Usvajanje izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nije samo obaveza prema Evropskoj uniji (EU), već i prema građanima koji zaslužuju transparentan, pravičan i sistem otporan na korupciju, kazao je kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić.
On je rekao da taj zakon predstavlja jedan od ključnih sistemskih zakona u oblasti borbe protiv korupcije, koja je centralni dio pregovaračkog poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava.
- Imamo nekoliko ključnih razloga da do kraja godine pripremimo ovaj tekst za usvajanje - kazao je Čarapić u intervju agenciji MINA.
Kako je naveo, napredak u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i osnovna prava, direktno utiče na cjelokupan proces evropskih integracija.
- U novembru smo dobili Izvještaj o napretku od Evropske komisije (EK), čime je prvi put u posljednjih deset godina vrlo dobrim (četvorka na skali od 1 do 5) ocijenjen naš napredak za reforme u pravosuđu - rekao je Čarapić.
On je kazao da razlog zbog kojeg država nije dobila ocjenu „odličan” leži u činjenici da izvještaj jasno naglašava da je potrebno riješiti pitanje finansiranja političkih subjekata, kako bi se spriječili potencijalni koruptivni uticaji na donosioce odluka.
- Obavezali smo se EK da će ovaj zakon biti završen do kraja godine - naveo je Čarapić.
Prema njegovim riječima, ispunjavanje obećanja ključ je za očuvanje kredibilnosti i pouzdanosti kao partnera u procesu evropskih integracija.
Čarapić je rekao da je Pokret Evropa sad (PES), kao novi politički subjekt na crnogorskoj sceni, najbolje osjetio nejednakost u postojećem sistemu, koji favorizuje velike i etablirane stranke na račun manjih i novih političkih aktera.
Usvajanjem tog zakona, kako je kazao, žele da stvore ravnopravnije uslove za političku borbu i pojačaju kontrolu nad finansiranjem, kako bi spriječili zloupotrebe.
On je istakao da, u krajnjem, usvajanje zakona nije samo obaveza prema EU.
- To je obaveza prema građanima. Oni zaslužuju sistem koji je transparentan, pravičan i otporan na korupciju - naglasio je Čarapić.
Na pitanje u kojim segmentima finansiranja partija i kampanja je evidentiran najveći prostor za malverzacije i nepravilnosti, on je odgovorio da su najveće nepravilnosti vezane za zloupotrebu državnih resursa – zapošljavanje, korišćenje državnih fondova u izborne svrhe i pojačana socijalna davanja u toku izborne kampanje.
Prema riječima Čarapića, političke partije na vlasti godinama su koristile pravne praznine u postojećem Zakonu, kako bi stekle prednost u odnosu na ostale takmičare u političkoj utakmici.
- Navešću samo jedan primjer – kada je krajem 2019. godine Demokratska partija socijalista (DPS) usvajala aktuelni Zakon o finansiranju, njegovi poslanici su uveli ograničenja zapošljavanja u javnim institucijama, ali su „zaboravili” državna preduzeća i u velikoj mjeri koristili tu rupu u Zakonu - kazao je Čarapić.
On je rekao da vjeruje da se svi sjećaju čuvene maksime „jedan zaposleni, četiri glasa”, koju je izgovorio jedan od najviših funkcionera DPS, a „njegova partija je zdušno primjenjivala taj princip”.
- PES je nastao kao partija čiji je cilj borba protiv takvih pojava koje ruše tkivo crnogorskog društva - istakao je Čarapić.
Zbog toga su, kako je kazao, u nacrt novog zakona unijeli predlog da se u toku izborne kampanje ne samo ograniči, već da se u potpunosti zabrani zapošljavanje i u državnim preduzećima.
Na pitanje da li je totalna zabrana zapošljavanja u javnom sektoru tokom kampanja dovoljna kako bi bio riješen problem partijskog zapošljavanja na koji se godinama ukazuje, Čarapić je odgovorio da je to svakako korak naprijed u rješavanju tog problema, ali da nije dovoljno kao samostalno rješenje.
- Važeći, naslijeđeni sistem ima mnogo rupa koje omogućavaju različite oblike zloupotreba, čak i van formalnog perioda kampanje - kazao je Čarapić, navodeći da se partijsko zapošljavanje često dešava prije zvaničnog početka kampanje, ili kroz privremene ugovore i angažmane koji formalno ne podliježu kontroli.
On je rekao da, takođe, nedostatak transparentnosti u procedurama zapošljavanja i slaba kontrola omogućavaju nastavak tih praksi.
- Dakle, ova mjera je značajan početak, ali mora biti dio šire reforme koja će obuhvatiti cjelokupni proces zapošljavanja u javnom sektoru - dodao je Čarapić.
On je naveo da su, pored toga, nepravilnosti vezane i za izvještavanje političkih subjekata o troškovima, što će predloženim zakonom biti unaprijeđeno.
- Izvještaji o troškovima koje će podnositi politički subjekti na ovaj način će morati biti detaljniji, a kontrole i sankcije u slučajevima nepodnošenja izvještaja, ili podnošenja netačnih podataka pojačane - kazao je Čarapić.
Usvajanje Zakona o finansiranju političkih subjekata, kako je ocijenio, moglo bi biti ključni podsticaj za dalji rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.
- Na osnovu dosadašnjeg iskustva, većina članova, ako ne i svi, dijele zajednički cilj – uspješan proces izborne reforme - rekao je Čarapić.
Prema njegovim riječima, postignuti konsenzus i rezultati na ovom zakonu pokazuju da je saradnja moguća i daju osnov za optimizam da Odbor može raditi kontinuirano, bez zastoja, i završiti izbornu reformu do kraja iduće godine.
- Prethodnih godinu dana rada Odbora za izbornu reformu bilo je veoma turbulentno. Iako je prva sjednica Odbora održana još u januaru ove godine, ozbiljan rad je počeo tek u junu, jer je do tada DPS blokirao rad Odbora - naveo je Čarapić.
Međutim, kako je kazao, u posljednjih šest mjeseci postignut je značajan napredak.
On je dodao da je održano deset sjednica radne grupe koja se bavila izmjenama Zakona o finansiranju, što je rezultiralo nacrtom zakona koji je u petak upućen na javnu raspravu.
Čarapić je rekao da je rad na tom zakonu poslužio kao svojevrsni pilot projekat za Odbor, pružajući dragocjene lekcije o tome šta u radu funkcioniše, a šta ne.
- Pored toga, uspostavljena je saradnja sa međunarodnim organizacijama poput ODIHR-a, NDI-a i IFES-a, koje pružaju stručnu podršku ovom procesu - dodao je Čarapić.
On je kazao da je u toku izrada Mape puta koja će precizno definisati prioritete i rokove za aktivnosti planirane u narednoj godini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čarapić: Građani zaslužuju sistem otporan na korupciju

