Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro priznao je da je koristio lemilicu da bi otvorio svoju elektronsku nanogicu, rekavši da je to učinio iz radoznalosti, vidi se na snimku koji je objavio Vrhovni sud Brazila.
Osuđen na 27 godina zatvora zbog pokušaja puča, bivši šef države je danas stavljen u pritvor nakon što je pokušao da polomi nanogicu koju je morao da nosi od avgusta dok je bio u kućnom pritvoru, prema riječima sudije koji vjeruje da je Bolsonaro planirao bjekstvo.
Na video snimku, elektronska nanogica je i dalje na njegovom zglobu, ali je teško oštećena i izgorjela.
Na pitanje kako je to uradio, čuje se Bolsonaro koji kaže da je koristio lemilicu, dodajući da je to uradio iz "radoznalosti".
Bolsonaro je bio predsjednik Brazila od 2019. do 2022.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bolsonaro koristio lemilicu da bi otvorio elektronsku nanogicu

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro uhapšen je u subotu u svom domu u glavnom gradu Brazila, nekoliko dana prije nego što je trebalo da počne sa služenjem zatvorske kazne zbog vođenja pokušaja državnog udara.
Savezna policija je u saopštenju navela da je izvršila nalog za preventivno hapšenje koji je sama policija zatražila, a odobrio Vrhovni sud, izvijestio je CNN.&nbsp;
Uhapšen je u svom domu u Braziliji.
Izvori su rekli CNN Brazil da je bdenje koje je organizovao Bolsonarov najstariji sin, senator Flavio Bolsonaro, ispred kompleksa stambenih zgrada u kojima živi bivši predsjednik pokrenulo zahtjev za preventivni pritvor.
Bolsonaro je ranije ove godine osuđen na 27 godina zatvora zbog planiranja ostanka na vlasti nakon što je izgubio izbore 2022. godine od predsjednika Luiza Inasija Lule da Silve i nalazi se u kućnom pritvoru.

1250x600

1084x550

Uhapšen bivši predsjednik Brazila Žair Bolsonaro

Građani Brazila održali su danas proteste u svih 26 saveznih država protiv mogućeg pomilovanja bivšeg predsjednika te zemlje Žaira Bolsonara i njegovih saveznika, koji su osuđeni za pokušaj državnog udara.
Na demonstracije su pozvali istaknuti brazilski umjetnici i ljevičarske grupe, nakon što je Donji dom parlamenta u utorak, 16. septembra usvojio ustavni amandman kojim bi se otežalo hapšenje ili pokretanje krivičnih postupaka protiv poslanika, što sada ide na razmatranje u Gornjem domu.
Donji dom je sljedećeg dana glasao za ubrzano usvajanje zakona koji su podržali poslanici desničarske opozicije, koji bi mogao da pomiluje Bolsonara, njegove bliske saradnike i više stotina njegovih pristalica koji su osuđeni za pokušaj državnog udara 2023. godine.
Bolsonaro je u četvrtak, 11. septembra osuđen na 27 godina i tri mjeseca zatvora zbog pokušaja da ostane na vlasti nakon poraza na izborima 2022. godine, što je on negirao.
Bolsonaro je prvi bivši predsjednik Brazila koji je osuđen za takvo djelo.
Istraživanja javnog mnjenja u Brazilu pokazuju da su građani i dalje duboko podijeljeni oko Bolsonarove vladavine, dok većina podržava njegovu zatvorsku kaznu.

Brazil: Protesti zbog usvajanja amandmana kojim bi mogao da se pomiluje Bolsonaro

