Viši sud u Podgorici još nije donio odluku o zahtjevu Miloša Medenice da mu se, umjesto boravka u stanu u kojem živi, odredi kućni pritvor u porodičnoj kući u Podgorici u kojoj živi njegova majka Vesna Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda.
Iz podgoričkog Višeg suda za Dan su potvrdili da o ovom zahtjevu još nije odlučivano.
Miloš Medenica je optužen da je bio na čelu kriminalne grupe koju Specijalno državno tužilaštvo tereti za šverc cigareta, protivzakoniti uticaj i podstrekavanje na nasilje. U istom predmetu optužena je i njegova majka. Kućni pritvor određen mu je 17. oktobra prošle godine, nakon što je napustio Istražni zatvor u Spužu.
Specijalni tužilac Vukas Radonjić zatražio je u završnok riječi da se Vesna Medenica osudi na kaznu zatvora od 20 godina,a da se ostalim optuženima izreknu kazne u rasponu do 20 godina zatvora, uz novčane kazne do 100 hiljada eura.
Tokom iznošenja završnih riječi 11. decembra 2025. godine, tužilaštvo je istaklo da je riječ o jednom od najtežih slučajeva u crnogorskom pravosuđu.
Vesna Medenica je tokom suđenja negirala optužbe, navodeći da nikada nije vršila protivzakoniti uticaj na kolege sudije, niti učestvovala u kriminalnim aktivnostima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Miloš Medenica još čeka na "premještaj"

Učestali zahtjevi za vraćanje kapele na Lovćenu nijesu samo želja pojedinaca iz srpskog političkog korpusa, već, kako tvrde crnogorski intelektualci, dio šireg projekta urušavanja crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Istoričari i pisci upozoravaju da su apeli vlastima da se pokrene postupak obnove kapele, simbolički i politički pritisci s ciljem kriminalizacije institucija i ljudi koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru.
<h2>Politički pritisci na simbol Crne Gore</h2>
Sinhronizovano, jedan po jedan zahtjev – od izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, legalizacije helikopterom donešene crkve na Rumiji do najave vraćanja kapele na Lovćenu. Nakon poslanika Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku države Jakovu Milatoviću da ih podsjeti, kaže, na višestruku obavezu i dug da pokrenu postupak obnove kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost - naveo je Krivokapić u obraćanju Spajiću i Milatoviću.
Stvarnost je, saglasni su istoričari i intelektualci bitno drugačija - nije u pitanju nikakva obaveza već dio političkog projekta urušavanja crnogorskog identiteta.
Nagrađivani crnogorski pisac Milorad Popović ocijenio je da je zahtjev da se kapela Aleksandra Karađorđevića ponovo postavi na Lovćen &nbsp;dio simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore.
- Ako predsjednik parlamenta krši Ustav i u svojom Kabinetu drži zastavu druge države, ako ministar urbanizma traži da Kotor da se izuzme iz svjetske kulturne baštine to samo po sebi govori u kakvom je stanju duha danas Crna Gora. Traženje da se Aleksandrova kapela ponovo postavi na Lovćen je dio tog simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore, jer Lovćen i Rumija su dvije svete planine crnogorske. Imali smo 2005. godine užasnu devastaciju vrha Rumije. Sad se traži postavljanje kapele na Lovćen, samo ne znam kako to može u jednoj civilizovanoj, pravnoj državi. Postojeći spomenik je dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore, djelo Ivana Meštrovića. Misle li da sruše taj spomenik, ili da na njemu naprave neku skalameriju što bi samo po sebe bilo karikaturalno? Ali, s obzirom da danas u Crnoj Gori vlada potpuno bezakonje, da se na svaki način kriminalizuju svi simboli, institucije i ljudi koji su za nezavisnu Crnu Goru, možemo očekivati, ukoliko se ne stvori jedan organizovani otpor od strane političkih stranaka i građanskog društva u Crnoj Gori, da će oni taj monstruozni plan i ostvariti - kazao je Popović za TV E.
Da to jeste naum svjedoče i iz Nove Srpske demokratije Andrije Mandića.
- Ako dodatno želimo da uradimo za Petroviće da pomirimo Crnu Goru i smirimo strasti koje se uvijek razbuktaju tokom nekih datuma kao što je ovo oko Njegoševih dana, onda treba da vratimo Njegoševu kapelu na Lovćen đe joj je i mjesto - poručio poslanik NSD-a Jovan Vučurović na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
<h2>Organizovan napad iz Beograda</h2>
Pisac Milorad Popović vjeruje da je riječ o organizovanom napadu na Crnu Goru koji dolazi iz Beograda.
- Od strane beogradskog štaba postoji plan uništavanja crnogorskog identiteta. Ovo što se tiče dinastije Petrović Njegoš i oko princa, to je samo jedan mali segment i priprema za mijenjanje Zakona o državljanstvu, Ustava Crne Gore i priprema za ponovnu aneksiju Crne Gore Srbiji. Ko to ne vidi, ne vidi ništa ili neće da vidi. Ovo sa mauzolejem je samo jedna kockica u tom planu urašavanja Crne gore i crnogorske nacije - kazao je Popović.
Upravo stranke parlamentarne većine insistiraju i na promjeni Zakona o dinastiji Petrović Njegoš. Poslanici PES-a tražili su da se u zakonu briše riječ "nasilna" ispred "aneksija" tvrdeći da je riječ o pleonazmu i da je svaka aneksija nasilna. To demantuju istoričari i istorijski dokumenti koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;
Poslanici Socijalističke narodne partije otišli su korak dalje pa traže da umjesto "nasilna aneksija" u zakonu stoji "ujedinjenja Crne Gore i Srbije" desilo uz slobodnu volju naroda. &nbsp;

