Administrativni odbor je odlukom sa jučerašnje sjednice, ponovo, prekršio Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama time što je utvrdio listu kandidata za članstvo u Savjetu Agencije za audiovizuelne medijske usluge na kojoj je, po redosljedu glasanja, trebalo da bude kandidatkinja Crnogorskog PEN centra, potom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
Zato iz Crnogorskog PEN centra pozivaju članove ovog skupštinskog tijela da formiraju listu u skladu sa zakonom, a ovim protivzakonitim aktivnostima Skupštine Crne Gore će, kako najavljuju, obavijestiti evropske institucije.
- Prateći sagu o javnim pozivima, njihovom poništavanju, odbijanju kandidatura i svemu što se dešavalo od decembra prethodne godine, moglo bi se zaključiti da je Administrativni odbor odlučan da onemogući sprovođenje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i da Evropskoj uniji jasno pokaže da Crna Gora nije spremna za pridruživanje. Administrativni odbor ponovo je odlukom sa jučerašnje śednice prekršio ovaj zakon. Naime, na śednici je utvrđena lista kandidata za članstvo u Savjetu Agencije za audiovizuelne medijske usluge, a na toj listi koju je pročitala predśednica Administrativnoga odbora Jelena Nedović, redosljed za koji su prisutni članovi radne grupe glasali bio je sljedeći: kandidatkinja PEN-a, pa kandidat CANU - navode iz PEN centra. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFHNmP6-6y3s&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Čitanje liste možete pogledati od 13.50</div>
 Međutim, kako dodaju iz PEN centra, na sajtu je ubrzo osvanula <a href="https://zakoni.skupstina.me/zakoni/web/dokumenta/sjednice-radnih-tijela/4038/10771-00-63-14-25-185.pdf">„Lista blagovremenih i potpunih predloga kandidata za dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge“</a>, na kojoj je redosljed kandidata za jednoga člana obrnut: prvorangirani je kandidat CANU, a drugorangirana kandidatkinja PEN-a. 
- Pitanje je kako se u zvaničnoj odluci našla lista za koju članovi Radne grupe nijesu glasali. To pitanje ne bi bilo naročito zanimljivo da u konačnoj listi nije prekršen Zakon - istaknuto je u saopštenju.
A u Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama, kako su precizirali, u članu 148 stav 1 tačka 4 kaže se da kandidate za članove Savjeta Agencije predlažu „Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Crnogorski P.E.N. centar, jednog člana“. 
- U stavu 3 istoga člana piše: „Predlagači iz stava 1 tač. 1, 2, 3 i 4 ovog člana mogu predložiti kandidata za člana Savjeta Agencije zajedno ili odvojeno.“ Naredna dva stava preciziraju dalju proceduru: „Ako predlagači iz stava 1 tačka 4 ovog člana podnesu odvojene predloge, razmatraće se predlog predlagača prema redosljedu ovih predlagača, a ako taj predlog ne ispunjava propisane uslove, razmatraće se predlog narednog predlagača. U slučaju iz stava 4 ovog člana, u narednom postupku imenovanja Savjeta Agencije, ovlašćeni predlagači mijenjaju mjesto“ - navodi se u saopštenju
S obzirom na to da je javni poziv raspisan 10. decembra 2024. godine (na koji se za člana u ime CANU i PEN-a prijavio samo kandidat PEN-a) povučen 24. januara 2025. godine iz nelegitimnih i političkih razloga, predśednik Skupštine Crne Gore objavio je novi javni poziv 30. januara ove godine. 
- Na taj poziv prijavio se jedan kandidat CANU i jedan kandidat PEN-a. Međutim, Administrativni odbor nije evidentirao kandidaturu PEN-a iako je bila blagovremena, niti je o njoj raspravljao na 36. śednici održanoj 25. marta ove godine - kažu iz PEN centra.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6oJV7ZE5T7s&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
PEN centar je Administrativnome odboru uputio dopis 29. aprila 2025. godine i ukazao na ove neregularnosti zahtijevajući da se pri narednome postupku primijeni stav 5 člana 148. 
- U odgovoru od 5. maja ove godine Administrativni odbor i potvrdio da se „kada je u pitanju ponovni poziv“ „primjenjuju stavovi 4 i 5 navedenog člana“. Time su potvrdili da su upoznati s procedurom - rekli su iz PEN centra. 
Na trećem javnom pozivu za izbor članova SAMU, kako dodaju, ponovo su CANU i PEN imali odvojene kandidata za jedno mjesto u Savjetu.
- Da je zaista poštovao Zakon i primijenili član 148 stav 4 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, Administrativni odbor je prednost kandidatu CANU morao dati na raspravi održanoj povodom prethodnoga javnoga poziva (od 30. januara), jer CANU po Zakonu ima prioritet. No s obzirom na to da je na raspravi povodom toga javnoga poziva zaključeno da kandidature, iako blagovremene, nijesu potpune, na narednome se javnome pozivu morao primijeniti stav 5 člana 148, prema kojem se redosljed ovih institucija kao predlagača mijenja. Stoga se prioritet na ovoj listi morao dati kandidatu Crnogorskoga PEN centra, upravo onako kako je i učinjeno na samoj śednici - ističu u saopštenju.
Ostaje nejasno ko je izvršio pritisak da se redosljed naknadno izmijeni i zbog čega je to učinjeno. 
- Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama od posebnoga je značaja za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji i stoga je pod osobitim monitoringom evropskih institucija. Neupitno je da je ovim postupkom i objavljivanjem ovakve Liste kandidata Administrativni odbor narušio proceduru u izboru članova ovoga Savjeta i svjesno prekršio Zakon - zaključili su iz PEN centra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

