<p>Bez potpunog usklađivanja sa pravnim tekovinama Evropske unije (EU), sada žele da učvrste političku kontrolu nad bezbjednosnim aparatom, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Ivan Vuković</b>, komentarišući amandmane koje je Vlada danas utvrdila na zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u.</p>
<p>Vuković je rekao da, dok opozicija pokušava da natjera vladajuću većinu da se fokusira na integracije u EU, neko sa druge strane stalno radi istu stvar. </p>
<p>- Bez potpunog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU, sada žele da učvrste političku kontrolu nad bezbjednosnim aparatom. Ne testirajte našu dobru volju - poručio je Vuković.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2027018433980772835&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Sada žele da učvrste političku kontrolu nad bezbjednosnim aparatom, bez potpunog usklađivanja sa tekovinama EU

<p>Šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Andrija Nikolić </b>tvrdi da predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić </b>uporno odbija da obavijesti Kolegijum i šefove klubova poslanika o tome da li će sjutra biti sjednice Skupštine. </p>
<p>Nikolić je to kazao, nakon što je iz Vlade saopšteno da su utvrdili amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima i Zakon o ANB-u. </p>
<p>- Andrija Mandić uporno odbija da obavijesti Kolegijum i šefove Klubova poslanika o tome da li ćemo sjutra imati sjednicu, jer navodno još čeka informaciju da li će vlada tražiti raspravu. Konspiracija je jer se očigledno ispod radara guraju zakoni o ANB i unutrašnjim poslovima - naveo je Nikolić u objavi na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMNikolic%2Fstatus%2F2027002794914230779&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Konspiracija - ispod radara guraju zakone o ANB-u i unutrašnjim poslovima

<p>Nakon višemjesečnih konsultacija sa Evropskom komisijom stvoreni su uslovi za implementaciju Direktive koja se odnosi na GDPR, odnosno zaštitu podataka o ličnosti, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.</p>
<p>S tim u vezi, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila 12 amandmana na Zakon o unutrašnjim poslovima i 12 amandmana na Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednosti koji su proizvod višemjesečnih konsultacija sa naldežnim direktoratima Evropske komisije.</p>
<p>- Amandmanima se u potpunosti omogućava usklađivanje navedenih zakonskih rješenja sa GDPR kao obaveza u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, a u skladu sa zahtjevom Evropske komisije - navedeno je u saopštenju Vlade.</p>
<p>Pojasnili su da se pod privatnim podacima u smislu GDPR smatraju svi podaci o identitetu lica, ili podaci iz kojih se može jednoznačno utvrditi identitet lica, te podaci o političkoj, seksualnoj orijentaciji, rasi, imovnom stanju, ali i podaci kao što su istorija pretraga, meta podaci na fajlovima koje je napravila određena osoba, a koji mogu otkriti identitet, podaci o zdravlju, imovnom stanju, kretanju, navikama, te drugi personalni podaci čijim bi se objavljivanjem ili zloupotrebom mogla ugroziti osoba.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Vlada utvrdila amandmane na zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u: U potpunosti omogućeno usklađivanje sa GDPR

<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Nikola Janović </b>kazao je da Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost u formi koja će se naći danas pred poslanicima nikome ne ide u korist, pa ni direktoru <b>Ivici Janoviću</b>. Ipak, smatra da će ga parlamentarna većina usvojiti na isti način na koji je i u prethodnom periodu zeleno svjetlo dobilo više spornih zakona.</p>
<p>Janović je u "Bojama jutra" na TV Vijesti kazao da će poslanici DPS-a glasati protiv ovakvog zakonskog rješenja koje bi danas trebalo da se nađe na dnevnom redu sjednice Skupštine.</p>
<p>- I reakcije stručne i međunarodne javnosti i opozicije svjedoče koliko ima zakona koji su sporni kojima se moralo pristupiti na bolji način da bismo došli zajedno do boljih rješenja. Bilo bi logičnije da smo imali biše mogućnosti i vremena da se uključimo kako bi zakoni bili donijeti na bolji način - naveo je Janović.</p>
<p>Generalno, ističe on, zakon o ANB-u je potreban jer se 20 godina nije mijenjao, ali ne u ovoj formi, već usklađen sa standardima EU i našim međunarodnim partnerima.</p>
<p>- Nema dileme da je zakon trebalo donijeti. Ali, trebalo je raditi više na jačanju povjerenja građana u tu instituciju, a ne ostavljati ovakve dileme - dodao je Janović, navodeći niz spornih detalja tog rješenja među kojima su kako zaštititi građane od zloupotreba, način penzionisanja određenih službenika ANB-a, javne nabavke...</p>
<p>Prema njegovim riječima, dosta je dilema, a malo vremena.&nbsp;</p>
<p>- Zato kažem da je trebalo prići sa više senzibiliteta izradi ovog zakona. Vjerujem da sadašnji direktor ANB-a ima namjeru da posao obavlja časno i profesionalno, ali kad donosimo zakon ne donosimo ga zbog jednog čovjeka. Ovakav zakon nikome ne ide u korist, pa ni njemu - naglasio je Janović.</p>
<p>On je još jednom apelovao da se zakon povuče iz procedure i da se inkluzivnije pristupi izradi boljeg rješenja.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Janović: Ovakav zakon nikome ne ide u korist, pa ni direktoru ANB-a

