Jačanje administrativnih kapaciteta lokalnih samouprava ostaje jedan od najvećih izazova i za centralnu i za lokalnu vlast jer se 70 odsto evropskog zakonodavstva primjenjuje na lokalnom nivou, a najveći broj ključnih investicija za ispunjavanje evropskih obaveza realizuje se u opštinama.
To je ocijenjeno tokom 23. sjednice Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore koja se održava na Žabljaku.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je kazala da je Crna Gora predvodnik u procesu evropskih integracija tokom sesije na temu: Proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji iz perspektive lokalnog nivoa.
„Ovog mjeseca će se organizovati Međuvladina konferencija na kojoj se očekuje zatvaranje još pet poglavlja. Šaljemo poruku da se ne zaustavljamo kada je u pitanju ispunjavanje ambiciozne agende i zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine“ , kazala je Gorčević.
Ona je istakla da nam predstoji još dosta obaveza i izazova i da je neophodno unaprijediti komunikaciju između centralnog nivoa vlasti sa lokalnim samoupravama.
„Dok zatvaramo pregovaračka poglavlja, želimo da uključimo apsolutno sve aktere, sve lokalne samouprave, građane, nevladni sektor, akademsku zajednicu, sve političke partije u ovaj proces i zaista zbog toga moram da kažem da smo do sada, kao Ministarstvo evropskih poslova, imali ispruženu ruku apsolutno svih aktera i društvenih činilaca unutar Crne Gore kako bismo mogli da ispunimo sve ono što se očekuje od nas“, kazala je Gorčević.
Ona je pozvala predstavnike lolaknih samouprava da aktivnije učestvuju u diskusiji i da razgovaramo gdje Vlada i Ministarstvo mogu pružiti podršku.
„Tokom dosadašnjeg mandata sam obišla veći broj opština i planiram da ih do kraja mandata obiđem sve, kako bismo razmotrili unapređenje korišćenja sredstava iz EU fondova“, kazala je ministarka.
Bernard Brunet, šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, istakao je da naredni period zahtijeva punu posvećenost svih institucija, ali i cijelog društva, jer ključne i najzahtjevnije reforme tek predstoje.
„To je zajednički napor, i centralnih i lokalnih institucija, i cijelog društva. Upravo na lokalnom nivou primjenjuje se veliki dio evropskog zakonodavstva, posebno u oblastima životne sredine, infrastrukture, kvaliteta vazduha i komunalnih usluga“, naglasio je Brunet.
On je podsjetio da se najveći broj investicija koje su neophodne za ispunjavanje evropskih obaveza, od postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, preko kanalizacionih i vodovodnih mreža, do ekoloških standarda, sprovodi upravo u opštinama.
„Ako ne postoji jasna obaveza i spremnost da se te investicije realizuju, rizikujemo probleme u budućnosti, uključujući i eventualne povrede evropskog zakonodavstva nakon pristupanja“, upozorio je Brunet, dodajući da je zbog toga neophodno da se još u pretpristupnoj fazi pokaže odlučnost da se obaveze ispune.
Brunet je naglasio i da su investicione potrebe lokalnih samouprava znatno veće od njihovih fiskalnih kapaciteta" zbog čega EU već radi na mobilisanju dodatnih sredstava, iz fondova Evropske komisije, ali i međunarodnih finansijskih institucija".
On je podsjetio i da 27 država članica EU u Briselu finalizuje pripreme za Međuvladinu konferenciju na kojoj bi trebalo da budu zatvorena pet pregovaračkih poglavlja, što predstavlja „snažan signal da se evropska perspektiva Crne Gore ubrzano približava“.
Kako je rekao, ulaskom Crne Gore u EU biće potrebna još snažnija koordinacija između centralne i lokalne vlasti, jer će nova koheziona politika EU zahtijevati pripremu nacionalnih i regionalnih razvojnih planova u bliskoj saradnji sa opštinama.
„Sa tim procesom treba početi sada. Kada Crna Gora postane članica, biće spremna da predstavi razvojne planove i da pristupi daleko većim fondovima nego danas“, kazao je Brunet.
On je zaključio da EU ostaje posvećen partner Crne Gore u svim fazama pristupanja i da će nastaviti da snažno podržava razvoj lokalnih zajednica i infrastrukturne projekte širom zemlje.
