Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro priznao je da je koristio lemilicu da bi otvorio svoju elektronsku nanogicu, rekavši da je to učinio iz radoznalosti, vidi se na snimku koji je objavio Vrhovni sud Brazila.
Osuđen na 27 godina zatvora zbog pokušaja puča, bivši šef države je danas stavljen u pritvor nakon što je pokušao da polomi nanogicu koju je morao da nosi od avgusta dok je bio u kućnom pritvoru, prema riječima sudije koji vjeruje da je Bolsonaro planirao bjekstvo.
Na video snimku, elektronska nanogica je i dalje na njegovom zglobu, ali je teško oštećena i izgorjela.
Na pitanje kako je to uradio, čuje se Bolsonaro koji kaže da je koristio lemilicu, dodajući da je to uradio iz "radoznalosti".
Bolsonaro je bio predsjednik Brazila od 2019. do 2022.

Bolsonaro koristio lemilicu da bi otvorio elektronsku nanogicu

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro uhapšen je u subotu u svom domu u glavnom gradu Brazila, nekoliko dana prije nego što je trebalo da počne sa služenjem zatvorske kazne zbog vođenja pokušaja državnog udara.
Savezna policija je u saopštenju navela da je izvršila nalog za preventivno hapšenje koji je sama policija zatražila, a odobrio Vrhovni sud, izvijestio je CNN.&nbsp;
Uhapšen je u svom domu u Braziliji.
Izvori su rekli CNN Brazil da je bdenje koje je organizovao Bolsonarov najstariji sin, senator Flavio Bolsonaro, ispred kompleksa stambenih zgrada u kojima živi bivši predsjednik pokrenulo zahtjev za preventivni pritvor.
Bolsonaro je ranije ove godine osuđen na 27 godina zatvora zbog planiranja ostanka na vlasti nakon što je izgubio izbore 2022. godine od predsjednika Luiza Inasija Lule da Silve i nalazi se u kućnom pritvoru.

Uhapšen bivši predsjednik Brazila Žair Bolsonaro

Građani Brazila održali su danas proteste u svih 26 saveznih država protiv mogućeg pomilovanja bivšeg predsjednika te zemlje Žaira Bolsonara i njegovih saveznika, koji su osuđeni za pokušaj državnog udara.
Na demonstracije su pozvali istaknuti brazilski umjetnici i ljevičarske grupe, nakon što je Donji dom parlamenta u utorak, 16. septembra usvojio ustavni amandman kojim bi se otežalo hapšenje ili pokretanje krivičnih postupaka protiv poslanika, što sada ide na razmatranje u Gornjem domu.
Donji dom je sljedećeg dana glasao za ubrzano usvajanje zakona koji su podržali poslanici desničarske opozicije, koji bi mogao da pomiluje Bolsonara, njegove bliske saradnike i više stotina njegovih pristalica koji su osuđeni za pokušaj državnog udara 2023. godine.
Bolsonaro je u četvrtak, 11. septembra osuđen na 27 godina i tri mjeseca zatvora zbog pokušaja da ostane na vlasti nakon poraza na izborima 2022. godine, što je on negirao.
Bolsonaro je prvi bivši predsjednik Brazila koji je osuđen za takvo djelo.
Istraživanja javnog mnjenja u Brazilu pokazuju da su građani i dalje duboko podijeljeni oko Bolsonarove vladavine, dok većina podržava njegovu zatvorsku kaznu.

Brazil: Protesti zbog usvajanja amandmana kojim bi mogao da se pomiluje Bolsonaro