Bivši predsjednik Brazila, Žair Bolsonaro, osuđen je za planiranje državnog udara.
Troje od pet sudija Vrhovnog suda proglasilo je sedamdesetogodišnjaka krivim za kovanje zavjere čiji je cilj bio da ostane na vlasti iako je izgubio izbore 2022. od ljevičarskog rivala, Luiza Inasija Lule da Silve.
Iako zavjera nije dobila dovoljnu podršku vojske da bi bila sprovedena u djelo, kulminirala je upadom Bolsonarovih pristalica u vladine zgrade 8. januara 2023. godine, utvrdile su sudije.
Jedan sudija je oslobodio Bolsonara, a peti još nije glasao, ali je prosta većina dovoljna da osudi bivšeg predsjednika, koji bi sada mogao da se suoči sa višedecenijskim zatvorskim kaznama.
Presuda će biti izrečena u petak.
Sudija Karmen Lusija, čiji je glas „zapečatio“ sudbinu Bolsonara, rekla je da je on pokrenuo „pobunu“ 8. januara 2023, kada su hiljade njegovih pristalica vandalizovale Vrhovni sud, predsjedničku palatu i Kongres.
Proglasila ga je krivim po svih pet tačaka optužnice: pokušaj državnog udara, vođenje naoružane kriminalne organizacije, pokušaj nasilnog ukidanja demokratske vladavine prava i još dvije tačke optužnice u vezi sa oštećenjem imovine tokom upada u zgrade u Braziliji 8. januara 2023.
Bolsonaro je tvrdio da je nevin i nazvao je suđenje „lovom na vještice“, tvrdeći da je politički motivisano.
Očekuje se da će njegovi advokati uložiti žalbe.
Ako dvoje od pet sudija u vijeću Vrhovnog suda glasaju da nije kriv, njegovi advokati bi mogli da zahtijevaju da ovaj sud u punom sastavu od 11 sudija preispita odluku.
Glasanje sudije koji će donijeti konačnu presudu, Kristijana Zanina, stoga će se pažljivo pratiti.

Brazil: Bolsonaro proglašen krivim za planiranje vojnog puča

Brazilska policija optužila je bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara (70) i njegovog sina Eduarda (41) za opstrukciju pravde.
Tvrde da su pokušali da utiču na suđenje koje je u toku protiv starijeg Bolsonara, a u kojem se tereti da je predvodio pokušaj državnog udara nakon poraza na predsjedničkim izborima 2022. godine.
Policija navodi da je na Bolsonaroovom mobilnom telefonu pronađen dokument koji sugeriše da je planirao da izbjegne krivični postupak tražeći politički azil u Argentini.
Takođe, Eduardo Bolsonaro se tereti da je lobirao kod administracije Donalda Trampa u korist svog oca, što je, prema tvrdnjama policije, dovelo do toga da Sjedinjene Države uvedu kaznene carine na brazilsku robu.
Policijski izvještaj na 170 stranica objavljen je manje od dvije sedmice prije početka završne faze suđenja za pokušaj puča i dodatno povećava pritisak na bivšeg predsjednika.
Žair Bolsonaro negira da je planirao obaranje izbornog rezultata i poraz od ljevičarskog protivnika Luiza Inasija Lule da Silve.
Međutim, osporava pravednost procesa, tvrdeći da je meta "političkog progona".
On je u intervjuu za Rojters prošlog mjeseca rekao da "nema sumnje" da su sudije Vrhovnog suda, koje vode proces, već odlučile da ga osude. U tom trenutku je negirao da je planirao da bježi.
- Nikada nisam razmatrao napuštanje zemlje, nikada - rekao je, dodavši da vjeruje da su optužbe o puču osmišljene da ga "eliminišu" kao predsjedničkog kandidata za izbore 2026. godine.
Prema izvještaju policije podnesenom u srijedu, u njegovom telefonu je pronađen nacrt pisma u kojem on traži politički azil u Argentini.
Pismo na 33 stranice bilo je adresirano direktno na predsjednika Argentine Havijera Mileja, koji je osudio "progon" Bolsonara i koji se smatra njegovim političkim saveznikom.
Pismo je bez datuma, ali policija navodi da je posljednji put izmijenjeno u februaru 2024, nedugo nakon što je Bolsonaro morao da preda pasoš policiji.
Nije jasno da li je pismo ikada poslato, a izvor iz argentinske vlade rekao je Rojtersu da kancelarija predsjednika nije zaprimila takav zahtjev.
Ipak, brazilska policija tvrdi da nacrt jasno pokazuje Bolsonaroovu namjeru da izbjegne pravdu.
Sudija Aleksandar de Moraes, koji vodi proces, dao je Bolsonaroovim advokatima rok od 48 sati da objasne navodni zahtjev za azil.
Žair Bolsonaro se trenutno nalazi u kućnom pritvoru i zabranjeno mu je da koristi društvene mreže, kao i kontakt s Eduardom zbog ranijih kršenja sudskih mjera.
U izvještaju se navodi i da je Eduardo Bolsonaro pokušao da utiče na suđenje lobiranjem kod administracije Donalda Trampa kako bi izvršila pritisak na brazilske vlasti i Vrhovni sud.
Tramp je u junu najavio povećanje carina na brazilski uvoz do 50 odsto, navodeći postupanje prema Žairu Bolsonaru kao razlog. Takođe, američki Stejt department zabranio je osmorici sudija brazilskog Vrhovnog suda, uključujući de Moraesa, ulazak u SAD.
Eduardo Bolsonaro, koji je u SAD-u već gotovo šest mjeseci, u srijedu je putem društvenih mreža negirao optužbe. Tvrdi da njegovo djelovanje u SAD-u nikada nije imalo za cilj da utiče na pravosudne procese u Brazilu, već da mu je cilj bio "obnova individualnih sloboda u zemlji".

