Jačanje administrativnih kapaciteta lokalnih samouprava ostaje jedan od najvećih izazova i za centralnu i za lokalnu vlast jer se 70 odsto evropskog zakonodavstva primjenjuje na lokalnom nivou, a najveći broj ključnih investicija za ispunjavanje evropskih obaveza realizuje se u opštinama.
To je ocijenjeno tokom 23. sjednice Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore koja se održava na Žabljaku.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je kazala da je Crna Gora predvodnik u procesu evropskih integracija tokom sesije na temu: Proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji iz perspektive lokalnog nivoa.
„Ovog mjeseca će se organizovati Međuvladina konferencija na kojoj se očekuje zatvaranje još pet poglavlja. Šaljemo poruku da se ne zaustavljamo kada je u pitanju ispunjavanje ambiciozne agende i zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine“ , kazala je Gorčević.
Ona je istakla da nam predstoji još dosta obaveza i izazova i da je neophodno unaprijediti komunikaciju između centralnog nivoa vlasti sa lokalnim samoupravama.
„Dok zatvaramo pregovaračka poglavlja, želimo da uključimo apsolutno sve aktere, sve lokalne samouprave, građane, nevladni sektor, akademsku zajednicu, sve političke partije u ovaj proces i zaista zbog toga moram da kažem da smo do sada, kao Ministarstvo evropskih poslova, imali ispruženu ruku apsolutno svih aktera i društvenih činilaca unutar Crne Gore kako bismo mogli da ispunimo sve ono što se očekuje od nas“, kazala je Gorčević.
Ona je pozvala predstavnike lolaknih samouprava da aktivnije učestvuju u diskusiji i da razgovaramo gdje Vlada i Ministarstvo mogu pružiti podršku.
„Tokom dosadašnjeg mandata sam obišla veći broj opština i planiram da ih do kraja mandata obiđem sve, kako bismo razmotrili unapređenje korišćenja sredstava iz EU fondova“, kazala je ministarka.
Bernard Brunet, šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, istakao je da naredni period zahtijeva punu posvećenost svih institucija, ali i cijelog društva, jer ključne i najzahtjevnije reforme tek predstoje.
„To je zajednički napor, i centralnih i lokalnih institucija, i cijelog društva. Upravo na lokalnom nivou primjenjuje se veliki dio evropskog zakonodavstva, posebno u oblastima životne sredine, infrastrukture, kvaliteta vazduha i komunalnih usluga“, naglasio je Brunet.
On je podsjetio da se najveći broj investicija koje su neophodne za ispunjavanje evropskih obaveza, od postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, preko kanalizacionih i vodovodnih mreža, do ekoloških standarda, sprovodi upravo u opštinama.
„Ako ne postoji jasna obaveza i spremnost da se te investicije realizuju, rizikujemo probleme u budućnosti, uključujući i eventualne povrede evropskog zakonodavstva nakon pristupanja“, upozorio je Brunet, dodajući da je zbog toga neophodno da se još u pretpristupnoj fazi pokaže odlučnost da se obaveze ispune.
Brunet je naglasio i da su investicione potrebe lokalnih samouprava znatno veće od njihovih fiskalnih kapaciteta" zbog čega EU već radi na mobilisanju dodatnih sredstava, iz fondova Evropske komisije, ali i međunarodnih finansijskih institucija".
On je podsjetio i da 27 država članica EU u Briselu finalizuje pripreme za Međuvladinu konferenciju na kojoj bi trebalo da budu zatvorena pet pregovaračkih poglavlja, što predstavlja „snažan signal da se evropska perspektiva Crne Gore ubrzano približava“.
Kako je rekao, ulaskom Crne Gore u EU biće potrebna još snažnija koordinacija između centralne i lokalne vlasti, jer će nova koheziona politika EU zahtijevati pripremu nacionalnih i regionalnih razvojnih planova u bliskoj saradnji sa opštinama.
„Sa tim procesom treba početi sada. Kada Crna Gora postane članica, biće spremna da predstavi razvojne planove i da pristupi daleko većim fondovima nego danas“, kazao je Brunet.
On je zaključio da EU ostaje posvećen partner Crne Gore u svim fazama pristupanja i da će nastaviti da snažno podržava razvoj lokalnih zajednica i infrastrukturne projekte širom zemlje.