Radoš Žugić predsjednik Opštine Žabljak i predsjednik UO ZOCG, istakao je da lokalne samouprave imaju ključnu ulogu u evropskim integracijama Crne Gore i da su spremne da budu pouzdan i konstruktivan partner u procesu pristupanja EU.
„Crnogorske opštine spremne su da budu konstruktivne, odgovorne i potpuno uključene u ispunjavanje evropskih obaveza. Naš zadatak je jasan, da evropske standarde primijenimo tamo gdje se život stvarno odvija, u našim zajednicama“, poručio je Žugić.
On je naglasio da se upravo na lokalnom nivou odvija najveći dio posla kada je riječ o usklađivanju sa EU pravilima.
„Dvije trećine evropske pravne tekovine sprovodi se na nivou opština. Zato lokalne samouprave moraju imati snažnu ulogu u kreiranju i sprovođenju politika koje nas vode ka punopravnom članstvu“, kazao je Žugić.
On je istakao da Žabljak i sve crnogorske opštine već pokazuju da znaju da koriste evropske fondove, posebno u oblastima životne sredine, infrastrukture, održivog turizma i digitalizacije.
„Na lokalnom nivou najbolje se vide koristi evropskog puta kroz projekte, investicije, bolju komunalnu infrastrukturu i veći kvalitet života naših građana. Nastavićemo da budemo aktivan partner Vladi i Delegaciji EU u svim narednim fazama. Uvjeravam vas da ćemo kao Odbor i lakalne samouprave ostati snažno posvećeni ovom procesu uz punu saradnju sa Komitetom regiona Evropske unije“, zaključio je Žugić.
Predsjednica Skupštine ZOCG i predsjednica Skupštine Glavnog grada, Jelena Borovinić Bojović, saopštila je da je u prethodnom periodu u parlamentu Podgorice donijeta odluka o osnivanju Centra za održivi razvoj, "strateške institucije koja će unaprijediti korišćenje EU fondova i ojačati saradnju civilnog, nevladinog sektora i administracije Glavnog grada".
„Ideja Centra jeste da omogući bolju iskorišćenost IPA i drugih evropskih fondova, kroz zajedničko djelovanje institucija i civilnog društva. Vrlo brzo ćemo svjedočiti njegovom otvaranju“, istakla je Borovinić Bojović.
Centar će se fokusirati na projekte iz oblasti energetske efikasnosti, zelene tranzicije, upravljanja otpadom, zaštite ranjivih grupa i održivog razvoja, tema koje su od ključnog značaja ne samo za Podgoricu, već i za Crnu Goru u cjelini.
Predsjednica je podsjetila da je Podgorica pokrenula veliki reformski proces kroz revitalizaciju mjesnih zajednica, po ugledu na uspješne modele iz regiona.
„Uveli smo neposredan izbor savjeta mjesnih zajednica i predsjednika savjeta, preko zborova građana. Time smo napravili iskorak ka većoj transparentnosti i direktnoj demokratiji“, naglasila je.
Govoreći o jednom od najznačajnijih uspjeha Glavnog grada, ona je podsjetila da će Podgorica 2028. godine biti Evropska prijestonica mladih.
„Ovaj projekat ima državni karakter i ponosni smo na izvanrednu saradnju sa Vladom, lokalnim samoupravama širom Crne Gore i nevladinim sektorom. Uspjeli smo da osvojimo ovu prestižnu titulu i sada ulazimo u trogodišnju implementaciju aktivnosti koje će Podgoricu predstaviti u najboljem svjetlu“, kazala je Borovinić Bojović.
„Evropska prijestonica mladih 2028. biće projekat koji će transformisati naš grad, otvoriti prostor za inovacije, učešće mladih i evropske vrijednosti onako kako Podgorica zaslužuje“, poručila je na kraju Borovinić Bojović.
Sastanak je nastavljen drugom tematskom sesijom posvećenom planu rasta EU za Zapadni Balkan – mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori ,na kojoj učestvuju dr Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore, dr Bernd Christoph Ströhm, postdoktorski istraživač i predavač, Bečka diplomatska akademija i Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW), dr Nenad Koprivica, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Podgorica i Žana Jovanović, rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu, Struktura za upravljanje fondovima EU, Ministarstvo finansija Crne Gore

