Rješenjem o protjerivanju policija je državljaninu Jermenije A.M. (35) &nbsp;izrekla zabranu ulaska u Crnu Goru u trajanju od 20 godina.
- Službenici Sektora granične policije su 13. decembra 2024. godine, nakon izdržane kazne zatvora zbog počinjenih krivičnih djela kriminalno udruživanje i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, državljaninu Republike Jermenije A.M. (35) ograničila slobodu kretanja smještajem u Prihvatilište za strance. Nakon sprovedenih pripremnih mjera i radnji, A.M. (35) je juče, od strane službenika granične policije prinudno udaljen do graničnog prelaza Aerodrom Podgorica radi protjerivanja sa teritorije Crne Gore - saopšteno je iz policije.
Oni su podsjetili da je A.M. bio uhapšen u akciji Uprave policije u Budvi u oktobru 2023. godine kada su u vozilu kod drugoosumnjičenog A.M. (32) pronađene dvije silikonske maske, dva pištolja marke „Glock“, sa po 19 komada municije u okvirima i jedan automatski pištolj marke „Škorpion“ sa 17 komada municije u okviru.
- Tada su slobode lišeni pomenuti A.M. (35) i P.X. (26) iz Republike Albanije zbog sumnje da su izvršili krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok se P.X. teretio i za krivično djelo falsifikovanje isprave - naveli su u policiji.
Službenici Uprave policije će, poručuju, preduzeti zakonom propisane mjere i radnje prema stranim članovima kriminalnih grupa na način što će istima na ovakav ili restriktivniji način onemogućiti sprovođenje kriminalnih aktivnosti na teritoriji Crne Gore, sa jasnom porukom da Crna Gora neće biti sigurna oaza kriminalnim strukturama, već bezbjedna destinacija za svoje građane i turiste koji borave ili prolaze kroz našu državu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Državljaninu Jermenije 20 godina zabranjen ulazak u Crnu Goru

