Botunjani se neće pomjeriti ni milimetar, ako mislite da razgovaramo, dođite u Botun, ili će Crna Gora biti paralisana, poručili su premijeru, gradonačelniku Poddgorice i direktoru podgoričkog Vodovoda okupljeni Botunjani sa blokade kružžnog toka prema Zeti kod gradskog vodovoda. Blokada kružnog toka na Zabjelu prema Zeti, koju su najavili mještani Botuna zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, počela je u 14 časova. Bojan Terzić uputio je poruku za gradonačelnika Podgorice, Sašu Mujovića, direktora Vodovoda Aleksandra Nišavića i premiejra Milojka Spajića da se građani Botuna i Zete neće pomejriti ni milimetar nazad.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113140140_95219fa38e930a0fcc1858907411121a1f1c061f275522d2fc37dc422d96986a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260113140140_95219fa38e930a0fcc1858907411121a1f1c061f275522d2fc37dc422d96986a" data-rendition-name="original" width="487" height="363" loading="lazy" alt="Bojan Terzić"> </figure>  - Džabe ste doveli mašine i obezbjeđenje, pošto ste svi, većina vas u Vladi, došla sa sela ii navikli da čuvate ovce u torove, pa ste tako i one mašine zagradili. Morate znati da mi ovamo živimo preko 500 godina, ne ni juče ni prije deset godina, nego su naši preci &nbsp;preko dvadeset koljena ostavili svoje kosti. Ako mislite da ste nas dotukli time što ste nas onaj dan uhapsili, uskočili ste sebi u stomak. Jer kao i oni što su u Spužu danas, a vodili su policiji, tako će i ovi ako bog dan. Mi se nećemo pomejriti ni milimetar, ono je za nas sveta teritorija, to je naša budućnost i budućnost naših familija, svakog građanina Zete- poručio je Terzić. Kazao je i da su ih na pregovore pozivali reda radi, a ne da bi se nešto dogovorili. Zahvalio se i ljudima iz regiona koji su se ponudili da sa njima blokiraju saobraćajnice i granične prelaze prema Crnoj Gori. - Mi u ovoj borbi nismo sami, imamo mnogo saveznika. Iako misle da smo samo šaka naroda, mi smo ljudi koji želimo da živimo normalno, imamo zdravo zemljište i zdrav vazduh- poručuje Terzić. Pomenuo je i da i dalje niko nije procesuiran zbog bazena crvenog mulja i da nadležne treba da je sramota. Imao je poruku i za premiejra. - Nek &nbsp;to odijelo Spajića koje je trideset dana nosio po Crnoj Gori pred 30. avgust odnese u Muzej na Cetinju, pored odijela kralja Nikole. Nijesi ima' za drugo, a sad ideš po Beču. Čekamo te u Botun da pričamo! Nema razgovora u Pogdorici, nema u Vladi! Dođite da razgovaramo ili će vam Crna Gora biti paralisana- poručio je u u ime okupljenih premijeru. Jedan od učesnika, Vukašin Stojanović poručio je da nastaviti borbu dok se ne vrate pregovorima i dok se ne obustave radovi u Botunu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011314018_67dd0fdb7fa3e0a3b8af22950d7834e70a06184240e74a9558a25670baebf2bd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026011314018_67dd0fdb7fa3e0a3b8af22950d7834e70a06184240e74a9558a25670baebf2bd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Milan Knežević"> </figure>  Među okupljenima je i predsjednik Demokratske narodne partije, Milan Knežević, koji je najavio izlazak iz gradske i državne vlasti ukoliko se ne usvoje zahtevi ove partije, od kojih su neki i vezani za izgradnju kolektora. Kazao je da su sad na potezu premijer Milojko Spajić i njegova Vlada i da od ispunjenja zahtjeva koje su podnijeli nakon sjednice Predsjedništva stranke zavisi njihov opstanak u vlasti. On je sa blokade kružnog toka na Zabjelu koju su organizovani mještani Botuna, kazao da će do kraja biti uz njih i poručio da nema povlačenja. Komentarišući izjavu predsjednika Skupštine Andrije Mandića da podržava sve što je DNP tražio ali da nije vrijeme za to sada, Knežević je rekao da on ima pravo na svoj stav.. - Mi vodimo dvije različite političke partije, uvažavam njegov stav, kao što vjerujem da će uvažiti moje - poručio je Knežević. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FmpFQJShimzs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, mještani Botunu najavili su da će danas blokirati kružni tok na Zabjelu, kod zgrade podgoričkog Vodovoda u znak protesta zbog početka gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113140112_7c6868da22af2615f7e9ae5a0a75f314194ccfe95a193d69fca8515ceba721fb.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260113140112_7c6868da22af2615f7e9ae5a0a75f314194ccfe95a193d69fca8515ceba721fb" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada Botunjana"> </figure>  Pozvali su sve Zećane da izađu na ulicu i pokažu bunt zbog gradnje postrojenja u Botunu. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna. Blokada je završena i saobraćaj se odvija normalno. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLTaJ02Z_EX8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božena Miljić

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Botunjani poručili Spajiću, Mujoviću i Nišaviću: Dođite da razgovaramo ili će vam Crna Gora biti paralisana

Četrdeseta sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu biće održana danas u Skupštini Crne Gore, a na dnevnom redu je kontrolno saslušanje ključnih nosilaca bezbjednosnog sektora.
Pred članovima Odbora naći će se ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović.
Tema saslušanja odnosi se na navodne dezinformacije koje su institucije bezbjednosnog sektora plasirale u vezi sa incidentom na Zabjelu, u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, a što je prethodilo odluci Vlade da ukine bezvizni režim sa Republikom Turskom.
Početak sjednice zakazan je za 10 časova.

