<p>Poslanik Socijaldemokrata (SD) <b>Boris Mugoša </b>saopštio je da su njegovi predlozi zaključaka na budžet za 2026. godinu juče usvojeni tijesnom, odnosno kvalifikovanom većinom. </p>
<p>Kako je naveo, zaključci se odnose na racionalizaciju i bolju alokaciju planiranih budžetskih izdataka, čime se obezbjeđuju dodatna sredstva za skrining programe za rano otkrivanje karcinoma, kontinuiranu medicinsku edukaciju zdravstvenih radnika, subvencije poslodavcima koji zapošljavaju lica sa invaliditetom, kao i za unapređenje socijalne zaštite na lokalnom nivou. </p>
<p>Prijedlozima je, prema njegovim riječima, predviđeno i poboljšanje materijalnog položaja revizora u Državnoj revizorskoj instituciji (DRI).</p>
<p>- Nažalost, određeni poslanici koji su podržali navedene moje prijedloge na matičnom Odboru su drugačije glasali na plenumu i doveli u pitanje izglasavanje istih - naveo je Mugoša u objavi na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F2005182968805949861&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: Neki poslanici podržali moje prijedlog na Odboru, ali ne i na plenumu

<p>Mađarska je ponovo uskratila potporu zaključcima Evropskog savjeta o Ukrajini u kojima se podržava put te zemlje prema članstvu u Uniji i ističe spremnost za jačanje sankcija protiv Rusije. Tekst zaključaka ima čvrstu potporu 26 zemalja članica, a Mađarska je kao i na posljednjem samitu u martu blokirala formalno usvajanje zaključaka na nivou svih 27 država članica.</p>
<p>- Evropski savjet poziva Rusiju da pokaže stvarnu političku volju da okonča svoj agresivni rat, da pristane na prekid vatre i da se uključi u smislene pregovore - stoji u tekstu u kojem se izražava spremnost za donošenje novog, snažnog paketa sankcija kako bi se, između ostalog, smanjili ruski prihodi od izvoza energenata.</p>
<h2>Zahtjev da se riješe vojne i odbrambene potrebe Ukrajine</h2>
<p>Šefovi država ili vlada razgovarali su video-vezom s ukrajinskim predsjednikom <b>Volodimirom Zelenskim</b>. Evropski čelnici ističu da će u saradnji s partnerima i saveznicima koji slično misle nastaviti da pružaju sveobuhvatnu političku, finansijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini i njenom narodu.</p>
<p>U tekstu se pozivaju države članice da nastave s ubrzanjem napora na rješavanju hitnih vojnih i odbrambenih potreba Ukrajine, posebno u pogledu isporuke protivvazdušne odbrane, sistema za odbranu od dronova, municije velikog kalibra.</p>
<p>Takođe se naglašava važnost ubrzanja rada na daljoj podršci i razvoju ukrajinske odbrambene industrije i produbljivanja njene saradnje i integracije s evropskom odbrambenom industrijom. Čelnici su iskazali spremnost da doprinesu bezbjednosnim garancijama, pomažući Ukrajini da razvije sposobnosti za efikasno odvraćanje agresije i obranu zemlje.</p>
<h2>Poziv na nove sankcije</h2>
<p>Poziva se Savjet da hitno usvoji novi paket sankcija, čije je usvajanje zapelo zbog blokiranja Mađarske i Slovačke. U skladu s pravom EU, ruska imovina trebalo bi da ostane imobilizovana dok Rusija ne prekine svoj agresioni rar protiv Ukrajine i ne nadoknadi joj štetu uzrokovanu tim ratom, kaže se u tekstu.</p>
<p>- Evropski savjet ponovo ističe inherentno pravo Ukrajine da sama bira svoju sudbinu na osnovu Povelje UN-a i međunarodnog prava - poručuje 26 zemalja Evropske unije i pozivaju na otvaranje prvog klastera u pristupnim pregovorima.</p>
<p>Komisija je ocijenila da je Ukrajina ispunila uslove za otvaranje prvog, temeljnog klastera koji pokriva poglavlja vezana uz vladavinu prava, ali za njegovo otvaranje potrebna je saglasnost svih zemalja članica, koje zbog protivljenja Mađarske još nema.</p>