Rješenjem Uprave policije dr Hadži-Bojan Marjanović, ljekar iz Niša, targetiran je kao ,,prijetnja za nacionalnu bezbjednost“ i označen kao ,,saradnik organizovanih krimininalnih grupa“ pa mu je 19. juna izrečena jednogodišnja zabrana ulaska u Crnu Goru – navodi se u dokumentaciji Uprave policije kojom raspolaže Portal ETV.
U policijskom aktu koji potpisuje direktor Uprave policije Zoran Brđanin, nijesu navedeni podaci kojima se potvrđuju teške optužbe, već je samo napomenuto da su te informacije označene stepenom tajnosti ,,Interno“.
Na osnovu policijskog dokumenta, izvjesno je da je ljekar iz Niša naprasno upisan u ,,evidenciju Uprave policije koja obuhvata strance, za koje raspoloživi podaci ukazuju da ta strana lica sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama, ekstremnim i radikalnim grupama koje djeluju u Crnoj Gori“!
<h2>,,Kobna greška“ ljekara iz Niša</h2>
U serijalu istraživačkih tekstova Portal ETV je pisao da je dr Hadži Marjanović - koji je, skupa sa ljekarkom Vesnom Mitić Lakušić i ljekarom Vasilijem Markovićem, redovno pratio zdravstveno stanje pritvorenog Milivoja Katnića - naprasno postao meta Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) kada se 13. juna nije pojavio na razgovoru u policijskim prostorijama.
Prema saznanjima Portala ETV, policijski službenik SPO (identitet poznat redakciji) nije htio da prihvati obrazloženje dr Hadži Marjanovića da se, zbog ljekarskog tretmana povrijeđenog ramena, već nekoliko dana nalazio u Nišu, i da nije u mogućnosti, sve do završetka primarne terapije, dođe u Podgoricu.
Očito da dr Hadži-Bojan Marjanović nije slutio da će ga odluka da se, zbog izuzetno teškog zdravstvenog stanja, Milivoje Katnić uputi na operaciju, dovesti u vrlo nezgodnu poziciju – da se nađe na spisku osoba koje predstavljaju opasnost po unutrašnju bezbjednost Crne Gore!
,,Odlukom da sam saradnik u organizovanom kriminalu, etiketiran sam kao kriminalac i učinjena mi je velika moralna lična i materijalna šteta, povrijeđen je moj duševni i psihički integritet, pravo na čast i ugled u porodici, društvu i u stručnim krugovima, pravo na kretanje. Doveden je u pitanje moj opstanak kao čovjeka i ljekara, kao i budućnost moje četvoro djece“, piše dr Hadži Marjanović u žalbi na Rješenje Uprave policije koja je predata Ambasadi Crne Gore u Beogradu.
<h2>Da li iko čita žalbe?&nbsp;</h2>
Prema tumačenju ljekara iz Niša, ,,glavni uzrok čitave priče“ je - telefonski poziv koji je dobio 12. juna oko 15 sati sa broja 067 185 ***, kada ga je službenik SPO pozvao na razgovor „u vezi sa zdravstvenim stanjem pritvorenika Milivoja Katnića“.
Kako je pisao Portal ETV, dr Hadži Marjanović je nekoliko dana prije nego što će dobiti poziv iz SPO, nakon slučajnog pada u Podgorici, teže povrijedio rame i poslije tretmana u Kliničkom centru Crne Gore transportovan je za Niš na dalje liječenje.
No, policajci i sam vrh SPO očito nijesu povjerovali u verziju priče poznatog niškog ljekara-primarijusa, specijaliste opšte hirurgije i subspecijaliste urgentne hirurgije. Nijesu pomogle ni informacije dr Hadži Marjanovića da je ljekar sa dugogodišnjom, zavidnom biografijom, da je bio godinama na upravljačkim pozicijama Urgentnog centra u Nišu...
Nijesu pripadnici SPO željeli da saslušaju ni podatke da je, nakon svih bezbjednosnih provjera, još od 13. jula 2022. godine radno angažovan, po ugovoru o djelu, na poslovima zatvorskog ljekara u UIKS-u, te da za dvije godine nije bilo nikakvih primjedbi, „već samo pohvala za vrijedan rad sa pacijentima“.
„Službeniku SPO sam izričito naglasio da ću, nakon poboljšanja zdravstvenog stanja, doći u Specijalno odjeljenje policije da bih dao pojašnjenje i izjavu o zdravstvenom stanju“, kaže dr Hadži Marjanović, ali naglašava da niko nije želio da čuje njegove riječi.
Očito je tretman pritvorenika Milivoja Katnića bio motiv da se primarijus dr Hadži Bojan Marjanović proglasi - ne samo za personu non grata - već i za opasnog čovjeka, saradnika kriminalnih grupa.&nbsp;
<h2>,,Operacija SPO“ nakon operacije</h2>
U žalbi na rješenje Uprave policije koju je predao Ambasadi Crne Gore u Beogradu, dr Hadži Marjanović detaljno opisuje postupanja u liječenju pritvorenog bivšeg glavnog specijalnog tužioca. &nbsp;
Navodi da su svi ljekari uzeli učešće u liječenju i dravstvenog stanja i da je od prvog dana boravka Milivoja Katnića u Spužu u njegov zdravstveni karton upisano da je pored brojnih problema - srčanih smetnji, hemoridalne bolesti, bolesti pluća - preživio i plućnu emboliju, o čemu postoji medicinska dokumentacija.
