Prosvjetna inspekcija privremeno je zabranila rad Privatnoj ustanovi Obrazovni centar „The British Academy" u Podgorici zbog toga što je inspekcijskim nadzorom ustanovljeno da ustanova ne obavlja djelatnost u skladu sa zakonom - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Ustanovi i osnivaču je, kako dodaju, naloženo da u određenom vremenskom roku otklone utvrđene nedostatke zbog kojih je nastupila privremena zabrana rada.
- Ministarstvo prosvjete nauke i inovacija i Odjeljenje prosvjetne inspekcije će i u budućem radu insistirati na obavezi poštovanja zakona, drugih propisa i opštih akata i preduzimati mjere i radnje kako bi se spriječilo nezakonito djelovanje u svim javnim i privatnim ustanovama na svim nivoima i u svim oblastima obrazovanja - navodi se iz resora na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Privremena zabrana rada obrazovnom centru "The British Academy"

Prosvjetna inspekcija će donijeti rješenje kojim će privremeno zabraniti rad privatnom Obrazovnom centru “The British academy”, saznaju “Vijesti”.
To je epilog inspekcijskog nadzora koji je započet još polovinom juna u toj privatnoj ustanovi, nakon što je Prosvjetna inspekcija zahtjevima za kontrolu, u kojima je izražena sumnja da “The British academy” ne ispunjava kriterijume na osnovu kojih im je lani izdata dozvola za rad.
“Vijesti” su još u junu objavile da u zahtjevima za kontrolu stoji da je ta privatna ustanova upisala gotovo stotinu đaka više nego je predviđeno dozvolom za rad Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ali i da je ukazano na neadekvatne uslove za nastavu.&nbsp;
Prema navodima iz tog zahtjeva, škola je licencirana za 30 učenika na tri nivoa obrazovanja, a krajem maja ustanovu je pohađalo “oko 150 đaka”, zbog čega navodno više nijesu ispunjeni ni prostorni, ali ni kadrovski kapaciteti.
Drugi zahtjev za inspekcijski nadzor odnosio se na visinu školarine - u dozvoli za rad predviđena je jedna cijena za školsku 2024/2025. godinu, a naplaćivana je najmanje sedam puta viša, u zavisnosti od nivoa obrazovanja.
Iz tog privatnog Obrazovnog centra “The British academy” tada su odbacili navode iz zahtjeva za inspekcijsku kontrolu i tvrdili da imaju svu dokumentaciju i dobar odnos sa roditeljima, naglašavajući da su podnijeli zahtjev za dopunu licence…
<h2>VIŠE OD 170 SVJEDOČANSTAVA, A U MATIČNIM KNJIGAMA 80 ĐAKA VIŠE</h2>
Da su podnosioci inicijative tačno ukazali na većinu nepravilnosti, navodno su konstatovali i prosvjetni inspektori. Tvrdnje iz zahtjeva za kontrolu, za koje navodno Prosvjetna inspekcija nije nadležna, proslijeđene su na provjeru MPNI i drugim državnim institucijama.
Izvori “Vijesti” tvrde da je postupajući inspektor, kroz uvid u evidencije, utvrdio da je izdato više od 170 svjedočanstava na kraju prošle školske godine, a da je u matičnim knjigama evidentirano tek oko 80 đaka.
Tokom nadzora je utvrđeno i da osam od 11 nastavnika nema licence za rad u obrazovnoj ustanovi. Radi se, navodno, uglavnom o stranim državljanima.
Zakonske uslove ne ispunjava ni direktor škole Nemanja Kalezić, za kojeg je konstatovano da nema pet godina iskustva u nastavi, što je kriterijum za rukovodioce ustanovama.
Izvori “Vijesti” tvrde da zbog svega toga inspektori spremaju rješenje o privremenoj zabrani rada ustanove, nakon što istekne rok od tri dana tokom kojeg škola može uputiti primjedbe na nadzor, a u skladu sa članom 54 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.
Taj član zakona predviđa da će rad ustanovi biti privremeno zabranjen, ukoliko nadležna inspekcija utvrdi da ustanova ne ispunjava uslove ili ne obavlja djelatnost u skladu sa propisima. Takođe, inspektori rješenjem ostavljaju rok u kome ustanova mora otkloniti utvrđene nedostatke, a ukoliko se to ne dogodi, Ministarstvo će rješenjem zabraniti rad ustanove.
“Ustanova i osnivač, u slučaju zabrane rada iz stava 2 ovog člana, dužni su da djeci, učenicima, odnosno polaznicima, omoguće nastavak započetog obrazovanja i vaspitanja u drugoj odgovarajućoj ustanovi”, stoji u Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju.