Bivši predsjednik Brazila, Žair Bolsonaro, osuđen je za planiranje državnog udara.
Troje od pet sudija Vrhovnog suda proglasilo je sedamdesetogodišnjaka krivim za kovanje zavjere čiji je cilj bio da ostane na vlasti iako je izgubio izbore 2022. od ljevičarskog rivala, Luiza Inasija Lule da Silve.
Iako zavjera nije dobila dovoljnu podršku vojske da bi bila sprovedena u djelo, kulminirala je upadom Bolsonarovih pristalica u vladine zgrade 8. januara 2023. godine, utvrdile su sudije.
Jedan sudija je oslobodio Bolsonara, a peti još nije glasao, ali je prosta većina dovoljna da osudi bivšeg predsjednika, koji bi sada mogao da se suoči sa višedecenijskim zatvorskim kaznama.
Presuda će biti izrečena u petak.
Sudija Karmen Lusija, čiji je glas „zapečatio“ sudbinu Bolsonara, rekla je da je on pokrenuo „pobunu“ 8. januara 2023, kada su hiljade njegovih pristalica vandalizovale Vrhovni sud, predsjedničku palatu i Kongres.
Proglasila ga je krivim po svih pet tačaka optužnice: pokušaj državnog udara, vođenje naoružane kriminalne organizacije, pokušaj nasilnog ukidanja demokratske vladavine prava i još dvije tačke optužnice u vezi sa oštećenjem imovine tokom upada u zgrade u Braziliji 8. januara 2023.
Bolsonaro je tvrdio da je nevin i nazvao je suđenje „lovom na vještice“, tvrdeći da je politički motivisano.
Očekuje se da će njegovi advokati uložiti žalbe.
Ako dvoje od pet sudija u vijeću Vrhovnog suda glasaju da nije kriv, njegovi advokati bi mogli da zahtijevaju da ovaj sud u punom sastavu od 11 sudija preispita odluku.
Glasanje sudije koji će donijeti konačnu presudu, Kristijana Zanina, stoga će se pažljivo pratiti.

Brazil: Bolsonaro proglašen krivim za planiranje vojnog puča

Brazilska policija optužila je bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara (70) i njegovog sina Eduarda (41) za opstrukciju pravde.
Tvrde da su pokušali da utiču na suđenje koje je u toku protiv starijeg Bolsonara, a u kojem se tereti da je predvodio pokušaj državnog udara nakon poraza na predsjedničkim izborima 2022. godine.
Policija navodi da je na Bolsonaroovom mobilnom telefonu pronađen dokument koji sugeriše da je planirao da izbjegne krivični postupak tražeći politički azil u Argentini.
Takođe, Eduardo Bolsonaro se tereti da je lobirao kod administracije Donalda Trampa u korist svog oca, što je, prema tvrdnjama policije, dovelo do toga da Sjedinjene Države uvedu kaznene carine na brazilsku robu.
Policijski izvještaj na 170 stranica objavljen je manje od dvije sedmice prije početka završne faze suđenja za pokušaj puča i dodatno povećava pritisak na bivšeg predsjednika.
Žair Bolsonaro negira da je planirao obaranje izbornog rezultata i poraz od ljevičarskog protivnika Luiza Inasija Lule da Silve.
Međutim, osporava pravednost procesa, tvrdeći da je meta "političkog progona".
On je u intervjuu za Rojters prošlog mjeseca rekao da "nema sumnje" da su sudije Vrhovnog suda, koje vode proces, već odlučile da ga osude. U tom trenutku je negirao da je planirao da bježi.
- Nikada nisam razmatrao napuštanje zemlje, nikada - rekao je, dodavši da vjeruje da su optužbe o puču osmišljene da ga "eliminišu" kao predsjedničkog kandidata za izbore 2026. godine.
Prema izvještaju policije podnesenom u srijedu, u njegovom telefonu je pronađen nacrt pisma u kojem on traži politički azil u Argentini.
Pismo na 33 stranice bilo je adresirano direktno na predsjednika Argentine Havijera Mileja, koji je osudio "progon" Bolsonara i koji se smatra njegovim političkim saveznikom.
Pismo je bez datuma, ali policija navodi da je posljednji put izmijenjeno u februaru 2024, nedugo nakon što je Bolsonaro morao da preda pasoš policiji.
Nije jasno da li je pismo ikada poslato, a izvor iz argentinske vlade rekao je Rojtersu da kancelarija predsjednika nije zaprimila takav zahtjev.
Ipak, brazilska policija tvrdi da nacrt jasno pokazuje Bolsonaroovu namjeru da izbjegne pravdu.
Sudija Aleksandar de Moraes, koji vodi proces, dao je Bolsonaroovim advokatima rok od 48 sati da objasne navodni zahtjev za azil.
Žair Bolsonaro se trenutno nalazi u kućnom pritvoru i zabranjeno mu je da koristi društvene mreže, kao i kontakt s Eduardom zbog ranijih kršenja sudskih mjera.
U izvještaju se navodi i da je Eduardo Bolsonaro pokušao da utiče na suđenje lobiranjem kod administracije Donalda Trampa kako bi izvršila pritisak na brazilske vlasti i Vrhovni sud.
Tramp je u junu najavio povećanje carina na brazilski uvoz do 50 odsto, navodeći postupanje prema Žairu Bolsonaru kao razlog. Takođe, američki Stejt department zabranio je osmorici sudija brazilskog Vrhovnog suda, uključujući de Moraesa, ulazak u SAD.
Eduardo Bolsonaro, koji je u SAD-u već gotovo šest mjeseci, u srijedu je putem društvenih mreža negirao optužbe. Tvrdi da njegovo djelovanje u SAD-u nikada nije imalo za cilj da utiče na pravosudne procese u Brazilu, već da mu je cilj bio "obnova individualnih sloboda u zemlji".

