Svima je jasno da je aktuelna Vlada veoma heterogena i ujedinjena jedino oko očuvanja partikularnih i partijskih interesa, što čini i odnose u njoj dinamičnim i na ivici stalnih sukoba, ali je riječ o, uglavnom, kontrolisanom haosu jer niko ne želi da izgubi svoj „feud“, ocijenio je za Antenu M Nikola Mirković, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO), komentarišući razmirice na liniji PES-DNP, te kritike na račun Sporazuma sa UAE, koje su upućene iz partije Milana Kneževića.&nbsp;
Kako Mirković dodaje, imajući u vidu značaj nastupajućih lokalnih izbora, posebno onih u Nikšiću, djelimično je riječ i o predizbornim igrama.
- Sporazum sa UAE je nesporno sporan, uzburkao je s pravom javnost, a čini se i parlamentarna većina je ostala zatečena činjenicom da je premijer na putu da u vrlo mutnom postupku daje nacionalne resurse. Svakako je zanimljiva jasna pozicija DNP-a - kazao je Mirković.&nbsp;
Dodaje da izjave ministarke saobraćaja Maje Vukićević i predsjednika DNP-a Milana Kneževića bacaju dodatnu sumnju na dinamiku i sadržaj sporazuma sa UAE iz srca vlasti, ali i dovode u pitanje podršku parlamentarne većine ovoj ideji.&nbsp;
- Ovo je naročito naglašeno ako znamo da ostanak albanskih manjinskih partija zbog ovog pitanja takođe visi o koncu, dok Demokrate, tradicionalno ćute, i vjerovatno tu ćutnju naplaćuju na drugi način od Spajića i PES-a - poručuje Mirković.
Moguće je, smatra Mirković, da političko licitiranje i borba za interese unutar parlamentarne većine koju sporazum izaziva može ozbiljno da uzdrma Vladu, no, treba, dodaje on, uzeti sa rezervom sve, jer ne bi bio prvi put da različiti koalicioni partneri dižu „buku“, koja se relativno brzo utiša kroz obostranu korist.
Upitan da li DF nastoji zadržati birače na ovaj način dok PES pravi otklon od njih zarad povratka povjerenja birača, Mirković kaže da je PES-u koalicija Za budućnost Crne Gore direktni konkurent za biračko tijelo.
- Jer značajan dio birača PES-a su pasivni ili raniji glasači DF-a, kao što i značajan dio njihovog poslaničkog kluba ideološki i politički više pripada partijama koalicije Za budućnost Crne Gore nego onom što deklarativno zastupa PES. Takođe, vidimo da PES na lokalnom nivou jako loše prolazi, odnosno da tamo gdje ide samostalno ima kontinuirani i veliki pad podrške”, navodi Mirković.
PES, dodaje, kroz poluge vlasti nije ojačao političku i infrastrukturnu poziciju partije, već je svoju poziciju oslabio, dok je koalicija Za budućnost Crne Gore svoju ojačala, naročito ulaskom u Vladu.
Primjetno je, kaže Mirković, komentarišući predizborna dešavanja, da uoči svakih izbora PES ulazi u sukob sa nekom od partija, no i da to ne određuje s kim će u postizbornu koaliciju, šta smo vidjeli u slučaju Podgorice.
- Kolike god nesuglasice parlamentarne većine na nacionalnom nivou bile, konstituenti te vlasti nađu način da se i uz gorak ukus dogovore, prije nego što opoziciji prepuste vlast. Koliko će opozicione stranke to umjeti da iskoriste, zavisiće od niza faktora, između ostalog i izlaznosti, na koju će uticati i dinamičnost i energija izborne kampanje. Međutim, primjer Budve pokazuje da prostor za dogovor sa opozicijom postoji, kada su unutrašnje podjele u pitanju, a znamo da su kada je Nikšić u pitanju, turbulencije imale Demokrate i PES, što slabi njihove pozicije i ostavlja prostor opoziciji - ocijenio je Mirković.
S obzirom na to da se PES do sada nije mjerio na lokalnim izborima u Nikšiću, biće, navodi Mirković, zanimljivo vidjeti koliko će glasova uzeti Demokratama i koaliciji Za budućnost Nikšića, jer se, kako kaže, njihovo biračko tijelo sve više nalazi u krugu njihovih koalicionih partnera.
Ono što je izvjesno, zaključuje, jeste da će nakon miješanja karata, najmanje iznenađenje biti epilog u kojem će, pored svih prepucavanja, vlast činiti lista Za budućnost Nikšića i PES.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mirković: Sukobi konstituenata vlasti su predizborna igra, PES-u direktan konkurent ZBCG

