Andrija Mandić nije u očima Beograda postao manje vrijedan nakon podrške slanju crnogorskih vojnika u misiju pomoći Ukrajini, a na površinske i površne medijske trzaje ne treba nasjedati, već gledati korijen.
Tako politikolog i politički analitičar Aleksandar Musić za Pobjedu komentariše reakciju Aleksandru Vučiću bliskih osoba i medija nakon što je crnogorski parliament usvojio odluku u upućivanju vojnika u NATO misiju u Njemačkoj, gdje će pomagati u obuci ukrajinskih oružanih snaga, što je, između ostalih, podržala Nova srpska demokratija (NSD).
U međuvremenu, Mandić, prema riječima Musića, u Americi “dovršava projekat pranja svog imidža na Zapadu i ide mu odlično”.
Podsjećamo, nakon niza manipulativnih medijskih interpretacija o odlasku crnogorskih vojnika u Ukrajinu, poruku za Mandića imao je i bivši potpredsjednik Vlade Srbije i Vučićev blizak saradnik Aleksandar Vulin, rekavši kako “srbi po potrebi građane šalju da ginu u Ukrajinu”.
- Nisu poslanicima ove srpske partije prijetili ni kamom ni jamom, ne bi im uveli sankcije, vladajuća koalicija se ne bi raspala. Možda bi im neka ambasada uskratila poziv na koktel, Mandić bi možda bio zamijenjen, a u Briselu bi im upisali jedan minus. Sigurno su neki Srbi u Crnoj Gori činili i bjednije izbore ali ne mogu da se sjetim koje - glasila je poruka Vulina.
<h2>Odbrana rusofilskog imidža Vučića</h2>
Ovu izjavu, koja Mandića zatiče u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, Musić vidi kao potez koji “učvršćuje (kvazi)rusofilski imidž Vučića”.
- Vulin ima svoju jasno definiranu ulogu u ekosistemu Vučićevog režima - on je tu poput kućnog ljubimca na lancu, koji se po potrebi malo pusti da urla za unutarnjopolitičku upotrebu, no lojalnost mu nije u Moskvi, nije nikad ni bila, nego je na Banjici, kod Vučića. Primjera radi - Vulin je tobože „proruski“, Zorana Mihajlović je tobože „proamerička“, a ni jedno ni drugo nisu ništa od toga – nego samo servisiraju Vučića - kaže Musić, napominjući da stvarni cilj nije “raniti” Mandića.
Kako navodi, Vučić i Knežević su u osjetno boljim odnosima nego Mandić i Knežević i Mandić i Vučić.
- No nije privatno to koje odlučuje – interes SNS duboke države, neo - crnorukaške strukture za rastućim uticajem u Crnoj Gori toliko je snažan da je tu privatno nebitno, u svim ključnim situacijama to je jedna, jedinstvena i uigrana vertikala gdje privatne čarke znače malo ili ništa. Nadalje, ni Mandiću ni Kneževiću se u Beogradu ne sudi po pitanjima stavova prema Ukrajini, Rusiji, Americi, ekonomiji, kulturi, tehnologiji itd. nego samo i isključivo prema njihovu sluganstvu, njihovoj poslušnosti, a tu dosad nisu iznevjerili - smatra sagovornik “Pobjede”.
Musić napominje i da je nelogično da Beograd dijelu svoje ekspoziture u Crnoj Gori zamjera eventualno omekšavanje stavova prema Ukrajini, kad je, kako kaže, i sam Vučić opstanak svog režima, kupovao rekordnim isporukama granata Ukrajini “dok je (kvazi)rusofilski urlao prema van ispod žita”.
U tom kontekstu, po mišljenju Musića, neće neće do raskola unutar ZBCG, jer, kako kaže, oni dijele gotovo isto biračko tijelo.
- Mandić je možda nijansu više klerikalan, Knežević je nijansu više boljševički i imaju istog gospodara. U tom smislu u svakom osjetljivom i presudnom trenutku, u svakoj „biti ili ne biti“ situaciji biće jedno, monolit, nezavisno o svojim ličnim, odnosima i mikro-ambicijama. Zapamtite, uvijek valja gledati što se radi, a ne što se govori. Gledati djela i dubinu, tektoniku, a ne riječi, zastave i simbole. Dnevno i nominalno izjašnjavanje je manje bitno, stare balkanske interesne igre su te koje su ključne - smatra on.
<h2>Mandić juri proboj u američku administraciju</h2>
Musić ističe kako Mandić ”zna gdje je, na kraju dana, moć i milost - na Zapadu.”
- Posjetom SAD-u on dovršava projekt pranja svog imidža na Zapadu i ide mu odlično. Na kontaktima u SAD-u radilo se neko vrijeme, očito počelo davati plodove kolumnom u časopisu National Interest, a sada sebi, povezujući se s američkim židovskim organizacijama u trenucima kada je Izrael predmet snažne kritike – Mandić kupuje buduću reputaciju i zatvara ideološke bokove, navodi sagovornik našeg lista.
Dodaje da će te organizacije to znati cijeniti, kao i “one koji su u najtežim trenucima bili uz njih i vratiće višestruko”.
- Sljedeći cilj mu je kontaktima direktno prodrijeti u samu američku administraciju, ako već i nije. A kada mu negdje oko izbora 2027. (a tada će on možda biti i u ulozi mandatara) neki od protivnika spomene Rusiju, Đurišića ili državni udar – on će samo pokazati svoje nove prijatelje i odmahnuti rukom. Njegovi mu birači to neće zamjeriti, za njih će unutar zemlje imati stare poruke, SPC je uvijek tu za njega, a za dovršetak vanjske „legalizacije“ – priča se malo drugačija priča - navodi Musić.
<h2>Procrnogorska strana ništa ne shvata</h2>
Sagovornik Pobjede napominje kako Mandićevu taktiku procrnogorska struja uopšte ne shvata.
- Zato i nastavljaju recitovati istu priču od prije 10 godina misleći da nešto postižu, da to neko čuje - kazao je.
Kako dodaje, sve to se od Mandića odbija kao od teflona.
- Tu je naravno savjetnica Mandića, gospođa Nina Ofner Bokan, čija je uloga vrlo, vrlo zanimljiva. Sve ovo treba promatrati i u kontekstu Dodikovog dogovora sa Amerikancima – dogovora kojim je sebi kupio slobodu i spasio svoju ogromnu privatnu imovinu, kratkoročno smanjio pritisak na entitet RS, a dugoročno nepovratno ranio i utopio entitet RS, zajedno sa Vučićem koji radi još snažniji zapadni zaokret, dobro znajući da mu je to jedini način kupiti nešto vremena, ostati u stranoj milosti s obzirom na studentska kretanja u zemlji. Rusija se nastavlja sramotiti u Ukrajini, a na Balkanu u ovom trenutku ostaje prisutna više u površnoj rusofiliji i anti-zapadnom grču masa, a sve manje u konkretnoj poluzi na terenu kroz ljude i procese. Zapad je taj koji je za tzv. ove prostore uvijek bio ključan – i u dobrom i u lošem, ističe Musić.
<h2>Botun je primjer vanjskog hranjenja unutrašnje nestabilnosti</h2>
Komentarišući protivljenje Milana Kneževića izgradnju kolektora u Botunu, Musić kaže da je u pitanju “puno šire bojište”.
- Na kraju se svodi na to hoće li Crna Gora u EU ući slobodna ili okovana, u kavezu. Saga s kolektorom jedan je u nizu primjera i priča vanjskog hranjenja unutrašnje nestabilnosti. Imate spoj legitimnog lokalnog nezadovoljstva i perfidnog mešetarenja izvana, domaćeg problema i stranog interesa, spoj organskog i vještačkog, podstaknutog. Primjer je to usporavanja europskog puta, ne nužno i zaustavljanja istoga - kaže Musić.
Dodaje da je primarni cilj da se “permanentno stvarati nestabilnost, haos, unositi razdor, pretvarati svako pitanje u trakavicu oko koje se ljudi mjesecima i godinama svađaju i mrze.”
- Ono što treba shvatiti u odnosu SNS režima prema Crnoj Gori kada je riječ o EU – njemu nije nužno prioritet potpuno zaustaviti evropski put Crne Gore. Usporiti ga svakako, no prioritet svih prioriteta jeste promijeniti sadržaj Crne Gore. To mijenjanje sadržaja čak može biti i kompatibilno s ulaskom u EU (nije „ili-ili“) jer je bit tog nauma situacija u kojoj Crna Gora ako i ulazi u EU - ulazi uništena iznutra, sa slabim, zakrvljenim i nepovjerljivim društvom, društveno četnizirana, ekonomski razvaljena, ulazi kao ljuštura i žetončić u nekoj vrsti podređenog (utješnog) položaja u široj i većoj kombinaciji vodećih europskih država sa SNS režimom - dodaje Musić.
Kada se, kako kaže, nekoj državi promijeni unutarnji sadržaj, postaje nebitno čega je ona nominalno član.
- Ulazak u članstvo tada je tek birokratski čin i ništa više, a članstvo lijepo upakovano ropstvo i ništa više. To je najopasniji scenarijo i njega trebaju biti svjesni svi koji žele dobro Crnoj Gori. Ponavljam – zaboravite stare 2D kategorije, igra se danas igra na jednoj daleko perfidnijoj i za Crnu Goru kudikamo opasnijoj razini - zaključuje Musić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Musić: Beograd fingira ljutnju, dok Mandić u SAD brusi zapadni imidž