Brazilska policija tvrdi: Bolsonaro planirao bijeg u Argentinu

Sud u Brazilu odlučio je da bivši predsjednik države Žair Bolsonaro mora da nosi nanogicu, a da ne bi pobjegao tokom suđenja, biće pod dvadesetčetvoročasovnim policijskim nadzorom.
Bolsonaro je bio predsjednik od 2019. do 2022. godine, a optužen je za planiranje puča kako bi spriječio Luiza Inasija Lulu da Silvu da preuzme predsjedničku funkciju u januaru 2023. godine, prenosi BBC.
Odluka suda uslijedila je poslije pokušaja američkog predsjednika Donalda Trampa da zataška taj slučaj, koji je nazvao „lovom na vještice“, prijeteći visokim carinama na brazilsku robu.
Bolsonaro je rekao da je odluka suda za njega „vrhovno poniženje“ i da nikada nije razmišljao o napuštanju Brazila.
Po nalogu Vrhovnog suda, policija je danas izvršila raciju u njegovom domu i političkom sjedištu, a sudija Aleksandar de Moraes je naredio i da se Bolsonaru zabrani korišćenje društvenih mreža i komunikacija sa sinom Eduardom, koji lobira za njega u SAD i stranim ambasadorima.
Bolsonarovi advokati su izrazili „iznenađenje i ogorčenje“ zbog odluke suda, dodajući da je bivši predsjednik „uvijek poštovao naloge suda“.
Federalna policija je prethodno saopštila da je Bolsonaro pokušao da ometa suđenje i preduzeo radnje koje predstavljaju prinudu, ometanje pravde i napad na nacionalni suverenitet.
Tramp je prošle nedjelje zaprijetio Brazilu carinom od 50 na svu robu koju izvozi u SAD, direktno navodeći kao razlog način na koji sud tretira Bolsonara.
Lula mu je odgovorio da će odmah uvesti recipročne carine i poručio da je Brazil „suverena zemlja sa nezavisnim institucijama“ u kojoj „niko nije iznad zakona“.
Bolsonaru se sudi sa još sedam optuženih zbog događaja koji su kulminirali upadom njegovih pristalica u vladine zgrade, nedjelju dana nakon Luline inauguracije u januaru 2023. godine.
Svi su optuženi po pet tačaka: pokušaj državnog udara, učešće u oružanoj kriminalnoj organizaciji, pokušaj nasilnog ukidanja demokratske vladavine prava, velika materijalna šteta i uništavanje zaštićene baštine.
Ako bude proglašen krivim, Bolsonaro bi mogao da se suoči sa decenijama iza rešetaka.
Nedjelju dana nakon Luline inauguracije, 8. januara 2023. godine, hiljade Bolsonarovih pristalica upale su u Kongres, Vrhovni sud i predsjedničku palatu, što su tužioci okvalifikovali kao pokušaj državnog udara.
Bolsonaro je u to vrijeme bio u SAD i negirao je bilo kakve veze sa učesnicima nereda.
Pokrenuta je federalna istraga o neredima i događajima koji su im prethodili, nakon čega je saopšteno da su istražitelji pronašli dokaze o „kriminalnoj organizaciji“ koja je „djelovala koordinisano“, kako bi tadašnjeg predsjednika Bolsonara održala na vlasti.