PEN centar: Administrativni odbor prekršio zakon, obavijestićemo evropske institucije

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ponovo je objavio Javni poziv nevladinim organizacijama iz oblasti medija, CANU i Crnogorskom PEN centru, u vezi sa naimenovanjem članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.&nbsp;
- Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u skladu sa članom 153 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama („Službeni list Crne Gore“ broj 54/24) objavljuje: Javni poziv nevladinim organizacijama iz oblasti medija za imenovanje jednog člana i Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti i Crnogorskom P.E.N centru, za imenovanje jednog člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge - objavljeno je na sajtu Skupštine Crne Gore.&nbsp;
Grupa nevladinih organizacija danas je u pismu šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru ukazala da Mandić i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.
SMCG, Media centar, Centar za istraživačko novinarstvo, Akcija za ljudska prava, Institut za medije Crne Gore, Centar za građansko obrazovanje, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore i Crnogorski P.E.N. centar detaljno su informisali Satlera o činjenici da je Mandić poništio javni poziv za dva člana Savjeta Agencije, kao i da za taj postupak do danas nije dao uvjerljivu argumentaciju.
Grupa NVO je podsjetila da je usvajanje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama bio je jedan od uslova za dobijanje pozitivnog IBAR-a, kao i za privremeno zatvaranje Poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji.
Prema njihovim riječima, s obzirom na to da se drugo završno mjerilo u okviru Poglavlja 10 odnosi na funkcionalan i nezavisan rad regulatornog tijela za elektronske medije, odnosno AMU, jasno je da postupanje predsjednika Skupštine i Administrativnog odbora predstavlja ozbiljan rizik za ponovno otvaranje ovog poglavlja.
- Predsjednik Skupštine i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje ovog zakona, uključujući odlaganje raspisivanja konkursa za skoro pola godine, kao i ovo poništenje zbog navodne ‘tehničke greške koja je mogla izazvati konfuziju’ i to posljednjeg dana trajanja konkursa - ističe se u saopštenju.
Dodaje se i da su na konkurs prijavila dva kandidata iz nevladinog sektora – Dragoljub Vuković, koji je imao podršku 14 NVO i Nikola Vujanović, sa podrškom jedne NVO.
Takođe, Crnogorski P.E.N. centar nominovao je predstavnika za drugu upražnjenu poziciju u Savjetu.
- Znači, nije bilo nikakvih konfuzija, ali se čini da neki planirani kandidati nijesu uspjeli dobiti kredibilnu podršku i odustali su, što je dalje dovelo do otvorene politički motivisane opstrukcije procesa. Direktna posljedica ovakvog djelovanja predsjednika Skupštine je da Savjet Agencije danas ima samo tri od pet članova, a što znači da svi moraju biti na svim sjednicama i jednoglasno odlučivati da bi Agencija mogla da funkcioniše - kazali su u grupi NVO.
Dodatno, prema njihovim riječima, sprovođenje novog procesa izbora dva člana trajaće najmanje dva mjeseca, a u tom će periodu Agencija biti nefunkcionalna.
- Uputili smo apel šefu Delegacije EU da iskoristi svoj autoritet i podsjeti rukovodstvo Skupštine Crne Gore da je sprovođenje ovog zakona dio pregovaračkog procesa i da podrži napore NVO kako bi se obezbijedio nesmetan rad Agencije za audiovizuelne medijske usluge - zaključuje se u dopisu.