Dr Hadži Marjanović navodi da „su se stvari značajno promijenile“, a zdravstveno stanje Katnića značajno pogoršalo, nakon što je osim štrajka glađu započeo i štrajk žeću.
„Pri tom, pritvorenik je uporno odbijao naše preglede (mjerenje pritiska, pulsa, tjelesne težine, temperature, pregled pluća i srca slušalicama ili EKG aparatom), odbijao je da se pošalje u KCCG na pregled i terapiju, nije prihvatao infuzionu terapiju. Pozivao sa na Malteški protokol u kome je opisano pravo pritvorenika da svojim tijelom pokuša da postigne određene ciljeve, čak i u situaciji pada vitalnih parametara uz očuvanu svijest. Pritvorenik je bio pod stalnim video i zdravstvenim nadzorom dok su smjene nas troje ljekara radili po 12 sati naizmjenično“, napisao je ljekar iz Niša u žalbi na Rješenje Uprave policije. &nbsp;
Potom dr Hadži Marjanović objašnjava da se pojavio hirurški problem, o čemu postoji njegov zvaničan izvještaj. Nakon Konzilijarnog pregleda zatvorskih ljekara, predložena je hitna operacija po striktno medicinskim indikacijama, &nbsp;„zbog mogućeg razvoja stanja koje bi u ovoj situaciji bilo fatalno“. Mišljenje ljekara iz UIKS-a potvrdio je i hirurški konzilijum KCCG, pa je Katnić &nbsp;operisan po hitnom postupku.
<h2>Kobni izbor</h2>
„U izboru zdravstvene ustanove gdje će se ta procedura obaviti po pravilniku UIKS-a ne učestvuju ljekari iz UIKS –a, već je to bila stvar izbora pritvorenika“, objasnio je primarijus Hadži Marjanović.
Od tog momenta, piše u žalbi ljekara, „nastaje pakao birokratskog lavirinta“: njemu su javili da ne smije nogom da kroči na crnogorsku teritoriju! Uzalud je, kaže, pisao višem i Specijalnom državnom tužilaštvu, direktoru i zamjeniku direktora Uprave policije, šefu granične policije i mnogim drugim instancama pitajući za savjet kako da postupi...
„Ukoliko je stručan i posvećen rad greška i sagledavanje svakog čovjeka, bilo koje boje kože, rase, vjerske ili druge pripadnosti, pa bio on kriminalac ili ne, ako je humanost i poštovanje Hipokratove zakletva - put u organizovan kriminal kako sam etiketiran, onda prihvatam krivicu! Ali, ukoliko Crna Gora teži ka Evropskim vrijednostima i vladavini prava, mišljenja sam da je ova mjera posljedica nemara, jednostranosti i neodgovornosti nekih državnih službenika u donošenju ishitrenih i vrlo štetnih odluka i zaključaka - štetnih kako po mene kao pojedinca, tako i po službene organe Crne Gore - jer ostavlja vrlo ružnu sliku. Ovo etiketiranje mene kao saradnika organizovanog krinimala, kako piše u Rešenju UP, predstavlja zakonom kažnjivu i neosnovanu klevetu“, piše u žalbi dr Hadži Marjanović. &nbsp;
<h2>Povreda integriteta ličnosti</h2>
Ističe na kraju da je Rješenjem UP povrijeđen njegov duševni i psihički integritet, te zdravstveno stanje o čemu posjeduje kardiološku dokumentaciju.
„Povrijeđeno mi je pravo na čast i ugled u porodici, društvu i u stručnim krugovima, osporeno mi je i ograničeno pravo na kretanje. Doveden je u pitanje moj opstanak kao čovjeka i ljekara koji i dan danas radi i pomaže ljudima. Dovedena je u pitanje i budućnost moje četvoro dece, ugrožena je čast i ugled moga imena i mog prezimena, ugled čoveka koji je radio preko 40 godina bez mrlje u svojoj karijeri i životu... Učinjena mi je i velika ljudska, moralna, stručna i materijalna šteta“, upozorava primarijus dr Hadži Bojan Marjanović.
Zato je na kraju žalbe inistirao da se, što je prije moguće, poništi mjera zabrane ulaska u Crnu Goru ,,jer je neopravdana, bez pravih i istinitih informacija, bez postojanja materijalnih dokaza“.
„Voljan sam da dođem, ukoliko to bude dozvoljeno, u Crnu Goru, u Specijalno policijsko odeljenje da dam pojašnjenje na sva pitanja u vezi terapije i praćenja zdravstvenog stanja pritvorenika Katnić Milivoja. Neka pobedi istina i pravda“, zaključuje na kraju dopisa upućenog na adresu Ministasrtva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
Međutim, da bi istina i pravda pobijedile, čemu se nada ljekar iz Niša, neophodno je da vrh Uprave policije, ali prvenstveno i rukodstvo Specijalnog policijskog odjeljenja, odgovore na pitanja koja se javljaju nakon objelodanjivanja dokumenata o zabrani ulaska u Crnu Goru dr Hadži Marjanoviću. Prije svega na ključno - ko je, na osnovu kojih podataka i informacija, ljekara proglasio saradnikom organizovanih kriminalnih grupa? Ali i na ono koje neminovno slijedi: ko će preuzeti odgovornost kada se ispostavi da su optužbe neutemeljene a ljudska prava uglednog ljekara iz Srbije brutalno pogažena – samo zato što je pružao medicinsku zaštitu Milivoju Katniću u skladu sa etikom svoje profesije?