Brazilska policija tvrdi: Bolsonaro planirao bijeg u Argentinu

Sud u Brazilu odlučio je da bivši predsjednik države Žair Bolsonaro mora da nosi nanogicu, a da ne bi pobjegao tokom suđenja, biće pod dvadesetčetvoročasovnim policijskim nadzorom.
Bolsonaro je bio predsjednik od 2019. do 2022. godine, a optužen je za planiranje puča kako bi spriječio Luiza Inasija Lulu da Silvu da preuzme predsjedničku funkciju u januaru 2023. godine, prenosi BBC.
Odluka suda uslijedila je poslije pokušaja američkog predsjednika Donalda Trampa da zataška taj slučaj, koji je nazvao „lovom na vještice“, prijeteći visokim carinama na brazilsku robu.
Bolsonaro je rekao da je odluka suda za njega „vrhovno poniženje“ i da nikada nije razmišljao o napuštanju Brazila.
Po nalogu Vrhovnog suda, policija je danas izvršila raciju u njegovom domu i političkom sjedištu, a sudija Aleksandar de Moraes je naredio i da se Bolsonaru zabrani korišćenje društvenih mreža i komunikacija sa sinom Eduardom, koji lobira za njega u SAD i stranim ambasadorima.
Bolsonarovi advokati su izrazili „iznenađenje i ogorčenje“ zbog odluke suda, dodajući da je bivši predsjednik „uvijek poštovao naloge suda“.
Federalna policija je prethodno saopštila da je Bolsonaro pokušao da ometa suđenje i preduzeo radnje koje predstavljaju prinudu, ometanje pravde i napad na nacionalni suverenitet.
Tramp je prošle nedjelje zaprijetio Brazilu carinom od 50 na svu robu koju izvozi u SAD, direktno navodeći kao razlog način na koji sud tretira Bolsonara.
Lula mu je odgovorio da će odmah uvesti recipročne carine i poručio da je Brazil „suverena zemlja sa nezavisnim institucijama“ u kojoj „niko nije iznad zakona“.
Bolsonaru se sudi sa još sedam optuženih zbog događaja koji su kulminirali upadom njegovih pristalica u vladine zgrade, nedjelju dana nakon Luline inauguracije u januaru 2023. godine.
Svi su optuženi po pet tačaka: pokušaj državnog udara, učešće u oružanoj kriminalnoj organizaciji, pokušaj nasilnog ukidanja demokratske vladavine prava, velika materijalna šteta i uništavanje zaštićene baštine.
Ako bude proglašen krivim, Bolsonaro bi mogao da se suoči sa decenijama iza rešetaka.
Nedjelju dana nakon Luline inauguracije, 8. januara 2023. godine, hiljade Bolsonarovih pristalica upale su u Kongres, Vrhovni sud i predsjedničku palatu, što su tužioci okvalifikovali kao pokušaj državnog udara.
Bolsonaro je u to vrijeme bio u SAD i negirao je bilo kakve veze sa učesnicima nereda.
Pokrenuta je federalna istraga o neredima i događajima koji su im prethodili, nakon čega je saopšteno da su istražitelji pronašli dokaze o „kriminalnoj organizaciji“ koja je „djelovala koordinisano“, kako bi tadašnjeg predsjednika Bolsonara održala na vlasti.