Bolsonaro mora da nosi nanogicu: Brazilski sud odlučio da bivši predsjednik bude pod stalnim policijskim nadzorom

Američki predsjednik Donald Tramp je u pismu svom brazilskom kolegi Luisu Injasiju Lula da Silvi saopštio namjeru da uvede dodatnu carinu od 50 odsto na brazilske proizvode kao odgovor za krivično gonjenje bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara.
- Brazilski tretman prema bivšem predsjedniku Bolsonaru je međunarodna sramota - napisao je Tramp u pismu, opisujući krivično gonjenje bivšeg brazilskog lidera ekstremne desnice kao "lov na vještice (koji) mora odmah da se završi".
Brazilsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je ranije danas da je pozvalo otpravnika poslova SAD na razgovor u znak protesta zbog podrške ambasade Bolsonaru, kojem se sudi za pokušaj državnog udara.
Američki diplomata je pozvan da pruži objašnjenja poslije saopštenja koje je u srijedu objavila američka ambasada, a u kojem je ponovljena podrška Trampa Bolsonaru u ponedjeljak.
Brazilski predsjednik odbacio je u ponedjeljak svako "miješanje" u unutrašnje poslove zemlje poslije podrške Trampa Bolsonaru.
- Mi smo suverena zemlja. Ne prihvatamo miješanje ili tutorstvo ni od koga - rekao je Lula da Silva u kratkoj izjavi, ubrzo nakon što je Tramp zatražio od te južnoameričke zemlje da "ostavi na miru" Bolsonara.

Tramp: Carina od 50 odsto na brazilske proizvode kao podrška bivšem predsjedniku Bolsonaru

Brazilski glavni tužilac Paulo Gonet Branko podigao je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara zbog pokušaja državnog udara nakon poraza na izborima 2022. godine.
Bivši predsjednik Brazila optužen je u utorak da je nadgledao ogromnu šemu da zadrži vlast nakon što je izgubio izbore, uključujući jednu zavjeru za poništavanje glasanja, raspuštanje sudova i osnaživanje vojske, i drugu za planiranje ubistva novoizabranog predsjednika Inasija Lule da Silve.
U optužnici na 272 stranice navodi se da je Brazil bio izuzetno blizu ponovnom poniranju u vojnu diktaturu nakon skoro četiri decenije.
Bolsonaro i još 33 osobe, uključujući bivšeg šefa obavještajne službe, ministra odbrane i savjetnika za nacionalnu bezbjednost, optuženi su za niz zločina protiv brazilske demokratije.
Optužbe su u suštini usvojile preporuke brazilske federalne policije date u novembru, prenosi Njujork tajms.
Slučaj će sada ići pred Vrhovni sud Brazila, koji će odlučiti da li da naredi hapšenje Bolsonara.
Ako bude proglašen krivim, mogao bi se suočiti sa 12 do 40 godina zatvora.
U intervjuu prošlog mjeseca Bolsonaro je negirao optužbe da je planirao državni udar, rekavši da je pravno doveo u pitanje pogrešan izborni sistem i istražio načine u Ustavu da popravi ono što je smatrao „sumnjivim rezultatom“.&nbsp;
Njegov advokat u utorak nije imao komentar.

Žair Bolsonaro optužen za pokušaj državnog udara

Srpski teniser Novak Đoković plasirao se u osminu finala Australijan opena.
Đoković je u trećem kolu savladao Holanđanina Botika van de Zandšlupa 3:0 (6:3, 6:4 i 7:6) i upisao 400. pobjedu u karijeri na grend slem turnirima.
On je na svom 21. Australijan openu 18. put izborio plasman u osminu finala.
Đoković će u osmini finala igrati sa pobjednikom duela u kojem se sastaju Jakub Menšik i Itan Kvin.