Draško Đuranović

500x500

Hadži Marjanović: Etiketiran sam kao kriminalac, učinjena mi je velika moralna lična i materijalna šteta

Primarijus dr Hadži-Bojan Marjanović, kojem je zabranjen ulazak u Crnu Goru nakon što se 13. juna nije javio na razgovor u prostorije Specijalnog policijskog odjeljenja, uložio je prigovor u Ambasadi Crne Gore u Beogradu - objasnio je u mejlu nakon jučerašnje objave teksta ,,Na udaru doktori koji nijesu zaključili 'da je Katnić vješt sa oružjem i sklon nasilju'“ .
<h2>Žalba na rješenje o zabrani</h2>
,,Na rješenje o mjeri zabrane mog ulaska u Crnu Goru, do koga sam došao nakon 2 meseca od 20.06. sve do 05.08.2024. uložio sam prigovor u zakonskom roku po zakonskoj proceduri Ambasadi Crne Gore u Beogradu. Moram reći da su ljudi u ambasadi bili izuzetno ljubazni i dali su mi prave instrukcije o daljnjim pravnim koracima. Sve pohvale“, informisao je dr Hadži Marjanović.
Istovremeno, ljekar iz Niša je uputio, kako je napomenuo, ,,male korekcije“ o njegovoj biografiji koja je navedena u tekstu Portala ETV.
Naglasio je da je specijalista opšte hirurgije i subspecijalista Urgentne hirurgije i da je bio rukovodilac Urgentnog, a ne Kliničkog centra u Nišu. Za rad u Istražnom zatvoru u Spužu angažovao ga je menadžment Kliničkog centra u Podgorici a ne uprava UIKS-a kako je navedeno u jučerašnjem tekstu.
<h2>Progon ljekara</h2>
Kako je Portal ETV u dva istraživačka teksta otkrio, specijalni tužilac Miloš Šoškić i šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković sproveli su nekoliko akcija protiv ljekara koji su ordinirali u Istražnom zatvoru u Spužu, kako bi iz okruženja Milivoja Katnića uklonili doktore čiji su nalazi bili pozitivni po bišeg GST i koji su mogli da posluže kao osnova za ukidanje pritvora.&nbsp;
Na kraju, najveći ceh je platio upravo ljekar iz Niša. Dr Hadži Bojanu Marjanoviću je zabranjen ulazak u Crnu Goru, nakon što se nije 13. juna pojavio na razgovor u prostorijama SPO. Iz nekog nepoznatog razloga istražitelji SPO nijesu htjeli da povjeruju da je ključni razlog njegovog nedolaska - medicinski tretman u Nišu, nakon što mu je slomljeno rame 8. juna u Podgorici i kada je zbrinut u Kliničkom centru.
<h2>Kršenje Zakona o strancima?</h2>
Kako je u mejlu napomenuo ljekar iz Niša, on je u skladu sa Zakonom o strancima u zakonskom roku (osam dana) uložio ,,najbližem diplomatskom predstavništvu“ (Ambasada Crne Gore u Beogradu) na policijsko rješenje o zabrani ulaska.
Iz crnogorske policije ignorišu upite Portala ETV, pa nije jasno po kojem je osnovu dr Hadži-Bojanu Marjanoviću zabranjen ulazak u Crnu Goru. Prema zakonu, devet je razloga da se strancu zabrani ulazak na crnogorsku teritoriju i većina ih je – čak sedam stavova člana 8 Zakona o strancima – administrativne prirode, odnosno tiče se ispravnosti ličnih isprava.&nbsp;
Međutim, tačka 9 otvara mogućnost da je, upravo po zahtjevu SPO i SDT, ljekaru iz Niša zabranjen ulazak u Crnu Goru prevashodno iz političkih razloga – ,,ako to zahtijevaju razlozi nacionalne, odnosno unutrašnje bezbjednosti ili javnog zdravlja“.
No, za sada nema zvaničnog izjašnjenja iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore o razlozima zabrane ulaska dr Hadži-Bojana Marjanovića.
<h2>,,Zavjera ćutanja“</h2>
Kako je Portal ETV ranije izvijestio, uprava UIKS-a obavijestila je 20. juna dr Hadži Marjanovića da mu je zabranjen ulazak u Crnu Goru, ali nije mu proslijeđeno Rješenje crnogorske policije.
Čak i kada je dolazio do graničnog prelaza Božaj, dr Hadži-Bojanu Marjanoviću je šef granične ispostave samo uručio izjavu, ali ne i rješenje o zabrani ulaska.
Sve je to bio povod da se niški ljekar zvanično, žalbom, obrati Ombudsmanu za ljudska prava Siniši Bjekoviću, tvrdeći da su mu porijeđena garnatovana ljudska prava. Iz kancelarije Ombudsmana je Portalu ETV potvrđeno da su dobili predstavku dr Hadži Marjanovića ali o predmetu nijesu željeli da komuniciraju, što je redovna procedura.&nbsp;
Kako je Portal ETV već objavio, 13. juna su na razgovoru u SPO, osim Haži Bojana Marjanovića, pozvan i dr Vasilije Marković, ljekar iz Podgorice sa dugogodišnjim iskustvom pregleda pacijenata u Istražnom zatvoru u Spužu, kao i ljekarka Vesna Lakušić.
Od njih dvoje nije bilo moguće dobiti izjavu, pa Portal ETV nije mogao potvrditi informaciju da su ljekaru Markoviću pripadnici SPO zatražili a onda i obavili pregled mobilnog telefona. Prema informacijama naše redakcije, ljekar Vasiije Marković se nalazi na bolovanju i više ne sarađuje sa upravom Istražnog zatvora u Spužu.&nbsp;
<h2>(Zlo)upotreba profesije&nbsp;</h2>
,,Ima u dokumentaciji 50-60 nalaza i mišljenja, počev od psihijatrice Jelice Živković koja jasno navodi i opisuje moje psihičko stanje. Kod sudije za istragu ima i nalaz dr Nemanje Radojevića, stalnog sudskog vještaka, koji je dao po nalogu sudije Šćepanovića. Svi su ti nalazi, mišljenja eksperata vrlo pozitivni“, ističe Katnić u pismu iz pritvora u koje je Portal ETV imao uvid.
Bivši glavni specijalni tužilac ističe nekorektno postupanje jedne ljekarke koja je, kako tvrdi Katnić, ,,zavrbovana“.
,,Ona me je pitala - bolujem li od homicida?! Takvo pitanje ni jedan doktor psihijatar nije nikada pitao bilo kojeg pacijenta“, piše Katnić, tvrdeći da je sve to ljekarka uradila pod pritiskom SPO i SDT.&nbsp;
Pokazalo da je Katnić dobro procijenio: mišljenje jedne ljekarke poslužilo je specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću da zatraži od sudija Vrhovnog suda produženje pritvora i za bivšeg glavnog specijalnog tužioca, ali i za nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.&nbsp;
U ,,Predlogu za produženje pritvora okrivljenom Zoranu Lazoviću i okrivljenom Milivoju Katniću“, tužilac Šoškić zaista se pozivao na Katnićevu navodnu sklonost ka nasilju, pa čak i opasnosti od nasrtaja na život ljudi, čak se specijalni tužilac zabrinuo za svoj i život ministra unutrašnjih poslova?!
Tako je Milivoje Katnić postao, po mišljenju specijalnog tužioca, ,,homicidan“ do te mjere da bi izlazak iz pritvora mogao da znači i početak serije likvidacija koje bi on mogao da izvrši!
Iako djeluje kao klasična tužilačka ,,namještaljka“ - Vrhovni sud Crne Gore je glatko usvojio mišljenje iz Specijalnog državnog tužilaštva, raspravljajući o dokumentu SDT koji broji 141 stranicu – nepuna tri dana.
Na kraju, Vijeće Vrhovnog suda kojim je predsjedavala sudija Vesna Vučković, osim što je donijelo odluku doslovce prepisujući stavove iz prijedloga Specijalnog državnog tužilaštva u kojima se falsifikuje nalaz ljekara (!) ali i dio stavova SDT u kom se, potpuno pogrešno, uz netačan prevod, citiraju odluke Evropskog suda za ljudska prava?!&nbsp;
(Sjutra: Kako su sudije Vrhovnog suda zločin iz avgusta 2020. prebacile u januar 2021. godine?!)