Portal ETV

Danas kontrolno saslušanje Šaranovića, Šćepanovića i Janovića

Ministar unutršanjih poslova Danilo Šaranović je saopštio i da 97.995 stranaca ima odobren privremeni i stalni boravak u Crnoj Gori u skladu sa Zakonom o strancima. U prvih devet mjeseci ove godine kontrolisano je 36.0000 stranih državljana, donijeto je 1.295 rješenja o povratku, 141 rješenje o protjerivanju, a iz države su prinudno udaljena 162 stranca.
Šaranović je, odgovarajući na pitanja poslanika u parlamentu, kazao da u Crnoj Gori dozvolu za privremeni boravak ima 26.539 stranaca, &nbsp;dozvolu za privremeni boravak i rad ima 41.792, dok stalni boravak ima 29.664 stranaca
- Zemlje porijekla stranaca koji u Crnoj Gori borave po osnovu odobrenog privremenog boravka, a koji su najzastupljeniji u Crnoj Gori, su: Ruska Federacija, Republika Srbija, Turska, Bosna i Hercegovina, Republika Kosovo. Takođe, po osnovu privremenog boravka u Crnoj Gori borave i državljani drugih država, ali u znatno manjem broju - rekao je Šaranović u parlamentu.
Kada je u pitanju stalni boravak koji stranci imaju u Crnoj Gori, ministar kaže da su najzastupljeniji državljani Srbije, Bosne i Hercegovine, Republike Kosova, Hrvatske i Ruske Federacije.
- Tako je u Crnoj Gori 20.793 državljana Ruske Federacije ima odobren privremeni i stalni boravak; 23.980 državljana Republike Srbije ima odobren privremeni i stalni boravak; 13.506 državljana Turske ima odobren privremeni i stalni boravak; 7.287 državljana Bosne i Hercegovine ima odobren privremeni i stalni boravak; 4.023 državljana Kosova ima odobren privremeni i stalni boravak - saopštio je Šaranović.
On je rekao da je, prema podacima iz Registra prijave boravka do 90 dana, u prvih devet mjeseci prijava boravka izvršena za 2.476.729 stranih državljana (2,4 odsto više u odnosu na isti period 2024. godine).&nbsp;
- Najviše prijava izvršeno je za državljane Srbije – 434.850, Rusije – 196.861, Bosne i Hercegovine – 192.233, Turske – 157.895, Njemačke – 146.896, Kosova – 78.504, Ukrajine – 78.356 i Albanije – 42.367 - istakao je Šaranović.
<h2>Kontrole i rješenja</h2>
Šaranović je rekao da je za devet mjeseci 2025. godine, prilikom izvođenja samostalnih i zajedničkih akcija pod nazivom „Pojačana kontrola kretanja, boravka i rada stranih državljana“, kontrolisano više od 36.000 stranih državljana.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala su u periodu od 1. januara do 1 oktobra 2025. godine nadležnim tužilaštvima procesuirali &nbsp;696 stranih državljana koji su počinili 673 krivična djela. U najvećem broju, strani državljani kao počinioci krivičnih djela potiču iz: Srbije – 191, Turske – 93, Kosova – 63, Rusije – 61 i BiH – 49 - saopštio je Šaranović.
U prvih devet mjeseci ove godine ograničena je sloboda kretanja smještajem u Prihvatilište za strance u Spužu za 106 stranih državljana, podnijeto ili izdato 8.479 prekršajnih prijava i naloga, naplaćeno 538.764 eura novčanih kazni po prekršajnim nalozima, donijeto 1.295 &nbsp;rješenja o povratku, 141 rješenje o protjerivanju.
Prinudno je, navodi Šaranović, udaljeno 162 stranaca, donijeto je 1.526 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, podnijeto 1.287 inicijativa za prestanak privremenog boravka stranim državljanima i dato 9.499 negativnih mišljenja za odobrenje/produženje &nbsp;privremenog boravka
- Takođe, za 791 lice nije dozvoljen ulazak u Crnu Goru na graničnim prelazima, dok je doneseno i 296 rješenja o zabrani ulaska u Crnu Goru shodno članu 8 stav 1 tačka 9 Zakona o strancima (ako to zahtijevaju razlozi nacionalne, odnosno unutrašnje bezbjednosti ili javnog zdravlja). U istom periodu, prilikom kontrole stranih državljana zaposlenih u različitim privrednim društvima, samostalno ili u saradnji sa nadležnim inspekcijskim službama, od ukupno 1.526 slučajeva otkaza boravka do 90 dana, policijski službenici su donijeli 1.470 rješenja o otkazu boravka zbog neposjedovanja dozvole za privremeni boravak i rad u Crnoj Gori, u skladu sa članom 35, stav 1, tačka 5 Zakona o strancima (slučajevi kada stranac koristi boravak suprotno svrsi za koju mu je odobren) - kazao je Šaranović.
<h2>"Srpiječena eskalacija sukoba, traga se za onima koji su uništavali imovinu stranaca"</h2>
Odgovarajući na pitanje poslanika Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović koje mjere je MUP preduzelo u cilju očuvanja reda i mira i bezbjednosti građana u Crnoj Gori nakon nedavnih incidenata na Zabjelu, Šaranović je rekao da je pravovremenom i odlučnom reakcijom Uprave policije uspostavljena kontrola nad svim registrovanim grupnim okupljanjima, čime je, tvrdi, spriječena dalja eskalacija sukoba i dodatno usložnjavanje bezbjednosne situacije.
Šaranović je rekao da je u ovom slučaju angažovan kompletan operativni sastav Uprave policije, kako u Podgorici, tako i u svim ostalim opštinama Crne Gore, radi sprečavanja narušavanja javnog reda i mira i vršenja krivičnih djela.