<h2>O VISINI ŠKOLARINA ĆE MPNI?</h2>
Prema nezvaničnim informacijama redakcije, Prosvjetna inspekcija će na dalje postupanje komisijama MPNI i drugim organima dostaviti pitanje visine školarina i bankarskih garancija.
- Za potrebe dobijanja licence, osnivač privatne ustanove je dostavio Ministarstvu odluku o upisu za školsku 2024/2025. godinu, kojom je određena naknada za školarinu u iznosu od 1.000 eura za obrazovni program osnovne škole od devet godina, a za program gimnazijskog obrazovanja u trajanju od četiri godine 1.100 eura. Cijena školarina koju je škola naplaćivala za osnovno i srednje obrazovanje kreće se od 4.680 do 9.960 eura. Ako je osnivač odmah po dobijanju licence Ministarstva promijenio cijene, onda je njegova očigledna namjera bila da dovede Ministarstvo u zabludu, kako bi obezbijedio manja sredstva za bankarsku garanciju, propisanu Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju...- navodi se u inicijativi po kojoj je Prosvjetna inspekcija postupala.
Precizirano je da je ta privatna ustanova za potrebe licenciranja obezbijedila bankarsku garanciju u iznosu od 139.000 eura.
- Ta bankarska garancija data je i obračunata u odnosu na 10 učenika predškolskog, 10 osnovnog i 10 srednjeg obrazovanja, ali i cijenu školarine u isnosu od 1.000 ili 1.100 eura po učeniku. Imajući u vidu da ustanovu pohađa cca 150 učenika, bili su u obavezi da obezbijede više od 10 puta veću garanciju u odnosu na onu koju je obezbijedila... - navodi se u prijavi.
Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, uplaćena garancija se aktivira u slučaju da osnivač donese odluku o ukidanju ili prestanku rada ustanove prije završetka obrazovanja učenika po obrazovnom programu.
Navodno je tokom nadzora prosvjetnim inspektorima dostavljen dokaz da je u toku obrada zahtjeva kod jedne komercijalne banke za izdavanje bankarske garancije u iznosu od 400.000 eura, ali da su oni konstatovali da će o tome, kao i o ispunjenosti prostornih kapaciteta morati da odlučuju komisije MPNI…
<h2>TVRDILI DA JE SVE PO PROPISIMA</h2>
Direktor privatnog Obrazovnog centra “The British academy” Nemanja Kalezić je 18. juna kazao “Vijestima” da je u tu ustanovu upisano 124 đaka u tri nivoa obrazovanja (predškolsko, osnovno i srednje). Potvrdio je tada da je ustanova licencirana na 30 učenika u tri nivoa obrazovanja, ali “po upisnom roku”, kojih je tri tokom godine.
Kazao je i da su se obratili MPNI sa zahtjevom za dopunu licence, navodeći da “broj đaka nije problematičan u smislu kadra i prostora”, a da je ograničenje “samo bankarska garancija, koje se smatra i biznis barijerom i postoji vjerovatnoća da će vrlo brzo biti ukinuta”.
Upitan o kadru, Kalezić kaže da su lani, tokom postupka licenciranja, Ministarstvu dostavili spisak nastavnika koji je tada bio planiran.
“Međutim, Kembridž program moraju da izvode nastavnici koji su obučeni i licencirani za to. Pojašnjenja radi, imamo opciju javno važećeg programa i Kembridžovog programa. Mi smo se ipak odlučili za Kembridž program, pa su zaposleni oni koji su sertifikovani za taj rad. Što se tiče diploma nastavnika, svim nastavnicima su nostrifikovane diplome”, precizirao je Kalezić, naglašavajući da ta ustanova “nije registrovala nastavnike, poput nekih drugih privatnih škola, kao dio pomoćnog osoblja, a da oni predaju”.
Upitan da li su roditeljima naplaćivane cijene školarine koje su prijavljene Ministarstvu prosvjete, Kalezić je tada odgovorio da su ih formirali na osnovu troškova, ali i programa i kadra koji je bio predviđen u martu prošle godine, kada je predat zahtjev za dozvolu za rad.
U Odluci o upisu za školsku 2024/2025. godinu, školarina za osnovnu školu je 1.000, a srednju 1.100 eura. Ipak, prvoj generaciji osnovaca naplaćeno je više od 4.700 eura, i to je cijena sa popustom od 30 odsto. Godišnja školarina za gimnazijalce sa popustom je iznosila 6.972 eura.
“Tadašnje okvirne cijene se dosta razlikuju od aktuelnih, jer smo tada planirali da imamo kadar iz Crne Gore”, kazao je Kalazić.
Naglasio je da ta ustanova “nikome, nikada nije obećala druge cijene”.

