vježbu iz stilistike, morfologije ili sintakse, ili prije svega kritičke analize diskursa i primjene manipulativnih strategija na pozicijama moći. Ali ćemo postaviti legitimno pitanje kakva je to policija kad joj je trebalo čitavih 15 godina da taj – kako ga propagandistički predstavljaju – „akt mržnje i netrpeljivosti“ otkriju ili (ne) shvate.
Adnan Čirgić i Jelena Šušanj

Ne može jedan vic ugroziti status i ugled policijskih službenika koliko to mogu sami sebi uraditi upravo oni koji danas nose tu uniformu

Hrvatski sabor usvojio je na sjednici 15. decembra Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Prema Nacionalnom programu sprovođenja Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada.
Tu bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, kao i radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske.
Lokacija za skladištenje je udaljena oko 800 metara zračne linije od granice Bosne i Hercegovine, te jedan kilometar od vodozahvata opštine Novi Grad, iz kojeg vodu pije 15.000 ljudi.
Bosanskohercegovačke vlasti protive se otvaranju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer smatraju da bi on mogao ugroziti život i zdravlje ljudi u slivu rijeke Une.
Ocjenjuju i da će njime biti ugroženo 13 opština na sjeverozapadu BiH, u kojima živi oko 250.000 ljudi.
Prije pet godina Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je donijelo Odluku o imenovanju Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora.
Njihov zadatak je bio da urade sveobuhvatnu stručnu analizu stanja i uticaja mogućeg odlagališta na Trgovskoj gori, te da izrade prijedlog mjera zaštite stanovništva u 13 opština u BiH u slivu rijeke Une i zaštite životne sredine.
Inače, Vlada Hrvatske je u obrazloženju odluke istakla da je donošenje zakona nužno radi ispunjavanja obaveza prema Evropskoj uniji i međunarodnim sporazumima, kao i osiguranja dugoročnog i sigurnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

Hrvatski sabor odobrio izgradnju centra za radioaktivni otpad u blizini granice sa BiH

Udžbenik „Crnogorski jezik za II razred gimnazije“ autora Adnana Čirgića i Jelene Šušanj prikazuje policajce kao nepismene, neobrazovane i glupe, na taj način stvarajući odbojnost djece prema ovoj profesiji i ljudima koji nose uniformu, saopštio je Nezavisni sindikat policije.
Smatraju da Zavod za udžbenike i nastavna sredstva i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija snose ogromnu odgovornost za ovu, kako su istakli, grubu diskriminaciju i traže odgovore od njih.
Saopštenje Glavnog odbora NSPCG prenosimo integralno:
- „Država neće mnogo izgubiti ako obućar nema pojma o svom poslu, jedino će Atinjani biti loše obuveni. Ali, ako učitelji budu rđavo ispunjavali svoje obaveze stvoriće pokoljenja neznalica i poročnih ljudi koji će upropastiti budućnost otadžbine" riječi su kojima Platon upozorava na pogubnost lošeg obrazovnog sistema. Kako tada tako i danas, pitanje svih pitanja je kako i, što je još važnije, ko nam vaspitava, obrazuje i usmjerava djecu.
Listajući jedan crnogorski školski udžbenik (ne bi bilo loše provjeriti i sve druge) dolazimo do saznanja &nbsp;da nam djecu od rane mladosti uče da mrze, da ponižavaju, da žive sa predrasudama i diskriminišu druge. Na taj način se lagano ali sistematično urušava jedan važan dio svakog društva, formiraju generacije unaprijed predodređene za destrukciju.
Udžbenik „Crnogorski jezik za II razred gimnazije" autora Adnana Čirgića i Jelene Šušanj na 58-oj strani prikazuje policajce kao nepismene, neobrazovane i glupe, na taj način stvarajući odbojnost djece prema ovoj profesiji i ljudima koji nose uniformu. Policajac kome ta ista djeca treba da potrče ako se nađu u nekoj neprilici ili opasnosti, koji treba da ih zaštiti, predstavljen je kao neko ko ne zna ni pravopis sopstvenog jezika. Dakle, nesposoban da pomogne i sebi a kamoli drugima. Policajac je predmet ismijavanja. Neko na koga se dijete ne može osloniti u bilo kojoj prilici. Ugrožavamo bezbjednost sopstvene djece, za početak.
Nepovjerenje, predrasude i mišljenja formirana u djetinjstvu i mladosti najčešće ostaju za čitav život. Kad djeca formirana na osnovu ove lekcije postanu odrasli ljudi njihovo povjerenje u policiju neće biti izraženo, nastaviće tako da vaspitavaju svoju djecu, policajci će biti sve lošiji glavama generacija koje dolaze a naša bezbjednost će da se ruši cigla po cigla. Polako ali neumoljivo ugrožavamo budućnost generacija koje dolaze.
Ali to nije isključiva krivica dvoje pomenutih autora. Oni su samo inicijatori mržnje i nipodaštavanja &nbsp;prema policiji. Mnogo veći krivci su oni koji su ovaj udžbenik provjeravali (ako su uopšte) i koji su ga odobrili. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija snose ogromnu odgovornost za ovu grubu diskriminaciju i tražimo odgovore od njih. Tražimo odgovornost ljudi koji su spremni da u dječije glave usađuju mrznju i netrpeljivost prema jednom velikom dijelu članova zajednice.
Naša djeca su dovedena u situaciju da se stide da kažu da su im tata ili majka policajci. Našoj djeci se od malih nogu na njihova nejaka pleća stavlja teret i usađuje kompleks niže vrijednosti. Na dušu naše djece se stavlja „životni pečat" da su ih rodili, odgajili i u život poslali ljudi koji su niže vrijednosti nego svi drugi. Samim tim i naša djeca bi se trebala osjećati kao građani sa potpune margine društva.
A zašto? Da bi neko imao priliku da ispolji sopstvenu mržnju, netrpeljivost ili gađenje koje osjeća prema policijskoj uniformi? I da sve svoje frustracije prema uniformi &nbsp;izlije u školski udžbenik koji je dobio priliku da napiše, pregleda, odobri. A to bi trebao biti jedinstven, častan i ponosan posao, napisati knjigu &nbsp;koja će djeci i mladim ljudima biti vodič i putokaz kroz život. Umjesto toga taj posao se pretvorio u priliku za ispoljavanje ličnih stavova koji se duboko kose sa poimanjem da crnogorsko društvo treba da bude društvo jednakosti, poštovanja, solidarnosti. &nbsp;
Pitanje za Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i, prije svih, pitanje za Vladu Crne Gore, da li žele društvo otvorene diskriminacije, predrasuda i mržnje ili je njihov izbor dijametralan tom stanovištu. Ako je ovo drugo, a čvrsto vjerujemo da jeste, očekujemo njihovu urgentnu reakciju i anuliranje ove (ne)namjerno publikovane manifestacije mržnje i netrpeljivosti.
Takođe, očekujemo i tražimo reakciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda kao i NVO koje se bave zaštitom ljudskih prava. I ne samo njih. Reakciju treba da pokažu mnoge institucije i pojedinci koji pokrivaju važne položaje u našoj državi. Ovo sigurno nije lijep povod ali je dobra prilika da zaista vidimo da li su policajci važni ovom društvu ili su ipak samo jeftina radna snaga i predmet podsmijavanja i diskriminacije - naveli su iz NSPCG.