Marija Arnautović

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Popović o kapeli na Lovćenu: Potreban organizovan otpor monstruoznom planu kulturološkog i nacionalnog zatiranja Crne Gore

Liderka Crnogorskog i građanskog pokreta, Jelena Marković, uputila je dopis direktoru Narodnog muzeja Crne Gore Jakši Ćalasanu, zahtijevajući da se spriječi održavanje najavljenog političkog skupa pokreta URA na Mauzoleju na Lovćenu.
U saopštenju se navodi da je predsjednik URE Dritan Abazović najavio organizaciju kongresa te političke organizacije upravo na vrhu Lovćena, što Marković ocjenjuje kao neprihvatljivo.
- Smatram da Vi, kao odgovorno lice zaduženo za zaštitu kulturno-istorijskih dobara, ne smijete dozvoliti zloupotrebu Mauzoleja u političke svrhe, niti bilo kakav politički aktivizam na ovom mjestu koje ima izuzetnu istorijsku i simboličku vrijednost za Crnu Goru - navodi Marković u obraćanju.
Ona podsjeća da Mauzolej na Lovćenu predstavlja dio crnogorskog kulturnog nasljeđa i „sveto mjesto koje pripada isključivo Crnoj Gori i crnogorskom narodu“, te da bi bilo kakvo političko okupljanje predstavljalo njegovu zloupotrebu.
- Ovakva praksa ne smije biti dozvoljena nijednoj političkoj organizaciji. Vjerujem da ćete postupiti savjesno i odgovorno - zaključuje Marković, dodajući da će sa sadržajem dopisa upoznati i nadležnu ministarku, kao i širu javnost.