Radoš Žugić predsjednik Opštine Žabljak i predsjednik UO ZOCG, istakao je da lokalne samouprave imaju ključnu ulogu u evropskim integracijama Crne Gore i da su spremne da budu pouzdan i konstruktivan partner u procesu pristupanja EU.
„Crnogorske opštine spremne su da budu konstruktivne, odgovorne i potpuno uključene u ispunjavanje evropskih obaveza. Naš zadatak je jasan, da evropske standarde primijenimo tamo gdje se život stvarno odvija, u našim zajednicama“, poručio je Žugić.
On je naglasio da se upravo na lokalnom nivou odvija najveći dio posla kada je riječ o usklađivanju sa EU pravilima.
„Dvije trećine evropske pravne tekovine sprovodi se na nivou opština. Zato lokalne samouprave moraju imati snažnu ulogu u kreiranju i sprovođenju politika koje nas vode ka punopravnom članstvu“, kazao je Žugić.
On je istakao da Žabljak i sve crnogorske opštine već pokazuju da znaju da koriste evropske fondove, posebno u oblastima životne sredine, infrastrukture, održivog turizma i digitalizacije.
„Na lokalnom nivou najbolje se vide koristi evropskog puta kroz projekte, investicije, bolju komunalnu infrastrukturu i veći kvalitet života naših građana. Nastavićemo da budemo aktivan partner Vladi i Delegaciji EU u svim narednim fazama. Uvjeravam vas da ćemo kao Odbor i lakalne samouprave ostati snažno posvećeni ovom procesu uz punu saradnju sa Komitetom regiona Evropske unije“, zaključio je Žugić.
Predsjednica Skupštine ZOCG i predsjednica Skupštine Glavnog grada, Jelena Borovinić Bojović, saopštila je da je u prethodnom periodu u parlamentu Podgorice donijeta odluka o osnivanju Centra za održivi razvoj, "strateške institucije koja će unaprijediti korišćenje EU fondova i ojačati saradnju civilnog, nevladinog sektora i administracije Glavnog grada".
„Ideja Centra jeste da omogući bolju iskorišćenost IPA i drugih evropskih fondova, kroz zajedničko djelovanje institucija i civilnog društva. Vrlo brzo ćemo svjedočiti njegovom otvaranju“, istakla je Borovinić Bojović.
Centar će se fokusirati na projekte iz oblasti energetske efikasnosti, zelene tranzicije, upravljanja otpadom, zaštite ranjivih grupa i održivog razvoja, tema koje su od ključnog značaja ne samo za Podgoricu, već i za Crnu Goru u cjelini.
Predsjednica je podsjetila da je Podgorica pokrenula veliki reformski proces kroz revitalizaciju mjesnih zajednica, po ugledu na uspješne modele iz regiona.
„Uveli smo neposredan izbor savjeta mjesnih zajednica i predsjednika savjeta, preko zborova građana. Time smo napravili iskorak ka većoj transparentnosti i direktnoj demokratiji“, naglasila je.
Govoreći o jednom od najznačajnijih uspjeha Glavnog grada, ona je podsjetila da će Podgorica 2028. godine biti Evropska prijestonica mladih.
„Ovaj projekat ima državni karakter i ponosni smo na izvanrednu saradnju sa Vladom, lokalnim samoupravama širom Crne Gore i nevladinim sektorom. Uspjeli smo da osvojimo ovu prestižnu titulu i sada ulazimo u trogodišnju implementaciju aktivnosti koje će Podgoricu predstaviti u najboljem svjetlu“, kazala je Borovinić Bojović.
„Evropska prijestonica mladih 2028. biće projekat koji će transformisati naš grad, otvoriti prostor za inovacije, učešće mladih i evropske vrijednosti onako kako Podgorica zaslužuje“, poručila je na kraju Borovinić Bojović.
Sastanak je nastavljen drugom tematskom sesijom posvećenom planu rasta EU za Zapadni Balkan – mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori ,na kojoj učestvuju dr Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore, dr Bernd Christoph Ströhm, postdoktorski istraživač i predavač, Bečka diplomatska akademija i Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW), dr Nenad Koprivica, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Podgorica i Žana Jovanović, rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu, Struktura za upravljanje fondovima EU, Ministarstvo finansija Crne Gore