1250x600

Mandić ponovo objavio javni poziv NVO, CANU i PEN centru za Savjet AMU

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama - ukazala je grupa nevladinih organizacija u pismu šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru.
SMCG, Media centar, Centar za istraživačko novinarstvo, Akcija za ljudska prava, Institut za medije Crne Gore, Centar za građansko obrazovanje, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore i Crnogorski P.E.N. centar detaljno su informisali Satlera o činjenici da je Mandić poništio javni poziv za dva člana Savjeta Agencije, kao i da za taj postupak do danas nije dao uvjerljivu argumentaciju.
Grupa NVO je podsjetila da je usvajanje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama bio je jedan od uslova za dobijanje pozitivnog IBAR-a, kao i za privremeno zatvaranje Poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji.
Prema njihovim riječima, s obzirom na to da se drugo završno mjerilo u okviru Poglavlja 10 odnosi na funkcionalan i nezavisan rad regulatornog tijela za elektronske medije, odnosno AMU, jasno je da postupanje predsjednika Skupštine i Administrativnog odbora predstavlja ozbiljan rizik za ponovno otvaranje ovog poglavlja.
- Predsjednik Skupštine i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje ovog zakona, uključujući odlaganje raspisivanja konkursa za skoro pola godine, kao i ovo poništenje zbog navodne ‘tehničke greške koja je mogla izazvati konfuziju’ i to posljednjeg dana trajanja konkursa - ističe se u saopštenju.
Dodaje se i da su na konkurs prijavila dva kandidata iz nevladinog sektora – Dragoljub Vuković, koji je imao podršku 14 NVO i Nikola Vujanović, sa podrškom jedne NVO.
Takođe, Crnogorski P.E.N. centar nominovao je predstavnika za drugu upražnjenu poziciju u Savjetu.
- Znači, nije bilo nikakvih konfuzija, ali se čini da neki planirani kandidati nijesu uspjeli dobiti kredibilnu podršku i odustali su, što je dalje dovelo do otvorene politički motivisane opstrukcije procesa. Direktna posljedica ovakvog djelovanja predsjednika Skupštine je da Savjet Agencije danas ima samo tri od pet članova, a što znači da svi moraju biti na svim sjednicama i jednoglasno odlučivati da bi Agencija mogla da funkcioniše - kazali su u grupi NVO.
Dodatno, prema njihovim riječima, sprovođenje novog procesa izbora dva člana trajaće najmanje dva mjeseca, a u tom će periodu Agencija biti nefunkcionalna.
- Uputili smo apel šefu Delegacije EU da iskoristi svoj autoritet i podsjeti rukovodstvo Skupštine Crne Gore da je sprovođenje ovog zakona dio pregovaračkog procesa i da podrži napore NVO kako bi se obezbijedio nesmetan rad Agencije za audiovizuelne medijske usluge - zaključuje se u dopisu.