Marković: Lovćen nije mjesto za politički aktivizam

Danas sam uputio zvaničan zahtjev Ministarstvu unutrašnjih poslova, na osnovu člana 50 Poslovnika Skupštine Crne Gore, tražeći informacije, dokumentaciju i spise predmeta koji se odnose na više lica koja su prema javno dostupnim informacijama u prethodnim decenijama nezakonito pribavila crnogorska lična dokumenta, saopštio je poslanik Demokrata Momčilo Leković.
- Zahtjev se odnosi na: Dušana Spasojevića, Ljubišu Buhu zvanog Čume i Mileta Lukovića zvanog Kum, pripadnike Zemunskog klana, čije je evidentiranje u crnogorskim institucijama, odnosno izdavanje ličnih dokumenata, izazvalo ozbiljne sumnje u zloupotrebu državnih resursa u svrhu kriminalnih i političkih ciljeva u prošlosti - rekao je Leković.
On je kazao da je "očigledno da je bivši režim sistematski i organizovano sarađivao sa pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa, koristeći ih za obavljanje prljavih poslova, dok im je zauzvrat omogućavao pristup državnim dokumentima i pružao zaštitu od gonjenja".
- Izdavanje ličnih karata, pasoša i dozvola za oružje osobama sa ozbiljnim kriminalnim dosijeima ukazuje na duboko ukorijenjene veze između državnih struktura i organizovanog kriminala u periodu vladavine prethodne vlasti. Upravo na ovim temeljima gradio se sistem koji je vladao narednih 30 godina.
Posebno je važno da se danas jasno utvrdi ko je sve u prošlosti imao pristup i posjedovao crnogorska lična dokumenta, ko je ta dokumenta izdavao i po čijem nalogu, kako bi se javnosti otkrio puni obim političko-kriminalnih veza koje su godinama destabilizovale institucije države - &nbsp;naveo je poslanik Demokrata.
Leković smatra da je transparentnost u ovom procesu ključna, ne samo za pravdu, već i za obnovu povjerenja građana u sistem.
- Javnost ima pravo da zna istinu o tome kako su se institucije Crne Gore koristile za potrebe kriminalnih klanova i političkih moćnika. Zahtjev je zvanično dostavljen ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, pri čemu pozivamo nadležne organe da bez odlaganja rasvijetle sve okolnosti pod kojima su ova i eventualno druga lica bliska organizovanom kriminalu dobijala crnogorska dokumenta. Borba za pravnu državu i obračun sa nasljeđem bivšeg režima mora se voditi do kraja, bez kalkulacija i selektivne pravde - izjavio je Leković.

Leković uputio zvaničan zahtjev MUP-u koji se odnosi na pripadnike Zemunskog klana

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je rok za podnošenje zahtjeva za produženje privremene zaštite licima iz Ukrajine produžen do 4. aprila. 
- Apelujemo na sva lica iz Ukrajine čija je isprava stranca pod privremenom zaštitom istekla 11. marta 2025. godine, a koja imaju namjeru da i dalje borave u Crnoj Gori po osnovu privremene zaštite, da do 4. aprila 2025. godine, podnesu zahtjev za produženje privremene zaštite i preuzmu novu ispravu, kako bi nesmetano ostvarila boravak u Crnoj Gori i kako bi mogla da ostvaruju prava iz domena privremene zaštite, jer u suprotnom njihov boravak u Crnoj Gori će se smatrati nezakonitim - saopšteno je iz MUP-a.
IZ MUP-a poručuju da će, iz humanitarnih razloga, tokom novoodređenog roka za podnošenje zahtjeva za produženje privremene zaštite, omogućiti boravak u Crnoj Gori licima iz Ukrajine čija je prethodna isprava stranca pod privremenom zaštitom istekla 11. marta 2025. godine i uputiti zahtjev Ministarstvu zdravlja da se, u nazančenom roku, ovim licima omogući nesmetano pružanje zdravstvenih usluga.
- Naglašavamo važnost blagovremenog podnošenja zahtjeva za produženje privremene zaštite za lica iz Ukrajine koja namjeravaju da produže svoj status stranca pod privremenom zaštitom, kao jedinog zakonitog načina za regulisanje boravka u Crnoj Gori i za ostvarivanje prava koja prističu iz tog statusa - poručuju iz MUP-a.

Zahtjevi za produženje privremene zaštite osobama iz Ukrajine mogu se podnijeti do 4. aprila

