Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i član Odbora za ljudska prava i slobode Mirsad Nurković (BS) smatra da treba povesti računa kako će u konačnom izgledati zakon o amnestiji, kao i ko i pod kojim okolnostima, nakon usvajanja, može i treba biti amnestiran.&nbsp;
On je to izjavio za Portal RTCG nakon najave pritvorenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija da će sa svojim porodicama bojkotovati sve predstojeće izbore ukoliko se zakon ne usvoji. Njihov advokat Damir Lekić kaže da su ipak spremni da revidiraju taj stav ukoliko bi im se neko obratio.
Zatvorenici i njihove porodice najavili su juče bojkot predstojećih izbora ukoliko nadležni ne pokrenu proces usvajanja zakona o amnestiji.
Pritvorenici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija juče su u pismu dostavljenom Portalu RTCG kazali da skupštinska zasijedanja prolaze, a taj zakon niko ne pominje iako su im prije prethodnih izbora davali razna obećanja.
- Prethodila su određena obećanja političara, koji su sad visokim političkim funkcijama, da će im oni, zarad određenih glasova to omogućiti. Međutim, to je u duži vremenski period ništa se ne dešava. Mi ne tražimo sad i odmah, ne tražimo nešto na silu, nećemo da ništa iznudimo, ali jednostavno tražimo fer tretman - kazao je Lekić za Radio CG.
Nurković za Portal RTCG kaže da je informisan o zahtjevu pritvorenika vezano za Zakon o amnestiji.
- I kao pripadnik stranke (BS) koja se zalaže za jedan od svojih prvih političkih ciljeva, a to su manjinska i ljudska prava, samim tim razumijemo i pritvorenike koji traže ostvarenje svojih prava u smislu zakona o amnestiji - kazao je Nurković.
Ipak, naglašava da je to osjetljivo pitanje i da se toj problematici treba pristupiti sa posebnom pažnjom.
- Jer ni svi pritvorenici nisu počinioci jednakih krivičnih djela pa samim i tim treba povesti računa i kakav će zakon u konačnom izgledati ali i od sprovodilaca zakona, to jest donosilaca odluka sjutra o odluci ko i pod kojim okolnostima može i treba biti amnestiran - kazao je Nurković.
Lekić kaže da su zatvorenici spremni da revidiraju svoj stav ako bi se barem neko javio, dao neku izjavu, preduzeo nešto.
- Zna se kako je praksa bila prije, da se obuhvate maltene sva dijela i da neko dobije, tačno se propiše zakonom kako što, ili dva, ili tri, ili pet, ili 25 odsto, to zakon o amnestiji definiše - kazao je Lekić.
On smatra da po pravilo ne treba da postoji kategorija koja ne obuhvata amnestiju, ali da sve zavisi o zakonu u amnestiji.
- Intencije je da se, recimo, teška ubistva ne daju, ali mi zagovaramo da se on da u punom obimu i da obuhvati i teška ubistva - kazao je Lekić.
Pritvorenici su više puta prijetili štrajkom, ali ipak su se odlučili za bojkot izbora.
Poručili su da oni i niihove šire i uže porodice, neće izaći na glasanja koja su zakazana za kraj septembra ako se odmah ne obrati pažnja na njih i dok se ne preduzmu konkretne mjere i radnje u vezi sa usvajanjem zakona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nurković: Treba povesti računa ko i kako može biti amnestiran