Mađarska jedina protiv: Zaključke o Ukrajini podržalo 26 od 27 članica EU

<p>Skupština Prijestonice Cetinje uputiće zahtjev predsjedniku Vlade Crne Gore <b>Milojku Spajiću</b> da u roku od 14 dana dostavi pisani odgovor na sve zaključke koje su donijeli na sjednici održanoj10. januara i u da se prema njima odredi.</p>
<p>To je jednoglasno usvojeno na današnjoj vanrednoj sjednici posvećenoj dinamici realizacije zaključaka donesenih povodom tragičnih događaja, a koju je inicirao gradonačelnik <b>Nikola Đurašković</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduraskovic-cetinje-trazi-odgovore-i-odgovornost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Skupština Prijestonice, kako su saopštili, ovlašćuje predsjednicu <b>Milenu Vujović</b> da formira posebno radno tijelo koje će biti zaduženo za praćenje realizacije zaključaka donijetih povodom tragičnih događaja koji su se desili na Cetinju.&nbsp;</p>
<p>- Radno tijelo biće sastavljeno od predstavnika svih političkih subjekata zastupljenih u lokalnom parlamentu i predstavnika lokalne uprave Prijestonice Cetinje - kazali su u Prijestonici.</p>
<p>Podsjećaju da je 10. januara Skupština Prijestonice usvojila Zaključke kojima je, bez odlaganja zahtijevala podnošenje ostavki ili smjene kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenziku, jasno utvrđivanje, taksativno navođenje i dostavljanje izvještaja o (ne)preduzetim radnjama, (ne)podnešenim prijedlozima zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koju je nadležan bezbjedonosni sektor države u periodu od 12.08.2022 godine do 01.01.2025 godine.&nbsp;</p>
<p>- Traženo je i pokretanje postupka da OB Cetinje preraste u Centar bezbjednosti Cetinje kroz nužno i neodložno jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta, pozicioniranje regionalnog centra u Prijestonici Cetinje, stacionaranje baze ili sjedišta odgovarajućeg specijalnog policijskog odjeljenja, obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice, uvođenje kvartovskih policajaca u gradui uspostavljanje savremenog sistema video nadzora - naglasili su oni.</p>

Spajić ima 14 dana da se odredi prema zaključcima Skupštine Prijestonice, Vujović će formirati radno tijelo koje će pratiti realizaciju

<p>Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, posvećena dinamici realizacije zaključaka donijetih povodom masovnih ubistva koja su se dogodila na Cetinju 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine, biće održana u petak 11. aprila, sa početkom u devet sati.</p>
<p>Sjednica je sazvana na inicijativu gradonačelnika Prijestonice Nikole Đuraškovića, koji je izrazio nezadovoljstvo reakcijom dijela državnih organa, ističući da smatra neophodnim da se Skupština Prijestonice jasno odredi prema dosadašnjoj dinamici sprovođenja usvojenih zaključaka.</p>
<p>Đurašković je naglasio važnost odgovornog i transparentnog djelovanja svih nadležnih institucija u ovom procesu, u interesu građana Prijestonice i očuvanja povjerenja u sistem.</p>
<p>Podsjećamo, Skupština Prijestonice Cetinje je, na sjednici održanoj 10. januara, donijela niz zaključaka koji, pored ostalog, zahtijevaju odgovornost i hitnu reakciju nadležnih državnih organa, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenzike, postavljanje savremenog sistema video nadzora i obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice.</p>

Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice biće održana u petak

<p>Svaka odluka Vlade Crne Gore koja bi budući razvoj bazirala na obuhvat čitave Velike plaže, je za lokalnu vlast, SO Ulcinj i lokalnu zajednicu apsolutno neprihvatljiva.</p>
<p>To se navodi u zaključcima koje su danas odbornici ulcinjskog parlamenta usvojili jednoglasno.</p>
<p>- Skupština Opština Ulcinj sa izuzetnom zabrinutošću gleda na sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojim bi moglo da dođe do suspenzije određenih zakona Crne Gore, prostornih planova i utvrđenih procedura koje se tiču područja Velike plaže i Opštine Ulcinj - navodi se u njihovim zaključcima uz napomenu da pomenutom izražavaju apsolutno protivljenje.</p>
<p>I pored jasno iskazanih stavova u Zaključcima sa sjednice Skupštine opštine Ulcinj od 21. marta očigledno je, ukazuju oni, da se ubrzano nastavljaju aktivnosti na realizaciji već osmišljenih planova. Dodali su da posebno zabrinjava ekstremna netransparentnost i užurbanost čitavog procesa.</p>
<p>To, kako su podvukli, automatski upućuje na maksimalnu opreznost i strah lokalne vlasti i lokalne zajednice na moguće negativne posljedice koje bi, realizacijom osmišljenih namjera na teritoriji opštine Ulcinj, mogle da imaju sadašnje i buduće generacije. &nbsp;</p>
<p>- Ukoliko zaista stoje svi ti pozitivni efekti za državu Crnu Goru i opštinu Ulcinj, onda ne vidimo razlog da se detalji tog projekta koji je očigledno u podmakloj fazi, kriju od građana Ulcinja i Crne Gore - poručili su u SO Ulcinj. &nbsp;</p>
<p>U njihovim zaključcima se navodi da Skupština opštine Ulcinj izražava veliku zabrinutost zbog netransparentnog postupka i podsjeća na Zaključke usvojene na vanrednoj sjednici SO Ulcinj dana 21.03.2025. godine, kao i da organi lokalne vlasti i građani Ulcinja zahtijevaju aktivno uključivanje lokalne zajednice u definisanju konačnih okvira budućeg razvoja Velike plaže, uz postavljanje ograničenja, na koja su ukazali, a koja se odnose na trajno odricanje od Velike plaže. &nbsp;</p>
<p>Oni će o ovim zaključcima obavijestiti investirora, Ambasadu Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori, i sve ostale međunarodne institucije.</p>
<h2><b>Otvara se pitanje daljeg učešća u Vladi</b></h2>
<p>Na sjednici je prethodno predsjednik Opštine Genci Nimanbegu saopštio da prihvatanjem projekta milionske investicije arapske kompanije biznismena <b>Mohameda Alabara </b>na prostoru Velike plaže postavlja pitanje oko njihovog daljeg učešća u Vladi Crne Gore.</p>
<p>Odbornik iz Albanske alijanse <b>Fitim Dragaj</b> rekao je da ovaj projekat nije investicija već devastacija Velike plaže.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2848%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnimanbegu-prihvatanjem-projekta-na-velikoj-plazi-postavlja-se-pitanje-oko-naseg-daljeg-ucesca-u-vladi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Spajiću poručujem da, ako ne moze da nađe dobrog investitora za Ulcinj, a ukoliko želi da investira, onda nek uloži u inscrastrukturu. Alabarijeva investicija nije potrebna Ulcinju. Ona vodi nestanku grada, primjeni strukture stanovnika - istakao je Dragaj.</p>
<p>Ulcinjski odbornici su prije pet dana jednoglasno odlučili da ne podrže mega projekat koji im je prezentovao premijer Milojko Spajić. Riječ o milionskoj investiciji arapske kompanije na prostoru Velike plaže.</p>
<p>Ukoliko premijer bude insistirao na projektu, odbornici poručuju da će dobiti još žešće protivljenje.</p>

SO Ulcinj jednoglasno: Apsolutno neprihvatljiva svaka odluka Vlade koja bi budući razvoj bazirala na obuhvatu čitave Velike plaže

<p>Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska usvojila je informaciju o stanju Ustava Bosne i Hercegovine, donoseći niz zaključaka kojima se osporavaju odluke Suda BiH i visokog predstavnika <b>Kristijana Šmita</b>.</p>
<p>U usvojenim zaključcima, koje su predložili poslanički klubovi SNSD-a, NPS-DNS-a, DEMOS-a, SPS-a, SP-a i US-a, navodi se da je Sud BiH djelovao suprotno Ustavu BiH, donoseći presudu na osnovu odluke visokog predstavnika, a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH.</p>
<p>Narodna skupština jasno je istakla da ne prihvata nijednu odluku visokog predstavnika, naglašavajući da Šmit nema legitimitet jer nije izabran u skladu sa procedurama koje predviđa Dejtonski mirovni sporazum. U zaključcima se navodi da se odluke koje nameće pojedinac ne mogu smatrati zakonitim, te da takvo postupanje predstavlja direktno rušenje ustavnog poretka BiH.</p>
<p>Skupština je zauzela stav da su sve odluke organa koji nisu definisani Ustavom BiH ništave, uključujući Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Agenciju za istrage i zaštitu (SIPA). Poslanici su ocijenili da "djelovanje ovih institucija predstavlja kršenje ustavnih nadležnosti entiteta i dodatno podriva dejtonsku strukturu BiH".</p>
<p>Jedan od ključnih zaključaka nalaže Pravobranilaštvu RS da podnese krivične prijave protiv svih tužilaca i sudija Suda BiH koji su postupali po Šmitovim odlukama. Krivične prijave biće upućene Tužilaštvu Federacije BiH i Tužilaštvu Republike Srpske, a odnose se na krivična djela organizovanja, planiranja i pripremanja aktivnosti protiv ustavnog uređenja BiH.</p>
<p>Vlada RS dobila je zadatak da pripremi i uputi Narodnoj skupštini zakonske prijedloge kojima bi se zabranio rad organa koji, prema tumačenju Skupštine, nisu predviđeni Ustavom BiH na teritoriji Republike Srpske. Posebno se ističu Visoki sudski i tužilački savjet BiH, Sud BiH, Tužilaštvo BiH i SIPA.</p>
<p>Narodna skupština najoštrije je osudila postupke Tužilaštva BiH prema narodnim poslanicima, ocijenivši da se radi o pokušaju zastrašivanja i političkog pritiska. U zaključcima se navodi da su takvi postupci usmjereni na neutralisanje političkih predstavnika iz Republike Srpske i gušenje političkih sloboda.</p>