Podsjetio je da je jedna od ključnih mjera u cilju efikasne koordinacije sveobuhvatnih aktivnosti formiran Operativni štab za koordinisano praćenje i sprovođenje planskih aktivnosti usmjerenih na održavanje javnog reda i mira, sprečavanje vršenja krivičnih djela, te obezbjeđenje lične i imovinske sigurnosti svih građana.
- Svakodnevno je angažovan kompletan raspoloživi sastav Uprave policije radi praćenja dešavanja na teritoriji Crne Gore, posebno u vezi sa neprijavljenim javnim okupljanjima u Podgorici i drugim opštinama - istakao je Šaranović.
Osvrćući se na prijave o uništenju i oštećenju imovine koja je vlasništvo stranih državljana, Šaranović je rekao da policijski službenici, u saradnji sa nadležnim tužilaštvom, preduzimaju opsežne mjere i radnje u cilju identifikacije osoba koje su učestvovala u izvršenju tih krivičnih djela.
Ministar je podsjetio da su neposredno uoči protesta, koji je 28. oktobra održan u Podgorici protiv migracija, službenici Uprave policije priveli 11 osoba, među kojima je i devt maloljetnika.
&nbsp;- Ova lica su, pored određene količine narkotika, posjedovala i pirotehnička sredstva i druga sredstva koja se koriste u situacijama narušavanja javnog reda i mira u većem obimu. Takođe, na osnovu preduzetih aktivnosti, osam osoba je uhapšeno zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivična djela sa elementima izazivanja nacionalne i vjerske mržnje, nasilničkog ponašanja i narušavanja javnog reda i mira - dodao je Šaranović.
Uprava policije je, dodaje on, identifikovala i osumnjičenog da je na području opštine Zeta podmetnuo požar na vozilima državljana Turske.&nbsp;
- Takođe, Uprava policije je na osnovu preduzetih aktivnosti procesuirala i jedno lice iz Kotora zbog postupanja u odnosu na državljane Turske - naveo je Šaranović.
<h2>Reforma migracione politike</h2>
On je podsjetio da je Ministarstvo unutrašnjih poslova pripremilo, a Vlada Crne Gore krajem jula ove godine utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Ovaj Predlog zakona je 1. septembra ove godine dostavljen Skupštini Crne Gore na usvajanje.
- Osnovni razlog izmjene ovog zakona prepoznat je u okviru Poglavlja 24, tj. potrebno je da se omogući slobodno kretanje ljudi uz garantovanje njihove bezbjednosti. Takođe, pravnom tekovinom za Pregovaračko poglavlje 2 omogućava se građanima jedne države članice EU da rade u drugoj državi članici. Odnos prema tzv. radnicima migrantima EU mora biti isti kao prema domaćim radnicima kada su u pitanju uslovi rada, socijalne i poreske olakšice. Sloboda kretanja radnika svrstava se među temeljne principe Evropske unije i jedno je od četiri slobode unutrašnjeg tržišta - naveo je, pored ostalog, Šaranović.
Kako bi se preduzela zaštita i puna kontrola nacionalnog interesa Crne Gore, ministar navodi da je u Prijedlogu zakona definisan Vizni informacioni sistem (VIS).&nbsp;
- Na ovaj način Crna Gora se obavezuje da će uvesti dodatne sigurnosne mjere kako bi bolje provjeravala dolaske bez viza, postigla interoperabilnost između sistema i baza podataka koje se koriste u sadašnjem sistemu izdavanja viza. U drugoj fazi Crna Gora treba da započne rad na prikupljanju biometrijskih podataka u skladu sa zahtjevima budućeg članstva u Šengenskoj oblasti. U tom smislu, u ovom zakonu je propisano uspostavljanje i upravljanje VIS-om. VIS se koristi za prikupljanje, obradu, čuvanje i razmjenu podataka o vizama, obezbjeđivanje sigurnog i efikasnog procesa izdavanja viza, kao i olakšavanje saradnje organa državne uprave nadležnog za vanjske poslove sa Ministarstvom, Agencijom i policijom, te saradnje sa drugim državama i međunarodnim organizacijama u vezi sa kontrolom ulaska i boravka stranaca - pojasnio je Šaranović.
Ključna novina u Prijedlog zakona je, dodaje on, definisanje odredaba kojima će se omogućiti strancima da zahtjev za izdavanje dozvola za privremeni boravak i dozvola za privremeni boravak i rad mogu podnijeti u elektronskom obliku, preko informacionog sistema kojim upravlja Ministarstvo unutrašnjih poslova.
- Takođe, Predlogom zakona uveden je restriktivniji pristup odobravanju dozvola za privremeni boravak i rad, u smislu da će kategorija stranaca – preduzetnici i izvršni direktori – morati da imaju najmanje tri zaposlena sa ugovorima o radu na puno radno vrijeme. Zbog određenih zloupotreba koje su se dešavale u praksi, u ovom zakonu uvedena je obaveza da se uz zahtjev za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad prilaže i dokaz o izvršenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa za vrijeme trajanja prethodne dozvole za privremeni boravak i rad. Na osnovu navedenog, jasno je da će se donošenjem ovog zakona izvršiti reforma kada su u pitanju migracije, koja je od suštinskog značaja za dalji put Crne Gore ka EU, kroz punu implementaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije, što će značajno doprinijeti nastavku evropskih integracija Crne Gore - poručio je Šaranović.