Predsjednik države Jakov Milatović negirao je navode iz prijave upućene Agenciji za sprječavanje korupcije od 30. septembra, da je u toku radnog vremena govorio na pres konferenciji liste „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ i time navodno prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Milatović je istakao da specifičnost obavljanja Ustavom utvrđenih nadležnosti predsjednika Crne Gore podrazumijeva cjelodnevno organizovanje svakodnevnih aktivnosti, koje nije moguće uklopiti u okviru standardnog radnog vremena.
- Ukazujem da je neposrednim izborom od strane građana, predsjedniku države povjereno vršenje dijela poslova izvršne vlasti te da se radi o izabranom a ne zaposlenom licu, bez obzira što mu pripadaju određena prava po osnovu rada (zarada, odmor i sl). Stoga, radno vrijeme predsjednika nije unaprijed definisano niti propisom niti ugovorom o radu i, samim tim, nije moguće kršenje radnog vremena na način kako se to navodi u prijavi - naglasio je Milatović u saopštenju.
Kako je rekao, tog, kao i svakog drugog dana, svoju satnicu je organizovao u skladu sa dnevnim predsjedničkim obavezama i učestvovanje na navedenoj konferenciji za štampu, tvrdi, ni na koji način nije uticalo na ažurnost i kvalitet njihovog vršenja.&nbsp;
- Napominjem da na predmetnom događaju nisam govorio kao predsjednik Crne Gore, da sam to uradio u pauzi između planiranih radnih obaveza, te da tom prilikom nisam prekršio niti jedan propis - naglasio je Milatović.
On je negirao i prijavu ASK-a u kojoj je navedeno da je, kao predsjednik Crne Gore, u prostorijama državne institucije imao obraćanje koje je objavljeno na Jutjub kanalu 24. septembra 2024. godine, u cilju navodnog favorizovanja liste „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“.&nbsp;
- Uvidom u sadržinu mog obraćanja, koje je javno dostupno, moguće je nedvosmisleno utvrditi da njime ni na koji način nisam pozvao građane i građanke da glasaju određenu izbornu listu već naprotiv - da podrže one za koje smatraju da dijele njihovu viziju razvoja Podgorice. Na taj način, kao Predsjednik Crne Gore, želio sam da svojim obraćanjem motivišem građane da na proteklim izborima slobodno iskažu svoj politički stav i time doprinesu afirmaciji demokratije - istakao je Milatović.&nbsp;
Predsjednik države je još jednom pozdravio proaktivan pristup nevladinog sektora u praćenju izbornog procesa, ohrabrujući ga da neselektivno sprovode svoje aktivnosti.&nbsp;
U tom smislu, Milatović je iskazao očekivanje da će očigledni primjeri funkcionerske kampanje izvršne vlasti na državnom i lokalnom nivou, koji su pratili protekle izbore u Podgorici, u narednom periodu zavrijediti punu pažnju nadležnih institucija i nevladinih organizacija.