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Brisel šalje snažan signal: Crna Gora sve bliže EU, opštine u centru reformi

Regionalni sastanak Komiteta regiona Evropske unije (EU) i Crne Gore biće održan danas na Žabljaku.
&nbsp;Predsjednik Opštine Žabljak, Radoš Žugić, rekao je agenciji MINA, da sastanak predstavlja značajan korak u jačanju saradnje između lokalnih i regionalnih nivoa vlasti.
Žugić je podsjetio da je u maju, u Briselu, zvanično predstavio kandidaturu Opštine Žabljak za održavanje tog skupa, dodajući da su u potpunosti spremni da pruže adekvatne uslove za sjednice tog ranga.
- Posebnu čast predstavljaće prisustvo ministarke evropskih poslova Crne Gore, Maide Gorčević, kao i visokih predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti država članica EU, gradonačelnika evropskih gradova, predstavnika regionalnih uprava i predsjednika zajednica opština- naveo je Žugić.
Kako je dodao, sastanku će prisustvovati i predsjednici opština i predstavnici skupština crnogorskih opština, zajedno sa predstavnicima Zajednice opština Crne Gore.
- Ovaj događaj predstavlja važnu priliku za promociju Žabljaka i Crne Gore na evropskoj sceni i potvrđuje našu posvećenost unapređenju međuinstitucionalne saradnje- rekao je Žugić.
Prema njegovim riječima, radi se o sastanku najvišeg nivoa, čije održavanje na Žabljaku dodatno potvrđuje rastući značaj te opštine u regionalnim i evropskim okvirima.