Privatnoj školi "The British academy" privremena zabrana rada?

Izraelski parlament u ponedjeljak je odobrio zakon kojim se agenciji Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice (UNRWA) zabranjuje rad u Izraelu, uprkos prigovorima Sjedinjenih Američkih Država.
UNRWA, čiji bi rad mogao da bude ugrožen stupanjem zakona na snagu, glavna je agencija UN koja pruža pomoć ljudima u Pojasu Gaze.
Ta agencija je dugo meta izraelskih kritika koje su se povećale od početka rata u Pojasu Gaze poslije smrtonosnih napada Hamasa 7. oktobra prošle godine. Izrael optužuje UNRWA da ima bliske veze s pripadnicima Hamasa, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Poslanici su usvojili zakon sa 92 glasa za i 10 protiv, poslije žestoke debate između pristalica zakona i njegovih protivnika, uglavnom članova arapskih parlamentarnih partija.
Zakon, koji ne bi odmah stupio na snagu, rizikuje urušavanje ionako krhke distribucije pomoći u dok se humanitarna kriza u Pojasu Gaze pogoršava. Izrael je takođe pod pojačanim američkim pritiskom da se poveća dostava pomoći u palestinsku priobalnu teritoriju.
UNRWA je oštro osudila usvajanje zakona u izraelskom parlamentu o zabrani njenih aktivnosti u Izraelu i okupiranom istočnom Jerusalimu.
- Nečuveno je što jedna država članica UN radi na rasformiranju agencije UN koja takođe najviše učestvuje u humanitarnoj operaciji u Gazi - rekla je za AFP portparolka UNRWA Žulijet Tuma.
Ona je rekla da bi sprovođenje tog zakona bila "katastrofa", između ostalog i zbog uticaja koji će vjerovatno imati na humanitarnu operacije u Pojasu Gaze i na nekoliko djelova Zapadne obale".
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da radnici UNRWA moraju da odgovaraju za, kako je naveo, njihove "terorističke aktivnosti" protiv zemlje.
U postu na mreži Iks (X), Netanjahu je rekao da trajna humanitarna pomoć mora i dalje biti dostupna u Gazi "sada i u budućnosti".
U ponedjeljak je izglasan i drugi prijedlog zakona kojim se prekidaju diplomatski odnosi sa UNRWA.
Dok bi usvajanje zakona moglo da osakati priliv humanitarne pomoći u Pojas Gaze, gdje je više od 1,9 miliona Palestinaca raseljeno i gdje vlada nestašica hrane, vode i ljekova, Izrael tvrdi da su neki od hiljada članova osoblja UNRWA učestvovali u Hamasovom napadu 7. oktobra koji je izazvao rat u Gazi.
Izrael takođe tvrdi da je pronašao vojnu imovinu Hamasa blizu ili ispod objekata UNRWA. Agencija poriče da svjesno pomaže oružanim grupama i kaže da djeluje kako bi uklonila iz svojih redova sve za koje se sumnja da su povezani s Hamasom.
Zakoni će stupiti na snagu 60 do 90 dana nakon što Ministarstvo spoljnih poslova Izraela obavijesti UN, rekao je portparol poslanika Dana Iluza, jednog od predlagača zakona.
Prijedloge zakona prije usvajanja u parlamentu oštro su kritikovale međunarodne grupe za pomoć i nekolicina zapadnih saveznika Izraela.
SAD su jasno stavile do znanja Izraelu da su duboko zabrinute zbog prijedloga zakona o zabrani UNRWA, jer ona ima nezamjenljivu ulogu u pružanju humanitarne pomoći u enklavi, rekao je u ponedjeljak portparol Stejt departmenta Metju Miler.
Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami izrazio je "duboko žaljenje" Londona zbog zakona o zabrani UNRWA.
- Optužbe protiv osoblja UNRWA ranije ove godine su u potpunosti istražene i ne nude nikakvo opravdanje za prekid veza sa UNRWA - rekao je Lami.