1250x600

1084x550

Milatović negirao navode iz prijava ASK-a: Nisam prekršio zakon

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) odgovorila je Portalu ETV da još ,,sprovode postupak i utvrđuju“ da li je uprava Podgorice prekršila Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kada su objavlili javni poziv za dodjelu po 50 eura za školski pribor đaka prvaka.&nbsp;
Pozivajući se na član 20 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Glavni grad je 19. septembra objavio javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za kupovinu školskog pribora za učenike prvog razreda.
U nemuštom odgovoru iz ASK-a su kazali da ova vrsta subvencioniranja nije definisana kao jednokratna pomoć jer nije navedena u Odluci Glavnog grada o pravima iz socijalne i dječje zaštite iz 2021. godine čiji član 7 propisuje jednokratnu i vanrednu pomoć.&nbsp;
<h2>(NE)ZAKONITI POKLON&nbsp;</h2>
Članom 12 te odluke propisana su prava iz dječje zaštite: „poklon paket za novorođeno dijete“ i „novčana pomoć za školovanje“. U ASK-u dodjeljivanje novca za kupovinu školskog pribora iz nekog razloga ne tumače kao „novčanu pomoć za školovanje“.&nbsp;
- Kako kupovina školskog pribora nije jednokratna pomoć propisana članom 7 pomenute Odluke, na ovo pravo ne primjenjuje se zabrana propisana članom 40 stav 1 ZFPSiIK - naveli su u ASK-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Namjerno ili slučajno ASK izbjegava da konstatuje činjenice: da je Javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za kupovinu školskog pribora za učenike prvog razreda osnovne škole za školsku 2024/2025 godinu donijet na osnovu člana 20 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, ali i da je to sve odrađeno u periodu izborne kampanje za Podgoricu.&nbsp;
Nije jasno ni pozivanje ASK-a na bilo koju odluku Glavnog grada, pa ni na Odluku o pravima iz socijalne i dječje zaštite jer član 40 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja vrlo jasno predviđa zabranu davanja jednokratne novčane pomoći u predizbornom periodu.
<h2>UVOĐENJEM BESPLATNOG PREVOZA PREKRŠEN ZAKON</h2>
Dodatno, prije nego su odgovorili na naša pitanja iz ASK-a su saopštili da Glavni grad jeste prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje jer je uoči podgoričkih izbora donio odluku o uvođenju besplatnog prevoza u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju.
Odobrenje za tu odluku gradonačelnica Olivera Injac inače je dobila upravo od vrha ASK-a Dušana Drakića - &nbsp;iako ta institucija ne daje odobrenja za donošenja odluka, već je tu da primjenjuje zakone.
U ASK-u su u jučerašnjem saopštenju istakli da im je „posebnu pažnju“ privukla upravo Odluka o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju na teritoriji Glavnog grada, na linijama koje obavlja preduzeće „Putevi“ d.o.o.
- Nakon analize prikupljenih dokaza, spisa predmeta i Izjašnjenja na rezultate ispitnog postupka koje je dostavio Glavni grad, Agencija je utvrdila da je donošenjem ove Odluke prekršen član 42, stav 2 Zakona - istakli su u ASK-u.
Dodali su da su uzeli u obzir navode iznijete u izjašnjenju Glavnog grada, u kojem je istaknuto da navedena Odluka nije donijeta u svrhu sprovođenja izborne kampanje niti da je političke prirode, te da njome nijesu omogućeni benefiti ili vršena bilo kakva diskriminacija prema bilo kojoj kategoriji stanovništva, već se jednako odnosi na svakog ko koristi autobuse na linijama kojima upravlja gradsko preduzeće „Putevi doo“.
- U izjašnjenju se dalje navedeno da je povod za donošenje Odluke bilo obilježavanje Evropske nedjelje mobilnosti, kao vodeće kampanje Evropske komisije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti, u kojoj učestvuje više hiljada gradova i opština širom Evrope, te da je slična praksa bila prisutna i prethodnih godina - kazali su u ASK-u.
Cijeneći sve ove navode, Agencija ukazuje na to da je navedena Odluka donijeta u obimu drugačijem nego prethodnih godina, budući da je njome određeno da pravo na besplatan prevoz korisnici prevoza ostvaruju u periodu od 01.09.2024. do 30.09.2024, dakle mjesec dana, dok se Evropska nedjelja mobilnosti obilježava od 16.09. do 22.09.2024. godine.&nbsp;
- Dakle sedam dana, čime je uvedena nova subvencija u plaćanju komunalnih usluga, javnog prevoza putnika u gradskim i prigradskim naseljima koje pruža privredno društvo čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave - istakli su u ASK-u.