Nosilac liste “Budva naš grad” Nikola Jovanović odlučio je da do kraja bude marioneta u rukama narko klana i na čelo lokalnog parlamenta dovede dokazane borce protiv Srpske pravoslavne crkve (SPC), kazali su iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG).
Iz ZBCG su naveli da su jučerašnja dešavanja u Skupštini opštine (SO) Budva do kosti ogolila sve političke subjekte.
- Kao i licemjerstvo Nikole Jovanovića koji je pred čitavom crnogorskom javnošću potvrdio naše ranije stavove da je dogovorio koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) - navodi se u saopštenju ZBCG.
Oni su kazali da su upozorili Jovanovića da to ne čini i da će Budvani i pošteni građani Crne Gore na njega “pokazivati prstom kao na Stevana Džakovića”.
- I pored dobronamjernih upozorenja, pritisnut kriminalnim narko strukturama koje ga finansiraju, Jovanović je odlučio da do kraja bude ljudska i politička marioneta u rukama narko klana i na čelo SO Budva dovede one koji su dokazani borci protiv SPC - navodi se u saopštenju.
Iz ZBCG su rekli da bi nakon toga razne druge opštinske funkcije bile podarene onima koji su, kako su rekli, na kongresima htjeli da otimaju hramove i prave partijske crkve.
- Vjerujemo da masovna i ogorčena reakcija građana Budve zbog Jovanovićeve izdaje, predstavlja tek početak demokratskog otpora jednoj narko hobotnici koja je o jadu zabavila čitav svijet, i koja prijeti da udavi Budvu svojim pipcima - dodali su iz ZBCG.
Oni su ocijenili da je, najavom koalicije sa DPS-om, Jovanović nanio najsnažniji udarac odbrani Mila Božovića i pružio najveću podršku naporima tužilaštva ka dokazivanju radnji za koje se tereti.
- Tako je Jovanović, koji se sve vrijeme poziva na Božovića, i da nijednu odluku nije donio bez njegove saglasnosti, sinoć na najbrutalniji način uspio da sruši ključni argument odbrane i tako pojača i potvrdi optužbe tužilaštva, jer niko u Crnoj Gori nije toliko naivan da ne vidi ko na ovakav nacin formira vlast u Budvi - navodi se u saopštenju.
Iz ZBCG su rekli da je Jovanović očigledno odabrao da zajedno sa svojim prijateljem bude u društvu bivšeg režima.
- Odnosno onih za za čije interese su radili Radoje Zvicer, Zoran Lazović, Ljubo Milović, Veljko Belivuk, Marko Miljković, i brojni drugi njima slični - dodali su iz ZBCG.
Oni smatraju da bi vlast, koja bi bila formirana uz logistiku Zvicera i njegovih saradnika iz Budve koji su još na slobodi, bila neodrživa i nemoguća, i očigledno završila s novim pritvorima i optužnicama.
Iz ZBCG su pozvali Vrhovno i Specijalno državno tužilaštvo da u skladu sa svojim nadležnostima pokrenu istragu protiv organizovanih narko grupa koje, kako su kazali, protivno izbornoj volji građana Budve, uz kršenje svih zakonskih procedura, na silu i nelegitimno pokušavaju da formiraju vlast u tom gradu.
- Nemamo nikakav problem da se počne od nas, jer su naše ruke čiste, i više nemamo namjeru da nas dokazani i potvrđeni kriminalci nazivaju “kriminalcima” - naveli su iz ZBCG.

ZBCG: Jovanović odlučio da bude marioneta u rukama narko klana

Šef poslaničkog kluba „Albanski forum – Forumi shqiptar“ Artan Čobi dao je punu podršku lideru te stranke Niku Đeljošaju u njegovim stavovima koji su izazvali verbalni sukob sa koalicijom Za budućnost Crne Gore.
- Albanci su dugo čekali da dobiju svog pravog lidera i sada Nik Đeljošaj kao lider Albanskog foruma i Albanaca u Crnoj Gori ima našu apsolutnu podršku - istakao je on reagujući na izjavu koalicije Za budućnost Crne Gore ZBCG iz koje su poručili da se Đeljošaju može desiti da jedino on bude izbačen iz Vlade.
Čobi je kazao da je siguran da iza Đeljošaja i njegovih stavova stoji još puno poslanika iz parlamentarne većine, ali i cijele Skupštine.
- Tako da on nije sam i neće biti, samo svakog dana sve snažniji i sa većom podrškom. Sa nestrpljenjem čekamo vašu inicijativu za smjenu Albanaca iz Vlade, pa da se prebrojimo, mi smo tu pa izvolite - zaključio je Čobi.
&nbsp;

Čobi ZBCG-u: Čekamo vašu inicijativu za smjenu Albanaca iz Vlade, pa da se prebrojimo

Iz Evropskog saveza Crne Gore kažu da Za budućnost Crne Gore predlaže zakon koji zabranjuje djelovanje te koalicije.
Iz koalicije Za budućnost Crne Gore kazali su danas da je Prijedlog zakona o stranim agentima u ranoj fazi izrade, te da je baziran na američkom modelu.