Nezavisni sindikat policije: Udžbenik za gimnaziju prikazuje policajce kao nepismene, neobrazovane i glupe

Opština Bijelo Polje uputila je zvanični zahtjev Vladi i Elektroprivredi Crne Gore za uvođenje zimskog popusta na cijenu električne energije, kao hitne i neophodne mjere u borbi protiv dugogodišnjeg problema zagađenja vazduha u ovom gradu.
Bijelo Polje se već godinama suočava sa ozbiljnim prekoračenjima dozvoljenih koncentracija PM10 i PM2.5 čestica tokom zimskog perioda, što direktno ugrožava zdravlje građana. Dominantan uzrok zagađenja predstavlja oko 14.000 individualnih ložišta na čvrsta goriva, dodatno opterećenih nepovoljnim klimatskim i geografskim uslovima, jer se grad nalazi u maglovitoj kotlini bez prirodnog provjetravanja.
- Iako su Opština Bijelo Polje i Eko-fond Crne Gore u prethodnom periodu realizovali niz mjera – uključujući ugradnju filtera kod najvećih industrijskih zagađivača, podjelu oko 1.000 energetski efikasnih klima-uređaja, subvencionisanje termo-fasada, zamjenu individualnih ložišta kotlovima na pelet i podršku ugradnji toplotnih pumpi – efekti nijesu dovoljni bez snažnije podrške države - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Veliki broj domaćinstava i dalje koristi ugalj i drva, prvenstveno zbog visokih troškova električne energije za grijanje. Zbog toga Opština Bijelo Polje predlaže da se, po uzoru na već primijenjenu mjeru u Pljevljima, uvede poseban subvencionisani režim cijena električne energije i za Bijelo Polje, i to: popust od najmanje 50 odsto na cijenu električne energije tokom zimskih mjeseci (novembar–mart),
kao snažan podsticaj za prelazak na energetski efikasne vidove električnog grijanja, poput inverter klima-uređaja i toplotnih pumpi.
Ovakva mjera bi imala direktan i višestruk pozitivan efekat – smanjenje zagađenja vazduha, zaštitu zdravlja građana, smanjenje troškova liječenja, ali i doprinos ispunjavanju nacionalnih i evropskih ciljeva u oblasti energetske efikasnosti i klimatske politike.
Opština Bijelo Polje posebno ističe da dugoročno i trajno rješenje problema ne postoji bez toplifikacije grada, zasnovane na ekološki prihvatljivoj bio-energiji. Za ovaj projekat već postoji interesovanje renomiranih stranih investitora, koji su se u više navrata obraćali Vladi Crne Gore i nadležnim ministarstvima, ali još uvijek čekaju konkretnu institucionalnu podršku.
Opština Bijelo Polje očekuje da se ovaj proces konačno ubrza i da se, u saradnji sa državnim institucijama, započne realizacija održivog i sistemskog rješenja koje će dugoročno riješiti problem zagađenja vazduha i značajno unaprijediti kvalitet života građana Bijelog Polja.

Opština Bijelo Polje traži zimski popust od 50 odsto na struju i sistemsko rješenje grijanja radi smanjenja zagađenja vazduha

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

Tag: zakon-o-igrama-na-srecu