Đoković u osmini finala

Nacionalna turistička organizacija (NTO) predstavlja objedinjenu turističku ponudu na međunarodnom sajmu turizma FITUR u Madridu, tokom kojeg je ocijenjeno da je unaprijeđena avio povezanost između Crne Gore i Španije.
Iz NTO-a je saopšteno da je riječ o sajmu koji ima snažan međunarodni karakter i jedan je od najvećih turističkih sajmova u Evropi po broju izlagača i posjetilaca.&nbsp;
- Projekcije kažu da će ovogodišnje izdanje sajma FITUR u pet dana okupiti preko 250 hiljada posjetilaca, od kojih je 155 hiljada profesionalaca iz oblasti turizma - navodi se u saopštenju.
Delegaciju Crne Gore predvodila je ministar turizma, Simonida Kordić, koja je istakla kontinuirani rast interesovanja turista iz Španije.
- Sajam u Madridu je za Crnu Goru od posebnog značaja, jer bilježimo snažan i kontinuiran rast interesovanja sa španskog tržišta. Tokom prvih 11 mjeseci prošle godine, našu zemlju je posjetilo 21 odsto više turista iz Španije u odnosu na isti period 2024, dok je broj noćenja porastao čak 40 odsto - rekla je Kordić.
Ovi rezultati, kako je navela, jasno potvrđuju da se Crna Gora sve snažnije pozicionira kao atraktivna i prepoznatljiva destinacija za španske putnike.&nbsp;
- Dodatni impuls ovom trendu daje i najava uvođenja direktnih avio-linija iz Madrida i Barselone ka Tivtu i Podgorici tokom ove godine, što će još više unaprijediti povezanost i otvoriti nove mogućnosti za dalji rast turističke razmjene - poručila je Kordić.
Član Izvršnog odbora NTO-a, Nikola Jablan, istakao je značaj učešća na sajmu turizma u Madridu.
- Tokom sajma fokusirani smo na promociju održivog turizma, autentičnih doživljaja i raznovrsne turističke ponude, kao i na jačanje saradnje sa postojećim i novim partnerima. Vjerujemo da će ostvareni kontakti i prezentacije doprinijeti daljem rastu turističkog prometa i dodatnom prepoznavanju naše destinacije na međunarodnom tržištu - kazao je Jablan.
Tokom sajma realizovan je veliki broj sastanaka sa predstavnicima turoperatora i turističkih agencija, a na štandu avio-kompanije Iberia najavljen je i novi let na relaciji Madrid – Tivat.
Ovim povodom organizovan je prigodan promotivni program koji je uključivao predstavljanje crnogorske tradicionalne kuhinje, kao i tradicionalnih nošnji Crne Gore i Boke.
Direktor prodaje za Španiju i Portugal, Antonio Linare, kazao je da u Iberiji nastavljaju da uvode nove destinacije kako bi putnicima ponudili sveobuhvatniju, raznovrsniju i atraktivniju mrežu letova.
- Zato ćemo ovog ljeta pokrenuti novu liniju za Tivat i Crnu Goru, rastuću destinaciju na obali Jadranskog mora, čime proširujemo našu ljetnju ponudu. Ova linija će saobraćati dva puta sedmično, utorkom i subotom, u periodu od 18. jula do 15. septembra. U Iberiji želimo da nastavimo da približavamo naše putnike destinacijama sa sopstvenim identitetom i velikim potencijalom, a otvaranje ove linije predstavlja još jedan korak u tom pravcu - naveo je Linare.
Pored najavljene nove linije, kompanija Vueling će nastaviti sa letovima na relaciji Barselona – Tivat tokom ljetnje IATA sezone, tri puta sedmično, utorkom, četvrtkom i subotom.
Takođe, kompanija Wizz Air otvoriće novu liniju između Barselone i Podgorice, koja će saobraćati tri puta sedmično, ponedjeljkom, srijedom i petkom, počev od 1. juna.