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Brisel šalje snažan signal: Crna Gora sve bliže EU, opštine u centru reformi

Regionalni sastanak Komiteta regiona Evropske unije (EU) i Crne Gore biće održan danas na Žabljaku.
&nbsp;Predsjednik Opštine Žabljak, Radoš Žugić, rekao je agenciji MINA, da sastanak predstavlja značajan korak u jačanju saradnje između lokalnih i regionalnih nivoa vlasti.
Žugić je podsjetio da je u maju, u Briselu, zvanično predstavio kandidaturu Opštine Žabljak za održavanje tog skupa, dodajući da su u potpunosti spremni da pruže adekvatne uslove za sjednice tog ranga.
- Posebnu čast predstavljaće prisustvo ministarke evropskih poslova Crne Gore, Maide Gorčević, kao i visokih predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti država članica EU, gradonačelnika evropskih gradova, predstavnika regionalnih uprava i predsjednika zajednica opština- naveo je Žugić.
Kako je dodao, sastanku će prisustvovati i predsjednici opština i predstavnici skupština crnogorskih opština, zajedno sa predstavnicima Zajednice opština Crne Gore.
- Ovaj događaj predstavlja važnu priliku za promociju Žabljaka i Crne Gore na evropskoj sceni i potvrđuje našu posvećenost unapređenju međuinstitucionalne saradnje- rekao je Žugić.
Prema njegovim riječima, radi se o sastanku najvišeg nivoa, čije održavanje na Žabljaku dodatno potvrđuje rastući značaj te opštine u regionalnim i evropskim okvirima.