Bolsonaro mora da nosi nanogicu: Brazilski sud odlučio da bivši predsjednik bude pod stalnim policijskim nadzorom

Američki predsjednik Donald Tramp je u pismu svom brazilskom kolegi Luisu Injasiju Lula da Silvi saopštio namjeru da uvede dodatnu carinu od 50 odsto na brazilske proizvode kao odgovor za krivično gonjenje bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara.
- Brazilski tretman prema bivšem predsjedniku Bolsonaru je međunarodna sramota - napisao je Tramp u pismu, opisujući krivično gonjenje bivšeg brazilskog lidera ekstremne desnice kao "lov na vještice (koji) mora odmah da se završi".
Brazilsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je ranije danas da je pozvalo otpravnika poslova SAD na razgovor u znak protesta zbog podrške ambasade Bolsonaru, kojem se sudi za pokušaj državnog udara.
Američki diplomata je pozvan da pruži objašnjenja poslije saopštenja koje je u srijedu objavila američka ambasada, a u kojem je ponovljena podrška Trampa Bolsonaru u ponedjeljak.
Brazilski predsjednik odbacio je u ponedjeljak svako "miješanje" u unutrašnje poslove zemlje poslije podrške Trampa Bolsonaru.
- Mi smo suverena zemlja. Ne prihvatamo miješanje ili tutorstvo ni od koga - rekao je Lula da Silva u kratkoj izjavi, ubrzo nakon što je Tramp zatražio od te južnoameričke zemlje da "ostavi na miru" Bolsonara.

Tramp: Carina od 50 odsto na brazilske proizvode kao podrška bivšem predsjedniku Bolsonaru

Brazilski glavni tužilac Paulo Gonet Branko podigao je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara zbog pokušaja državnog udara nakon poraza na izborima 2022. godine.
Bivši predsjednik Brazila optužen je u utorak da je nadgledao ogromnu šemu da zadrži vlast nakon što je izgubio izbore, uključujući jednu zavjeru za poništavanje glasanja, raspuštanje sudova i osnaživanje vojske, i drugu za planiranje ubistva novoizabranog predsjednika Inasija Lule da Silve.
U optužnici na 272 stranice navodi se da je Brazil bio izuzetno blizu ponovnom poniranju u vojnu diktaturu nakon skoro četiri decenije.
Bolsonaro i još 33 osobe, uključujući bivšeg šefa obavještajne službe, ministra odbrane i savjetnika za nacionalnu bezbjednost, optuženi su za niz zločina protiv brazilske demokratije.
Optužbe su u suštini usvojile preporuke brazilske federalne policije date u novembru, prenosi Njujork tajms.
Slučaj će sada ići pred Vrhovni sud Brazila, koji će odlučiti da li da naredi hapšenje Bolsonara.
Ako bude proglašen krivim, mogao bi se suočiti sa 12 do 40 godina zatvora.
U intervjuu prošlog mjeseca Bolsonaro je negirao optužbe da je planirao državni udar, rekavši da je pravno doveo u pitanje pogrešan izborni sistem i istražio načine u Ustavu da popravi ono što je smatrao „sumnjivim rezultatom“.&nbsp;
Njegov advokat u utorak nije imao komentar.