Unaprijeđena avio povezanost između Crne Gore i Španije

Evropska unija (EU) predložila je sankcije protiv iranskog ministra unutrašnjih poslova i još 14 visokih zvaničnika zbog njihove uloge u nasilnom gušenju masovnih protesta krajem decembra prošle godine, pokazuju dokumenti do kojih je došao Radio Slobodna Evropa.
Protesti su izbili 28. decembra zbog teške ekonomske situacije, uključujući kolaps valute, ali su se brzo pretvorili u proteste protiv režima, na koje su vlasti odgovorile smrtonosnom silom.&nbsp;
Ministri vanjskih poslova EU mogli bi usvojiti ove mjere, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabrane putovanja, na sastanku u Briselu 29. januara.
Da bi sankcije bile usvojene, sve države članice moraju glasati "za".
Predlog, datiran 20. januara i distribuiran unutar Vijeća EU, usmjeren je protiv ministra unutrašnjih poslova Eskandara Momenija, koji nadgleda iranske Snage za provođenje zakona, kao i protiv sigurnosnih jedinica Iranske revolucionarne garde, koje se smatraju odgovornima za smrt stotina demonstranata.
Glavni tužilac Mohammad Movahedi-Azad suočava se sa sankcijama zbog prijetnji demonstrantima smrtnom kaznom pod optužbom za "neprijateljstvo prema Bogu" tokom nemira.
Prema dokumentima EU, Momeni, koji je ujedno i zamjenik vrhovnog komandanta, komandovao je snagama koje "guše ulične proteste", pri čemu je zabilježen veliki broj žrtava.

EU planira sankcije protiv iranskog ministra i čelnika bezbjednosti zbog gušenja protesta