1250x600

1084x550

Žabljak danas domaćin sastanka Crne Gore sa Komitetom regiona EU

Olivera Blagojević ispred Ministarstva turizma istakla je da će vještačkog osnježavanja biti na žabljačkom skijalištu ove sezone na Plavoj stazi. Što se tiče Kolašina nijesu uspjeli da taj sistem ugrade, jer je zaustavljen projekat vodosnabdijevanja skijališta, te očekuje da to bude spremno za narednu zimsku sezonu. Predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić naglašava da su u poslu obezbjeđivanja vodosnabdijevanja za skijališta vraćeni na početak, jer je izvođač raskinuo ugovor. Turizmolog Petar Golubović ocjenjuje da će zimska sezona i ove godine zavisiti od vremenskih prilika što svakako nije dobro.
Blagojević je u emisiji "Naglas" na TVCG navela da su preduzeli sve mjere za vještačko osnježavanje i ove godine će ga imati na Žabljaku na Plavoj stazi.
- To svakako nije garancija uspješne sezone, ali je dobar znak. Staze su spremne, remontovane su žičare i optimisti smo da će sezona biti uspješna, jer smo uradili sve što smo mogli. Što se tiče Kolašina vodosnabdijevanje koje je bilo uslov za realizaciju projekta osnježavanja nije riješen, ali uspjeli smo da uradimo hidrotehnički projekat, radimo zajedno sa opštinom na idejnom rješenju i ako sve bude kako smo planirali i obezbijedimo finasije, imaćemo tu mogućnost sljedeće sezone - kazala je Blagojević.
Predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić, je naglasio da će morati da gledaju u nebo i ove godine.
- Došlo je do nekih sporih koraka i nepromišljenih odluka. Na Ski centru Kolašin 1450 i 1600 realizuju se investicije kroz ekonomsko državljanstvo i bilo je planirano da taj dio dobije značajne količine vode i za hotele i za skijališta. Stopiranjem tog projekta zaustavljen je razvoj grada. Prošle godine smo dobili izvođača radova ali on je polovinom godine obavijestio da ne može više ništa da radi, jer su građani koji žive u blizini rijeke Ljevaje sa kojeg je trebalo da dođe voda zaustavili radove. Mi smo uradili sve što smo mogli da taj proces odblokiramo, ali ništa nije urodilo plodom - naveo je Bakić.
U septembru je, kako je kazao, izvođač raskinuo ugovor o čemu Opština nije ni obaviještena i vratili su se na početak. Kolašin ima problema sa infrastruktrom, planirano je, kako je kazao i postrojenje za otpadne vode iduće godine, ali svi su ti projekti povezani.
Marinko Purić, direktor skijališta “Savin kuk” na Žabljaku je kazao da su pripreme za sezonu obavljene adekvatno. Imali su i novac od države za osnježavanje i uspjeli su da obezbijede taj sistem i samo se čekaju uređaji koji će stići do 15. decembra.
- Ne znam da li smo riješili svu sezonu na Žabljaku sa ovim potezom, mi nemamo kapacitet za onoliko ljudi koliko nam dolazi. Imaćemo taj sistem samo na jednoj maloj stazi i to je samo da spasimo dio sezone. Ne može se održati sezona i biti ekonomski isplativa na vještačkom osnježavanju, ali ono može biti od pomoći - naglasio je Purić.
Što se tiče stanja žičare Purić ističe da su instalacije stare preko 35 godina i održavanje je vrlo teško sa dosta improvizacija, jer je teško naći orginalne djelove.
- Prikupljeni su svi papiri i atesti i imaćemo 100 odsto sigurnosti za korisnike. Svake godine se od države traži više ulaganja, ali ni u ovom budžetu nas nema, a mi nismo u stanju da sami finansiramo modernizaciju žičare, a sigurno je da nam je potrebna - istakao je Purić.
Turizmolog Petar Golubović, ocjenjuje da će sudbina i ove sezone direktno zavisiti od vremenskih prilika. Bez sistema za osnježavanje u današnjem momentu se ski ponuda svodi na amaterizam.
- Pozitivan je pomak što će biti ta dva topa i osnježeno 600 metara staze na Žabljaku. Ako pogledamo period od decembra do ferbuara kada se očekuje najviše prometa, Žabljak u tom period ima svega 14 odsto turističkog prometa, odnosno noćenja u kolektivnom smještaju, a u ljetnjim mjesecima je dominantan i atraktivniji. S druge strane Kolašin je predstavljen kao zimski centar, a podaci govore da je zimi 28 odsto noćenja u kolektivnom smještaju. Kopaonik ili Jahorina u tom periodu ostvaruju 55 do 70 odsto ukupno ostvarenih noćenja tokom godine, što znači da su se oni profilisali kao zimski centri. Oni zahvaljujući ovim sistemima produžavaju sezonu i privlače korisnike mnogih zimskih aktivnosti. Tako da to dovoljno govori koliko je to značajno - ističe Golubović.

Vještačko osnježavanje uskoro na Žabljaku, u Kolašinu će i ove sezone gledati u nebo

Rekonstrukcija puta &nbsp;Marina dolina-Radovan Luka jedan je jako važan infrastrukturni projekat za Opštinu Žabljak. Do sada je na ovoj saobraćajnici asfaltirano preko tri kilometra puta i radovi se nastavljaju intenzivno još nekoliko dana ukoliko to vremenske prilike dozvole, kazao je za TV E inženjer kompanije Bemax, Nemanja Ivanović. On ističe da se radi o veoma komplikovanoj rekonstrukciji puta dužine 7,1 kilometar. "S obzirom da početna i krajnja tačka ove saobraćajnice ima visinsku razliku od preko 600 metara nadmorske visine, jasno govori o podužnom nagibu saobraćajnice. Put još prolazi jednim dijelom od oko dva kilometra kroz Nacionalni park Durmitor, pa je samim tim radove trebalo prilagoditi tom ambijentu. Ali naša kompanija posjeduje mehanizaciju i stručni inženjerski tim koji je usko specijalizovan za ovu vrstu radova", naglasio je Ivanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9VqTC5jUwRk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Iz kompanije Bemax, koja je izvođač radova, najavljuju da će rekonstrukcija puta biti završena prije zakonskog roka. "Rok za završetak radova je šest mjeseci, dok ćemo mi ovaj projekat završiti nešto više od dva mjeseca prije roka. Vrijednost radova je 1,3 miliona sa uračunatim PDV-om", rekao je inženjer te kompanije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115191112_21a2a0ee4e8ba3a8edd1f3add5436759b5b17aeae9ceae61cfe1bf209e5c6264.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251115191112_21a2a0ee4e8ba3a8edd1f3add5436759b5b17aeae9ceae61cfe1bf209e5c6264" data-rendition-name="original" width="5472" height="3078" loading="lazy" alt="Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka"> <figcaption>Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Ivanović se zahvalio i Ministarstvu javnih radova koji su, kako kaže, uz njihove konsultacije pomagali u rješavanju mnogobrojnih problema kako bi ovaj projekat uspješno priveli kraju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115191112_4f5d89e2a10e8ee7e830d629f4b7ab7b9eaa4f87d7c01a081ea19d68f4ae2d1b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251115191112_4f5d89e2a10e8ee7e830d629f4b7ab7b9eaa4f87d7c01a081ea19d68f4ae2d1b" data-rendition-name="original" width="5472" height="3078" loading="lazy" alt="Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka"> <figcaption>Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115191112_5498e4f400c4169cf69afa2a9962274bb3ac00cdc7e236259e6ecbfa41125525.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251115191112_5498e4f400c4169cf69afa2a9962274bb3ac00cdc7e236259e6ecbfa41125525" data-rendition-name="original" width="5472" height="3078" loading="lazy" alt="Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka"> <figcaption>Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka(Photo: TV E)</figcaption> </figure>