Iz Koalicije za budućnost Crne Gore oglasili su se povodom izjave Njemačkog ministra vanjskih poslova Johana Vadefula da je Crna Gora na dobrom putu ka učlanjenju u Evropsku uniju (EU), ističući da je na ovaj način, šef njemačke diplomatije dao crveni karton domaćim i inostranim protivnicima i kočničarima evropske budućnosti Crne Gore.
U saopštenju navode da je od sinoć sinhronizovana akcija domaćih političkih aktera i njima ideološki bliskih medija da se jedna veoma važna izjava zataška.&nbsp;
- Toliko se trude da bi čovjek pomislio da je u pitanju neka beznačajna tema, a ne stav jedne od ključnih zemalja Evropske unije - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fnjemacki-sef-diplomatije-crna-gora-na-jako-dobrom-putu-ka-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To šta je ministar Vadeful zapravo poručio je, dodaju , veoma jednostavno, a opet dovoljno snažno da zaboli sve one koji ovih dana pažljivo konstruišu lažnu sliku Crne Gore: 
 
- Neke zemlje preduzimaju hvale vrijedne korake. Imaju priliku uskoro pristupiti EU. Trenutno smatramo da je Crna Gora na jako dobrom putu - rekao je šef njemačke diplomatije za Hrvatsku radio-televiziju, saopštavaju iz ZBCG. 
 
Prije svega, kao koalicija Za budućnost Crne Gore snažno pozdravljaju ovakvu izjavu.
- Čini se jasnim da gospodina Vadefula ne interesuju feljtoni u pojedinim medijskim koncernima, saopštenja opozicionih partija čiji počasni predsjednici imaju desetine miliona eura na ofšor računima i protiv kojih se formiraju predmeti za kriminalne i korupcionaške afere, ali ni izvještaji lišeni stvarnosti koje podnose ljudi čiji bi zadatak trebao da bude da predstavljaju njemačku državu u Crnoj Gori. Na kraju, ključna poruka je takođe poslata zemlji za čiju nacionalnu televiziju je ministar i dao samu izjavu. Poruka koja je prenešena diplomatskim vokabularom glasi - bilo kakav pomen „blokade i sabotaže“ procesa pristupanja EU od strane zemalja članica koje u proteklom periodu najmanje dijele evropske vrijednosti, naići će na snažnu reakciju Njemačke - ističe se u saopštenju ZBCG. 
 