Tamara Klikovac

Šaranović: U Crnoj Gori zakonito boravi 98.000 stranaca, od početka godine prinudno udaljeno 162

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao je da je policija u vezi sa incidentom na Zabjelu postupala u skladu sa zakonom, te da policijski službenici nisu priveli nijedno lice koristeći fizičku silu ili snagu.
Kako je naveo nakon neodržavanja sjednice Odbora u holu Skupštine, policijski službenici su izdavali komande u skladu sa pravilima postupanja u ovakvim situacijama.
Šćepanović je rekao da su operativni podaci ukazivali da se lica kreću u grupama.
- Imamo i videosnimke, gdje se vidjelo da su se samoorganizovali i kružili oko zgrade, a sa druge strane imali smo stanovnike Zabjela, njih 150 koji su takođe se kretali u grupama i gdje je moglo doći do narušavanja javnog reda i mira u većem obimu i nastupanja nesagledivih posljedica. Naravno da su lica stavljena pod kontrolu u skladu sa zakonom. Od 44 lica, za 17 je utvrđena nepravilnost u skladu sa Zakonom o strancima, preduzete su određene restriktivne mjere u cilju kontrole njihovog boravka i obavljanja određenih aktivnosti na teritoriji Crne Gore - rekao je Šćeanović.
On je naveo da ne vidi bilo koji razlog da određeno lice ne podigne ruke i stavi se na raspolaganje policijskim radnjama službenika.
- Ko to može da smatra kao neku represiju, to nije dobronamjerno. Mi treba prema kriminalnim strukturama da preduzimamo te aktivnosti svakodnevno. Korišćenjem službenih pasa, specijalizovane opreme, a i u odnosu na strane državljane za koje su postojali podaci da imaju podesne predmete za napad. Naravno da smo ih morali staviti pod kontrolu, dok se ne preduzmu sve istražne radnje. Trideset lica je odmah pušteno, bez odlaganja i oni su se vratili svojim domovima - rekao je Šćepanović.

Šćepanović: Nije bilo represije, postupci na Zabjelu zakoniti

Poslanici opozicije podnijeli su skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu zahtjev za kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara &nbsp;Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića.
Saslušanje bi trebalo da bude održano na temu „dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada Crne Gore ukinula bezvizni režim sa Turskom“.
- Zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut državljanin Crne Gore, te zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Croj Gori, u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima, nastupila je atmosfera tenzija, grupe ljudi marširale su ulicama i prijetile migrantima, a Vlada premijera Milojka Spajića donijela je hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom - konstatovano je u obrazloženju inicijative koju su podnijeli lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živkovića, njegov partijski kolega Nikola Janović, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
lako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali turski državljani, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Croj Gori, oni ukazuju da su posljedice po odnose dvije države već nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade Crne Gore koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenofobije na ulicama, kao i potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odosa Podgorice i Ankare, i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Cre Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora ANB-a Ivice Janovića - naveli su poslanici opozicije.

Opozicija traži kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića zbog dezinformacija nakon kojih je Vlada ukinula bezvizni režim za turske državljane

Advokat Darko Maraš, branilac azerbejdžanskog državljanina J.G, kazao je da je utvrđeno da njegov klijent nije bio na Zabjelu 26. oktobra kada se desio incident u kojem je lakše povrijeđen Podgoričanin M.J. Tvrdi da je Tužilaštvo svoje navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog.
Viši sud u Podgorici ukinio je večeras pritvor državljanina Azerbejdžana i Turske J.G. i N.D. koji su uhapšeni zbog navodnog učešća u incidentu na Zabjelu u kojem je lakše povrijeđen M.J.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 74.7126%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvisi-sud-promijenio-odluku-ukinut-pritvor-dvojici-stranaca-ne-postoji-sumnja-za-pokusaj-ubistva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Njima je juče određen pritvor do 30 dana zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Međutim, sudija za istragu je dan kasnije donio drugu odluku, utvrdivši da nema sumnje za pokušaj ubistva.
- Odbrana je tokom cijelog postupka ukazivala da Jakub Gurbanov nije bio na licu mjesta u kritičnom trenutku, već je bio kod kuće i spavao. Na prijedlog odbrane, sinoć je donijeta naredba o izuzimanju snimaka sa kamera sa zgrade u kojoj moj klijent živi - kazao je advokat Maraš za TV E.
Kamere su izuzete sinoć i na osnovu pregledanih snimaka ustanovljeno je, navodi on, da njegov klijent nije napuštao stan kao što je i tvrdio u svojoj odbrani.&nbsp;
- Danas, oko 20 časova, donijeta je odluka da se mom branjeniku ukine pritvor, kao i drugom osumnjičenom. Tužilaštvo je sve svoje navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog, koji je mog branjenika prepoznao kao osobu koja je učestvovala u ovom incidentu - rekao je za Maraš.

Ivona Đokić

Advokat azerbejdžanskog državljanina: Utvrđeno da moj klijent nije bio na Zabjelu, Tužilaštvo navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog

Dvojica stranaca je u pritvoru, a javnost i dalje bez jasnog odgovora što se zaista dogodilo u noći između subote i nedjelje na Zabjelu. Nakon incidenta u kojem je povrijeđen Podgoričanin, policija je uhapsila državljanine Turske i Azerbejdžana, Nevzata Demira i Jakuba Gurbanova. Određen im je pritvor do 30 dana. U rješenju o pritvoru u koji je Televizija E imala uvid, proizilazi da su oni osumnjičeni za krivično djelo ubistvo u pokušaju. To je TVE potvrdilo i Više tužilaštvo. Međutim, direktor Uprave policije Lazar Šćepanović dva dana ranije govorio je drugačije.
- Da su kod njega (povrijeđeni Podgoričanin) nastupile lake tjelesne povrede, posjekotine, rezne rane, jedna ubodna rana za koje je tužilac smatrao i ocijenio da se ne radi o pokušaju ubistva, a to je sve potkrijepljeno i u komunikaciji sa vještakom medicinske struke - kazao je Šćepanović za Javni servis.
<h2>(Ne)usklađenost postupanja</h2>
Ta razlika u kvalifikacijama otvorila je pitanje usklađenosti postupanja policije i tužilaštva, ali i transparentnosti u informisanju javnosti. Obojica osumnjičenih negirali su izvršenje djela. Tvrdili su da su u vrijeme incidenta bili kod kuće, a da to dokazuju video snimci sa sigurnosnih kamera zgrada u kojima stanuju. Gurbanov je pred tužilaštvom izjavio da je kritične večeri nije bio na mjestu gdje se dogodio incident.
- Kritične večeri bio je u kući i spavao i nije izlazio iz kuće pa nije mogao imati problem sa bilo kim. U odbrani je naveo da su svjedoci njegove odbrane njegov brat i otac koji su te večeri bili sa njim u kući, a što se može vidjeti na video nadzoru koji postoji na kući koju koriste - navodi se u izvodu iz odbrane Gurbanova.
Policija je, prema nezvaničnim informacijama, tek juče izuzela te snimke. Međutim, ni policija ni tužilaštvo ne preciziraju kada su snimci dostavljeni i da li su već vještačeni.
Iz Višeg državnog tužilaštva je saopšteno Televiziji Eda je donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv dva strana državljanina, zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju, na štetu lica M.J, sa prijedlogom za određivanje pritvora.
- Takođe, ovo tužilaštvo preduzima sve druge neophodne mjere i radnje, pribavljanje svih video zapisa sa nadzornih kamera i drugih dokaza za koje se ukazala potreba, a radi potpunog rasvjetljavanja predmetnog događaja i donošenja dalje odluke u predmetu - navedeno je u odgovoru.
Ni Uprava policije, ni nadležno tužilaštvo nisu odgovorili na pitanje da li je završeno vještačenje oružja-noža za koji se sumnja da je korišćen u napadu, te da li je poznato koji je bio motiv sukoba i šta je, prema dosadašnjim saznanjima, dovelo do fizičkog napada.
<h2>Verbalni sukob počeo na benzijskoj pumpi</h2>
Izvori televizije E tvrde da je verbalni sukob počeo na obližnjoj benzinskoj pumpi, gdje su crnogorski državljani kupovali piće, jer je lokal na čijoj terasi su sjedeli već bio zatvoren. Međutim, to nije potvrđeno, policija takve detalje ne saopštava, niti odgovara na pitanja o okolnostima incidenta.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) podsjećaju da upravo nedostatak blagovremenih informacija dodatno podiže tenzije.
- Akcija za ljudska prava apeluje na nadležna državna tužilaštva da u što kraćem roku obavijeste javnost o rezultatu istrage incidenta u kome su učestvovali, kako je objavljeno, državljani Azerbejdžana, Turske i naši državljani i u kome je naš državljanin dobio lakše povrede… Crna Gora mora opstati kao država vladavine prava, koja ne podilazi nasilnicima bilo koje nacionalnosti… Očekujemo da državno tužilaštvo objavljivanjem preciznih informacija djeluje preventivno i utiče na smirivanje tenzija u društvu - kazali su u HRA.
Policija je juče saopštila da je u incidentu učestvovalo osam osoba, te da će se naknadno utvrditi čime su se služili i koja je bila uloga svakog od njih. Međutim, ni pet dana nakon incidenta nije poznato ko je sukob počeo, šta mu je prethodilo i koji su motivi.
Dok se istraga nastavlja, a ključne činjenice još su u magli, dva čovjeka ostaju iza rešetaka. Institucije imaju snimke, svjedoke i vještačenja. Javnost, samo pitanja.

Amra Tahirović

Zbunjujuće izjave i pitanja bez odgovora: Što se zaista dogodilo u noći između subote i nedjelje na Zabjelu?