(VIDEO) Ivanović: Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka jako važna za Žabljak, radovi se nastavljaju intenzivno

Opština Žabljak i DOO Komunalno i vodovod, čiji je osnivač lokalna samouprava, započeli su izgradnju vodovoda „Prisoje“, saopštio je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić.
- Obezbjeđivanje pitke vode jedan je od najvažnijih preduslova za dalji razvoj lokalne zajednice, ravnomjeran prostorni razvoj i stvaranje boljih uslova za život svih naših sugrađana. Realizaciojom ove investicije, mještani koji žive svega tri kilometra od centra grada uskoro će po prvi put imati uredno i stabilno vodosnabdijevanje, što predstavlja veliki korak naprijed u unapređenju kvaliteta života na ovom području- objavio je Žugić i dodao da je 
projekat je vrijedan 265.000 eura u potpunosti finansiran od strane Opštine Žabljak, a radove izvodi DOO “Komunalno i vodovod” Žabljak.

Žabljak: Počeli radovi na novom vodovodu

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Žabljak tokom noći tragali su za državljankom Letnoije koja se izgubila na Durmitoru.
- Uspješno je okončana potraga na Durmitoru. Državljanka Letonije u kratkom roku je pronađena u reonu katuna Lokvice - saopštili su žabljački vatrogasci.
Turistkinja je nepovrijeđena i u pratnji spasilaca bezbjedno dovedena na Žabljak.&nbsp;

Akcija na Durmitoru: Sinoć spašena državljanka Letonije

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Žabljak su sinoć, u koordinisanoj akciji zajedno sa službenicima NCB Interpola Podgorica, uhapsila ukrajinskog državljanina A. K. (43) koji je osumnjičen za organizovanje ilegalnih migracija i pranje novca na sofisticiran način, saopšteno je iz Uprave policije.
Nakon lociranja, A. K. je uhapšen shodno međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisao NCB Interpola Kišinjev-Moldavija, a po naredbi koju je izdao Viši istražni sud u tom gradu radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela.
Kako se navodi u saopštenju, on se sumnjiči da je krijumčarenje migranata i sofisticirano pranje novca uočinio posredstvom platformi Telegram i TikTok, dok se plaćanje usluga odvijalo platformom Binance.
- Za ova krivična djela u zakonodavstvu Moldavije je predviđena kazna zatvora u trajanju do 18 godina - ističu iz Uprave policije.
On će u zakonskom roku biti sproveden sudiji za istrage Višeg suda u Bijelom Polju radi određivanja ekstradicionog pritvora.