Sve u svemu, izjava njemačkog ministra čist je, dodaju, dokaz da je ova parlamentarna većina odradila sjajan posao, da će taj posao nastaviti i ubrzati, te da će upravo ona uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju.
- Sve analize, kolumne, feljtoni koje su to dovodile u pitanje sada djeluju izuzetno smiješno, kada vidimo stav prvog čovjeka njemačke diplomatije. Na ovaj način, zaustavljene su i sve lažne konstrukcije koje se tiču parlamentarne većine, a koje su hranili opozicija, njima bliski mediji i pojedine naivne žrtve njihove propagande iz redova parlamentarne većine. Njemački ministar je jasno i glasno rekao ono što građani već odavno znaju – Crna Gora ide naprijed sa ovom parlamentarnom većinom, a onaj ko želi da gleda unazad, neka se slobodno put tamo i okrene, ali neka ne očekuje da će u tom pravcu ići i ostatak Crne Gore - zaključili su.&nbsp;

ZBCG: Vadeful dao crveni karton domaćim i inostranim kočničarima evropske budućnosti Crne Gore

Svima je jasno da je aktuelna Vlada veoma heterogena i ujedinjena jedino oko očuvanja partikularnih i partijskih interesa, što čini i odnose u njoj dinamičnim i na ivici stalnih sukoba, ali je riječ o, uglavnom, kontrolisanom haosu jer niko ne želi da izgubi svoj „feud“, ocijenio je za Antenu M Nikola Mirković, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO), komentarišući razmirice na liniji PES-DNP, te kritike na račun Sporazuma sa UAE, koje su upućene iz partije Milana Kneževića.&nbsp;
Kako Mirković dodaje, imajući u vidu značaj nastupajućih lokalnih izbora, posebno onih u Nikšiću, djelimično je riječ i o predizbornim igrama.
- Sporazum sa UAE je nesporno sporan, uzburkao je s pravom javnost, a čini se i parlamentarna većina je ostala zatečena činjenicom da je premijer na putu da u vrlo mutnom postupku daje nacionalne resurse. Svakako je zanimljiva jasna pozicija DNP-a - kazao je Mirković.&nbsp;
Dodaje da izjave ministarke saobraćaja Maje Vukićević i predsjednika DNP-a Milana Kneževića bacaju dodatnu sumnju na dinamiku i sadržaj sporazuma sa UAE iz srca vlasti, ali i dovode u pitanje podršku parlamentarne većine ovoj ideji.&nbsp;
- Ovo je naročito naglašeno ako znamo da ostanak albanskih manjinskih partija zbog ovog pitanja takođe visi o koncu, dok Demokrate, tradicionalno ćute, i vjerovatno tu ćutnju naplaćuju na drugi način od Spajića i PES-a - poručuje Mirković.
Moguće je, smatra Mirković, da političko licitiranje i borba za interese unutar parlamentarne većine koju sporazum izaziva može ozbiljno da uzdrma Vladu, no, treba, dodaje on, uzeti sa rezervom sve, jer ne bi bio prvi put da različiti koalicioni partneri dižu „buku“, koja se relativno brzo utiša kroz obostranu korist.
Upitan da li DF nastoji zadržati birače na ovaj način dok PES pravi otklon od njih zarad povratka povjerenja birača, Mirković kaže da je PES-u koalicija Za budućnost Crne Gore direktni konkurent za biračko tijelo.
- Jer značajan dio birača PES-a su pasivni ili raniji glasači DF-a, kao što i značajan dio njihovog poslaničkog kluba ideološki i politički više pripada partijama koalicije Za budućnost Crne Gore nego onom što deklarativno zastupa PES. Takođe, vidimo da PES na lokalnom nivou jako loše prolazi, odnosno da tamo gdje ide samostalno ima kontinuirani i veliki pad podrške”, navodi Mirković.
PES, dodaje, kroz poluge vlasti nije ojačao političku i infrastrukturnu poziciju partije, već je svoju poziciju oslabio, dok je koalicija Za budućnost Crne Gore svoju ojačala, naročito ulaskom u Vladu.
Primjetno je, kaže Mirković, komentarišući predizborna dešavanja, da uoči svakih izbora PES ulazi u sukob sa nekom od partija, no i da to ne određuje s kim će u postizbornu koaliciju, šta smo vidjeli u slučaju Podgorice.
- Kolike god nesuglasice parlamentarne većine na nacionalnom nivou bile, konstituenti te vlasti nađu način da se i uz gorak ukus dogovore, prije nego što opoziciji prepuste vlast. Koliko će opozicione stranke to umjeti da iskoriste, zavisiće od niza faktora, između ostalog i izlaznosti, na koju će uticati i dinamičnost i energija izborne kampanje. Međutim, primjer Budve pokazuje da prostor za dogovor sa opozicijom postoji, kada su unutrašnje podjele u pitanju, a znamo da su kada je Nikšić u pitanju, turbulencije imale Demokrate i PES, što slabi njihove pozicije i ostavlja prostor opoziciji - ocijenio je Mirković.
S obzirom na to da se PES do sada nije mjerio na lokalnim izborima u Nikšiću, biće, navodi Mirković, zanimljivo vidjeti koliko će glasova uzeti Demokratama i koaliciji Za budućnost Nikšića, jer se, kako kaže, njihovo biračko tijelo sve više nalazi u krugu njihovih koalicionih partnera.
Ono što je izvjesno, zaključuje, jeste da će nakon miješanja karata, najmanje iznenađenje biti epilog u kojem će, pored svih prepucavanja, vlast činiti lista Za budućnost Nikšića i PES.