Anja Ivanović

Javni poziv Glavnog grada za dodjelu po 50 eura za đački pribor ASK ne vidi kao jednokratnu pomoć?!

Odlukom o uvođenju besplatnog prevoza prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju na teritoriji Glavnog grada u predizbornom periodu Glavni grad je prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
To je saopšteno iz &nbsp;Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) u kojoj kažu da su pokrenuli je brojne postupke iz svoje nadležnosti u vezi sa sumnjama u kršenje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i zloupotrebu javnih resursa tokom kampanje za lokalne izbore.
Kažu da im je posebnu pažnju privukla upravo Odluka o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju na teritoriji Glavnog grada, na linijama koje obavlja preduzeće "Putevi" d.o.o.
- Nakon analize prikupljenih dokaza, spisa predmeta i Izjašnjenja na rezultate ispitnog postupka koje je dostavio Glavni grad, Agencija je utvrdila da je donošenjem ove Odluke prekršen član 42, stav 2 Zakona - istakli su u ASK-u.
Dodaju da su uzeli u obzir navode iznijete u Izjašnjenju Glavnog grada, u kojem je istaknuto da navedena Odluka nije donesena u svrhu sprovođenja izborne kampanje niti da je političke prirode, te da njome nijesu omogućeni benefiti ili vršena bilo kakva diskriminacija prema bilo kojoj kategoriji stanovništva, već se jednako odnosi na svakog ko koristi autobuse na linijama kojima upravlja gradsko preduzeće „Putevi doo“.
- U Izjašnjenju je dalje navedeno da je povod za donošenje Odluke bilo obilježavanje Evropske nedjelje mobilnosti, kao vodeće kampanje Evropske komisije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti, u kojoj učestvuje više hiljada gradova i opština širom Evrope, te da je slična praksa bila prisutna i prethodnih godina - dodaju u ASK-u.
Cijeneći sve ove navode, Agencija ukazuje na to da je navedena Odluka donijeta u obimu drugačijem nego prethodnih godina, budući da je njome određeno da pravo na besplatan prevoz korisnici prevoza ostvaruju u periodu od 01.09.2024. do 30.09.2024, dakle mjesec dana, dok se Evropska nedjelja mobilnosti obilježava od 16.09. do 22.09.2024. godine.&nbsp;
- Dakle sedam dana, čime je uvedena nova subvencija u plaćanju komunalnih usluga, javnog prevoza putnika u gradskim i prigradskim naseljima koje pruža privredno društvo čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave - istakli su u ASK-u.
ASK će, poručuju, nastaviti da sa punom posvećenošću prati poštovanje svih zakonskih obaveza tokom izborne kampanje i da osigurava transparentnu upotrebu javnih resursa, sa ciljem sprečavanja njihove zloupotrebe.

ASK: Glavni grad prekršio Zakon donošenjem odluke o besplatnom prevozu

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: zakon-o-finansiranju-politickih-subjekata-i-izbornih-kampanja