Mandić i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama

Media centar je dostavio danas ponovo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i predsjednici Administrativnog odbora Jeleni Nedović inicijativu za primjenu Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.
Inicijativa je isprva dostavljena 10. septembra, ali kako je ukazao direktor Media centra Goran Đurović, nikakve reakcije nije bilo.
- Administrativni odbor i predsjednik Skupštine Crne Gore svojim nečinjenjem krše nedavno usvojeni Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama, onemogućavajući njegovu primjenu. Sve to nijemo posmatraju i u Vladi Crne Gore, i pored činjenice da čak postoji i ministarstvo nadležno za saradnju Vlade i Skupštine - poručio je on u saopštenju medijima.
Media centar podsjeća predsjednika Skupštine i Administrativni odbor da su u obavezi da na osnovu člana 153 novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama (Sl. list Crne Gore, broj 54/2024 od 11.06.2024.) sprovedu postupak izbora novih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
- Obaveza Administrativnog odbora je da na osnovu stava 4 člana 149 zakona pripremi formu u kojoj nevladine organizacije, kao ovlašteni predlagači za članove/ice Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, dostavljaju izvještaje o radu za prethodne tri godine. Naime, Administrativni odbor je nadležan da pripremi obrazac u kojem se dostavljaju podaci zainteresovanih NVO o njihovim projektima, aktivnostima i budžetima, kako bi procedura provjere ispunjenosti uslova za ovlaštene predlagače iz reda NVO bila sprovedena na zakonit način. Tek nakon pripeme obrasca može započeti postupak imenovanja članova Savjeta Agencije, koji na osnovu član 153 pokreće predsjednik Skupštine Crne Gore - istakao je Đurović.
Media centar, kako je naglasio Đurović, skreće pažnju predsjedniku Skupštine i Administrativnom odboru da je članom 153 novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama predviđeno da postupak imenovanja člana Savjeta Agencije pokreće predsjednik parlamenta objavljivanjem javnog poziva ovlašćenim predlagačima, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članu Savjeta Agencije.
On je ukazao i da članu Savjeta Agencije iz reda NVO Milanu Radoviću mandat ističe u decembru ove godine pa je zakonom predviđen rok od šest mjeseci već prekoračen.
- Ukoliko se hoće poštovati novi zakon, onda je javni poziv za imenovanje člana Savjeta Agencije morao biti raspisan u julu ove godine. Vjerujemo da je bilo vremena da Administrativni odbor, a i predsjednik Skupštine Crne Gore, ispune svoje zakonske obaveze do sada - dodao je Đurović.
Kako bi pokušali da članicama i članovima Administrativnog odbora olakšaju posao i ispunjenje zakonske obaveze, Media centar je još u septembru dostavio Administrativnom odboru nacrt obrasca za dostavljanje izvještaja NVO.
- Vjerujemo da nije previše komplikovano za poslanike i poslanice da pripreme obrazac koji staje na jednoj stranici. Ukoliko ovaj postupak ne bude započet momentalno, postoji mogućnost da se u decembru (kako je planirano) ne zatvori pregovaračko poglavlje 10 (informatičko društvo i mediji). Takođe, ukoliko postupak imenovanja novog člana Savjeta Agencije ne bude započet odmah, otvara se prostor za sumnje da postoje politički razlozi za kršenje zakona. Media centar će obavijestiti Delegaciju Evropske unije o ovom problemu u primjeni medijskog zakona - rekao je Đurović.
Nadaju se, kaže, da će Administrativni odbor, a onda i predsjednik Skupštine, u hitnom roku ispuniti svoje zakonske obaveze kako bi bio započet postupak imenovanja novog člana/ice Savjeta Agencije.

Media centar ponovo dostavio Mandiću i Nedović inicijativu za primjenu Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama

Država treba da omogući sve preduslove za održiv, profesionalan i kvalitetan rad lokalnih javnih emitera, koji uživaju veliko povjerenje građana - ocijenjeno je na sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa predstavnicima lokalnih javnih emitera.
Pored toga, Milatović je naglasio da oni treba da budu oslobođeni svih političkih i drugih uticaja, otvoreni za različita mišljenja i stavove u cilju pune informisanosti javnosti.&nbsp;
Jedna od tema sastanka bio je, kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, Zakon o audio- vizuelnim i medijskim uslugama koji je usvojen u junu ove godine.&nbsp;
- Predstavnici lokalnih emitera su istakli da su tim Zakonom dobili predvidivost finansiranja, ali da su određene norme zakona potpuno neprimjenjive, poput odredbi člana 49, po kome lokalni mediji u opštinama u kojima su kapitalni budžet i otplata dugovanja veći od tekućeg budžeta, ostaju bez finansiranja. Stoga je ocijenjeno da bi finansiranje lokalnih javnih emitera trebalo vezati za tekući budžet - navode u kabinetu Milatovića.
Kao problematični su ocijenjeni i djelovi Zakona koji se odnose na izbor direktora i članova Savjeta lokalnih javnih emitera.&nbsp;
- Tako se za direktora u bilo kom lokalnom javnom mediju traži 10 godina radnog iskustva, dok je u isto vrijeme taj uslov duplo manji kada je riječ o direktoru nacionalnog Javnog servisa. Takođe, zaključeno je da su propisani daleko strožiji uslovi za izbor članova Savjeta, zbog čega je formiranje tog upravnog organa u mnogim opštinama nemoguće sprovesti po postojećoj legislativi - navodi se u saopštenju.
Milatović je izrazio očekivanje da će nadležno Ministarstvo kulture i medija, kroz intenzivnu komunikaciju sa predstavnicima lokalnih javnih emitera, riješiti ovaj problem.
- Pozivam Vladu da u najskorijem roku, po hitnoj proceduri obavi sve potrebne konsultacije i prilagodi ovaj Zakon, kako bi on mogao da se primjenjuje u praksi - istakao je Milatović.&nbsp;
Tema sastanka bili su i kadrovski i drugi izazovi sa kojima se suočava više od 500 zaposlenih u lokalnim javnim medijima.&nbsp;
Na sastanku je zaključeno da su ovakvi susreti dobra praksa otvorenog dijaloga između institucije Predsjednika i lokalnih javnih emitera, koji će se nastaviti.
Sastanku sa predsjednikom Milatovićem prisustvovali su predstavnici RTV Nikšić, Gradske TV, RTV Pljevlja, RTV Budva, TV Rožaje, RTV Herceg Novi, Radio Cetinja, Radio Danilovgrada, Radio Andrijevice, Radio Berana, Radio Kotora, Radio Tivta, Radio Ulcinja i Radio Bara