- Ukoliko Crna Gora donese Zakon o stranim agentima po američkom modelu, kako jutros pojašnjavaju iz ZBCG, upravo prvi kojima bi bilo zabranjeno djelovanje u našoj državi bi bili kolege iz te koalicije, zato što predstavljaju klasične predstavnike tuđe države u Crnoj Gori i rade za strane maligne proputinove interese, a ne interese svoje zemlje - kazali su u Evropskom savezu.

Evropski savez: ZBCG predlaže zakon koji zabranjuje njihovo djelovanje

Iz koalicije Za budućnost Crne Gore kazali su da je Prijedlog zakona o stranim agentima u ranoj fazi izrade, te da su nevladine organizaije i opozicija pogriješili po pitanju prakse i modela na kojima se zasniva ovo rješenje.
- Nismo željeli da remetimo jučerašnju sinhronizovanu reakciju predstavnika NVO i opozicije, koji su ničim izazvani krenuli u raspravu o tome po kom modelu je napravljen predlog Zakona o agentima stranog uticaja, a da isti nisu imali prilike ni da vide. Ovim putem želimo u potpunosti da ih relaksiramo, jer se ovaj predlog zakona nalazi u ranoj fazi izrade, ali su oni uprkos tome, u startu pogriješili kada je u pitanju praksa i model na kojem se zasniva. Upravo zbog važnosti ove poruke, nismo željeli da nove detalje iznosimo u toku jučerašnjeg dana, već to činimo sada" - saopšteno je iz ZBCG.
Tvrde da koncept na kojem će se zasnivati prijedlog ovog za, kako su rekli, Crnu Goru izuzetno važnog zakona je Zakon o registraciji stranih agenata u SAD-u, pod nazivom Foreign Agents Registration Act (FARA)."
Ovaj zakon, nadalje navode iz ZBCG, zahtijeva da osobe ili organizacije koje zastupaju stavove stranih vlada, političkih stranaka ili entiteta budu registrovane u Ministarstvu pravde (Department of Justice), dok je njegov cilj da omogući transparentnost u vezi sa aktivnostima lobiranja koji stranci sprovode u SAD i da omogući javnosti i vlastima da budu svjesni uticaja stranih interesa na unutrašnju politiku i zakonodavne procese zemlje.
Osobe ili organizacije koje potpadaju pod ovaj zakon moraju, ističu u ZBCG, redovno podnositi izvještaje o svojim aktivnostima, prihodima i troškovima koji se odnose na zastupanje stranih interesa, ddoaju u saopštenju.
- Uzevši sve ovo u obzir, vjerujemo da će se u skladu sa demokratskim i zapadnim tekovinama kojima svi zajedno stremimo, o ovom zakonu razgovarati na jedan civilizovan i svrsishodan način, jer građani Crne Gore imaju pravo da znaju kako se finansiraju organizacije koje svakodnevno daju svoj sud o brojnim stvarima od javnog interesa. Žao nam je što ovaj zakon očigledno neće imati podršku parlamentarne većine i zaista ne vidimo zašto bi nekome smetalo povećanje transparentnosti cjelokupnog društva po uzoru na najveće demokratske tekovine zapadnog svijeta - dodaje se u saopštenju.
U ZBCG-u kažu da ne razumiju uplašenost i zabrinutost da će se ovim zakonom zabraniti djelovanje bilo koje NVO, jer o tome, kako navode, "nije bilo niti jednog slova u prethodnom saopštenju".
- A svakako ga neće biti ni u prijedlogu zakona. Ukoliko se već toliko zalažu za transparentnost funkcionisanja političkih organizacija i državnih institucija, oni bi zapravo trebali da prvi pozdrave ovakav zakon, ali vjerujemo da je građanima Crne Gore jučerašnjim reakcijama sve postalo kristalno jasno - zaključuje se u saopštenju.