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da još nije utvrđena kvalifikacija krivičnog djela u slučaju incidentu koji se 26. oktobra dogodio na Zabjelu kada je povrijeđen Podgoričanin M.J.
Podsjećamo, iz Višeg državnog tužilaštva Televiziji E je danas rečeno da je donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv dva strana državljanina zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju.
- Ovo tužilaštvo preduzima sve druge neophodne mjere i radnje, pribavljanje svih video zapisa sa nadzornih kamera i drugih dokaza za koje se ukazala potreba, a radi potpunog rasvjetljavanja predmetnog događaja i donošenja dalje odluke u predmetu - navedeno je u odgovoru Višeg tužilaštva.
Sa druge strane, Marković je u emisiji "Načisto" na TV Vijesti rekao da je u komunikaciji Osnovnog državnog tužilaštva i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici taj predmet ustupljen Višem tužilaštvu kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja.
- Ja vjerujem da će u kratkom vremenskom periodu, u 24-48 sati, se utvrditi sve precizne informacije. A kao što znate, mi kao Tužilaštvo ne izlazimo sa informacijama za koje nemamo jasne dokaze. Utvrđuje se koja je kvalifikacija, ona će biti utvrđena nakon što nalaz vještaka bude dostavljen Višem državnom tužilaštvu - istakao je Marković.
Dvojici stranih državljana, jednom iz Azerbejdžana i drugom iz Turske, koji su uhapšeni zbog navodnog učešća u incidentu na Zabjelu u kojem je lakše povrijeđen Podgoričanin M.J. sinoć je određen pritvor do 30 dana. Njima je pritvor određen zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju.
<h2>"Nemamo tužioca koji se bavi praćenjem javnih izjava"</h2>
Komentarišući ksenofobne ispade i šovinističke izjave prethodnih dana prema turskim državljanima i odgovarajući na pitanje da li se utvrđuje ima li krivičnog djela u izjavama poslanika i javnih djelatnika o navodnim otmicama djece, silovanjima, namjerama da se Crna Gora osmanizuje, Marković je rekao da svaki pojedinačni slučaj mora analizirati.&nbsp;
- Bilo koja izjava se procjenjuje, da li ima težinu, može li proizvesti mržnju ili nasilje. Tužilaštvo nije organ otkrivanja ili gonjenja, nemamo tužioce koji se bave praćenjem javnih izjava, već onim što se prijavi - rekao je Marković.&nbsp;
Marković tvrdi i da Tužilaštvo ne žmuri na ono što se dešava na ulicama Podgorice nakon incidenta na Zabjelu. Nije mogao da otkrije broj do sada identifikovanih lica, navodeći da to utvrđuje policije.
- &nbsp;Postupamo u odnosu na sve, samoinicijativno su formirani predmeti, dati su nalozi za izuzimanje svih video snimaka koji mogu biti dokaz. Na policiji da prikupe dokaze i dat je nalog da se identifikuju lica koja su vršila moguće prekršaje ili krivična djela. Ukoliko bude bilo kog krivičnog djela, mi ćemo u tom smislu djelovati - rekao je Marković.
<h2>Slučaj Kovačević: "Prekršaj utvrđen na osnovu međunarodnih standarda"</h2>
Smatra da nije dijelom odgovoran za stanje prethodnih dana u državi, a nakon odluke Višeg državnog tužilaštva da predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević ne odgovara krivično za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje zbog govora na Grahovu.
Marković je rekao da je taj događaj kvalifikovan kao prekršaj na osnovu međunarodnih standarda.
- Tužilaštvo postupa u skladu sa dokazima u spisima predmeta i međunarodnim standardima. Mi ne možemo zbog bilo kojeg očekivanja i stava bilo koje krivično djelo ili prekršaj - naveo je Marković.
Da bi se neka izjava kvalifikovala kao krivično djelo Marković kaže da ona potencijalno može dovesti do nasilja i mržnje.&nbsp;
<h2>"Cilj da ja ne budem VDT, ni Novović SDT"</h2>
Na pitanje da li razmišlja o ostavci, s obzirom na to da su se nedavno u parlamentu čule kritike na njegov račun, Marković je rekao da mu puni legitimitet daje to što ga u istoj mjeri ne podržavaju ni vlast ni opozicija.
- Siguran sam da me ne delegitimiše imajući u vidu što su razlozi određenog dijela parlamenta i dijela većine Koalicije "Za budućnost Crnne Gore". Naprotiv, daje mi puni legitimitet. Upravo na toj sjednici se jasno pokazalo da je tužilaštvo samostalno i nezavisno. Nije se glasalo o godišnjem izvještaju, pa da se sagledava da li sam ispunio obaveze, ovdje je postojao jasan stav dijela parlamenta da želi da ima direktnu ili indirektnu kontrolu nad tužilaštvom - stava je Marković.
Smatra da se vrši pritisak na rad tužilaštva i pokušava poremetiti jedinstvo tužilaštva. Krajnji cilj je, ističe on, da Državno tužilaštvo bude zavisno, pod kontrolom, deligitimisano i predstavljeno javnosti kao selektivno, koje ne radi posao kako treba.
- A u suštini je drugačija slika. Cilj je da ne budem ja vrhovni državni tužilac, ni Vladimir Novović glavni specijalni tužilac, već da tužilaštvo bude pod kontrolom i da postupa u predmetima koje odgovaraju nekom. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je govorio o konkretnim predmetima, a mi ne radimo na osnovu očekivanja bilo koga - zaključio je Marković.

Marković o incidentu na Zabjelu: Kvalifikacija krivičnog djela biće poznata nakon nalaza vještaka

Anja Ivanović

Spajić: Ekonomsko samoubistvo je slati poruke da neko nije dobrodošao u našu zemlju, iduće sedmice će u proceduri biti prijedlog zakona o strancima