Lami je dodao da zabrana organizacije koja pruža zdravstvenu zaštitu, školovanje i pomoć u Pojasu Gaze i na okupiranoj Zapadnoj obali ne bi bila u "interesu" Izraela.
<h2>Razgovori o sporazumu o taocima</h2>
Izrael je u ponedjeljak saopštio da je s međunarodnim posrednicima razgovarao o nacrtu predloženih razgovora s radikalnom palestinskom organizacijom Hamas o sporazumu o oslobađanju izraelskih talaca u Pojasu Gaze, dok su njegove snage napadale Liban i palestinsku teritoriju.
Kancelarija premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da se šef obavještajne službe Mosad David Barnea sastao s američkim i katarskim zvaničnicima u Dohi i saglasio da o sporazumu za oslobađanje Izraelaca zarobljenih u napadu 7. oktobra prošle godine treba da razgovaraju s Hamasom.
Saopštenje je uslijedilo dva dana pošto je egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi predložio dvodnevno primirje i ograničenu razmjenu talaca i zatvorenika koja bi, kako je rekao, mogla da dovede do trajnog prekida vatre.
- Tokom sastanka, strane su razgovarale o novom jedinstvenom okviru koji kombinuje prethodne prijedloge i takođe uzima u obzir ključna pitanja i nedavna dešavanja u regionu - saopštila je Netanjahuova kancelarija.
U saopštenju se dodaje da će narednih dana nastaviti "razgovori između posrednika i Hamasa kako bi se procijenila izvodljivost pregovora".
Američki predsjednik Džo Bajden, upitan o mogućnosti prekida vatre nešto više od godinu pošto je napad Hamasa u Izraelu izazvao rat u Pojasu Gaze koji se proširio na Liban i zaprijetio da uvuče Iran, rekao je da će odmah razgovarati s Izraelom kako bi se založio za prekid vatre .
- Moje osoblje trenutno razgovara sa njima. Potreban nam je prekid vatre. Treba da okončamo ovaj rat - dodao je on.
SAD su glavni snabdjevač Izraela vojnom opremom i posrednik u pregovorima u Dohi. Bajden tvrdi da Izrael ima prava da se brani uprkos gnijevu u međunarodnoj javnosti zbog sve većeg broja poginulih u Pojasu Gaze i Libanu.
Poslije napada Hamasa 7. oktobra prošle godine, izraelska vojska je pokrenula ogromnu ofanzivu na Gazu da iskorijeni Hamas. Izrael je ubio najviše rukovodstvo islamističke grupe, ali je u ratu, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze pod kontrolom Hamasa, takođe ubijeno više od 43.000 ljudi.
Tokom napada na Izrael 7. oktobra, palestinski militanti su zarobili 251 taoca, kako vojnika tako i civila. Neki od njih su razmijenjeni za Palestince koje drži Izrael, ali ih je 97 još u Gazi. Izraelsko ministarstvo navodi da je među njima 34 mrtva.
Uprkos govoru o mogućem sporazumu, Izrael nastavlja napade protiv Hamasa u Pojasu Gaze, kao i Hezbolaha u Libanu. Hezbolah, kao i Hamas ima podršku Irana. SAD tu grupu smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila samo njeno oružano krilo, ali ne i njegovu politiku partiju koja ima poslanike u libanskom parlamentu.
Palestinski Crveni polumjesec saopštio je da su tri osobe poginule u napadu dronom na grad Gaza, dok je agencija za civilnu odbranu saopštila da su zabilježeni novi napadi na sjeveru i u centralnom dijelu Pojasa Gaze.
Izrael je takođe izveo smrtonosni napad u libanskom gradu Tiru, gdje je u udaru srušen čitav stambeni blok prije nego što je stiglo upozorenje za evakuaciju tog područja.
Otkad je Izrael pokrenuo ofanzivu protiv Hezbolaha u Libanu prošlog mjeseca, u toj zemlji su ubijene najmanje 1.634 osobe.