Na Žabljaku uhapšen ukrajinski državljanin osumnjičen za krijumčarenje migranata i sofisticirano pranje novca

Državni sekretar u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Boško Vukićević saopštio je da je donijeta 31 mjera zabrane izvođenja građevinskih radova u Opštini Žabljak i da je podnijeto pet prekršajnih naloga.
Resor na čijem je čelu Slaven Radunović je krajem septembra organizovao akciju kontrole nad izgradnjom objekata na teritoriji Opštine Žabljak.&nbsp;
Kako je rekao Vukićević, značajan doprinos akciji, višednevnim prisustvom na terenu, dali su predsjednik opštine Žabljak Radoš Žugić, kao i načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tadija Ćetković sa svojim službenicima.
- U periodu trajanja pojačane kontrole donesena je 31 mjera zabrane izvođenja građevinskih radova na kontrolisanim objektima u izgradnji. Tom prilikom na terenu je zatečeno i više stranih državljana koji su učestvovali u izgradnji nelegalnih objekata, te su službenici granične policije donijeli četiri rješenja o otkazu boravka do 90 dana i jedno rješenje o povratku lica u matičnu zemlju - istakao je on, dodajući da je uručeno i pet prekršajnih prijava.
&nbsp;O ozbiljnosti akcije, kako kaže, svjedoči i činjenica da su njenoj uspješnoj realizaciji doprinos dali državni sekretar Ministarstva prostornog planiranja, direktor direktorata za inspekcijski nadzor, građevinski inspektori, komunalni inpektor i policajci zaposleni u Opštini Žabljak.
- Hvala svima koji su na terenu pomogli da se obavi veliki broj kontrola i da ova akcija, koja će se nastaviti, bude ovako uspješna - zaključio je Vukićević.

Tamara Klikovac

Vukićević: Na Žabljaku 31 mjera zabrane gradnje, otkazan boravak za četiri strana državljana, jedan vraćen u matičnu zemlju

U Šarancima večeras je prava zimska idila.&nbsp;
Kako javljaju čitaoci Analitike, u selima oko Žabljaka visina snježnog pokrivača iznosi oko 15 centimetara.
U Njegovuđi je, kako tvrde, oko 5 centimetara snijega.
Prema riječima mještana, na Žabljaku je večeras jako hladno.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F33wumioilEg%3Fembeds_referring_euri%3Dhttps%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Zimska idila na Žabljaku