Milatović sa predstavnicima lokalnih javnih emitera: Neophodne hitne izmjene Zakona o audio-vizuelnim i medijskim uslugama

Media centar dostavio je danas predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i predsjednici Administrativnog odbora Jeleni Nedović inicijativu za primjenu Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, podsjetivši ih da su u obavezi da na osnovu člana 153 novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama (Sl. list Crne Gore, broj 54/2024 od 11.06.2024.) započnu i dovrše postupak izbora novih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Direktor Media centra Goran Đurović saopštio je danas da predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović nijesu ispunili svoje zakonske obaveze prema novom Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama.
Prema članu 153 ovog zakona, Skupština je bila dužna da započne postupak izbora novih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata trenutnog člana iz reda nevladinih organizacija, Milana Radovića, kojem mandat ističe u decembru ove godine.
„Ukoliko se hoće poštovati novi zakon, onda je javni poziv za imenovanje člana Savjeta Agencije morao biti raspisan u julu ove godine“, istakao je Đurović, navodeći da su Skupština i Administrativni odbor imali dovoljno vremena da ispune svoje zakonske obaveze, s obzirom na to da je Skupština radila u julu i avgustu.
U inicijativi se podsjeća da Administrativni odbor treba da pripremi obrazac za nevladine organizacije, kao ovlaštene predlagače, da dostave izvještaje o radu za prethodne tri godine, što je preduslov za pokretanje postupka imenovanja novih članova Savjeta.
„Kao bismo pokušali da članicama i članovima Administrativnog odbora olakšamo posao i ispunjenje zakonske obaveze, Media centar je dostavio nacrt obrasca za dostavljanje izvještaja NVO“, navodi Đurović.
On je upozorio da ukoliko postupak imenovanja novog člana Savjeta Agencije ne bude započet odmah, to može dovesti do kašnjenja u zatvaranju pregovaračkog poglavlja 10 (informatičko društvo i mediji) planiranog za decembar. Takođe, izrazio je zabrinutost da bi kašnjenje moglo otvoriti sumnje o mogućim političkim razlozima za kršenje zakona.
Media centar očekuje da će Administrativni odbor i predsjednik Skupštine u hitnom roku ispuniti svoje zakonske obaveze kako bi se pokrenuo postupak imenovanja novog člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Media centar upozorio na kašnjenje u primjeni Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i vidljivost je dobra, saipšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Iz AMSCG su kazali da se na regionalnom putu R-16, na dionici Plužine - Trsa, zbog asfaltiranja odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, kao i totalna obustava saobraćaja od devet do 16 sati.
Zbog snimanja dugometražnog igranog filma Bitka motora, saobraćaj na regionalnim putevima Međuvršje-Lovćen (put ka Mauzoleju) i Ivanova Korita – Međuvršje (u blizini motela Konak-skretanje na putu za selo Dolovi) povremeno se obustavlja, ne duže od 15 minuta, od šest sati i 45 minuta do deset sati i 30 minuta.&nbsp;
Iz AMSCG su kazali da će zbog snimanja filma saobraćaj povremeno biti zaustavljen i na regionalnom putu r-1 dionica Krstac-Trojica, u periodu od deset sati i 30 minuta do 14 sati, kao i na magistralnom putu M-8 Lipci-Grahovo-Vilusi1 (lokacija Dragalj Polje), u vremenskom intervalu od 14 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
Iz AMSCG su rekli da je, od osam do 17 sati, promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova na magistralnom putu M-1 dionica Krtolska raskrsnica-Budva-Petrovac.