Pritvorenici Uprave za izvršenje krivičnih sanckija i njihove šire i uže porodice bojkotovaće sve naredne izbore u Crnoj Gori ako od nadležnih ubrzo ne dobiju neke konkretne riječi koje će odmah zatim biti pretočene u djelo vezano za donošenje zakona o amnestiji, za koji kažu da "dolaze i prolaze skupštinska zasijedanja, a o ovom aktu ni govora".
U pismu, dostavljenom medijima preko advokata Damira Lekića, navodi se da duži vremenski period nadležni državni organi ne govore ništa o zakonu o amnestiji, konstatujući da se ranije drugačije govorilo.&nbsp;
- Poslanici i njihovi poslanički klubovi ranije su sa velikom dozom predusretljivosti kazivali kada se govorilo na ovu temu, i to posebno pojedini prije nego što su uopšte od građana birani i izabrani na određene visoke pozicije u politici. Kako su izabrani, to su očigledno u potpunosti zaboravili na prethodno date riječi i obećanja i to kao da više uopšte ništa ne znače, odnosno kao da te riječi iz njihovih usta nikada nisu izlazile i počeli su da ćute, to jest da se prave nijemi, nevješti i zaboravni - ocijenili su pritvorenici UIKS-a.&nbsp;
Pitaju se koji su njihovi razlozi da dvojako govore i to "na onaj najgori kada samo ćute i izbjegavaju da govore na te teme pojašnjavajući da su jako zauzeti i da nemaju bukvalno nimalo vremena da se bave sa tim stvarima, iz čega proizilazi da su ta data obećanja i riječi nevažni i da su ti građani kojima su upućivane te riječi i davana takva obećanja u potpunosti nebitni".&nbsp;
- Shvatamo da se, u onim delirijumima političkih kapmanja prilikom prikupljanja glasova glasača, sa ciljem pridobijanja istih, zna malo čedno i pretjerati i preuveličati, ali ipak samo malo, ali nikako ne možemo da shvatimo niti da prihvatimo da se sva ta priča i sva ta obećanja svedu na puste i obične beznačajne i bezlične riječi, odnosno neke izlizane komentare i retoriku koja uopšte nema bilo kakav značaj, kao ni smisao, a koja je upućena onako “ofrlje, reda radi” i koja nema bilo kakvu snagu, već je samo data u smislu “obećanje ludom radovanje” - ističu pritvorenici UIKS-a.
Čekali su, kako dodaju, dugo, a vrijeme prolazi i ništa se ne dešava.&nbsp;
- Niko se ne oglašava ni najmanje. Ne postoji čak ni nacrt zakona, a da ne govorimo o njegovoj varijanti u kojoj bi se on na dnevnom redu nalazio u skupštinskoj proceduri predat narodnim poslanicima na glasanje. Ova se priča čak uopšte ne bi ni potezala da nisu postojila prethodno date riječi i obećanja. Ali očigledno ovi koji su upućivali ove riječi i davali ova obećanja smatraju da su zatvorenici ipak građani drugog reda i da sa njima mogu da postupaju kako žele i kako hoće, pa čak i na njihovu štetu, vrijeđajući njihovo ljudsko dostojanstvo neistinama i omalovažavajući ih neradom, a na koji način su ih potpuno nezasluženo stavili u vrlo nezavidan i nepovoljan položaj, vrijeđajući im čak i inteligenciju - kazali su u saopštenju.
Zatvorenici su, kako su kazali, u više navrata pisali i usmeno kazivali.&nbsp;
- Pokrenuli su sami inicijativu, prijetili štrajkom i zarad ostvarivanja svojih zagarantovanih prava u skladu sa zakonom preduzimaju i preduzeće i druge mjere i radnje, ali ovdje je očigledno najbolji onaj recept koji se odnosi na politiku i prikupljanje glasova (odakle je sve i počelo), a kako se ubrzo održavaju izbori na više mjesta u Crnoj Gori to isti jedinstveno izjavljuju da oni i niihove šire i uže porodice ako se odmah ne obrati pažnja na njih uopšte neće izaći na glasanja koja su zakazana za kraj septembra 2024. godine a što se posebno odnosi na lokalne izbore u Podgorici, kao i na sve druge koji se budu održavali, dok Crna Gora i upravo ovi koji su ih u prethodnom periodu dok nisu izabrani na visoke političke pozicije obasipali riječima, obećanjima i raznim hvalospijevima da će izraditi nacrt zakona o amnestiji koji će biti uvršten u skupštinsku proceduru, a zatim i izglasan, ne preduzmu konkretne mjere i radnje da se to zaista dogodi - poručili su pritvorenici UIKS-a.&nbsp;
Misli da je, imajući u vidu sve činjenice i okolnosti, ovo jedan potpuno fer tretman upravo, kako su rekli, prema ovima koji su prethodno govorili i obećavali, a kojima su izbori vrlo važni i koji u predizbornoj kampanji imaju hrabrosti da određene stvari saopšte i obećaju građanima sa ciljem prikupljanja glasova i zadobijanja njihovog povjerenja.
- A da ubrzo zatim te iste riječi i obećanja zaborave kao da ih nikada nisu izgovorili ili jednostavno opovrgnu. Po svemu sudeći, ako zatvorenici od nadležnih ubrzo ne dobiju neke konkretne riječi koje će odmah zatim biti pretočene u djelo, odnosno konkretne mjere i radnje, zatvorenici solidarno izjavljuju da ni oni ni članovi njihovih širih i užih porodica neće izaći na predstojeće izbore, a što se posebno odnosi na one u Podgorici, ali ni one bilo koje druge koji budu organizovani - poručili su pritvorenici UIKS-a.
Oni, kako dodaju, ne žele da vjeruju da su prevareni i izigrani, iako to sad tako zaista i izgleda.
- Još smo ubijeđeni da će nas predstojećim konkretnim mjerama i radnjama, vrlo brzo uvjeriti u suprotno. Ne smije se zaboraviti notorna, opštepoznata činjenica. Uslovi u zatvorima u Crnoj Gori su izrazito loši. Svi ostali mehanizmi koji zatvorenicima stoje na raspolaganju, a radi poboljšanja njihovog položaja i tretmana u zatvoru, su davno zakazali, ne primjenjuju se ili se rijetko i selektivno primjenjuju. Pa bi kod ovog neusvajanje ovog zakona o amnestijii bilo jako neodgovorno, a zbog čega ovo opisano postupanje nadležnih dolazi do još većeg izražaja u negativnom smislu - zaključili su pritvorenici UIKS-a.