Narodna skupština RS usvojila radikalne zaključke: Osporavaju odluke Suda BiH i Šmita

<p>Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Prijestonice Cetinje zatečen je današnjom odlukom Skupštine Prijestonice da se u dnevni red ne uvrsti tačka po kojoj bi se razgovaralo o realizaciji Zaključaka usvojenih na hitnoj sjednici, 10. januara, u odnosu na tragediju u kojoj je ubijeno 13 osoba.</p>
<p>- Najmanje što smo očekivali je da će Skupštinska većina nakon skoro dva mjeseca od tragedije sazvati zasebnu sjednicu na kojoj bi se razmatrala realizacija usvojenih Zaključaka kako zbog isteka rokova tako i indolentnosti i nezainteresovanosti nadležnih institucija da se odrede u odnosu na iste. Shodno navedenom smo kroz predloženu dopunu Dnevnog reda željeli detaljno upoznati sugrađane sa svim predmetnim činjenicama - saopštio je Klub odbornika DPS-a Prijestonice.</p>
<p>U toj partiji smatraju je problem bezbjednosti i sigurnosti građana Prijestonice primaran i neprikosnoven. Tragedije koje su zadesile Cetinje, napominju, ne smiju biti predmet političkih kalkulacija, već isključivo pravde, odgovornosti i sigurnosti svih građana.</p>
<p>- Na žalost, danas smo bili svi svjedoci političkog manevra da se ni po koju cijenu ova tačka ne nađe na Dnevnom redu kako bi se izbjegla mogućnost da se govori o Zaključcima i njihovoj (ne)realizaciji, a sve pod izgovorom da podneseni Zahtjev za dopunom dnevnog reda ne ispunjava formalno-pravne preduslove. Ističemo da smo tražili mogućnost da se zadovolje svi formalno-pravni preduslovi u odnosu na predmetni akt i zahtijevali da u tome sudjeluje skupštinska služba ili ista pripremi navedeni akt, a sve u cilju da se ne traže nesuvisli izgovori - ističu u cetinjskom DPS-u.</p>
<p>Ovakvim odnosom se, smatraju u toj partiji, postavlja pitanje svrsishodnosti odborničkog djelovanja.</p>
<p>- Na kraju, odlučno odbacujemo svaku politizaciju ove teme i nećemo ulaziti u komentarisanje saopštenja drugih političkih subjekata koji su se ovim povodom oglasili - poručuju iz cetinjskog DPS-a.</p>

Skupština Prijestonice danas nije htjela o realizaciji zaključaka povodom tragedije; Klub odbornika DPS: Zatečeni smo