Uprava policije Crne Gore, na čelu sa direktorom Lazarom Šćepanovićem, saopštenjem u crnogorskim medijima, dotiče dno i uvodi više nego opasnu praksu - javno i otvoreno institucionalno crtanje mete novinarima koji insistiraju da policija poštuje zakon i međunardne standarde, radi svoj posao i otkriva i procesuira nalogodavce i počinioce zastrašivanja i pritisaka na novinare, bez obzira o kome se radi - poručila je glavna i odgovorna urednica portala Volim Podgoricu Vesna Radojević.
Ona je reagovala na jučerašnje saopštenje Uprave policije u kojem su naveli da su netačni njeni navodi o reakciji policije na slijetanje vojnog helikoptera u njeno dvorište.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5882%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fup-neistiniti-navodi-o-cutanju-povodom-slijetanja-vojnog-helikoptera-u-gornjim-breznima-preduzeli-smo-sve-mjere-i-radnje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Saopštenje Uprave policije od 23. januara nijednom riječu nije "demanti“, već opasan pokušaj institucionalne diskreditacije mog ljudskog i novinarskog kredibiliteta i normalizacije bezbjednosnog incidenta bez presedana - slijetanja vojnog helikoptera sa civilnim licima u njemu, u privatno dvorište novinarke koja istražuje i javno razotkriva nezakonitosti u projektima vrijednim stotine miliona eura - navela je Radojević.
Podvukla je da je ovakvo ponašanje policije više nego opasno.
- U Crnoj Gori, državi koja već 20 godina nije u stanju, ili ne želi, da otkrije ko je ubio novinara i urednika Dana Duška Jovanovića, i koja odbija da pokrene adekvatnu istragu o aferi "Možura" &nbsp;djelimično povezanoj sa ubistvom španske novinarke Dafne Karuana Galicije, ovakvo ponašanje policije je više nego opasno i ima posebnu težinu. Umjesto da odgovori na pitanja ko su vinovnici bezbjednosnog incidenta i procesuira ih, Uprava policije se bavi odlukom osnovnog tužioca u Nikšiću Radoša Šoškića da u slijetanju vojnog helikoptera u privatno dvorište, bez prethodne najave, odobrenja i bezbjednosne procjene u skladu sa jasnim letačkim pravilima, "nema krivičnog djela" - navela je Radojević.
Uprava policije se, ističe ona, u svom saopštenju niti jednom riječju ne osvrće na formalni i suštinski sadržaj teksta koji navodno demantuje.&nbsp;
- Saopštenje Uprave policije nije samo pokušaj diskreditacije mene, novinara i medija koji uređujem. Saopštenje Uprave policije na čelu sa Lazarom Šćepanovićem je javna poruka nalogodavcima i izvršiocima zastrašivanja da su bezbjedni i da ih štite Uprava policije i njen prvi čovjek. &nbsp;Saopštenje Uprave policije je javni poziv nalogodavcima i počiniocima da mirno nastave sa "upozorenjima" kako bih odustala od svog novinarsko istraživačkog rada - naglasila je ona.
Direktor Uprave policije Crne Gore Lazar Šćepanović koji, kako je kazala, voli da se u javnosti predstavlja kao "vrhunski profesionalac" odlično zna, tvrdi ona, kuda to vodi.
- Ukoliko ne ustuknem i ne podlegnem pritiscima, i stoga još jednom naglašavam da, nakom brojnih urgenicija i zahtjeva da me policija zaštiti, koje je ignorisao, lično snosi odgovornost za moju bezbjednost. Uprava policije Crne Gore u svom saopštenju, koje je odobrio direktor Lazar Šćepanovič, iznosi niz brutalnih laži. Tvrdnja da su "svi navodi neistiniti“ je brutalna laž. Tvrdnja da su me obavještavali o toku istrage je brutalna laž. Tvrdnja da su "preduzeli sve mjere“ je brutalna laž. Uprava policije će na sudu morati da dostavi dokaze sa sve izrečeno, i time se neću ovdje baviti, jer bi zahtijevalo previše prostora - poručila je Radojević.
Jedina istina je, kaže, da Uprava policije za osam mjeseci nije preduzela nijednu mjeru zaštite, nije tražila procjenu ugroženosti, nije ispitala bezbjednosni kontekst i nije odgovorila ni na jedno ključno pitanje.
- Policija i njen direktor se pokušavaju sakriti iza odluke osnovnog tužioca, iako je javnosti poznato - i pravno nesporno - da bezbjednosna zaštita novinara nema nikakve veze sa krivičnom kvalifikacijom događaja. Skandalozno je što crnogorska policija za osam mjeseci nije ni pokušala da utvrdi, odnosno saopšti: ko su civilna lica koja su bila u vojnom helikopteru koji je sletio u dvorište moje porodične kuće, ko je naložio i odobrio let, u čijem interesu i sa kojim ciljem - dodala je Radojević.
Ove činjenice, brojne urgenicije koje je slala, kao i protok vremena, otvaraju, cijeni ona, više nego ozbiljnu sumnju da policiija nije slučajno propustila da uradi ono što je po zakonu i međunarodnim standardima obavezna.
- Već da je njen čelni čovjek, samostalno ili pod pritiskom i sugestijama, donio odluku da ne postupi po zakonu i time opasno ugrozio moju bezbjednost. Uprava policije nije postupila ni po još dvije bezbjednosne prijave koje sam podnijela, a koje ukazuju da incident sa helikopterom nije slučajnost niti izolovan slučaj, već da postoji obrazac i kontinuitet - rekla je Radojević.
Tvrdi da je, za razliku od Uprave policije, uradila svoj posao.
- Istražila, dokumentovala i prikupila sve informacije i dokaze o tome ko je tražio, a ko naložio i odobrio let, ko je bio u helikopteru, ko je tražio prikrivanje dokumentacije i ćutanje, i ko je iz političkog i bezbjednosnog vrha tražio da se po ovom slučaju ne postupa. Kompletna dokumentacija nalazi se na bezbjednom mjestu sa jasnim instrukcijama u slučaju da se meni bilo šta dogodi. Ovo, gospodo iz Uprave policije i gospodine Šćepanoviću, više nije moj lični slučaj. Ovo je test da li u Crnoj Gori institucije štite novinare i javni interes - ili štite moćnike, nalogodavce i strukture koje zloupotrebljavaju položaj u cilju prikrivanja nezakonitih radnji - rekla je Radojević.
Osmomjesečno ćutanje policije je, kaže ona, već bilo opasno.
- Saopštenje koje je Uprava policije plasirala javnosti je - direktno ugrožavanje od strane policije. Kao što sam najavila nedavno, o slučaju, sa relevantnim kontekstom i podacima, sam informisala relevantne međunarodne adrese. Ja sam sada u situaciiji, ne samo da nemam institucionalnu zaštitu svoje države, već da crnogorska policija kriminalcima šalje javnu poruku da sam "slobodna meta" i da policija neće ništa preduzimati protiv onih koji me ugrožavaju - zaključila je Radojević.

Radojević: Šćepanović mi crta metu, umjesto da radi svoj posao i otkrije ko me zastrašuje vojnim helikopterom

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Hronika

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

Društvo

(FOTO) Asanović: Kod Mujovića postoji želja da otvorimo razgovore već sljedeće nedjelje; Spremni smo da učestvujemo u troškovima ako se gradnja kolektora obustavi

Tag: zair-bolsonaro