1250x600

1084x550

Žabljak danas domaćin sastanka Crne Gore sa Komitetom regiona EU

Olivera Blagojević ispred Ministarstva turizma istakla je da će vještačkog osnježavanja biti na žabljačkom skijalištu ove sezone na Plavoj stazi. Što se tiče Kolašina nijesu uspjeli da taj sistem ugrade, jer je zaustavljen projekat vodosnabdijevanja skijališta, te očekuje da to bude spremno za narednu zimsku sezonu. Predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić naglašava da su u poslu obezbjeđivanja vodosnabdijevanja za skijališta vraćeni na početak, jer je izvođač raskinuo ugovor. Turizmolog Petar Golubović ocjenjuje da će zimska sezona i ove godine zavisiti od vremenskih prilika što svakako nije dobro.
Blagojević je u emisiji "Naglas" na TVCG navela da su preduzeli sve mjere za vještačko osnježavanje i ove godine će ga imati na Žabljaku na Plavoj stazi.
- To svakako nije garancija uspješne sezone, ali je dobar znak. Staze su spremne, remontovane su žičare i optimisti smo da će sezona biti uspješna, jer smo uradili sve što smo mogli. Što se tiče Kolašina vodosnabdijevanje koje je bilo uslov za realizaciju projekta osnježavanja nije riješen, ali uspjeli smo da uradimo hidrotehnički projekat, radimo zajedno sa opštinom na idejnom rješenju i ako sve bude kako smo planirali i obezbijedimo finasije, imaćemo tu mogućnost sljedeće sezone - kazala je Blagojević.
Predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić, je naglasio da će morati da gledaju u nebo i ove godine.
- Došlo je do nekih sporih koraka i nepromišljenih odluka. Na Ski centru Kolašin 1450 i 1600 realizuju se investicije kroz ekonomsko državljanstvo i bilo je planirano da taj dio dobije značajne količine vode i za hotele i za skijališta. Stopiranjem tog projekta zaustavljen je razvoj grada. Prošle godine smo dobili izvođača radova ali on je polovinom godine obavijestio da ne može više ništa da radi, jer su građani koji žive u blizini rijeke Ljevaje sa kojeg je trebalo da dođe voda zaustavili radove. Mi smo uradili sve što smo mogli da taj proces odblokiramo, ali ništa nije urodilo plodom - naveo je Bakić.
U septembru je, kako je kazao, izvođač raskinuo ugovor o čemu Opština nije ni obaviještena i vratili su se na početak. Kolašin ima problema sa infrastruktrom, planirano je, kako je kazao i postrojenje za otpadne vode iduće godine, ali svi su ti projekti povezani.
Marinko Purić, direktor skijališta “Savin kuk” na Žabljaku je kazao da su pripreme za sezonu obavljene adekvatno. Imali su i novac od države za osnježavanje i uspjeli su da obezbijede taj sistem i samo se čekaju uređaji koji će stići do 15. decembra.
- Ne znam da li smo riješili svu sezonu na Žabljaku sa ovim potezom, mi nemamo kapacitet za onoliko ljudi koliko nam dolazi. Imaćemo taj sistem samo na jednoj maloj stazi i to je samo da spasimo dio sezone. Ne može se održati sezona i biti ekonomski isplativa na vještačkom osnježavanju, ali ono može biti od pomoći - naglasio je Purić.
Što se tiče stanja žičare Purić ističe da su instalacije stare preko 35 godina i održavanje je vrlo teško sa dosta improvizacija, jer je teško naći orginalne djelove.
- Prikupljeni su svi papiri i atesti i imaćemo 100 odsto sigurnosti za korisnike. Svake godine se od države traži više ulaganja, ali ni u ovom budžetu nas nema, a mi nismo u stanju da sami finansiramo modernizaciju žičare, a sigurno je da nam je potrebna - istakao je Purić.
Turizmolog Petar Golubović, ocjenjuje da će sudbina i ove sezone direktno zavisiti od vremenskih prilika. Bez sistema za osnježavanje u današnjem momentu se ski ponuda svodi na amaterizam.
- Pozitivan je pomak što će biti ta dva topa i osnježeno 600 metara staze na Žabljaku. Ako pogledamo period od decembra do ferbuara kada se očekuje najviše prometa, Žabljak u tom period ima svega 14 odsto turističkog prometa, odnosno noćenja u kolektivnom smještaju, a u ljetnjim mjesecima je dominantan i atraktivniji. S druge strane Kolašin je predstavljen kao zimski centar, a podaci govore da je zimi 28 odsto noćenja u kolektivnom smještaju. Kopaonik ili Jahorina u tom periodu ostvaruju 55 do 70 odsto ukupno ostvarenih noćenja tokom godine, što znači da su se oni profilisali kao zimski centri. Oni zahvaljujući ovim sistemima produžavaju sezonu i privlače korisnike mnogih zimskih aktivnosti. Tako da to dovoljno govori koliko je to značajno - ističe Golubović.

Vještačko osnježavanje uskoro na Žabljaku, u Kolašinu će i ove sezone gledati u nebo