Hadži-Bojan Marjanović: Uložio sam prigovor na rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru

Nakon što se 13. juna nije odazvao pozivu Specijalnog policijskog odjeljenja da objasni zbog čega je preporučio da pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić treba da se podvrgne hirurškoj intervenciji, dr Hadži Bojan Marjanović, ljekar iz Niša koji je bio angažovan u Istražnom zatvoru u Spužu, pretrpio je sankcije svojstvene diktatorskim režimima – zabranjen mu je ulazak u Crnu Goru.
Specijalista urgentne medicine, koji još od jula 2022. godine obavlja preglede i dijagnostikovanje bolesti pritvorenika u Istražnom zatvoru, potvrdio je u kratkom razgovoru za ETV da mu je naprasno uskraćen boravak u Crnoj Gori i da, za sada, ne zna zvanične razloge tog drakonskog poteza.
<h2>Kad SPO pozove...</h2>
,,Iz Specijalnog policijskog odeljenja su 13. juna pozvali sve nas iz zdravstvene službe koji radimo u UIKS-u. Nažalost, ja nisam bio prisutan u Crnoj Gori, jer sam slomio rame 8. juna, da bih sledećeg dana, nakon što je urađena, vrlo brzo i efikasno, dijagnostika u Kliničkom centru Crne Gore, bio prevezen za Niš. Bio sam, dakle, u Nišu tog 13. juna kada je meni stigao telefonski poziv da se javim u Specijalno odjeljenje. Službeniku SPO sam rekao da ne mogu da dođem na razgovor i davanje izjave zato što sam odsutan... Onda su mi, 20. juna, iz UIKS-a saopštili da je stigla mera zabrane ulaska u Crnu Goru na moje ime“, kazao je novinarima Televizije E.
Kako mu do razgovora nije uručeno rješenje, dr Hadži Marjanović nema zvaničnu potvrdu da je zabranom ulaska u Crnu Goru kažnjen zbog neodazivanja na poziv iz Specijalnog policijskog odjeljenja.
,,Još nisam uspeo da dobijem to rešenje iz crnogorskog MUP-a. Ne znam zbog čega se to i šta se to zapravo desilo, da li je vezano za slučaj Milivoja Katnića ili je vezano za nešto drugo... Ali, znam da drugih problema nije bilo ili da ja nisam imao nikakvih drugih problema“, istakao je Hadži Bojan Marjanović u telefonskom razgovoru.
<h2>Zabrana postoji, ali zbog čega?</h2>
Naveo je da je, u drugoj polovini juna, već bio na crnogorskom graničnom prijelazu Božaj, da su ga samo obavijestili da ne može u Crnu Goru, ali da nije dobio rješenje kojim mu je određena mjera zabrane.
Sa dr Hadži Marjanovićem smo razgovarali u srijedu 7. avgusta. Obećao je da će se, čim dobije rješenje iz crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), koje je navodno poslato poštom, javiti Portalu i Televiziji E. Od tada je nedostupan. Na brojne pozive nije odgovarao, a kasnije je blokirao naše pozive.
Da li je ljekaru iz Niša neko u međuvremenu zaprijetio da obustavi sve razgovore sa novinarima ili je dr Hadži Marjanović samostalno odlučio da naprasno zašuti, ekipa Portala ETV nije mogla da provjeri.
<h2>Žalba Hadži Marjanovića ombudsmanu Bjekoviću</h2>
Međutim, izvjesno je da je dr Hadži Bojan Marjanović zaključio da SPO i državni organi Crne Gore krše njegova prava, pa je krajem juna ombudsman za ljudska prava Siniša Bjeković dobio pisanu predstavku ljekara iz Niša.
Iz kancelarije ombudsmana, potvrdili su za Portal ETV da su dobili žalbu doktora iz Niša, ali nijesu željeli da otkriju što je suština žalbe. Nepoznato je da li se žalio na izrečenu zabranu ulaska u Crnu Goru ili je dr Hadži Marjanović imao pritužbe na ponašanje Specijalnog policijskog odjeljenja kojim rukovodi Predrag Šuković ili na naloge koje izdaje Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović.
Već ta informacija - da dr Hadži Marjanović smatra da su mu prekršena neka prava - otkriva da postoji politička pozadina postupanja prema ljekarima koji su pregledali Milivoja Katnića u Spužu.
Ali i tužilačko-policijski pritisak: po saznanjima Portala ETV, svi ljekari koji su pregledali Milivoja Katnića i predložili da bude upućen na ljekarsku interveneciju u kliniku ,,Moj lab“ bili su pod ,,posebnim tretmanom“ - osim što su pozvani da daju izjave, pregledani su im telefoni i listane poruke...
<h2>Zavjera ćutanja</h2>
Prema informacijama Portala ETV, 13. juna, poziv za razgovor u Specijalno policijsko odjeljenje, osim dr Hadži Marjanovića, dobili su i ljekar Vasilije Marković i ljekarka Vesna Lakušić.