1084x550

Mirković: Sukobi konstituenata vlasti su predizborna igra, PES-u direktan konkurent ZBCG

Nosilac liste “Budva naš grad” Nikola Jovanović odlučio je da do kraja bude marioneta u rukama narko klana i na čelo lokalnog parlamenta dovede dokazane borce protiv Srpske pravoslavne crkve (SPC), kazali su iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG).
Iz ZBCG su naveli da su jučerašnja dešavanja u Skupštini opštine (SO) Budva do kosti ogolila sve političke subjekte.
- Kao i licemjerstvo Nikole Jovanovića koji je pred čitavom crnogorskom javnošću potvrdio naše ranije stavove da je dogovorio koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) - navodi se u saopštenju ZBCG.
Oni su kazali da su upozorili Jovanovića da to ne čini i da će Budvani i pošteni građani Crne Gore na njega “pokazivati prstom kao na Stevana Džakovića”.
- I pored dobronamjernih upozorenja, pritisnut kriminalnim narko strukturama koje ga finansiraju, Jovanović je odlučio da do kraja bude ljudska i politička marioneta u rukama narko klana i na čelo SO Budva dovede one koji su dokazani borci protiv SPC - navodi se u saopštenju.
Iz ZBCG su rekli da bi nakon toga razne druge opštinske funkcije bile podarene onima koji su, kako su rekli, na kongresima htjeli da otimaju hramove i prave partijske crkve.
- Vjerujemo da masovna i ogorčena reakcija građana Budve zbog Jovanovićeve izdaje, predstavlja tek početak demokratskog otpora jednoj narko hobotnici koja je o jadu zabavila čitav svijet, i koja prijeti da udavi Budvu svojim pipcima - dodali su iz ZBCG.
Oni su ocijenili da je, najavom koalicije sa DPS-om, Jovanović nanio najsnažniji udarac odbrani Mila Božovića i pružio najveću podršku naporima tužilaštva ka dokazivanju radnji za koje se tereti.
- Tako je Jovanović, koji se sve vrijeme poziva na Božovića, i da nijednu odluku nije donio bez njegove saglasnosti, sinoć na najbrutalniji način uspio da sruši ključni argument odbrane i tako pojača i potvrdi optužbe tužilaštva, jer niko u Crnoj Gori nije toliko naivan da ne vidi ko na ovakav nacin formira vlast u Budvi - navodi se u saopštenju.
Iz ZBCG su rekli da je Jovanović očigledno odabrao da zajedno sa svojim prijateljem bude u društvu bivšeg režima.
- Odnosno onih za za čije interese su radili Radoje Zvicer, Zoran Lazović, Ljubo Milović, Veljko Belivuk, Marko Miljković, i brojni drugi njima slični - dodali su iz ZBCG.
Oni smatraju da bi vlast, koja bi bila formirana uz logistiku Zvicera i njegovih saradnika iz Budve koji su još na slobodi, bila neodrživa i nemoguća, i očigledno završila s novim pritvorima i optužnicama.
Iz ZBCG su pozvali Vrhovno i Specijalno državno tužilaštvo da u skladu sa svojim nadležnostima pokrenu istragu protiv organizovanih narko grupa koje, kako su kazali, protivno izbornoj volji građana Budve, uz kršenje svih zakonskih procedura, na silu i nelegitimno pokušavaju da formiraju vlast u tom gradu.
- Nemamo nikakav problem da se počne od nas, jer su naše ruke čiste, i više nemamo namjeru da nas dokazani i potvrđeni kriminalci nazivaju “kriminalcima” - naveli su iz ZBCG.

ZBCG: Jovanović odlučio da bude marioneta u rukama narko klana

Šef poslaničkog kluba „Albanski forum – Forumi shqiptar“ Artan Čobi dao je punu podršku lideru te stranke Niku Đeljošaju u njegovim stavovima koji su izazvali verbalni sukob sa koalicijom Za budućnost Crne Gore.
- Albanci su dugo čekali da dobiju svog pravog lidera i sada Nik Đeljošaj kao lider Albanskog foruma i Albanaca u Crnoj Gori ima našu apsolutnu podršku - istakao je on reagujući na izjavu koalicije Za budućnost Crne Gore ZBCG iz koje su poručili da se Đeljošaju može desiti da jedino on bude izbačen iz Vlade.
Čobi je kazao da je siguran da iza Đeljošaja i njegovih stavova stoji još puno poslanika iz parlamentarne većine, ali i cijele Skupštine.
- Tako da on nije sam i neće biti, samo svakog dana sve snažniji i sa većom podrškom. Sa nestrpljenjem čekamo vašu inicijativu za smjenu Albanaca iz Vlade, pa da se prebrojimo, mi smo tu pa izvolite - zaključio je Čobi.
&nbsp;

Čobi ZBCG-u: Čekamo vašu inicijativu za smjenu Albanaca iz Vlade, pa da se prebrojimo

Iz Evropskog saveza Crne Gore kažu da Za budućnost Crne Gore predlaže zakon koji zabranjuje djelovanje te koalicije.
Iz koalicije Za budućnost Crne Gore kazali su danas da je Prijedlog zakona o stranim agentima u ranoj fazi izrade, te da je baziran na američkom modelu.

- Ukoliko Crna Gora donese Zakon o stranim agentima po američkom modelu, kako jutros pojašnjavaju iz ZBCG, upravo prvi kojima bi bilo zabranjeno djelovanje u našoj državi bi bili kolege iz te koalicije, zato što predstavljaju klasične predstavnike tuđe države u Crnoj Gori i rade za strane maligne proputinove interese, a ne interese svoje zemlje - kazali su u Evropskom savezu.