Dio profesora Gimnazije "Slobodan Škerović" podnio je zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv profesora matimatike Mata Kankaraša zbog njegovog gostovanja na Televiziji E, 17. januara, kada je govorio o dvije teme – protestu ,,Kamo śutra“ i slučaju profesora Radomana Čečovića u Gimnaziji, koji je prije tri godine slao neprimjerene poruke bivšoj učenici.
Uprava škole sa profesorom Kankarašem i podnosiocima zahtjeva ima raspravu na tu temu, ali prema informacijama našeg portala, danas neće odlučivati po toj inicijativi.
Profesor Kankaraš je za Portal ETV kazao da su se neke njegove kolege uvrijedile zbog vrednosnog suda iznijetog u emisiji "Na kraju dana", te da ne zna ko su podnosioci zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka protiv njega.
Kankaraš je krajem januara najavio tužbu protiv jednog kolege od kojeg je, kako kaže, nakon gostovanja na Televiziji E, preko mejlova pretrpio uvrede, klevete i gotovo govor mržnje. Nepuna dva mjeseca kasnije, Kankaraš se susrijeće sa novim pritiskom zbog javno iznešenog stava.
- Neke kolege su se uvrijedile na ono što sam u emisiji na TV E iznio kao vrednosni sud. Nikog nisam lično spomenuo, osim samog profesora oko koga je bila sva fama. Oni su se pronašli u tome što sam rekao i predali zahtjev za disciplinski postupak. Šta će od toga da bude zavisi od novog direktora Zorana Pejovića - kazao nam je Kankaraš.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkankaras-ocekivano-i-moralno-da-profesori-daju-podrsku-studentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje o mogućoj umiješanosti bivše direktorice Gimnazije Biljane Vučurović u ovo pitanje, Kankaraš navodi da sumnja u njenu neposrednu povezanost sa zahtjevom, ali da nema dokaze koji bi to mogli da potvrde.
Očekuje da u raspravi sazna više detalja, pored ostalog i ko su potpisnici zahtjeva.
- Danas će biti samo rasprva na nivou uprave, mene i ne znam hoće li prisustvovati podnosioci prijave. Neće biti nikakve odluke - kazao je Kankaraš.
Ključne stvari koje je Kankraraš iznio gostujući na TV E je da podržava protest organizovan zbog seksualnog uznemiravanja bivše učenice podgoričke Gimnazije Sare Vujisić kojoj je profesor književnosti Radoman Čečović slao neprimjerene poruke, te da bi volio da crnogorski prosvjetari u što većem broju javno podrže okupljanje koje ima moralnu poentu.
- Rekao sam da je normalan čin da podnesu ostavke oni koji su bili zaduženi za bezbjednosni sektor - kazao je ranije Kankaraš.
Što se tiče profesora Čečovića, izjasnio se da je učinio prekršaj za koji nema opravdanja.
- Ipak, naglasio sam da se uništenjem njega kao pojedinca pravda ne može postići. Prokomentarisao sam da je otkaz Biljani Vučurović očekivano i već dugo najavljivano razrješenje čitave ove afere, te da ona nije pokazala sposobnost da upravlja situacijom. Reakcija joj je bila infantilna jer je sve na sebe fiksirala i da je time sama sebi iskopala jamu. Na pitanje o profesorima koji su aplaudirali tokom pres konferencije rekao sam da je riječ o poltronskom činu te da je poltronerija endemska pojava svakog sistema - naveo je profesor Kankaraš.

Tamara Klikovac

Atak na slobodu govora: Dio profesora podgoričke Gimnazije traži disciplinski protiv Mata Kankaraša

Predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću poslanici parlamentarne većine podnijeli su zahtjev za vanredno zasijedanje Skupštine 20. februara. U zahtjevu se navodi predlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas.
- Kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugh slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao „Crne trojke", a za koje su se u javnosti pojavijivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomisjenika tadašnje vlasti - navodi se u zahtjevu.
Podsjetimo, Mandić je ranije saopštio da će odbor voditi Vladimir Dobričanin.
Iz opozciije su mu poručivali da neće on određivati ko će biti članovi anketnog odbora, te da, ako se opozicija ne usaglasi, tog odbora neće ni biti.