Redakcija ETV bila je uporna u pokušajima da razgovara sa dvoje ljekara, ali sve je bilo uzalud: dr Marković je odbio da govori, dok je ljekarka Lakušić imala nešto drugačiju strategiju.
Tako je, nakon više poziva Portala ETV, u ponedjeljak 5. avgusta dr Lakušić poslala dvije kratke poruke – da joj ne radi zvučnik na telefonu, te da joj napišemo porukom što želimo i zbog čega smo je zvali.
Nakon što je novinarska ekipa ETV objasnila razloge poziva, sljedećeg dana smo dobili poruku da dr Vesna Lakušić ne želi da govori o bilo čemu što je vezano za ,,slučaj Milivoja Katnića“.
,,To morate zvanično da se obratite na mail direktora i pr... Pišite...“, bile su dvije posljednje poruke koje je ETV dobila od dr Vesne Lakušić.
I od tada – muk. Na pozive ETV više se nije javilo nijedno od troje ljekara kojima je zajedničko da su pregledali Milivoja Katnića u Istražnom zatvoru u Spužu.
<h2>Kad ljekari postanu ,,sumnjiva lica“...</h2>
O pritiscima SPO i SDT na ljekare koji su vodili računa o zdravstvenom stanju Milivoja Katnića i Veselina Veljovića detaljno su izvještavali crnogorski mediji.
,,Inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja saslušavali su 12. i 13. juna više sati izvršnu direktoricu privatne ordinacije ,,Moj Lab“ doktoricu Najdanu Gligorović-Barhanović u vezi sa liječenjem i intervencijom koju je u toj ustanovi prošlog petka imao bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić“, napisala je istraživačka novinarka Pobjede Marija Žižić.
Prema tim informacijama, inspektori Specijalnog policijskog tima kojim rukovodi Predrag Šuković, uzeli su iz klinike ,,Moj Lab“ medicinsku dokumentaciju Milivoja Katnića - da bi provjerili kako je ljekarski tretiran, iako unutar SPO ne postoji stručnjak koji bi obavio vještačenje?!
Sličan postupak je viđen i prilikom ,,ispitivanja“ ljekarskog postupanja u slučaju tretmana Veselina Veljovića, nekadašnjeg direktora Uprave policije koji je proveo duže od godine u pritvoru. Tako je Specijalno policijsko odjeljenje, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, osim ljekara koji su liječili Katnića, danima isljeđivalo i ljekare koji su bili zaduženi za liječenje Veljovića koji se, zbog teškog zdravstvenog stanja od 20. maja liječio u Kliničkom centru.
Zbog boravka Veljovića na Klinici za neurologiju izjave su dali direktor Kliničkog centra Aleksandar Radović i više ljekara...
<h2>Politički proces i politički pritvorenici</h2>
Informacije kojima Portal ETV raspolaže ukazuju da vrh SPO i SDT pokušava da svim sredstvima spriječi otkrivanje istine. Osnovni cilj Miloša Šoškića, specijalnog tužioca koji vodi predmet protiv Milivoja Katnića, je da bivšeg glavnog tužioca predstavi kao agresivnog čovjeka, ,,homicidnog, uz samoubičake namjere“, kako bi Katnić – sve do pokretanja sudskog postupka – bio u pritvorskoj jedinici.
Dokumentovane neistine, uz kršenje ljudskih prava, kao i nepoštovanje članova Zakona o krivičnom postupku koje je tužilac Šoškić počinio, uz ,,aminovanje“ glavnog specijalnog tužioca Novovića, a koje su zabilježene u Prijedlogu za produženje pritvora Milivoju Katniću, ukazuju da tužilačke akcije protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca poprimaju obilježja klasičnog političkog procesa koji je svojstven nedemokratskim državama i društvima.
I, kao u klasičnim političkim procesima, brojni svjedoci raznih oblika kršenja ili ignorisanja zakona postaju mete zastrašivanja, pa čak i progona.
To se dokumentuje i u zvaničnim spisima. Tako je, u Zahtjevu za produženje pritvora za Milivoja Katnića, specijalni državni tužilac otvoreno targetirao šest istraživačkih novinara i nagrađivanog pisca Milorada Popopovića da su bili ,,pod uticajem kriminalne organizacije“, svrstavajući ih na taj način u kriminalnu grupu.
Slučaj dr Hadži Bojana Marjanovića, te izricanje zabrane ulaska u Crnu Goru, ali i prava zavjera ćutanja na kršenje ljudskih prava - ne samo pritvorenika već i ljekara koji ih pregledaju - pokazuje razmjere drastične politizacije Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, ali i stepen upotrebe i zloupotrebe moći.
Koja u Crnoj Gori prolazi bez ikakvih reakcija.