Miloš Risančić, koji je sa Petrom Gačevićem uhapšen na Žabljaku zbog povređivanja više osoba, sin je tivatskog odbornika Dejana Risančića, saznaje Portal ETV. Podsjetimo, iz policije je saopšteno da su Tivćani Petar Gačević (19) i Miloš Risančić (22), inače operativno interesantna lica, uhapšeni sinoć na Žabljaku nakon što su u tuči povrijedili najmanje dvije osobe a potom izazvali udes. Dejan Risančić pripadnik je vladajuće koalicije “Željko Komnenović - Narod pobjeđuje, Demokrate, Demokratska srpska stranka (DSS), Evropa sad! za Tivat" i odbornik Skupštine Opštine Tivat.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250928140912_d28a638ecc646ecb213001844bee7b7fc2665318f9e5d5ae54645b96847aac68.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250928140912_d28a638ecc646ecb213001844bee7b7fc2665318f9e5d5ae54645b96847aac68" data-rendition-name="original" width="1109" height="724" loading="lazy" alt="Odbornici Skupštine Opštine Tivat"> <figcaption>Odbornici Skupštine Opštine Tivat(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Dejanov sin, Miloš Risančić &nbsp;i Petar Gačević osumnjičeni su da su juče oko 15 sati ispred marketa u Žablljaku, izazvali tuču i fizički napali dvije muške osobe iz Žabljaka. Nakon toga, bježeći autom sa lica mjesta, isti su izazvali udes u kojem nije bilo povrijeđenih ali je nastala materijalna šteta na vozilima.&nbsp; Iz policije je saopšteno da je Risančić, koji je upravljao automobilom, bio &nbsp;pod dejstvom alkohola i narkotika, dok je Gačević bio pod dejstvom alkohola. “Policijski službenici su nad ova dva lica spoveli alkotestiranje i test na prisustvo psihoaktivnih supstanci. Utvrđeno je da M.R, koji je i upravljao vozilom, ima 1,99 promila alkohola u organizmu i da je pozitivan na kokain, a da P.G. ima 1,64 promila alkohola u organizmu”, saopšteno je iz Uprave policije. Na društvenim mrežama objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako su Tivćani ničim izazvani napali više osoba. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.3469%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpogledajte-kako-su-tivcani-divljali-i-nicim-izazvani-napali-vise-osoba-na-zabljaku-dvije-tesko-povrijedili&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Sinovi tivatskog odbornika od ranije poznati javnosti Ovo nije prvi put da sinovi odbornika Risančića dospiju u javnost. Naime, njegov drugi sin Slobodan, na društvenim mrežama slavio je ratnog zločinca i prijetio "ulaskom na Cetinje kao Ratko ‘95. u Srebrenicu". On je, u avgustu 2021. godine, u periodu kada su se građani Cetinja okupljali u tom gradu u znak protesta protiv ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru, uputio prijeteću poruku: “Nema tu tolerancije i tih s****, petog ulazimo mi, Tivćani na Cetinje, kao Ratko 95. u Srebrenicu”, napisao je tada Slobo Risančić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250928140912_23525678de1c45918847e641ee4286b63147694a2e8e1e97bcdb0534c0edc730.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250928140912_23525678de1c45918847e641ee4286b63147694a2e8e1e97bcdb0534c0edc730" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Slobo Risančić"> <figcaption>Slobo Risančić(Photo: društvene mreže)</figcaption> </figure>  Dejan Risančić prekršio zakon Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) 2022. godine utvrdila je da je javni funkcioner Dejan Risančić prekršio član 23 stav 2 Zakona o sprječavanju korupcije, jer u Izvještaju o prihodima i imovini za 2020. godinu nije prijavio tačne i potpune podatke.&nbsp; Iz ASK-a su tada pojasnili da Risančić nije prijavio putničko motorno vozilo marke VW ,,Passat" , motocikl marke,„Piaggio" koji se vode na njegovo ime, osnivački udio od 100% u pravnom licu ,,Dispromet" Tivat &nbsp;na íme supruge Lidije, kreditno zaduženje u iznosu od 4.000 eura. Tada je ASK konstatovao da Dejan Risančić je prekršio zakon i tako što nije prijavio za sina Miloša prihod u iznosu od 1.177,27 eura, a za sina Slobodana nije prijavio prihod u iznosu od 133,80 eura.

Sin tivatskog odbornika jedan od napadača na Žabljaku: Miloš Risančić pod dejstvom alkohola i droge tukao građane, pa izazvao udes