Pritvorenici UIKS-a prijete bojkotom izbora ukoliko se ne pokrene priča o zakonu o amnestiji

U požaru koji je u subotu kasno uveče izbio u noćnom klubu "Birč" u mjestu Arpora u indijskoj saveznoj državi Goa poginulo je 25 osoba, a šest osoba je povrijeđeno, saopštile su lokalne vlasti.
Indijske vlasti su naredile istragu o uzroku požara, i ponudile su odštetu žrtvama, prenosi Rojters.
- Naložio sam sudsku istragu o cijelom incidentu kako bi se utvrdio uzrok i odgovornost za požar u selu Arpora - kazao je glavni ministar Goe Pramod Savant u objavi na platformi X.
On je dodao da je šest povređenih osoba u stabilnom stanju, i da primaju medicinsku njegu.
Indijski premijer Narendra Modi objavio je na platformi X da će njegova kancelarija ponuditi odštetu do 200.000 rupija (1.889 eura) svakoj porodici žrtava i 50.000 rupija povrijeđenima.
Policija je saopštila da je o požaru u klubu "Birč" dobila dojavu u 00:04 sati po lokalnom vremenu.
Tokom cijele noći trajalo je gašenje požara u klubu, a tijela svih stradalih su pronađena. Najmanje četvoro poginulih su bili turisti, a 14 su bili zaposleni u klubu, saopštila je lokalna policija.

Indija: U požaru u noćnom klubu poginulo 25 osoba

Crna Gora primjenuje stroge standarde u oblasti vazdušnog saobraćaja i pouzdan je partner evropskoj i međunarodnoj vazduhoplovnoj zajednici. 
To je saopštio direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) Ivan Šćekić, povodom 7. decembra - Međunarodnog dana civilnog vazduhoplovstva.
. Dosljednom primjenom propisa i regulatornih nadležnosti, jačanjem kadra sa iskustvom u vazduhoplovstvu, a posebno snaženjem kontrolnog mehanizma, Agencija potvrđuje svoju ulogu u očuvanju i unapređenju nacionalnog vazduhoplovnog sistema. Napredak se ostvaruje u partnerstvu sa vazduhoplovnom industrijom i nadležnim institucijama na državnom i međunarodnom nivou - naglasio je Šćekić, koji je kadar struke - diplomirani inženjer vazdušnog saobraćaja.
Direktor ACV-a je čestitao 7. decembar svima u oblasti civilne avijacije, ukazujući da taj datum predstavlja i podsjetnik na značaj saradnje za razvoj i održivu budućnost vazduhoplovstva, u službi svih građana.