1250x600

1084x550

Izraelski parlament usvojio zakon o zabrani rada agencije UN za palestinske izbjeglice

Na suđenju grupi koju je prema stavu SDT-a formirao odbjegli Radoje Zvicer, a čiji članovi su bili Sobodan Kašćelan, odbjegli policajac Ljubo Milović i još devet osoba odbrana optuženih je nakon predočavanja skaj komunikacija ukazala da se iste poruke nalaze u različitim predmetima.
Sudsko vijeće kojim predsjedava Veljko Radovanović prikazao je na monitoru komunikiciju za koju SDT tvrdi da je između Zvicera i Milovića. Za tužioca Zoran Vučinić iako je riječ o jednosmjernoj komunikaciji nesporno je da je Zviceru i Miloviću "pripalo 272 pakovanja kokaina od 320 koliko je bilo na brodu u Holandskoj luci".
- Millović je Zviceru prenosio sadržinu komunikacija sa osobom koja koristi pin Futuro - kazao je Vučinić.
Branilac Zvicera, advokat Marko Radović kazao je da je ta komunikacije u dva predmeta u jednom je Futuro navodno šef sa Milovićem a u drugom je Milović šef Futuru.
- Potrebno je veštačenje koje će odgonetnuti kako i na koji način su dostavljene ovakve skaj komunikacij - kazao je Radović.
Advokat Nikola Martinović istakao je da tužilac navodi da su u pitanju jednosmjerne komunikacije.
- Koliko nas dijeli od suđenja sa jednostranim komunikacijama i &nbsp;jednostranim procesima - kazao je Martinović.
Na početku ročišta advokatima su dostavljene izdvojene komunikacije SDT za Radoja Zvicera. Nakon toga advokat Radović je kazao da je u istrazi dostavljena "tona skaj materijala i na potvrđivanju" optužnice niko nije sugerisao tužiocu da se taj materijal selektuje.
Potvrđena optužnica &nbsp;je, kako su objasnili, zasnovana na tom kompletnom materijalu.
Osim Zvicera, Kašćelana, Milovića, na optužnici su i braća Radovan i Petar Mujović &nbsp;ali i suspendovani službenik ANB Petar Lazović, Milan Vujotić, Radoje Živković, Radovan Pantović, Duško Roganović, Nikola Spasojević i Nikša Perović.

"Futuro" i Milović u jednom predmetu označeni kao organizatori, u drugom "Futuro" postupa po nalogu odbjeglog policajca

Savjet Evropske unije finalizovao je svoju poziciju o novom propisu koji treba da ubrza i pojednostavi procedure za povratak osoba koje nezakonito borave u državama članicama.
Predlog uvodi jedinstvene procedure za povratak na nivou EU, propisuje obaveze za osobe koje nemaju pravo boravka i jača mehanizme saradnje među članicama, a otvara i mogućnost da države članice uspostave takozvane prihvatne centre za povratak (return hubs) u trećim zemljama. 

Danski ministar za imigraciju i integraciju Rasmus Stoklund poručio je da „tri od četiri“ osobe kojima je izdato rješenje o povratku, ipak ostanu u EU. 

- Prvi put se uvode jasne obaveze za osobe koje nezakonito borave, a članice dobijaju „širi alat“, između ostalog, duži pritvor i duže zabrane ulaska- rekao je on.
Prema prijedlogu, obaveze azilanata uključuju saradnju sa nadležnim organima, dostupnost vlastima, dostavljanje identifikacionih ili putnih dokumenata i biometrijskih podataka, kao i zabranu opstruisanja postupka. Za nepoštovanje saradnje predviđene su posljedice, poput uskraćivanja ili umanjenja određenih beneficija, oduzimanja dozvola za rad, pa i krivičnih sankcija koje mogu uključiti zatvorsku kaznu.
Propis predviđa i strože mjere za osobe koje predstavljaju bezbjednosni rizik, uključujući zabrane ulaska duže od uobičajenog maksimuma od 10 godina, pa čak i neograničene zabrane, kao i mogućnost dužeg zadržavanja, uključujući pritvor u zatvoru. 

Jedna od ključnih novina je međusobno priznavanje odluka o povratku, navode iz Saveta EU. Kako objašnjavaju, država članica moći će da sprovede odluku koju je donijela druga članica, bez pokretanja novog postupka. 

Novina je i „evropski nalog za povratak“ (European Return Order), koji bi se unosio u Šengenski informacioni sistem radi lakše primjene u slučaju kretanja osobe u drugu državu članicu. 

Sljedeći korak su pregovori Savjeta sa Evropskim parlamentom kako bi se usaglasio konačan tekst zakona.