Da li je dr Hadži Marjanoviću zabranjen ulazak u Crnu Goru zbog Milivoja Katnića?

U Budilniku na Televiziji E govorimo da li će protest pritvorenika u Spužu natjerati nadležne da poboljšaju uslove boravka u istražnom zatvoru.&nbsp;
Pitamo može li se i u Crnoj Gori ukinuti naplata osnovnih bankarskih usluga, po uzoru na evropske zemlje.&nbsp;
Istražujemo zašto sve više punoljetnih maturanata odbija da primi posljednju vakcinu iz redovnog kalendara.&nbsp;
Saznajte i ko liječi napuštene životinje u glavnom gradu. &nbsp;
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, o uticaju ascedenta (podznaka) na karakter govori Nenad Gogić, astropsihološki savjetnik.&nbsp;
O medijskoj pismenosti, prepoznavanju lažnih vijesti i uticaju koji influenseri mogu imati u širenju tačnih ili netačnih informacija govori Dado Dervanović iz Evropske kuća.&nbsp;
U Srećanom danu govorimo i o predstavi Sunčana linija. To je priča o ljubavi koja se sapliće o tišinu i nerazumjevanje. Više o tome gledaocima Televizije E reći će glumica Marija Đurić.

Jutro na Televiziji E

Premijer Milojko Spajić izjavio je da država mijenja pristup valorizaciji prirodnih resursa, naglašavajući da više neće biti riječ o starim modelima, kada su zemljišta davana pod dugoročnu koncesiju za, kako je rekao, „smiješne cifre“.
U intervjuu za Televiziju Crne Gore, Spajić je najavio novi modalitet saradnje sa investitorima, u kojem će Crna Gora ulaziti kao suvlasnik u zajednička preduzeća sa investorom kojeg odrede Ujedinjeni Arapski Emirati, zadržavajući ključna prava odlučivanja.
- Modalitet za koji se ja zalažem, ali ne kažem da će to na kraju biti tako, je da država Crna Gora ulazi sa zemljištem u preduzeće koje je crnogorski rezident i potpada pod sve crnogorske zakone - poručio je Spajić.
Prema njegovim riječima, strani investitori će biti partneri, ali Crna Gora će zadržati pravo veta u bordu direktora tog preduzeća na sva strateška pitanja, uključujući arhitektonska rješenja i sve velike odluke koje se tiču poslovanja zajedničkih firmi.
- Mislim da je to idealan model. Umjesto dosadašnjih zakupa gdje smo zemljišta davali za dva miliona eura ili pet centi po kvadratu, sada ćemo dugoročno dobijati dividende, a ne kratkoročne prihode - kazao je premijer.
Spajić je istakao da ovakav pristup garantuje održiv razvoj i veću korist za buduće generacije, te da Crna Gora želi da „na pravi način valorizuje svoje prirodne ljepote“.
<h2>Podrška u parlamentu&nbsp;</h2>
Spajić je optimista u pogledu parlamentarne podrške za Zakon o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). On je istakao da je riječ o osnovi za buduću ekonomsku saradnju, a ne o konkretnim investicionim projektima.
- Nakon današnjih konsultacija sa predstavnicima poslaničkih klubova Demokratske narodne partije, Nove srpske demokratije, Demokratske partije socijalista... Prvi utisak je da imamo podršku. Bili su jako konstruktivni razgovori. Prošle sedmice imali smo razgovore sa predstavnicima Pokreta Evropa sad, zatim sa Bošnjačkom strankom, pa sa SNP-om, Civisom, Demokratama. Imamo kontinuum dobrih razgovora, jako konstruktivnih - kazao je Spajić.
Prema njegovim riječima, pozitivno ga je iznenadila ozbiljnost kojom su sve partije pristupile sporazumu.
- Za sada sam zadovoljan razgovorima, očekujem mnogo veću podršku u parlamentu od 41 poslanika – kazao je Spajić
<h2>U igri i Buljarica, Jaz i Luštica&nbsp;</h2>
Spajić je ponovio da se sporazum ne odnosi na pojedinačne projekte već da postavlja institucionalni okvir za saradnju.
- Dakle, u pitanju je samo jedna baza za ekonomsku saradnju i vrlo je bitno da to usvojimo što prije u parlamentu. Prvi razlog je da bi pokazali ozbiljnost, kao i da bi konkurenciju koja je negdje tu ostavili u prašini – rekao je premijer.
Dodao je da bi nakon ratifikacije, Emirati mogli nominovati kompaniju sa kojom bi se započela konkretna komunikacija.
- ...gdje bi oni poslali kompaniju za koju garantuju, a onda bi ta kompanija poslala pismo namjera, gdje bi mi i javnost mnogo više razumijeli o konkretnim investicijama u Crnoj Gori – kazao je on.
Upitan o stavu opozicione Demokratske partije socijalista, Spajić je naveo da formalna odluka još nije poznata, ali da vidi interesovanje u redovima DPS-a.
- Ne znam kako će se DPS formalno odrediti, ali vidimo da su mnogi ljudi iz DPS-a jako zainteresovani za to, vidjeli smo i iz SD-a, neki predsjednici opština, glavnog odbora su za, ali neki i protiv – dodao je
Podsjetio je i na raniji okvirni sporazum sa UAE iz 2011. godine, koji je istekao 2022. bez produženja, što je, prema njegovom mišljenju, bio propust prethodne vlasti.
- Niko nije pošao na sahranu osnivača Emirata koja se dogodila 2022. godine. To nam je jako zamjereno – kazao je Spajić.
Na iskazane sumlje u moguće pranje novca, Spajić je kazao da će svi zakoni biti striktno primijenjeni, uključujući i Zakon o sprečavanju pranja novca usvojen u novembru 2023. godine
- Naše zakonodavstvo će se do kraja primjenjivati na bilo kog investitora koga nominuje država Emirate. Što se tiče prljavog novca, mi imamo Zakon o sprečavanju pranja novca koji je usvojen u novembru 2023. godine i koji nam je omogućio da izbjegnemo sivu listu i da nam aplaudiraju svi iz Savjeta Evrope – kazao je Spajić.
On je odbacio i, kako je kazao, spekulacije o dugoročnom zakupu zemljišta.
- Ne znam odakle ta priča i zašto smo se uhvatili te priče, to će se raspravljati u ugovoru... transparentnost će biti maksimalna – kazao je on
Govoreći o potencijalnim lokacijama za investicije, Spajić je pomenuo više crnogorskih primorskih oblasti koje bi mogle biti interesantne UAE partnerima.
- U igri su Buljarica i Jaz, kao i hercegnovski dio Luštice... – kazao je Spajić