Evropski savez: ZBCG predlaže zakon koji zabranjuje njihovo djelovanje

Iz koalicije Za budućnost Crne Gore kazali su da je Prijedlog zakona o stranim agentima u ranoj fazi izrade, te da su nevladine organizaije i opozicija pogriješili po pitanju prakse i modela na kojima se zasniva ovo rješenje.
- Nismo željeli da remetimo jučerašnju sinhronizovanu reakciju predstavnika NVO i opozicije, koji su ničim izazvani krenuli u raspravu o tome po kom modelu je napravljen predlog Zakona o agentima stranog uticaja, a da isti nisu imali prilike ni da vide. Ovim putem želimo u potpunosti da ih relaksiramo, jer se ovaj predlog zakona nalazi u ranoj fazi izrade, ali su oni uprkos tome, u startu pogriješili kada je u pitanju praksa i model na kojem se zasniva. Upravo zbog važnosti ove poruke, nismo željeli da nove detalje iznosimo u toku jučerašnjeg dana, već to činimo sada" - saopšteno je iz ZBCG.
Tvrde da koncept na kojem će se zasnivati prijedlog ovog za, kako su rekli, Crnu Goru izuzetno važnog zakona je Zakon o registraciji stranih agenata u SAD-u, pod nazivom Foreign Agents Registration Act (FARA)."
Ovaj zakon, nadalje navode iz ZBCG, zahtijeva da osobe ili organizacije koje zastupaju stavove stranih vlada, političkih stranaka ili entiteta budu registrovane u Ministarstvu pravde (Department of Justice), dok je njegov cilj da omogući transparentnost u vezi sa aktivnostima lobiranja koji stranci sprovode u SAD i da omogući javnosti i vlastima da budu svjesni uticaja stranih interesa na unutrašnju politiku i zakonodavne procese zemlje.
Osobe ili organizacije koje potpadaju pod ovaj zakon moraju, ističu u ZBCG, redovno podnositi izvještaje o svojim aktivnostima, prihodima i troškovima koji se odnose na zastupanje stranih interesa, ddoaju u saopštenju.
- Uzevši sve ovo u obzir, vjerujemo da će se u skladu sa demokratskim i zapadnim tekovinama kojima svi zajedno stremimo, o ovom zakonu razgovarati na jedan civilizovan i svrsishodan način, jer građani Crne Gore imaju pravo da znaju kako se finansiraju organizacije koje svakodnevno daju svoj sud o brojnim stvarima od javnog interesa. Žao nam je što ovaj zakon očigledno neće imati podršku parlamentarne većine i zaista ne vidimo zašto bi nekome smetalo povećanje transparentnosti cjelokupnog društva po uzoru na najveće demokratske tekovine zapadnog svijeta - dodaje se u saopštenju.
U ZBCG-u kažu da ne razumiju uplašenost i zabrinutost da će se ovim zakonom zabraniti djelovanje bilo koje NVO, jer o tome, kako navode, "nije bilo niti jednog slova u prethodnom saopštenju".
- A svakako ga neće biti ni u prijedlogu zakona. Ukoliko se već toliko zalažu za transparentnost funkcionisanja političkih organizacija i državnih institucija, oni bi zapravo trebali da prvi pozdrave ovakav zakon, ali vjerujemo da je građanima Crne Gore jučerašnjim reakcijama sve postalo kristalno jasno - zaključuje se u saopštenju.

1250x600

ZBCG: Zakon o stranim agentima baziran na američkom modelu, njime se neće zabraniti djelovanje bilo koje NVO

Prijedlog zakona o stranim agentima je smislen okvir kroz koji se targetiraju neistomišljenici i ućutkuje svaki vid odgovora i kontra argumenta, kazao je u razgovoru za Antenu M profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu Siniša Vuković.
Govoreći o tome da li se isti ili sličan prijedlog zakona primjenjuje u drugim državama, Vuković kaže da je takvo rješenje u direktnoj koliziji sa bilo čim što se može nazvati Evropska agenda Crne Gore.&nbsp;
- Sličan zakon je donešen u Gruziji i zbog tog zakon je Evropska unija zatvorila bilo kakav vid pregovora sa Gruzijom. Takav zakon u sličnoj formi postoji u Mađarskoj, koji je pao na Evropskom sudu pravde. Nakon toga vi imate u Slovačkoj zakon koji je sličan takav u pripremi i već postoji signal iz Brisela da će Slovačka zbog toga bitii sankcionisana. Ovo je signal u kojem se pokazuje da postoji mehanizam unutar vlasti u Crnoj Gori kako bi se što efekasnije blokirao Evropski put Crne Gore - kazao je Vuković.
PES, Demokrate, Bošnjačka stranka i Albanski forum su najavili da neće podržati prijedlog zakona koalicije za Budućnost Crne Gore. Na pitanje da li je očekivao takvu reakciju vladajuće većine, sagovornik Antene M odgovara da nema komunikacije unutar vladajućih struktura nego da oni moraju to u javnosti da objavljuju.
- Bivši DF javno istakne svoju nameru, pa onda PES kaže da je protiv toga i onda se PES na taj način pozicionira kao da su oni proevropski, a DF da je istinski i dalje konzervativan, desno-orijentisan, zagledan ka istoku. Oni su i dalje ista vlast, oni zajedno zadržavaju poluge vlasti i samo u neozbiljnim državama se može desiti da partije koje su u koaliciji i koje su u vlasti šalju tako disonantne tonove. Ovdje se radi o nečemu drugom, a to je da svako kupuje sopstvenu podršku, kako na domaćen, tako i na međunarodnom planu - ocjenjuje Vukopvić.
On smatra da će bivši DF tražiti neki vid kompezacije kako bi odustali od prijedlog zakona.
- Ko zna šta će biti ta kompenzacija, šta će biti koncesija, koju je PES spreman da da, zato što i PES isto razmišlja, jer kod njih je sve transakciono, tu ne postoji nikakav sistem vrijednosti koji bi mogao da se pronađe, ne postoji crvena linija o stvarima o kojim oni ne žele ni da razgovaraju. Ako ste zajedno u vlasti, vi makar morate imati neke crvene linije na osnovu koje bi glasači i javno mnjenje znalo šta je prihvatljivo, šta je neprihvatljivo. U ovom trenutku, za ovu vlast, sve teme su prihvatljive, što je po automatizmu apsolutno neprihvatljivo ponašanje Vlade - zaključio je Vuković.