Putevi suvi, vidljivost dobra

Komisija za raspodjelu sredstava za podršku samozapošljavanju dodijelila je ukupno 80.000 eura za realizaciju biznis ideja građana Podgorice koji žele da pokrenu sopstveni posao, a podršku je dobilo 23 kandidata koji su ispunili sve propisane kriterijume.
Kako je navedeno u saopštenju Glavnog grada, sredstva su namijenjena fizičkim licima sa prebivalištem u Podgorici, a cilj konkursa je podsticanje preduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta.
Rang lista dobitnika podrške dostupna je na <a href="https://podgorica.me/wp-content/uploads/2025/12/Odluka-o-raspodjeli-sredstva-za-podrsku-samozaposljavanju.pdf">LINKU.</a>

Glavni grad raspodijelio 80 hiljada eura za pokretanje malih biznisa

Američki predsjednik Donald Tramp kritikovao je svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog što nije „pročitao prijedlog“ za mir u Ukrajini koji je prije tri nedjelje predstavio Vašington, a koji je predmet odvojenih razgovora sa Moskvom i Kijevom.
"Razgovarali smo sa (ruskim) predsjednikom Vladimirom Putinom, razgovarali smo sa ukrajinskim liderima – uključujući Zelenskog, predsjednika Zelenskog – i moram reći da sam malo razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao američki prijedlog“ za rješenje u Ukrajini, rekao je kasno sinoć američki predsjednik, govoreći novinarima na svečanosti u Vašingtonu, piše N1.
- To (plan) odgovara Rusiji, mislim da bi Rusija više voljela da ima cijelu zemlju, ali nijesam siguran da to odgovara Zelenskom - dodao je Tramp.
Otkada je američki plan predstavljen prije gotovo tri nedjelje, održano je nekoliko rundi razgovora sa Ukrajincima u Ženevi i Floridi, u pokušaju da se izmijeni tekst u korist Kijeva.
Dokument je takođe predstavljen Putinu u utorak tokom posjete Moskvi američkog izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika i neformalnog posrednika.
Malo detalja se pojavilo o tom izmijenjenom planu, nakon što su Kijev i Evropljani početnu verziju doživjeli kao uglavnom povoljnu za Rusiju.

Tramp optužio Zelenskog da nije pročitao prijedlog za mir u Ukrajini

Ambasadori zemalja članica EU u petak bi mogli odobre pregovaračke pozicije za pet poglavlja sa Crnom Gorom, ukoliko do tada one budu usaglašene na Radnoj grupi za proširenje.
Kako javlja RTCG, Komitet stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) mogao bi u petak, 12. decembra da odobri pregovaračke pozicije za pet pregovaračkih poglavlja Crne Gore i to: pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga (tri), slobodno kretanje kapitala (četiri), pravo privrednih društava (šest), poljoprivreda i ruralni razvoj (11) i ribarstvo (13).
Sastanak Radne grupe za proširenje, zakazan je za 9. decembar, kada bi trebalo da se završi sva procedura za pomenuta poglavlja.
Polovinom decembra biće održana Međuvladina konferencija u Briselu, na kojoj će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja.
Ovim bi Crna Gora u narednu, vjerovatno i odlučujuću godinu, ušla sa 12 zatvorenih pogavlja, ali ostaje cilj da 2026. bude zatvoreno više od 20 pogavlja, kako bi se stekli uslovi da zemlja pristupi EU do kraja 2028. godine.
Crna Gora je ispunila sve uslove i za zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) ali je ranije odluka o tome odložena jer je to tražila Hrvatska.
Status kandidata Crnoj Gori je odobren u decembru 2010. godine, a u junu 2012. godine počela je pregovore. Otvorila je 33 pregovaračka poglavlja.

EU bi u petak mogla odobriti pregovaračke pozicije za pet poglavlja

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: zakon-o-audiovizuelnim-medijskim-uslugama