Rekonstrukcija puta &nbsp;Marina dolina-Radovan Luka jedan je jako važan infrastrukturni projekat za Opštinu Žabljak. Do sada je na ovoj saobraćajnici asfaltirano preko tri kilometra puta i radovi se nastavljaju intenzivno još nekoliko dana ukoliko to vremenske prilike dozvole, kazao je za TV E inženjer kompanije Bemax, Nemanja Ivanović. On ističe da se radi o veoma komplikovanoj rekonstrukciji puta dužine 7,1 kilometar. "S obzirom da početna i krajnja tačka ove saobraćajnice ima visinsku razliku od preko 600 metara nadmorske visine, jasno govori o podužnom nagibu saobraćajnice. Put još prolazi jednim dijelom od oko dva kilometra kroz Nacionalni park Durmitor, pa je samim tim radove trebalo prilagoditi tom ambijentu. Ali naša kompanija posjeduje mehanizaciju i stručni inženjerski tim koji je usko specijalizovan za ovu vrstu radova", naglasio je Ivanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9VqTC5jUwRk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Iz kompanije Bemax, koja je izvođač radova, najavljuju da će rekonstrukcija puta biti završena prije zakonskog roka. "Rok za završetak radova je šest mjeseci, dok ćemo mi ovaj projekat završiti nešto više od dva mjeseca prije roka. Vrijednost radova je 1,3 miliona sa uračunatim PDV-om", rekao je inženjer te kompanije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115191112_21a2a0ee4e8ba3a8edd1f3add5436759b5b17aeae9ceae61cfe1bf209e5c6264.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251115191112_21a2a0ee4e8ba3a8edd1f3add5436759b5b17aeae9ceae61cfe1bf209e5c6264" data-rendition-name="original" width="5472" height="3078" loading="lazy" alt="Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka"> <figcaption>Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Ivanović se zahvalio i Ministarstvu javnih radova koji su, kako kaže, uz njihove konsultacije pomagali u rješavanju mnogobrojnih problema kako bi ovaj projekat uspješno priveli kraju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115191112_4f5d89e2a10e8ee7e830d629f4b7ab7b9eaa4f87d7c01a081ea19d68f4ae2d1b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251115191112_4f5d89e2a10e8ee7e830d629f4b7ab7b9eaa4f87d7c01a081ea19d68f4ae2d1b" data-rendition-name="original" width="5472" height="3078" loading="lazy" alt="Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka"> <figcaption>Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115191112_5498e4f400c4169cf69afa2a9962274bb3ac00cdc7e236259e6ecbfa41125525.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251115191112_5498e4f400c4169cf69afa2a9962274bb3ac00cdc7e236259e6ecbfa41125525" data-rendition-name="original" width="5472" height="3078" loading="lazy" alt="Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka"> <figcaption>Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka(Photo: TV E)</figcaption> </figure>

(VIDEO) Ivanović: Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka jako važna za Žabljak, radovi se nastavljaju intenzivno

Opština Žabljak i DOO Komunalno i vodovod, čiji je osnivač lokalna samouprava, započeli su izgradnju vodovoda „Prisoje“, saopštio je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić.
- Obezbjeđivanje pitke vode jedan je od najvažnijih preduslova za dalji razvoj lokalne zajednice, ravnomjeran prostorni razvoj i stvaranje boljih uslova za život svih naših sugrađana. Realizaciojom ove investicije, mještani koji žive svega tri kilometra od centra grada uskoro će po prvi put imati uredno i stabilno vodosnabdijevanje, što predstavlja veliki korak naprijed u unapređenju kvaliteta života na ovom području- objavio je Žugić i dodao da je 
projekat je vrijedan 265.000 eura u potpunosti finansiran od strane Opštine Žabljak, a radove izvodi DOO “Komunalno i vodovod” Žabljak.

Žabljak: Počeli radovi na novom vodovodu

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Žabljak tokom noći tragali su za državljankom Letnoije koja se izgubila na Durmitoru.
- Uspješno je okončana potraga na Durmitoru. Državljanka Letonije u kratkom roku je pronađena u reonu katuna Lokvice - saopštili su žabljački vatrogasci.
Turistkinja je nepovrijeđena i u pratnji spasilaca bezbjedno dovedena na Žabljak.&nbsp;