Spajić najavio model saradnje sa UAE: Država u posao ulazi sa zemljištem kao suvlasnik

Ženska fudbalska reprezentacija Crne Gore igrala je danas u Nikšiću sa Azerbejdžanom neriješemo 1:1, u utakmici četvrtog kola grupe C4 UEFA Lige nacija. 
 
Bez pobjednika završen je i prvi međusobni duel u Bakuu (0:0), a Crna Gora u dosadašnjem dijelu kvalifiukacija ima i pobjedu protiv Litvanije (3:1), koja će joj biti i posljednji rival. 
 
Crnogorska selekcija nije blistala u Nikšiću, ali je zaslužila pobjedu protiv Azerbejdžana. 
 
U 18. minutu Slađana Bulatović je zbog povrede morala da napusti igru i pridružila se Armisi Kuč, koja je iz istog razloga propustila nikšićki duel. 
 
Ni večeras izabranice Mirka Marića nijesu bile miljenice sudija, pa je Marta San Huan iz Andore previdela da je lopta cijelim svojim obimom izasla i omogućila da Nazlikan Parlak asistira Mani Olajevoj za vođstvo u 54. minutu. 
 
Sutkinja iz Andore nije se oglasila nakon prekršaja nad Mašom Tomašević u 67. minutu u kaznenom prostiru gošći. 
 
Konačan rezultat postavila je Jasna Đoković u drugom minutu sudijske nadoknade iz jedanaesterca. 
 
Crna Gora je mogla do potpunog preokreta u sudijskoj nadoknadi, ali je lopta nakon šuta Medine Dešić zaustavljena na gol liniji. 
 
Dešić je bila u šansi i u 57. minutu, ali azerbejdžanska golmanka Nargiz Alijeva bila sigurna. 
 
Dobro je intervenisala i u 65. minutu, nakon šuta 
Maše Tomašević i vrhovima prstiju izbacila u korner. 
 
Crna Gora je remijem propustila priliku da pobjedom već večeras izbori plasman u viši rang. 
 
Posljednji meč u kvalifikacijama odigraće 3. juna u Litvaniji. 
 
Litvanija će četiri dana ranije biti gost Azerbejdžana.

Crnogorke ponovo neriješeno sa Azerbejdžanom

U južnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, povremeno uz slabu i umjerenu oblačnost. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru ujutru mraz, a tokom dana promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. 
 
Vjetar će biti najčešće sjevernih smjerova, slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od minus šest do šest, najviša dnevna od pet do 17 stepeni.

Sjutra na jugu sunčano, na sjeveru oblačno

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: zabrana-ulaska-u-crnu-goru