<p>Bilo kakva odluka u pogledu izmjena zakonodavstva iz oblasti državljanstva u pogledu dvojnog državljanstva, mora imati neupitno ustavno i zakonsko uporište i biti rezultat društveno-političkog konsenzusa, jedan je od zaključaka okruglog stola “Zakon o dvojnom državljanstvu – put ka nacionalnom i političkom inženjeringu?” koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore. </p>
<p>- Pitanje uređenja državljanstva je vrlo složeno i kompleksno, primarno iz njegovog javno-pravnog karaktera, jer predstavlja vezu između države i pojedinca, iz koje nastaju odgovarajuća, zakonom, utvrđena prava i obaveze. Državljanstvo je prije svega obilježje državnog suvereniteta, tj. komponenta vršenja državne vlasti i odredbe o državljanstvu, zajedno o odredbama o državnoj teritoriji i pravu glasa, ne samo da su obilježje nego i elemenat ustavnog utvrđivanja suverenosti jedne države. Značaj i osjetljivost uređenja pitanja državljanstva, posebno pitanja dvojnog državljanstva sadržano je u činjenici jer ono otvara vrlo složen i kompleksan set pitanja koji se odnose na: zapošljavanje u državnim organima, Imovinska pitanja, poreski tretman, služenje vojne obaveze, pravo korišćenja aktivnog i pasivnog biračkog prava - saopšteno je iz Atlantskog saveza.</p>
<p>Na okruglom stolu je, pored ostalog, zaključeno da je potrebno osigurati da odluka, da li će eventualno određeni model realizacije dvojnog državljanstva biti implementiran, bude transparentna i javno dostupna, kako bi ista mogla biti predmet ocjene svih relevantnih društveno-političkih aktera.</p>
<p>Istaknuto je da skupštinski Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva treba da sa dužnom pažnjom prati cjelokupan proces rješavanja ovog pitanja, posebno sa stanovišta ostvarenja biračkog prava iz člana 45 Ustava Crne Gore.</p>
<p>- Stoga, niti jedan zakonski tekst ili odredba unutar zakona kojima se na direktan ili indirektan način uređuje i razrađuje oblast državljanstva ne smije biti razmatrana bez učešća ovog Odbora i ne smije biti donešena sa sakrivenim političkim motivima iza kojih stoji namjera donosilaca odluka da sprovedu svojevrstan etnički, politički i izborni inženjering - istaknuto je među zaključcima.</p>
<p>Neophodno je, kako je rečeno, prilikom donošenja odluka uzeti u obzir posljedice uvođenja dvojnog državljanstva na pitanja nacionalne bezbjednosti, prevashodno na mogućnost stranog miješanja, kontrolom nad bezbjednosnim institucijama, članstvo u NATO i EU, te lojalnosti građana državi. </p>
<p>- Evropska unija, SAD, kao i OSCE, ODIHR i druge relevantne međunarodne organizacije koje djeluju na području zemalja Zapadnog Balkana, moraju aktivnije da se uključe u razmatranje pitanja potencijalnog dvojnog državljanstva, kao i svih drugih pitanja koja mogu imati implikacije i reperkusije na birački spisak i izborni proces - takođe je jedan od zaključaka.</p>
<p>Okrugli sto je okupio preko 90 učesnika, među kojima je veliki broj uglednih pravnika, sociologa, političkih analitičara, eksperata za bezbjednost, predstavnika političkih partija, međunarodnih organizacija, diplomatskog kora, akademske zajednice, nevladinog sektora i medija.</p>
<p>- Organizovanje ovog događaja bilo je značajno jer se radi o inicijativi dijela parlamentarne većine koja bi, u slučaju usvajanja ovog zakona, imala dalekosežne posljedice na crnogorsko društvo, nacionalni identitet, političku stabilnost i međunarodne odnose Crne Gore - poručili su iz Atlanskog saveza.</p>

Pitanje dvojnog državljanstva mora imati neupitno ustavno i zakonsko uporište i biti rezultat društveno-političkog konsenzusa

<p>Košarkaši SC Derbija poraženi su večeras u Splitu od istoimenog hrvatskog tima nakon produžetka 102:94, u utakmici 16. kola A grupe Admiralbet ABA lige.</p>
<p>Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 85:85.</p>
<p>Podgorički sastav upisao je 12. poraz i propustio dobru šansu da naprave korak ka opstanku.</p>
<p>Split je i u regularnom toku bio bliži trijumfu, imao je prednost od 19 poena u drugoj, a 16 poena u trećoj četvrtini.</p>
<p>Odličan posljednji dio meča vratio ih je u život i doveo u situaciju da sanjaju veliki preokret.</p>
<p>Uspjeli su da izbore produžetak, u kojem je domaćin bio bolji.</p>
<p>Najefikasniji u podgoričkom timu bio je Aleksa Ilić sa 31 poenom, a imao je i 11 skokova.</p>
<p>Darijus Džonson je ubacio 16, Matic Rebec 12, a Mateo Drežnjak 11 poena.</p>
<p>Kod Splićana istakao se Antonio Jordano sa 32 pogotka.</p>