Evropska unija pooštrava pravila za ilegalni boravak migranata u državama članicama

U Crnoj Gori je na kraju novembra bilo 28,69 hiljada nezaposlenih, 2,8 odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju oktobra iznosila 9,33 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 11,29 odsto.
Zavod je za prvih 11 mjeseci ove godine evidentirao 10,39 hiljada novozaposlenih.&nbsp;
Za isti period oglašeno je 21,25 hiljada slobodnih radnih mjesta.

ZZZCG: Porastao broj nezaposlenih

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da još nije postignut dogovor o istočnoj Ukrajini u pregovorima sa SAD o mirovnom rješenju sukoba.
Zelenski je u intervjuu za agenciju Blumberg rekao da su pregovarači o mirovnoj inicijativi koju posreduju SAD i dalje podijeljeni oko teritorijalnog pitanja.
- Postoje različiti stavovi između SAD, Rusije i Ukrajine i nemamo jedinstven stav o Donbasu - rekao je on.
Dodao je da Ukrajina insistira na posebnom sporazumu o bezbjednosnim garancijama od zapadnih saveznika, prije svega od SAD.
- Postoji pitanje na koje ja i svi Ukrajinci želimo odgovor. Ako Rusija ponovo pokrene rat, šta će naši partneri učiniti - upitao je Zelenski.
Neki elementi američkog plana zahtevaju dalje razgovore o nekoliko "osjetljivih pitanja", uključujući bezbjednosne garancije za Ukrajinu, dodao je Zelenski, koji danas boravi u Londonu i Briselu, gdje će razgovarati sa zvaničnicima o rješavanju sukoba u njegovoj zemlji.

Zelenski: Još bez dogovora o istočnoj Ukrajini u pregovorima sa SAD

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

05.12.
19:15h
Lakše je dovesti mozak u stanje u kojem je upleten u zabludu, nego da dovedeš isti mozak, da ga napadnu poluistine, a tek neistine.
Najteže je, iako možda danas u CG najisplativije - svjesno ga filovati namjernom zluradošću i zlom namjernom, zarad profita.
Koji nije izražen u novcu.
A može drugome zlo da nanese.
Tada je mozak opasniji od bombe.
Šta hoću da kažem.
Moj komšija i dobar poznanik (hm, ne znam ima li lošeg poznanika) Milan Knežević, napada SDT, VDT, sudiju Mugošu, zbog ukidanja pritvora Ranku Uboviću.
Dakle, zna da je tamo trebao da ostane.
Iako ne zna. I zna - da ne zna.
Ali mu žao što tamo ne trune.
A to nije po zetski.
Kada je tako, ja predlažem jedno. Da se donese zakon. Ili neki podzakonski akt. Recimo, uredba.
Koja će da normira kako se osloboditi Ranka Ubovića.
I još nekih.
Da ih nema.
Kako naredi Boris B. koji nije iz Zete, već iz Grbavaca, koji su vazda bili Zeta.
Tu bi pisalo:
Da se Ranko Ubović može uloviti "bez štete" i krivolova.
U vršu.
Parangalom.
Dinamitom. Iz čamca ili obale.
Strujom - dok si u čunu.
Ošćima - ako je plitka voda.
Lovačkom puškom ( krupna sačma) ako se zatekne u šumi.
Šleperom u njega, ako je na cesti.
Ribolovci, lovci i vozači neće odgovarati krivično.
Naprotiv.
Biće gosti raznih medija, portala, primiće ih u članstvo bilo koje partija (ne znam hoće li Bošnjaci) koja vrši vlast.
I nema nervoze. Ničije duševne patnje, ni političara, novinara, analitičara.
Inih vrana.
I tićadi od vrana.
P.S: Nije po zetski pljuvati Suzanu kad hoće da te zatvori, pa pljuvati SDT koji hoće isto, a onda istu ženu i isti SDT pljuvati što nekoga drugoga, iz tebi nepoznatog razloga - pusti na slobodu.
Uostalom, kada se moj komšija obrati iz Skupštine "poštovani građani i vi u ZIKS-u", morao bi da doda "i vi u ZIKS-u, osim Ranka i ostalih".
Što bi bio dugačak uvod i oduzimao bi poslaničko vrijeme.
Milan zna da nikada nijesam reagovao kada se godinama poštapao sa S.Č.
Sad moram.
Vrši pritisak na SDT da neke hapsi. Na isti onaj SDT koji psuje zato što hoće njega da uhapsi. Nije po zetski.

Tag: zabrana-rada