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića je najnovija njegova knjiga u izdanju časopisa Komun@.
- Ovo su u stvari priče u putopisnom okviru, a rukopis koji sadrži Vukovićeva knjiga je putopisna proza, rafinisana, leporeka, poučna i pisana razbokorenom rečenicom koja plijeni - zapisao je, između ostalog, recezent Pero Zubac.
Mnogo što se, kako je ocijenio, da naučiti iz ove knjige - naročito o Njegošu.
- Mene je posebno dotakla. Čitalac se suočava sa opisanim prizorima gradova i predjela sa ličnostima iz Crne Gore u tim prostorima za koje je Slobodan Vuković, duhovito rekao: „Gdje je Crna Gora u Veneciji? Svuđe!” - naveo je on.
Promiču, kako je rekao, pred očima majstorski opisani znameniti italijanski gradovi.
- A posebna vrijednost su opisani susreti sa ljudima, dijalozi, autorske opaske, pitka priča o razgovoru Njegoša sa američkim admiralom. I nepoznata mi, a dragocjena zapisana Njegoševa misao: „Možda je jedino smrt put do najviše tajne, ali to niko nije posvjedočio“. Ja sam iz ove knjige, iz daleka, sa sjevera, bolje upoznao i zavolio Italiju zahvaljujući umijeću putopisanja Slobodana Vukovića - zapisao je Zubac.
S druge strane, prof. dr Sonja Tomović Šundić, koja je takođe recezent Vukovićeve knjige, ističe da je slika Italije iz pera Slobodana Vukovića čarobna.
- Kao što atribut čarobno nosi sve što izađe na svjetlost dana iz njegove stvaralačke radionice. Autor je vrstan publicista, ali posjeduje i dar da svoju putopisnu prozu ispisuje kao prvorazredno književno djelo,sa estetskim dometima i slikovitošću koja plijeni pažnju čitalaca - navela je Tomović Šundić.
Po njenim riječima, on je dočarao italijanske gradove, raskošne tragove Rima, Španske stepenice, Koloseum, njegove prekrasne trgove, fontane, galerije, muzeje, vrevu na ulicama, ali je i živo predstavio i nezaboravnu Veneciju, Bari, Napulj...
- Sve te gradove blagoslovene italske zemlje, toplinu juga i Mediterana. Čitajući njegove putopise imamo priliku da se upoznamo sa jednom od najvećih evropskih kultura, njenom renesansom, barokom i modernom umjetnošću koja Italiju čini vjekovima središtem naše civilizacije. Vuković je rafinirani opservator, njega zanose umjetnička djela, događaji koje pomno prati tokom putovanja, zanimljivi ljudi i pojave, ali i restorani i nacionalna kuhinja, vina i jela koja kuša, i koja mu pomažu da shvati način života, navike i običaje. Sve u svemu pred našim očima iskrsava to krasno podneblje u novom svjetlu, kroz brižljive opise i detalje, ali i inspiraciju i želju da svom unuku Maksimu, koji nosi ime njegovog oca, i koji je krajem Drugog svjetskog rata boravio u Italiji, pokaže veličanstvenu materijalnu i duhovnu zaostavštinu nama susjedne zemlje, od koje nas dijeli morska pučina - napisala je prof dr Tomović Šundić.
Ona takođe navodi takođe da bi „zapisi Vukovića bili nepotpuni bez podsjećanja na Njegoševa putovanja Italijom, o kojima svjedoči Ljuba Nenadović.
- Kao čovjek velikog obrazovanja, pisac nam ukazuje na najfinije spone, unutrašnje veze, pjesnika, i njegov dodir sa umjetnošću, i likovnošću, kolorita i bogatstvom izraza, koje putnike ovog i onog vremena ostavlja bez daha. Sudeći po svemu naša šira javnost će ovim novim djelom Slobodana Vukovića, dobiti štivo pitko za čitanje, prepuno simbola koji se slikovito utiskuju u našu svijest tako da postajemo aktivni sudionici jednog izuzetno nadahnutog načina pripovijedanja - zapisala je, između ostalog, ona.
Inače, Slobodan Vuković rođen je u Beranama 1940. godine, završio je Pravni fakultet, a u novinarstvo je ušao veoma rano, još kao student. Počeo u »Indexu«, listu studenata Novosadskog univerziteta i viših škola Autonomne pokrajine Vojvodine, tada najčitanijem u Vojvodini.
Bio je član prve redakcije lista „Koraci“, glasila Saveza omladine Crne Gore, zatim direktor Informativno-dokumentacionog centra Titograda, glavni i odgovorni urednik neđeljnog lista „Titogradska tribina“, sekretar Matice iseljenika Crne Gore, sekretar Republičke konferencije SSRN Crne Gore, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista „Pobjeda“ u dva mandata, glavni i odgovorni urednik Novinske agencije Tanjug u Beogradu.
U društvenom životu Crne Gore učestvovao je više od pola vijeka. Izvještavao iz Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Latinske Amerike, Australije, Kine, Indonezije, Singapura, Rusije, niza evropskih zemalja. Svoje putopisne reportaže objavljivao u NIN-u, „Po- bjedi“, „Politici“, zagrebačkom „Danasu“, sarajevskom „Svijetu“.
Autor je sedamnaest knjiga. Jedan od rijetkih novinara koji je intervjuisao dva generalna sekretara Ujedinjenih nacija. Njegova zbirka „Ljudi i vrijeme“ je prva knjiga intervjua u savremenoj crnogorskoj publicistici.

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića u izdanju časopisa Komun@

Protiv F.C. (18) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz teretnog vozila za skladištenje biljnih sirovina ukrao 45 vreća.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
- Vrijednost otuđenih predmeta je oko 2.500 eura i osumnjičenih ih je, nakon otuđivanja, prodao na teritoriji opština Rožaje i Berane - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava zbog sumnje da je ukrao 45 vreća biljnih sirovina

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zabljak