Akcija na Durmitoru: Sinoć spašena državljanka Letonije

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Žabljak su sinoć, u koordinisanoj akciji zajedno sa službenicima NCB Interpola Podgorica, uhapsila ukrajinskog državljanina A. K. (43) koji je osumnjičen za organizovanje ilegalnih migracija i pranje novca na sofisticiran način, saopšteno je iz Uprave policije.
Nakon lociranja, A. K. je uhapšen shodno međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisao NCB Interpola Kišinjev-Moldavija, a po naredbi koju je izdao Viši istražni sud u tom gradu radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela.
Kako se navodi u saopštenju, on se sumnjiči da je krijumčarenje migranata i sofisticirano pranje novca uočinio posredstvom platformi Telegram i TikTok, dok se plaćanje usluga odvijalo platformom Binance.
- Za ova krivična djela u zakonodavstvu Moldavije je predviđena kazna zatvora u trajanju do 18 godina - ističu iz Uprave policije.
On će u zakonskom roku biti sproveden sudiji za istrage Višeg suda u Bijelom Polju radi određivanja ekstradicionog pritvora.

Na Žabljaku uhapšen ukrajinski državljanin osumnjičen za krijumčarenje migranata i sofisticirano pranje novca

Državni sekretar u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Boško Vukićević saopštio je da je donijeta 31 mjera zabrane izvođenja građevinskih radova u Opštini Žabljak i da je podnijeto pet prekršajnih naloga.
Resor na čijem je čelu Slaven Radunović je krajem septembra organizovao akciju kontrole nad izgradnjom objekata na teritoriji Opštine Žabljak.&nbsp;
Kako je rekao Vukićević, značajan doprinos akciji, višednevnim prisustvom na terenu, dali su predsjednik opštine Žabljak Radoš Žugić, kao i načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tadija Ćetković sa svojim službenicima.
- U periodu trajanja pojačane kontrole donesena je 31 mjera zabrane izvođenja građevinskih radova na kontrolisanim objektima u izgradnji. Tom prilikom na terenu je zatečeno i više stranih državljana koji su učestvovali u izgradnji nelegalnih objekata, te su službenici granične policije donijeli četiri rješenja o otkazu boravka do 90 dana i jedno rješenje o povratku lica u matičnu zemlju - istakao je on, dodajući da je uručeno i pet prekršajnih prijava.
&nbsp;O ozbiljnosti akcije, kako kaže, svjedoči i činjenica da su njenoj uspješnoj realizaciji doprinos dali državni sekretar Ministarstva prostornog planiranja, direktor direktorata za inspekcijski nadzor, građevinski inspektori, komunalni inpektor i policajci zaposleni u Opštini Žabljak.
- Hvala svima koji su na terenu pomogli da se obavi veliki broj kontrola i da ova akcija, koja će se nastaviti, bude ovako uspješna - zaključio je Vukićević.

Tamara Klikovac

Vukićević: Na Žabljaku 31 mjera zabrane gradnje, otkazan boravak za četiri strana državljana, jedan vraćen u matičnu zemlju

U Šarancima večeras je prava zimska idila.&nbsp;
Kako javljaju čitaoci Analitike, u selima oko Žabljaka visina snježnog pokrivača iznosi oko 15 centimetara.
U Njegovuđi je, kako tvrde, oko 5 centimetara snijega.
Prema riječima mještana, na Žabljaku je večeras jako hladno.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F33wumioilEg%3Fembeds_referring_euri%3Dhttps%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Zimska idila na Žabljaku