Većina traži vanrednu sjednicu Skupštine povodom formiranja Anketnog odbora

Ovlašćeni predstavnici pet od šest sindikalnih organizacija u RTS-u danas su predsjedniku Upravnog odbora RTS-a Branislavu Klaščeku i generalnom direktoru Draganu Bujoševiću podnijeli zahtjev za razrešenje v.d. glavnog i odgovornog urednika Nenada Lj. Stefanovića i Uredničkog kolegijuma Informativnog programa, očekujući da bude ispunjen do 5. februara.
- Mi, dolje potpisani ovlašćeni predstavnici sindikata u RTS, podnosimo zahtjev za razrješenje v.d. glavnog i odgovornog urednika Nenada Lj. Stefanovića i uredničkog kolegijuma Informativnog programa zbog nepostupanja po Zakonu o javnim medijskim servisima i Zakonu o javnom informisanju i medijima, član 5, stav 2, koji zahtijeva da RTS blagovremeno, objektivno i nepristrasno izvještava, kao i članova 7. i 10 - navedeno je u zahtjevu.
Ističu da RTS u kontinuitetu, sa kulminacijom u posljednjem periodu, ne poštuje zakone, što za posljedicu ima podjelu u društvu i dovodi zaposlene u neposrednu opasnost.
- Ovaj zahtjev ne treba shvatiti kao uticaj na uređivačku politiku, veću u cilju zaštite objektivnog informisanja javnosti, zaposlenih u RTS-u i imovine RTS-a. Ispunjenje ovog zahtjeva očekujemo najkasnije do 5. februara 2025. godine - navodi se u zahtjevu.
Inače, iza ovih zahtjeva stoje: Samostalna sindikalna organizacija RTS, Nezavisni strukovni sindikat RTS i filmskih radnika, Sindikat Sloga RTS, Sindikat RTS Nezavisnost, ASNS Sindikat radnika produkcije i tehnike zaposlenih u JMU RTS i Sindikat muzičkih umjetnika.

Sindikati u RTS podnijeli zahtjev za razrješenje glavnog i odgovornog urednika i Uredničkog kolegijuma

Parlamentarna većina juče je uputila prijedlog predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, čiji je i on potpisnik, da se sjutrašnja sjednica na kojoj je ponovo trebalo da se glasa o prijedlogu zakona o razvojnoj banci Crne Gore (RBCG) odloži za 30. septembar, kako bi se izbjeglo da se rasprava koristi za izborni marketing ususret lokalnim izborima u Gusinju, Podgorici i Kotoru.
Predsjednik države Jakov Milatović vratio je 23. avgusta parlamentu na ponovno odlučivanje zakon o razvojnoj banci, koji je Skupština usvojila 17. avgusta. Nakon toga je Mandić zakazao za 12. septembar vanrednu sjednicu parlamenta na kojoj je trebalo da poslanici ponovo odlučuju o ovom zakonskom rješenju.
- Imajući u vidu raspravu u Skupštini koja je održana 9. septembra, a koja je pokazala da pojedini poslanički klubovi umjesto smislenih diskusija vode izbornu kampanju, često zaobilazeći temu koja je predmet dnevnog reda, smatramo da je neophodno odložiti ponovno glasanje o prijedlogu Zakona o RBCG. Uvažavajući značaj reformi u oblasti ekonomske politike i potrebu za osnivanjem RBCG, smatramo da bi održavanje sjednice u trenutnoj političkoj atmosferi samo poslužilo neodgovornim strukturama da kršenjem Poslovnika isceniraju incident u Skupštini, a sve u svrhu izbornog marketinga – navodi se u prijedlogu poslanika, uz napomenu da očekuju da će 30. septembra uslovi za glasanje biti redovni.
Lokalni izbori u Gusinju zakazani su za nedjelju, u Podgorici i Kotoru za 29. septembar, a u Budvi za 17. novembar.
U dopisu Mandiću najavljuju da predloženi zakon neće biti povučen, već da će biti predmet razmatranju na kraju vanrednog zasijedanja. Time će, kako se navodi, obezbijediti da se u najboljoj mjeri ostvare strateški ciljevi ekonomske politike.
Formiranje RBCG izazvalo je dosta polemike u Parlamentu i javnosti, a iako je opozicija bila stava da je njeno formiranje opravdano, problematizovali su što prijedlog zakona nije prošao javnu raspravu niti je dobio mišljenje Evropske komisije.
<h2>Stav CBCG&nbsp;</h2>
 