Šćekić: Crna Gora primjenjuje stroge međunarodne standarde u avijaciji

Delegacija mađarskih privrednika u narednim danima putuje u Rusiju, gdje će voditi razgovore o ekonomskoj saradnji, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban na sastanku sa svojim pristalicama.
Prema Orbanovim riječima, planirana misija dio je strategije pripreme za svijet koji će, kako kaže, nastupiti nakon okončanja ruskog rata protiv Ukrajine i eventualnog ukidanja zapadnih sankcija Rusiji, prenijela je agencija AFP.
- Moramo predviđati razvoj događaja, jer ako nam Bog pomogne i rat se završi bez da budemo uvučeni u njega, i ako američkom predsjedniku Donaldu Trumpu pođe za rukom da ponovo uključi Rusiju u globalnu ekonomiju, naći ćemo se u potpuno drugačijem ekonomskom okruženju - poručio je Orban na skupu održanom u sportskoj dvorani u Kecskemetu, u centralnoj Mađarskoj. Na događaj je došlo oko hiljadu ljudi.
AFP napominje da je Orban jedan od rijetkih evropskih političara koji održava bliske odnose i sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.
Agencija podsjeća i da su, prema mađarskim medijima, Orban i Trump početkom novembra u Vašingtonu navodno razgovarali o mogućnosti da mađarska naftna kompanija MOL preuzme rafinerije i benzinske pumpe u Evropi koje sada posjeduju ruske kompanije Lukoil i Gazprom, a koje su pod američkim sankcijama.
Krajem novembra Orban je u Moskvi obećao Putinu da će Mađarska nastaviti da uvozi energente iz Rusije, iako je nastavak energetske zavisnosti Budimpešte od Moskve već dugo ozbiljan problem za Evropsku uniju.
Mađarski premijer nije radio na diverzifikaciji uvoza ni nakon što je Rusija u februaru 2022. napala Ukrajinu, za razliku od mnogih evropskih zemalja. Uz to, obećao je da će pred Sudom EU tužiti odluku o zabrani uvoza ruskog gasa od 2027. godine, koju je donijela velika većina država članica.
Austrijska agencija APA navodi da je Orban danas ponovo upozorio na rizik od rata između Evrope i Rusije, ali i tvrdio da postoji šansa da se taj rat izbjegne – pod uslovom da njegova vlada ostane na vlasti nakon izbora sljedeće godine.
<h2>Kritika opozicije</h2>
U istom gradu je danas svoje pristalice okupio i opozicioni lider Peter Mađar. On je kritikovao Orbana zbog toga što, kako tvrdi, novcem poreskih obveznika finansira "putujući cirkus", umjesto da pomaže najsiromašnijim građanima.
Mađar je poručio da se Mađarska pod Orbanovom vlašću pretvorila u "najsiromašniju i najkorumpiraniju državu Evropske unije". Samo 18 dana prije izbora naglasio je da je njegova stranka spremna daa preuzme vlast.&nbsp;
- Mađarska istorija ne piše se u Briselu, Moskvi ili Vašingtonu, nego ovdje – na mađarskim ulicama - poručio je on.
Na skupu Viktora Orbana govorio je i njegov savjetnik Balaž Orban, koji je ponovio da je "jedino Viktor Orban sposoban spasiti Mađarsku". Kao upozorenje je naveo primjer Češke, za koju tvrdi da je "potrošila ekvivalent nekoliko hiljada milijardi forinti na rat, jer je imala lidere koji su rat stavili ispred interesa češkog naroda".
Češki premijer u ostavci Petr Fijala (ODS) krajem novembra iznio je podatke prema kojima ukupni dosadašnji izdaci Češke za pomoć Ukrajini, od početka ruske invazije, iznose 91,3 milijarde kruna. Prihodi države, naveo je, premašuju ove izdatke za 12,7 milijardi – od socijalnih i zdravstvenih doprinosa te poreza država je uprihodila 79 milijardi, a kompenzacije za vojnu pomoć iznosile su 25 milijardi.
- Češka država sigurno ne gubi na pomoći Ukrajini, upravo suprotno. Naravno, to nije najvažniji dio cijele priče. Ne smijemo miješati pitanje pravedne borbe Ukrajinaca, sigurnosne aspekte i sve ostalo, ali brojke su potpuno jasne - rekao je Fijala.
Zahvalio je svima koji su od početka ruske agresije 2022. godine učestvovali u pružanju pomoći Ukrajini.

Sprema li se Evropa za "svijet poslije rata": Prve delegacije stižu u Moskvu, Trump ključni faktor

U Crnoj Gori jutros se saobraća po uglavnom suvim putevima, a povećana je opasnost od odrona, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili da je na dionicama po kotlinama i pored rijeka vidljivost smanjena i savjetovali opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.
Iz AMSCG su rekli da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Iz AMSCG su kazali da se na regionalnom putu R-16, na dionici Plužine - Trsa, zbog asfaltiranja odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, kao i totalna obustava saobraćaja od devet do 16 sati.
Oni su rekli da će noćas od 23 sata i 50 minuta do šest sati ujitru povremeno biti obustavljen saobraćaj zbog vanrednog prevoza transformatora na relaciji Trajektno pristanište Lepetani do trafostanice u Lastvi Grbaljskoj.&nbsp;
Zbog snimanja dugometražnog igranog filma Bitka motora, saobraćaj na regionalnim putevima Međuvršje-Lovćen (put ka Mauzoleju) i Ivanova Korita – Međuvršje (u blizini motela Konak-skretanje na putu za selo Dolovi) povremeno se obustavlja, ne duže od 15 minuta, u periodu od šest sati i 45 minuta do deset sati i 30 minuta.&nbsp;
Iz AMSCG su kazali da će zbog snimanja filma saobraćaj povremeno biti zaustavljen i na regionalnom putu r-1 dionica Krstac-Trojica, u periodu od deset sati i 30 minuta do 14 sati, kao i na magistralnom putu M-8 Lipci-Grahovo-Vilusi1 (lokacija Dragalj Polje), u vremenskom intervalu od 14 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
Iz AMSCG su rekli da je, od osam do 17 sati, promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova na magistralnom putu M-1 dionica Krtolska raskrsnica-Budva-Petrovac.

Povoljni uslovi za vožnju, oprez zbog odrona

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.