<p>Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva usvojena je inicijativa Kluba odbornika Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) za ponovno postavljanje spomenika austrougarskom prijestolonasljedniku Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji na prostoru Latinske ćuprije.</p>
<p>Inicijativa predviđa vraćanje spomen-obilježja na autentičnu lokaciju na kojoj se spomenik prvobitno nalazio prije nego što je uklonjen i uništen 1919. godine, nakon završetka Prvog svjetskog rata i formiranja Kraljevine SHS.</p>
<p>Iz Kluba BiH ističu da, osim što je Sarajevski atentat događaj s dalekosežnim istorijskim posljedicama, on prije svega predstavlja tragično ubistvo bračnog para koji je tog 28. juna 1914. godine boravio u zvaničnoj posjeti Sarajevu.</p>
<h3>Šta se desilo s originalnim spomenikom?</h3>
<p>Prema informacijama iznesenim u inicijativi, djelovi originalnog spomenika još uvijek postoje, ali su rasuti. Jedan dio izložen je u Muzeju Sarajeva, dok se preostala dva dijela nalaze u Trebinju i na Kobiljoj Glavi.</p>
<p>- Osobe koje su u posjedu tih dijelova ranije su iskazale spremnost da ih ustupe uz određenu novčanu nadoknadu, čime bi se otvorila realna mogućnost restauracije i ponovnog postavljanja spomen-obilježja. Ukoliko se ne bude moglo doći do preostala dva originalna dijela, tražimo da Grad Sarajevo pokrene proceduru izrade njihovih replika, na osnovu dostupne arhivske građe, fotografija i stručnih smjernica - navode iz SBiH i pozivaju gradonačelnika da s nadležnim službama hitno pristupi realizaciji.</p>
<p>Istorija „Spomenika umorstvu“: Kako je izgledao original?</p>
<p>Zanimljivo je podsjetiti se kako je ovaj spomenik zapravo izgledao. Originalni spomenik, zvanično nazvan Spomenik umorstvu (ili Spomenik umorenome prijestolonasljedničkom paru), postavljen je krajem juna 1917. godine, na treću godišnjicu atentata.</p>
<p>Dizajnirao ga je ugledni mađarski arhitekta i kipar Eugen Bory. Spomenik je bio monumentalnog karaktera – sastojao se od dva masivna stuba visoka oko deset metara, povezana stiliziranim lukom. Na spomeniku su se nalazili bronzani medaljoni s reljefnim portretima Franca Ferdinanda i Sofije, kao i ploča s posvetom na latinskom jeziku. Spomenik se nalazio tačno na mjestu s kojeg je Gavrilo Princip pucao, neposredno uz Latinsku ćupriju (koja je kasnije, za vrijeme Jugoslavije, preimenovana u Principov most).</p>
<p>Njegov vijek na sarajevskim ulicama bio je izuzetno kratak. Već početkom 1919. godine, raspadom Austro-Ugarske monarhije i dolaskom nove vlasti, spomenik je demontiran. Bronzani medaljoni su sačuvani i danas se čuvaju u Muzeju Sarajeva, dok su kameni stubovi uklonjeni i decenijama korišteni u različite svrhe ili su zagubljeni.</p>
<p>Iz SBiH su zauzeli oštar stav prema trenutnoj kulturi sjećanja u glavnom gradu BiH.</p>
<p>- Smatramo neprihvatljivim da u Sarajevu postoje obilježja i simbolika posvećena atentatoru Gavrilu Principu, da su vraćene njegove stope, a da istovremeno ne postoji autentičan spomenik za one koji su ubijeni i nemamo dostojanstveno spomen-obilježje za njegove žrtve - poručuju iz SBiH.</p>
<p>Svoju inicijativu zaključili su porukom koja će sigurno izazvati podijeljena mišljenja u javnosti:</p>
<p>- Ne možemo mijenjati prošlost, ali možemo pokazati kakvi smo danas, hoćemo li slaviti ubistvo ili odati počast žrtvama.“</p>