Centralna banka (CBCG) kako se navodi u mišljenju, podržava osnivanje RBCG, navodeći da će podsticati razvoj biznisa osiguranjem razvojnih i infrastrukturnih projekata, te osigurati izvoz od netržišnih rizika. Ipak, s druge strane, problematizuje više pitanja, među kojima su djelatnosti koje obavljaju i komercijalne banke. Poslanici prije prvog glasanja o ovom zakonu nijesu imali informaciju o stavu CBCG.
CBCG je ocijenila da bi RBCG, na način predviđen ovim zakonskim tekstom, bila u povlašćenom položaju što bi moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora. Problematizovano je pitanje uzimanja depozita, platnog prometa te načina izbora rukovodstva RBCG. Deponentni ne bi bili zaštićeni na način na koji su zaštićeni kod komercijalnih banaka, a ocijenjeno je i da bi to što će RBCG imati veću aktivu od šest banaka i osnivački kapital iznad ukupnog kapitala osam banaka, moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora i likvidnost banaka.
CBCG je ocijenila da bi trebalo da bude uključena u imenovanje članova organa RBCG, dodajući da bi njihovo djelovanje kroz stručan i profesionalan pristup u cilju procjene ispunjenosti uslova bilo od presudnog značaja za zaštitu svih povjerilaca i deponenata, kao i državnog budžeta. Osim toga, ukazali su da je potrebno pribaviti mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
Da Fond za zaštitu depozita (FZD) ne bi garantovao za položene depozite građana, Pobjedi je ranije potvrdio direktor Vojin Vlahović. U mišljenju CBCG se postavlja pitanje da li bi deponenti, koji nijesu dovoljno informisani, mogli razlikovati RBCG od drugih banaka, imajući u vidu da će ih motivisati veće kamatne stope te da li bi bili svjesni da za njihove depozite neće garantovati FZD.
Vlahović je Pobjedi kazao da predloženim zakonskim rješenjem nije jasno definisano da li se planiraju depoziti fizičkih ili pravnih lica ili državnih organa i drugih subjekata.
-Pored toga, članom 4 Prijedloga zakona predviđeno je da država jemči za obaveze RBCG, osim za depozite, dok je članom 9 stav 5 Prijedloga zakona propisano da primanje, raspolaganje i zaštitu depozita propisuje Vlada Crne Gore, iako je to materija koju treba regulisati zakonom. Dakle, prema odredbama predloženog zakona, RBCG ne bi bila dio uspostavljenog sistema zaštite depozita, niti bi Fond za zaštitu depozita garantovao za položene depozite - kazao je ranije Vlahović Pobjedi.
<h2>Nedostatak kontrole&nbsp;</h2>
 
Da je problem to što se RBCG poistovjećuje sa komercijalnim bankama, te što je isključena iz sistema kontrole bankarskog sistema, ukazao je i predsjednik Jakov Milatović koji je odbio da potpiše ukaz o ovom zakonu koji su izglasala 44 poslanika. I on je stava da je neophodno mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
- Mišljenja sam da se u ovako definisanom modelu postavlja pitanje sigurnosti i zaštite prava deponenata. Nadalje, Zakon nedovoljno jasno definiše i druga važna pitanja, kao što su javnost rada RBCG, uloga CBCG u kontroli njenog poslovanja i izvještavanja, kao i u imenovanju članova organa upravljanja ovom institucijom. Napominjem da nedovoljan stepen kontrole CBCG, kao regulatora, nad radom RBCG ne doprinosi transparentnosti niti usklađenosti sa domaćim i evropskim propisima. Ovako definisan način poslovanja, može dovesti u pitanje finansijsku stabilnost i efikasnost ove institucije. Zbog svega navedenog, vraćam zakon na ponovno odlučivanje i apelujem na Skupštinu Crne Gore da pažljivo razmotri predloženo rješenje kako bi jedna važna institucija, kao što je RBCG, bila utemeljena na zakonu koji je donijet na transparentan način i usaglašen sa najboljim evropskim praksama – zaključuje se u Milatovićem obrazloženju.

Sumnjaju da će opozicija iscenirati incident, zarad izbornog marketinga

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: zahtjev