SC Derbi nakon produžetka poražen u Splitu

<p>Poslanik DPS <b>Ivan Vuković</b> zatražio je reakciju policije, nakon što su mu na društvenim mrežama upućene prijetnje.</p>
<p>- "Ništa roba" i "lupež" su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. 'Stasao za gepek' nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.</p>
<p>Vuković je dodao i da bi bio zahvalan ukoliko bi policija reagovala.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2015901357186723995%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2015901357186723995%7Ctwgr%5Ed9cfeb85e6e3a3bd193bf2bbb790d40e846f5f18%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: "Ništa roba" i "lupež" uvrede su koje moram istrpiti, "stasao za gepek" nijesam siguran

<p>Rukometaši Danske prvi su polufinalisti Evropskog prvenstva.</p>
<p>Danska je večeras u Herningu, u trećem kolu glavne runde, pobijedila Njemačku 31:26 i kolo prije takmičenja u grupi osigurala plasman među četiri najbolja tima.</p>
<p>Obje selekcije uoči posljednjeg kola imaju po šest bodova.</p>
<p>Šansu da napravi odlučujući korak propustila je Francuska, koja je u trećem kolu prve grupe poražena od Španije 26:22.</p>
<p>Bez pobjednika završen je duel Portugala i Norveške 35:35 i tim remijem obje selekcije i definitivno ostale su bez šansi za polufinale.</p>
<p>Sjutra su na programu mečevi trećeg kola druge grupe. Sastaće se: Švajcarska - Island (15.30), Slovenija - Hrvatska (18.00) i Švedska - Mađarska (20.30).</p>

Danska prvi polufinalista EP

<p>Sve je počelo jako loše i pogrešno. I, ja odmah na startu želim svaku ženu da ohrabrim i da zamolim da se oslobodimo te teorije da smo mi dame i gospođe, i mi ćemo biti dame i gospođe i prećutaćemo kada nas neko napadne, kazala je za Web televiziju <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/uskoro-na-portalu-dan-intervju-sa-mirjanom-pajkovic-5334686">Dana </a><b>Mirjana Pajković</b>, bivša direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinska prava.</p>
<p>Ona kaže da je ona tu napravila prvu grešku i da je to ono što najviše zamjera sebi.</p>
<p>– Jer kada sam sam ja bila izložena onom ekstremnom nasilju koje sam objavila na društvenim mrežama gdje je meni prvi čovjek uz predsjednika države, prvi nekadašnji čovjek ANB, vrlo uporno i dugotrajno u toku cijelog razgovora rekao da mi neće biti mjesta i života i Crnoj Gori, da će moj šef vidjeti nešto što mene kompromituje, gdje mi jasno i direktno priprijetio da za mene ima kompromitujući materijal zašto sam ja to u tom trenutku prećutala. On je to meni rekao lično nakon što sam ja odbila da postupim onako kako je on on mene tražio. Ja moram ovdje kao pravnica da kažem da naši zakoni nijesu toliko savremeni, da su zločini savremeniji od zakonskih uredbi. Primjera radi kada vas neko ucjenjuje. Neko moćniji će vam tražiti neku uslugu, neko ponašanje koje vi u tom trenutku ne želite, a ako to odbijete da učinite nekom ko je oličenje najvećeg državnog autoriteta. Vas neće neko fizički udariti, ovo je 21. vijek, ali vam hoće vrlo jasno uništavati život po svim osnovama. On mi je dao do znanja to u razgovoru. Ja sam i željela da odbijem susret sa njim. Pozivam sve državne funcionere, moćnike, da vode računa kako razgovaraju sa običnim građanima. Morate da razumijete da neko ko je bitna figiura u bezbjednosnom sektoru priprijeti da će vam kada-tad nanijeti štetu zbog toga što ga nijeste ispoštavali, da li je moj osjećaj straha nerealan. On je utemeljen. Nijesam u tom trenutku svjesna sadržine materijala kojim mi je prijetio. Želim da javnost razumije da svi imamo neku privatnost koju ne želimo da nam se vidi. Znala sam da ima, i kroz neka ranija iskustva sa njim da on sa pozicije moći koju je imao prosto jeste na izvoru informacija – kazala je Pajković.</p>

Tag: zakljucci