Sarajevo vraća spomenik Ferdinandu i Sofiji: Gradsko vijeće usvojilo inicijativu

<p>Vlada je usvojila izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojima se ta oblast dodatno unapređuje kroz preciziranje organizacije i finansiranja usluga i jačanje institucionalnih kapaciteta, saopšteno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.</p>
<p>Iz tog Vladinog resora su kazali da su zakonske izmjene usvojene u cilju ispunjavanja obaveza iz Reformske agende Crne Gore za Instrument Evropske unije za reforme i rast, kao i u susret zatvaranju Pregovaračkog poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.</p>
<p>Kako su pojasnili, izmjene su usmjerene na dodatno unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz preciziranje organizacije i finansiranja usluga, jačanje institucionalnih kapaciteta i bolju zaštitu najranjivijih kategorija korisnika.</p>
<p>- Posebna novina odnosi se na podsticanje zapošljavanja kroz stalne sezonske poslove, bez prestanka prava na materijalno obezbjeđenje, čime se sistem socijalne zaštite usmjerava ka aktivaciji i većem uključivanju na tržište rada - ističe se u saopštenju.</p>
<p>Iz Ministarstva su rekli da Zakon uvodi integrisani pristup uslugama socijalne i dječje zaštite, koji podrazumijeva bolju koordinaciju između sektora socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja, pravosuđa i drugih službi, kako bi korisnici dobili cjelovitu i kontinuiranu podršku.</p>
<p>Prema njihovim riječima, važan segment izmjena jeste uvođenje Barnahus modela radi unapređenja zaštite djece žrtava i svjedoka seksualnog nasilja, kao i osnivanje Centra za hraniteljstvo i porodični smještaj i ustanove za zaštitu od seksualnog nasilja djece, odraslih i starih.</p>
<p>- Ovim zakonom potvrđuje se opredjeljenje za savremen, efikasan i pravedan sistem socijalne i dječje zaštite, usmjeren na dostojanstvo i sigurnost svakog pojedinca - zaključuje se u saopštenju.</p>

Jačanje sistema socijalne zaštite kroz zakonske izmjene, uvodi se Barnahus modela za zbrinjavanje djece žrtava nasilja

<p>Narodne heroine Crne Gore - centralna su tema današnje emisije E-uživo. Priča o tihoj, ali odlučnoj hrabrosti koja je nadjačala strah, o idealima koji su bili jači od okupatora i o ljubavi prema domovini koja je bila snažnija od smrti. Jer sloboda koju danas živimo ispisana je i njihovim životima. Naš sagovornik na ovu temu je istoričar<b> Rade Vujović</b>.</p>
<p>Crna Gora 21. maja slavi dvadeset godina od obnove nezavisnosti. Iako je riječ o datumu koji je obilježio noviju crnogorsku istoriju - čini se da neke institucije ne prepoznaju njegov značaj, iako je 21. maja 2006. godine obnovljena nezavisnost države iz čijeg se budžeta upravo te institucije finansiraju. </p>
<p>Centar za građansko obrazovanje ukazao je da Crnogorska akademija nauka i umjetnosti nije uvrstila u svoj Program rada za 2026. godinu aktivnosti povodom obilježavanja jubileja 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. </p>
<p>I ne samo to - podaci CGO-a pokazuju da je Dan nezavisnosti, u proteklih 20 godina, samo dva puta obilježen od strane najviše naučne institucije. Ovim povodom naša gošća je <b>Sara Čabarkapa</b>, iz CGO-a.</p>
<p>Emisiju E-uživo gledajte od 16 do 18 sati, na TV E.</p>

E-uživo: Centralna tema "Narodne heroine Crne Gore"

<p>Crnogorac koji je uhapšen u Francuskoj, u okviru koordinisane međunarodne akcije protiv kriminalne mreže za pranje novca i šverc kokaina, je <b>Željko Martinović, </b>saznaje <a href="https://mportal.me/drustvo/hronika/francuska--uhapsen-crnogorac-sa-liste-europola-zbog-sverca-kokaina">M portal.&nbsp;</a></p>
<p>Podsjećamo, međunarodna kriminalna mreža koja je prala milione eura od kokaina za potrebe italijanskog organizovanog kriminala razbijena je u koordinisanoj akciji više evropskih država, a među uhapšenima je i crnogorski državljanin kojeg je Europol označio kao metu visokog prioriteta i koji je, prema navodima istražitelja, imao ključnu ulogu u finansijskim operacijama povezanim sa švercom droge iz Južne Amerike ka Evropi.</p>
<p>Istraga kriminalne mreže je, kako se navodi u saopštenju Europola, započela analizom sumnjivih finansijskih transakcija, a rezultirala je razotkrivanjem sofisticiranog sistema za pranje novca koji je pružao logističku i finansijsku podršku pripadnicima Kamore i ’Ndrangete.&nbsp;</p>
<p>- Korišćenjem paravan-kompanija, lažnih faktura i ulaganja u luksuzne nekretnine i vozila, kriminalna grupa je reinvestirala milione eura stečenih krijumčarenjem kokaina - dodaje se u saopštenju.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.6364%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Frazbijena-medunarodna-mreza-koja-je-prala-milione-za-potrebe-italijanske-mafije-medu-uhapsenima-i-crnogorac&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: zakon-o-anb-u