Novinarka i kolumnistkinja Nafisa Latić ocijenila je da je ishitrena odluka Vlade Crne Gore o privremenoj obustavi bezviznog režima za turske državljane, te da nije ni diplomatska jer još čekamo potpune informacije o pojedinačnom incidentu nakon kojeg je donijeta.
Ona je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ukazala &nbsp;da nakon incidenta na Zabjelu u kojem je jedan Podgoričanin povrijeđen, a turski državljani privedeni, a pošto su uslijedila ksenofobična okupljanja ulicama Podgorice u kojima se poziva na ubijanje i protjerivanje Turaka, imamo dva različita pristupa u reakcijama zvanične Ankare i Podgorice.
- Izjava Ministarstva vanjskih poslova Turske poziva da se osiguraju njihovi državljani, imovina, i da se sarađuje. To je u potpunosti različito od onoga što smo čuli od Vlade u Podgorici. Mislim da su stvari mogle biti odrađene diplomtaski i drugačije - ocijenila je Latić.
Ovakve ishitrene odluke mogu, upozorava ona, da prouzrokuju probleme običnim ljudima.
- Mislim da trebamo biti oprezniji, sačekati istrage. Još se istražuje što se desilo u tom pojedinačnom incidentu koji je doveo do svega i uznemirio cijeli Balkan, a i Tursku - naglasila je Latić.
<h2>TURSKA JE ISKUSNA DIPOMATIJA</h2>
Danas je, ističe ona, 102 godine od postojanja Republike Turske.
- Njena dipomatija postoji dvije godine nakon toga. To je jedna iskusna diplomatija. Vidjeli smo značaj Ankare kada je u pitanju rat u Gazi i Ukrajini i koliko je značajan njihov doprinos - navela je Latić uz ocjenu da je za ovakve stvari potreban sporiji i jednostavniji pristup.
Kao Bošnjakinja i muslimanka, kaže, zna što znači kada se neredi iz jedne zemlje preliju preko granica suverenih zemalja u okruženju.
- Kao Bošnjakinja i muslimanka koja je preživjela rat, kad čujem povike „ubij Turčina“ - naravno da sam zabrinuta. Nijesam očekivala da to, u 2025. godini, čujem na ulicama zemlje koja je i najuspješnija u pristupanju Evropskoj uniji (EU) - naglasila je Latić.
<h2>DIPLOMATSKA, ALI NE I AUTOMATSKA OPCIJA</h2>
Nada se, kako je naglasila, da je odluka premijera Milojka Spajića kratkotrajna i da će diplomatska komunikacija rezultirati povlačnjem sporne odluke.
- Koja je štetnija po Crnu Goru nego Tursku - ocijenila je novinarka i kolumnistkinja.
Na pitanje možemo li očekivati recipročne mjere, Latić je rekla da ćemo to tek vidjeti ako stupe na snagu.
- Ovo prije svega pogađa veliki broj ljudi i ove stvari nijesu samo u smislu retorike problematične. Reciprocitet je diplmatska opcija, ali nije automatska - navela je Latić.
<h2>SPAJIĆ DOBIO SUPROTNO OD ONOGA ŠTO JE REKAO</h2>
Čini joj se, kako je kazala, da u Turskoj ovoj situaciji pristupaju mnogo pažljivije.
- I da znaju koliko je značajno održati dobre odnose sa Balkanom - rekla je Latić.
Ona se osvrnula na izjavu premijera Spajića - da želi da granice Crne Gore budu sigurne i da unese stabilnost, i ocijenila da je dobio samo suprotno.
- To je šokantno i nevjerovatno za zemlju koja pretenduje da bude članica EU - decidna je Latić.
<h2>CRNA GORA PERCIPIRANA KAO ZEMLJA KOJA JE OTVORENA PREMA DRUGIMA</h2>
Turski državni mediji se u izvještavanju ovim povodom, kaže ona, oslanjaju na informacije od zvaničnih institucija, a dezinformacija ima na društvenim mrežama.
- Postoji veliki broj video zapisa koji nijesu autentični. Ima potpirivanja mržnje - navela je ona.
Kaže da je dobila poziv od kolege iz jedne redakcije u Turskoj koji je u apsolutnom šoku.
- Jer su svi vidjeli Crnu Goru kao jednu od zemalja koja je otvorena prema drugima, pogotovo prema Turcima - navela je ona.

Latić: Ishitrena odluka Vlade o ukidanju bezviznog režima za turske državljane, nije ni diplomatska jer još čekamo potpune informacije o incidentu

Učestala blokiranja saobraćajnica, višesatni zastoji na magistralnim i regionalnim putevima, kao i najave blokada graničnih prelaza, mogli bi biti sistemski riješeni usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koje se od 23. juna 2025. godine nalaze u skupštinskoj proceduri, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/rjesenje-za-blokade-saobracajnica-i-najave-zatvaranja-granica-vec-postoji-u-skupstinskoj-proceduri-od-juna">Pobjeda.</a>
Predlog zakona, koji je upućen Skupštini Crne Gore na osnovu člana 93 Ustava i člana 130 Poslovnika Skupštine, izrađen je u saradnji i koautorstvu sa Upravom policije, a njegov cilj je jasno razgraničenje između ustavnog prava na javno okupljanje i prava drugih građana na slobodno kretanje, bezbjednost i nesmetano odvijanje saobraćaja. Predlog su tada potpisali svi predstavnici vldajuće koalicije ali je pitanje da li imajući u vidu sadašnji politički kontekst ima većinu za izglsavanje.
<h3>Jasna zabrana blokade puteva i granica</h3>
Ključna novina predloženih izmjena odnosi se na dopunu člana 6 Zakona, kojom se precizno propisuje da se za javno okupljanje ne mogu koristiti:auto-putevi, brze saobraćajnice, magistralni, regionalni i lokalni putevi, kao ni granični prelazi, ako se okupljanje održava na način koji onemogućava ili otežava odvijanje saobraćaja, ugrožava bezbjednost saobraćaja ili ograničava, onemogućava ili ugrožava kretanje lica i građana“.
Na ovaj način se po prvi put normativno zatvara prostor za višesatne blokade ključne infrastrukture, koje su u prethodnom periodu postale učestala praksa.
Izmjenama člana 8 dodatno se precizira pojam organizatora javnog okupljanja, koji se ne svodi samo na formalnog prijavioca, već obuhvata i lice koje: poziva na okupljanje, priprema i organizuje okupljanje ili svojim radnjama na mjestu okupljanja utiče na održavanje i usmjeravanje aktivnosti učesnika“.
Time se, kako je navedeno u obrazloženju, omogućava jasnije utvrđivanje odgovornosti u slučaju kršenja zakona, naročito u situacijama kada se formalni organizator pokušava izbjeći ili prikriti.
<h3>Znatno pooštrene kazne</h3>
Posebno važne izmjene odnose se na član 33, kojim se uvodi znatno strožiji kazneni okvir: novčana kazna za pravno lice – organizatora povećava se sa dosadašnjih 500–5.000 eura na 5.000–10.000 eura; odgovorno lice u pravnom licu kažnjava se sa 3.000–5.000 eura; fizičko lice kao organizator sa 1.000–2.000 eura;učesnik javnog okupljanja koji krši nove zabrane može biti kažnjen sa 500–2.000 eura.
Izmjenama člana 34 pooštrena je i odgovornost vođa okupljanja u slučajevima kada se ne omogući nesmetano odvijanje saobraćaja ili kretanje građana.
U obrazloženju se izričito navodi da je donošenje ovih izmjena uslovljeno:
„potrebom da se unaprijedi normativni okvir u cilju očuvanja javnog reda, bezbjednosti, slobode kretanja građana i nesmetanog odvijanja saobraćaja, posebno u kontekstu sve češćih okupljanja koja imaju za posljedicu blokadu saobraćajnica i ometanje rada nadležnih službi“.
Dalje se naglašava da se izmjenama: „jasno definiše granica između prava na okupljanje i prava drugih građana na bezbjednost i nesmetano kretanje“, te da se pooštravanjem kazni nastoji „spriječiti zloupotreba prava na javno okupljanje koje u praksi može imati ozbiljne posljedice po funkcionisanje društva i svakodnevni život građana“.
Iako predložene izmjene ne zahtijevaju dodatna sredstva iz Budžeta Crne Gore i predstavljaju gotov normativni odgovor na aktuelne probleme, zakon se već mjesecima nalazi u proceduri, dok se u praksi ponavljaju blokade puteva i najave zatvaranja graničnih prelaza.
Usvajanje ovog zakona dalo bi nadležnim institucijama jasan pravni osnov za postupanje, a građanima poruku da se pravo na protest štiti, ali ne na štetu bezbjednosti, ekonomije i osnovnih sloboda drugih.