Vuković: ZBCG će za Prijedlog zakona o stranim agentima tražiti kompezaciju

Poslanici Pokreta Evropa sad (PES) neće podržati predlog za donošenje zakona o agentima stranog uticaja u Crnoj Gori, kazali su iz poslaničkog kluba te partije.

Koalicija Za budućnost Crne Gore saopštila je ranije danas da hitno treba donijeti novi zakon koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje, kako su naveli, pod plaštom nevladinih organizacija, pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku države.

Iz kluba poslanika PES-a su agenciji MINA kazali da je politici koju baštini ta partija strano svako ograničavanje javne misli i retorika koja sadrži recidive represivnih političkih režima.
- Kao dokazani demokratski orijentisani političari, stojimo čvrsto na svojim stavovima da PES isključivo baštini tekovine koji predstavljaju EU standarde demokratije i slobode misli i jasnu opredijeljenost članstvu u NATO - naveli su iz poslaničkog kluba te stranke.

Oni su kazali da su od ulaska u parlamentarni život čvrsto stali uz svaku odluku EU, kako u pogledu vanjske politike, tako i u zakonodavstvu i vrijednostima koje se odnose na civilni sektor.

- Shodno tome, i u formalnim politikama i aktivnostima, kao i u vrijednostima, nećemo dozvoliti bilo kakvo ometanje kursa liberalne političke tradicije Evrope i EU - rekli su iz Kluba poslanika PES-a.

Oni su poručili da neće dozvoliti civilizacijsko ni zakonsko skretanje sa tog puta, "tako da nevladine organizacije mogu nastaviti da rade kao i do sada, u okviru koji je već uspostavljen i u skladu je sa evropskim praksama".

- Čvrsto stojimo uz NATO i aktivno učestvujemo u svim odbrambenim mehanizmima tog saveza, uključujući i antišpijunske, ali ne podržavamo jednostranu zabranu mišljenja i govora, pa poslanički klub PES-a neće podržati ovaj predlog - kazali su iz te partije.

Oni su pitali kome je potrebna ovakva retorika.

- Jer ovo pitanje može da izazove vještačke podjele u našoj zemlji, naročito ako znamo da je skoro 80 odsto građanstva i 100 odsto parlamentarne većine opredijeljeno ka našoj politici - punopravnom pristupanju u EU - naveli su iz Kluba poslanika PES-a.

Poslanici PES-a neće podržati donošenje zakona o stranim agentima

Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boll, izražava duboku zabrinutost zbog poziva pro-Putinove i pro-Vučićeve koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koja je dio crnogorske vlade i parlamentarne većine, za hitno uvođenje zakona koji targetira tzv. "strane agente" u Crnoj Gori. Ovaj razvoj događaja predstavlja ozbiljan alarm za budućnosti civilnog društva i demokratskih sloboda u zemlji.
ZBCG tvrdi, bez dokaza, da određene organizacije, koje djeluju kao nevladine organizacije (NVO), navodno rade kao strani agenti, utičući na unutrašnju i vanjsku politiku Crne Gore. Ova opasna retorika podsjeća na već viđene autoritarne mjere u Rusiji i Gruziji, gdje su zakoni o "stranim agentima" strogo ograničili rad NVO sektora, potkopavajući demokratske principe, utišavajući kritičke glasove i ugrožavajući ljudska prava.
Iz Strateške grupe podsjećaju da je u Rusiji zakon o "stranim agentima", uveden 2012. godine, prvobitno bio usmjeren na NVO koje su primale sredstva iz inostranstva. Do 2022. godine proširen je na sve pojedince ili grupe koje primaju stranu podršku, označavajući ih kao "strane agente" ukoliko šire informacije ili materijale. Napominju da je sličan zakon u Gruziji izazvao je političke nemire početkom ove godine, prisiljavajući organizacije koje primaju više od 20% sredstava iz inostranstva da se registruju kao "agenti stranog uticaja." Ovaj zakon je praktično zaustavio proces evropskih integracija Gruzije, dodatno izolirajući tu zemlju.
Strateška grupa za Zapadni Balkan upozorava da bi usvajanje sličnog zakona u Crnoj Gori moglo imati pogubne posljedice po civilno društvo koje, kako ocjenjuju, već funkcioniše u sve ograničenijem prostoru.
- Prijedlog ZBCG, koji neutemeljeno tvrdi da NVO djeluju "iznad zakona" i u korist stranih interesa, ukazuje na upozoravajući korak prema praksama koje su daleko od osnivačkih principa EU, prema kojoj Crna Gora teži. Vremenski trenutak ovog poteza, upravo tokom Berlinskog procesa, takođe je zanimljiv jer naglašava jaz između eufemističkih samita i praznih deklaracija, i legitimnog nezadovoljstva stvarnim dešavanjima koja pogađaju civilno društvo - ističe se u saopštenju.
Strateška grupa za Zapadni Balkan poziva međunarodnu zajednicu, posebno Delegaciju EU u Crnoj Gori i institucije Evropske unije, kao i demokratske države članice EU i NATO da brzo i odlučno reaguje u odbrani crnogorskih NVO.
- Hitno je potrebna snažna, ujedinjena reakcija kako bi se zaštitio slobodan i nezavisan rad civilnog društva u Crnoj Gori i spriječilo donošenje zakona koji bi ugrozili demokratske vrijednosti, kao što je to viđeno u Rusiji i Gruziji. Ovaj prijedlog ne samo da prijeti kritičkim glasovima unutar Crne Gore, posvećenim očuvanju ljudskih prava, demokratije i transparentnosti, već i rizikuje da naruši proces EU integracija, koji je nedavno napravio napredak kad je EU dodjelila IBAR Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju.