Žair Bolsonaro optužen za pokušaj državnog udara

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Crkva Srbije i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ne miruju i čini se kreću u završnu kampanju projekta, kojim ova vjerska zajednica prijeti Crnoj Gori duže od decenije, „obnove Njegoševe kapele“ na Lovćenu kako to predstavljaju, a stvarno oni na Jezerskom vrhu ne žele Njegoševu, već kapelu Karađorđevića, zadužbinu srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića, kojom je on i simbolički 1925. godine zaokružio okupaciju Crne Gore. &nbsp; Jedan od dva mitropolita Crkve Srebije u Crnoj Gori Joanikije Mićović do sada je „vraćanjem“ ove kapele prijetio sa liturgija i pomena, a 16. decembra obratiće se publici u pljevaljskom Centru za kulturu, gdje će održati predavanje naslovljeno „Tajna Lovćenske kapele“. Organizator je Narodna biblioteka ,,Stevan Samardžić“. - Na samom izmaku 2025. godine, u godini u kojoj se obilježavaju dva velika jubileja Njegoševe zavjetne kapele na Lovćenu: 180 godina od njene gradnje i 100 godina od njene obnove, otkriva se, jasnije nego ikada, da je priča o lovćenskoj kapeli mnogo više od istorijske teme. Lovćen sa kapelom predstavlja duhovni stožer srpske kulture, mjesto na kojem se susreću predanje, vjera, istorijsko iskustvo i zavjetna misao Petra II Petrovića Njegoša – prenio je juče portal Pvinformer. Iz biblioteke su saopštili da će Mićović govoriti „o duhovnom, istorijskom i kulturnom smislu Njegoševe zavjetne crkve“. A Njegoševu kapelu, odnosno kapelu Svetog Petra Cetinjskog, koju je Njegoš podigao na Lovćenu i posvetio svome stricu, sa željom da u njoj bude sahranjen, srušio je Aleksandar Karađorđević 1925. godine i sagradio, po uzoru na nju, novu, kao svoju zadužbinu i posvetio je svetom Đorđu, krsnoj slavi Karađorđevića i Petrovića.&nbsp; Namjera Crkve Srbije je da ostatke Karađorđeve kapele koja je demontirana 1971. godine, kako bi na Jezerskom vrhu bio sagrađen Njegošev mauzolej, ugradi u kapelu koju bi da grade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211071248_1bbc36dbb334910c022cdb5dcfd1c76a87934177bc42a2aa8be73dde46ce3ec5.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211071248_1bbc36dbb334910c022cdb5dcfd1c76a87934177bc42a2aa8be73dde46ce3ec5" data-rendition-name="original" width="566" height="800" loading="lazy" alt="kapela"> <figcaption>Ilustracija - plakat</figcaption> </figure>  Crkva Srbije protivila se gradnji mauzoleja na Lovćenu i 1970. godine pred Ustavnim sudom Republike Crne Gore inicirala je žalbeni postupak, ali bezuspješno – sud je ocijenio da su odluke NR Crne Gore i Skupštine opštine Cetinje zakonite. Interesantan je detalj da su tada, kako u knjizi „Spomenici Petra II Petrovića Njegoša“ piše Predrag Malbaša, cetinjski predstavnici, u opširnom elaboratu dostavljenom sudu, kojim su osporavali žalbu, „osporili položaj SPC u Crnoj Gori, smatrajući da je njena jurisdikcija nad crnogorskom eparhijom neleegalna“. - U tom smislu potencirano je ukidanje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve koje je uslijedilo nakon prisajedinjenja crnogorske države Kraljevini SHS 1918. godine – piše Malbaša u knjizi. Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mansić, lider proruske i prosrpske stranke Nove srpske demokratije, 12. jula prošle godine najavio je da će formalizovati inicijativu za gradnju kapele na Lovćenu, ali je nakon žestoke reakcije opozicije odustao, uz konstataciju na sjednici Skupštine Crne Gore da je očekivao „da će druga strana biti mekša, tolerantnija“, te da „ako ne postoji želja za pomirenjem, znači da još nije zrelo vrijeme za tu ideju“. Sada je, izgleda, procijenio da je „vrijeme zrelo“ i ponovo je aktuelizovao tu temu, a kampanja će, kako proizilazi iz najave pljevaljske bibloteke, krenuti iz Pljevalja, grada u kojem lokalnu vlast „drži“ njegova partija. Mauzolej na Lovćenu izgrađen je 1974. godine i djelo je hrvatskog vajara Ivana Meštrovića i kulturno je dobro. Pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović, koji je i inicijator ideje gradnje kapele na Lovćenu, mauzolej je nazvao „čudovište pagansko, mnogobožačko“.&nbsp; - Njegoš je u tamnici od 1974. On je u najgoroj tamnici koja postoji u Evropi – govorio je on. Kapela Aleksandra Karađorđevića za nacionalne Crnogorke i Crnogorce je simbol sloma države Crne Gore nakon nasilne aneksije 1918. godine i prisajedinjenja naše zemlje Srbiji.&nbsp;

Tag: zair-bolsonaro