Rješenje za blokade saobraćajnica i najave zatvaranja granica već postoji - u skupštinskoj proceduri od juna

Šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada, Andrija Klikovac, komentarisao je na društvenoj mreži X izjavu direktorice Narodne biblioteke “Radosav Ljumović”, Slavice Ilinčić, koja je kazala da je biblioteka u Podgorici nosila srpsko ime, te da je to istorijska činjenica.
- Isto kao što dio menadžmenta (Ilinčićke kadrovi) krije kupljene diplome ili kriju svoje velikosrpske i šovinističke stavove iza mim stranica, tako i direktorica JU NB “Radosav Ljumović” izmišlja istorijske činjenice i nastavlja se baviti falsifikovanje - &nbsp;ukazao je on.
Pitao je i hoće li se po ovom pitanju oglasiti poslanik PES-a Gordan Stojović.
- Ili je disciplinovan od strane četničkog vojvode Mandića - zaključio je Klikovac u objavi. 
&nbsp;

Klikovac: Ilinčić izmišlja istorijske činjenice, ćuti li Stojović jer ga je Mandić disciplinovao?

Premijer Mađarske Viktor Orban poručio je danas ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da se Mađarska neće dati zastrašiti.
- Mađarska se neće dati zastrašiti. Predsjednici dolaze i odlaze, mogu da se dese lične uvrede, ali dostojanstvo Mađarske je nešto oko čega ne može da se pregovara. Predsjednik Ukrajine Zelenski bi trebalo da to zapamti - rekao je Orban u objavi na društvenoj mreži Iks.
Mađarski premijer je prethodno, u četvrtak, kritikovao Zelenskog zbog njegovog govora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u kojem je, kako navode iz Budimpešte, "ponovo uzeo mađarsku vladu i njega lično na nišan".
- Zelenski kaže da je podrška poslata Ukrajini nedovoljna, oružje nedovoljno i da je odlučnost Evrope nedovoljna. Nismo morali dugo da čekamo na odgovor Brisela. Predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen predstavila je mapu puta za razvoj Ukrajine. U njoj je Brisel prihvatio svaki ukrajinski zahtjev - 800 milijardi dolara za Ukrajinu, ubrzano pristupanje EU do 2027. godine i dalja podrška sve do 2040. godine - naveo je Orban.
On je rekao da je Zelenski "sve pogrešno postavio", ali da je Brisel "željan da plati".
- I o tome ćemo reći nekoliko riječi. Stiže nacionalna peticija, kojom možemo da pošaljemo jasnu poruku Briselu: mi nećemo da plaćamo - zaključio je Orban.
Zelenski je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, između ostalog, svoje stavove ilustrovao poređenjem sa filmom "Dan mrmota", rekavši da Evropa, poput junaka iz filma, "ponavlja iste reči" bez promene u delovanju, uprkos protekloj godini i ponovljenim apelima da "Evropa zna kako da se brani".

Orban Zelenskom: Ne možete nas zastrašiti

Više od 3,2 hiljade visokih stambenih zgrada u Kijevu ostalo je bez grijanja nakon noćnog napada.
Na terenu je anažovano 160 ekipa za popravke, uključujući i ekipe pristigle i iz drugih regiona, naveo je na Telegramu zamjenik premijera za obnovu Ukrajine i ministar za razvoj zajednica i teritorija Oleksij Kuleba, javlja Ukrinform.
- Situacija u energetskom sistemu zemlje ostaje teška nakon još jednog masovnog granatiranja. Kijev je najviše pogođen - navodi se u saopštenju.
U prijestonici se obavljaju hitni radovi na popravci i obnovi, a zbog ruskih udara, više od 3,2 hiljade višespratnih stambenih zgrada trenutno je bez grijanja.
Kuleba je rekao da više od 160 ekipa za popravke radi na terenu, uključujući 35 dodatnih ekipa iz Ukrželjeznice, 20 ekipa iz Kijevske oblasti i više od 25 ekipa iz Viničke, Rovenske, Volinske, Nikolajevske, Lavovske, Odeske i Zakarpatske oblasti, prenosi N1.
Kontinuirani ruski napadi sprječavaju stabilizaciju snabdijevanja Ukrajine električnom energijom, jer energetski sistem nema dovoljno vremena za oporavak, izvijestio ministar energetike Denis Šmigalj, navodi Ukrinform.

Tag: zabjelo