Zaustaviti vladajuću partiju u Crnoj Gori u najavi ograničavanja zakonskih uslova za rad NVO

Crnogorska stranka u osnivanju najoštrije je osudila, kako navode, tužilačko-policijsku, represivnu i politički motivisanu akciju usmjerenu protiv mirnih građana Crne Gore, povodom procesuiranja 35 osoba koje su učestvovale u mirnom protestu na Gorici.
U saopštenju se ističe da su građani protestovali izražavajući građanski bunt zbog dodjele najvišeg državnog priznanja osobi koju, kako navode, javnost prepoznaje kao negatora antifašizma i promotera ideologija suprotnih antifašističkim temeljima Crne Gore.
– Nećemo pominjati ime te osobe, jer problem nije u imenu, već u politici i vrijednosnom sistemu koji takvi simboli predstavljaju – poručuju iz Crnogorske stranke u osnivanju.
Prema njihovim navodima, jedini „prekršaj“ okupljenih građana jeste to što su se usudili da javno iskažu neslaganje sa, kako tvrde, ponižavanjem Crne Gore, urušavanjem njenog državnog, građanskog i nacionalnog dostojanstva, kao i nastavkom politike asimilacije Crnogoraca.
– Ovakvo postupanje tužilaštva i policije predstavlja otvoreni obračun sa slobodom mišljenja, pravom na protest i osnovnim demokratskim vrijednostima, te dodatno potvrđuje zabrinjavajući proces politizacije i autoritarnog djelovanja državnih institucija – navodi se u saopštenju.
Crnogorska stranka u osnivanju pozvala je građane na, kako ističu, civilizovan, demokratski i odlučan otpor politici represije, nasilja i identitetskog brisanja Crne Gore.
– Ne smijemo se povlačiti niti pristajati na poniženje. Crna Gora je i u mnogo težim istorijskim okolnostima opstajala kao slobodna i dostojanstvena država, utemeljena na antifašističkim vrijednostima, i takva mora ostati – zaključuje se u saopštenju.

Crnogorska stranka u osnivanju: Oštro osuđujemo represiju nad građanima koji su mirno protestovali

Države članice EU postigle su dogovor o ribolovnim kvotama za narendu godinu, ali nijesu definitivno riješile pitanje drastičnog smanjenja ulova skuše, s obzirom na to da se susjednu Norvešku, koja nije članica Unije, optužuje za prekomjerni ribolov.
Pregovori su ove godine bili posebno teški. Trebalo je dva dana i dio noći da se postigne kompromis, prenosi SEEbiz.
Jedno od najosjetljivijih pitanja bila je skuša čija se populacija u sjevernom Atlantiku jako smanjila. Situacija je jako napeta jer se treće zemlje kao što je Norveška optužuje za prekomjerni izlov, ne uzimajući u obzir mišljenja naučnika.
“Za skušu, konzultacije između obalnih država sjeveroistočnog Atlantika, odnosno EU, Norvešku, Island, Farska ostrva, Veliku Britaniju, još su u toku”, navodi se u saopštenju EU.
Ministri EU stoga su se dogovorili o privremenim ograničenjima za prvih šest mjeseci naredne godine. Dogovor predviđa smanjenje ulova od 70 odsto u odnosu prema prethodnoj godini. Taj pad nešto je manji od onoga što preporučuju naučnici (-77 odsto).
Bježeći pred globalnim zagrijavanjem, skuša iz Atlantika migrirala je na sjever da bi postala meta prekomjernog izlova, u kontekstu geopolitičkih neslaganja.
Njena populacija pala je na opasno niske nivoe na kojima joj reprodukcija više nije garantovana.
Francuska ministarka ribolova Catherine Chabaud ponovo je kritikovala “neprihvatljiv” stav Norveške, Velike Britanije, Islanda i Farskih ostrva, koji su dio Danske.
“Moraćemo postići rezultat u tim pregovorima, ali nemamo pravu diplomatiju za okeane na evropskom nivou”, rekla je Chabaud.
Francuska traži trgovinske sankcije protiv neodrživih ribolovnih praksi tih trećih zemalja, ali EU još nije stigao do te tačke.
Drugi znak teških pregovora je to što Irska, prvi put u 40 godina, neće moći koristiti “Haške preferencije”, mehanizam koji joj dodjeljuje veće kvote za neke riblje vrste. Francuska je s Belgijom, Nizozemskom, Poljskom i Njemačkom okupila blokirajuću manjinu kako bi se usprotivila njihovoj primjeni.
Što se tiče ostalih kvota, države članice EU potvrdile su povećanje ulova škampa u Biskajskom zalivu (+54 odsto, osim u najjužnijoj zoni) i smanjenje ulova kolje (-13 odsto), što je manje od preporuke Evropske komisije (-26 odsto).
Na zapadnom Mediteranu, gdje je smanjenje ribolova prošle godine izazvalo tenzije, evropske države ovaj su put odlučile zadržati iste ribolovne kvote u narednoj godini.
Dogovor pruža prividnu stabilnost mediteranskim ribarima, ali populacije riba i dalje su pod značajnim pritiskom nakon decenija prekomjernog ribolova, kritikovala je organizacija za zaštitu okoline Oceana.
Predsjednik francuskog sindikata ribara, Nacionalnog odbora za ribarstvo, Olivier Le Nézet, rekao je da će smanjenja kvota za ključne vrste poput skuše ili kolje imati ozbiljne posljedice za ribare i za cijeli sektor.
“S druge strane, postoje kratkoročne perspektive za brancina, zahvaljujući značajnom povećanju gornjih granica ulova, kao i stabilnost na Sredozemlju”, naveo je Le Nézet.