Miloš Risančić, koji je sa Petrom Gačevićem uhapšen na Žabljaku zbog povređivanja više osoba, sin je tivatskog odbornika Dejana Risančića, saznaje Portal ETV. Podsjetimo, iz policije je saopšteno da su Tivćani Petar Gačević (19) i Miloš Risančić (22), inače operativno interesantna lica, uhapšeni sinoć na Žabljaku nakon što su u tuči povrijedili najmanje dvije osobe a potom izazvali udes. Dejan Risančić pripadnik je vladajuće koalicije “Željko Komnenović - Narod pobjeđuje, Demokrate, Demokratska srpska stranka (DSS), Evropa sad! za Tivat" i odbornik Skupštine Opštine Tivat.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250928140912_d28a638ecc646ecb213001844bee7b7fc2665318f9e5d5ae54645b96847aac68.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250928140912_d28a638ecc646ecb213001844bee7b7fc2665318f9e5d5ae54645b96847aac68" data-rendition-name="original" width="1109" height="724" loading="lazy" alt="Odbornici Skupštine Opštine Tivat"> <figcaption>Odbornici Skupštine Opštine Tivat(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Dejanov sin, Miloš Risančić &nbsp;i Petar Gačević osumnjičeni su da su juče oko 15 sati ispred marketa u Žablljaku, izazvali tuču i fizički napali dvije muške osobe iz Žabljaka. Nakon toga, bježeći autom sa lica mjesta, isti su izazvali udes u kojem nije bilo povrijeđenih ali je nastala materijalna šteta na vozilima.&nbsp; Iz policije je saopšteno da je Risančić, koji je upravljao automobilom, bio &nbsp;pod dejstvom alkohola i narkotika, dok je Gačević bio pod dejstvom alkohola. “Policijski službenici su nad ova dva lica spoveli alkotestiranje i test na prisustvo psihoaktivnih supstanci. Utvrđeno je da M.R, koji je i upravljao vozilom, ima 1,99 promila alkohola u organizmu i da je pozitivan na kokain, a da P.G. ima 1,64 promila alkohola u organizmu”, saopšteno je iz Uprave policije. Na društvenim mrežama objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako su Tivćani ničim izazvani napali više osoba. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.3469%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpogledajte-kako-su-tivcani-divljali-i-nicim-izazvani-napali-vise-osoba-na-zabljaku-dvije-tesko-povrijedili&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Sinovi tivatskog odbornika od ranije poznati javnosti Ovo nije prvi put da sinovi odbornika Risančića dospiju u javnost. Naime, njegov drugi sin Slobodan, na društvenim mrežama slavio je ratnog zločinca i prijetio "ulaskom na Cetinje kao Ratko ‘95. u Srebrenicu". On je, u avgustu 2021. godine, u periodu kada su se građani Cetinja okupljali u tom gradu u znak protesta protiv ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru, uputio prijeteću poruku: “Nema tu tolerancije i tih s****, petog ulazimo mi, Tivćani na Cetinje, kao Ratko 95. u Srebrenicu”, napisao je tada Slobo Risančić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250928140912_23525678de1c45918847e641ee4286b63147694a2e8e1e97bcdb0534c0edc730.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250928140912_23525678de1c45918847e641ee4286b63147694a2e8e1e97bcdb0534c0edc730" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Slobo Risančić"> <figcaption>Slobo Risančić(Photo: društvene mreže)</figcaption> </figure>  Dejan Risančić prekršio zakon Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) 2022. godine utvrdila je da je javni funkcioner Dejan Risančić prekršio član 23 stav 2 Zakona o sprječavanju korupcije, jer u Izvještaju o prihodima i imovini za 2020. godinu nije prijavio tačne i potpune podatke.&nbsp; Iz ASK-a su tada pojasnili da Risančić nije prijavio putničko motorno vozilo marke VW ,,Passat" , motocikl marke,„Piaggio" koji se vode na njegovo ime, osnivački udio od 100% u pravnom licu ,,Dispromet" Tivat &nbsp;na íme supruge Lidije, kreditno zaduženje u iznosu od 4.000 eura. Tada je ASK konstatovao da Dejan Risančić je prekršio zakon i tako što nije prijavio za sina Miloša prihod u iznosu od 1.177,27 eura, a za sina Slobodana nije prijavio prihod u iznosu od 133,80 eura.

Sin tivatskog odbornika jedan od napadača na Žabljaku: Miloš Risančić pod dejstvom alkohola i droge tukao građane, pa izazvao udes

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: zabljak