EU postigla dogovor o kvotama za ribolov

U okviru Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ, sinoć je, pred brojnom publikom u Crnogorskoj kinoteci, umjetnik Ilija Šoškić predstavio svoj rad „PPP. Devet sati poslije“, jedinstveni fotografski ciklus nastao svega devet sati nakon brutalnog ubistva italijanskog reditelja Pjera Paola Pazolinija. Ove fotografije, nastale na samom mjestu zločina, predstavljaju dragocjen i potresan istorijski dokument, ali i intimno svjedočanstvo o vezi dva umjetnika.
Poznat po svojim radikalnim gestovima, ali i performativnim akcijama koje je izvodio u renomiranim evropskim galerijama upravo na godišnjicu Pazolinijevog stradanja, Šoškić je konačno i u Crnoj Gori, i to na festivalu Ubrzaj, na 50. godišnjicu Pazolinijeve smrti, izveo specijalnu akciju istim povodom. Unutar samog prostora izložbene postavke on je s publikom, koja je imala priliku da doživi njegov rad i neposredno, komunicirao sjećanja na taj tragični događaj.
Nakon performansa prikazan je i dokumentarni film - art biografija Ilije Šoškića, Si e No – Da i ne, autorke Sanje Blečić, dugogodišnje urednice TVCG, autorke brojnih dokumentarnih filmova i dobitnice dvije nagrade Barskog TV festivala. Kroz arhivske materijale, izjave i analize umjetnika i teoretičara, ovaj film oslikava njegovu stvaralačku eru i lične narative.
Program je zaokružen razgovorom o Šoškićevoj povezanosti s Pazolinijem i njegovom političkom, umjetničkom i društvenom značaju u Italiji sedamdesetih godina o čemu su govorili reditelj Andro Martinović i istoričarka umjetnosti Nela Gligorović.
“Saradnja sa Ilijom je promijenila i preoblikovala moju kustosku praksu. On je umjetnik čija produkcija samog rada je produkcija života”, istakla je Nela Gligorović.
Kako dodaje, Šoškićeva praksa je konceptualna i obilježena intermedijalnošću. “Ilija je praktičar deontološke etike - etike dužnosti. U ovom svijetu, koji prijeti da pojede sam sebe, izgleda da društvo očekuje od nas, i svih koji radimo u kulturi, da istaknemo nužnost primjene etičkih principa. Na kraju filma, Ilija je pomenuo drugost i drugačijost, jer je svaka drugost varijanta fundamentalne kategorije društvenog iskustva - lakmus te drugosti“, navodi Gligorović.
I pored svega što se dešava u Crnoj Gori, opseg i značaj Šoškićevog opusa ostaju izvan svakodnevnog okvira. „Monumentalnost opusa jednostavno izmiče našoj sredini. Njegov rad pruža mladima primjer da je moguće misliti i djelovati drugačije, a stvari iz njegove prakse ne samo iz umjetnosti, već i u politici, filozofiji, životu su nepresušna teritorija koja je poprilično autonomna”, napomenula je Gligorović.
“Umjetnost kojom se bavi Ilija Šoškić je takva da svaka izvedba predstavlja neki novi čin. Mislim da su zato ove stvari važne, i čestitao bih autorki filma Sanji Blečić“, rekao je Andro Martinović.
On se osvrnuo na više impresija koje je kod njega izazvao film, Ilijin rad i vezu sa Pazolinijem. Izdvojio je tri ključna pitanja, tri zajednička imenitelja ova dva umjetnika: mjesto, smisao i tijelo.
Pazolini je izgubio svoje “mjesto”, a Ilija bilježi slike bez senzacionalizma. „Zašto je išao tamo? Zbog duha mjesta – to je mjesto koje je smrću preoblikovano“, naglasio je Martinović.
Pitanje smisla je centralno u Pazolinijevim filmovima. „On ga vidi u borbi, i to ima veze sa Ilijinim radom i guranjem kamena kao Sizif. Pazolini u svojoj ‘trilogiji života’, baziranoj na velikim književnim djelima, uzima velike teme i pokušava dokučiti suštinsko pitanje”, objasnio je Martinović.
Pitanje tijela, na kojem Ilija računa kao atleta i umjetnik, bilo je isto važno i Pazoliniju. “Tijelom se bavio na različite, često provokativne načine svodeći ljudsko tijelo na stvar, na robu – što duboko povezuje pitanje uvjerenja i onoga što donosi kapitalizam, a što nije odvojivo od fašizma“, zaključio je Martinović.
Publika je s velikim oduševljenjem dočekala Šoškića, pokazujući koliko cijeni njegov dugogodišnji rad i doprinos afirmaciji Crne Gore na međunarodnoj kulturnoj sceni. Topao prijem i snažne reakcije publike bile su dirljiva potvrda da njegov profesionalni integritet i uspjesi odjekuju kod onih koji prepoznaju vrijednost njegovog autentičnog stvaralaštva.
Festival UBRZAJ otvoren je do 14. decembra, a detaljan program Festivala i sve dodatne informacije mogu se pronaći na sajtu <a href="https://ubrzaj.me/">https://ubrzaj.me/</a>

Ilija Šoškić gost festivala Ubrzaj, publika oduševljena fotografijama i dokumentarnim filmom o umjetniku

Crnogorska muzičarka Mila Nikić biće gošća astropsihološkog talk show programa „Znak – Podznak“, koji se emituje ove subote na &nbsp;Televiziji E.
Gledaoci će imati priliku da kroz razgovor u ovom formatu saznaju više o njenom umjetničkom putu, ličnim inspiracijama i aspektima ličnosti sagledanim kroz prizmu astropsihologije.
Emisija „Znak – Podznak“ biće emitovana večeras od 22 sata na Televiziji E.

Mila Nikić gošća emisije „Znak – Podznak“

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: za-buducnost-crne-gore