1250x600

ZBCG: Zakon o stranim agentima baziran na američkom modelu, njime se neće zabraniti djelovanje bilo koje NVO

Prijedlog zakona o stranim agentima je smislen okvir kroz koji se targetiraju neistomišljenici i ućutkuje svaki vid odgovora i kontra argumenta, kazao je u razgovoru za Antenu M profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu Siniša Vuković.
Govoreći o tome da li se isti ili sličan prijedlog zakona primjenjuje u drugim državama, Vuković kaže da je takvo rješenje u direktnoj koliziji sa bilo čim što se može nazvati Evropska agenda Crne Gore.&nbsp;
- Sličan zakon je donešen u Gruziji i zbog tog zakon je Evropska unija zatvorila bilo kakav vid pregovora sa Gruzijom. Takav zakon u sličnoj formi postoji u Mađarskoj, koji je pao na Evropskom sudu pravde. Nakon toga vi imate u Slovačkoj zakon koji je sličan takav u pripremi i već postoji signal iz Brisela da će Slovačka zbog toga bitii sankcionisana. Ovo je signal u kojem se pokazuje da postoji mehanizam unutar vlasti u Crnoj Gori kako bi se što efekasnije blokirao Evropski put Crne Gore - kazao je Vuković.
PES, Demokrate, Bošnjačka stranka i Albanski forum su najavili da neće podržati prijedlog zakona koalicije za Budućnost Crne Gore. Na pitanje da li je očekivao takvu reakciju vladajuće većine, sagovornik Antene M odgovara da nema komunikacije unutar vladajućih struktura nego da oni moraju to u javnosti da objavljuju.
- Bivši DF javno istakne svoju nameru, pa onda PES kaže da je protiv toga i onda se PES na taj način pozicionira kao da su oni proevropski, a DF da je istinski i dalje konzervativan, desno-orijentisan, zagledan ka istoku. Oni su i dalje ista vlast, oni zajedno zadržavaju poluge vlasti i samo u neozbiljnim državama se može desiti da partije koje su u koaliciji i koje su u vlasti šalju tako disonantne tonove. Ovdje se radi o nečemu drugom, a to je da svako kupuje sopstvenu podršku, kako na domaćen, tako i na međunarodnom planu - ocjenjuje Vukopvić.
On smatra da će bivši DF tražiti neki vid kompezacije kako bi odustali od prijedlog zakona.
- Ko zna šta će biti ta kompenzacija, šta će biti koncesija, koju je PES spreman da da, zato što i PES isto razmišlja, jer kod njih je sve transakciono, tu ne postoji nikakav sistem vrijednosti koji bi mogao da se pronađe, ne postoji crvena linija o stvarima o kojim oni ne žele ni da razgovaraju. Ako ste zajedno u vlasti, vi makar morate imati neke crvene linije na osnovu koje bi glasači i javno mnjenje znalo šta je prihvatljivo, šta je neprihvatljivo. U ovom trenutku, za ovu vlast, sve teme su prihvatljive, što je po automatizmu apsolutno neprihvatljivo ponašanje Vlade - zaključio je Vuković.

Vuković: ZBCG će za Prijedlog zakona o stranim agentima tražiti kompezaciju

Poslanici Pokreta Evropa sad (PES) neće podržati predlog za donošenje zakona o agentima stranog uticaja u Crnoj Gori, kazali su iz poslaničkog kluba te partije.

Koalicija Za budućnost Crne Gore saopštila je ranije danas da hitno treba donijeti novi zakon koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje, kako su naveli, pod plaštom nevladinih organizacija, pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku države.

Iz kluba poslanika PES-a su agenciji MINA kazali da je politici koju baštini ta partija strano svako ograničavanje javne misli i retorika koja sadrži recidive represivnih političkih režima.
- Kao dokazani demokratski orijentisani političari, stojimo čvrsto na svojim stavovima da PES isključivo baštini tekovine koji predstavljaju EU standarde demokratije i slobode misli i jasnu opredijeljenost članstvu u NATO - naveli su iz poslaničkog kluba te stranke.

Oni su kazali da su od ulaska u parlamentarni život čvrsto stali uz svaku odluku EU, kako u pogledu vanjske politike, tako i u zakonodavstvu i vrijednostima koje se odnose na civilni sektor.

- Shodno tome, i u formalnim politikama i aktivnostima, kao i u vrijednostima, nećemo dozvoliti bilo kakvo ometanje kursa liberalne političke tradicije Evrope i EU - rekli su iz Kluba poslanika PES-a.

Oni su poručili da neće dozvoliti civilizacijsko ni zakonsko skretanje sa tog puta, "tako da nevladine organizacije mogu nastaviti da rade kao i do sada, u okviru koji je već uspostavljen i u skladu je sa evropskim praksama".

- Čvrsto stojimo uz NATO i aktivno učestvujemo u svim odbrambenim mehanizmima tog saveza, uključujući i antišpijunske, ali ne podržavamo jednostranu zabranu mišljenja i govora, pa poslanički klub PES-a neće podržati ovaj predlog - kazali su iz te partije.

Oni su pitali kome je potrebna ovakva retorika.

- Jer ovo pitanje može da izazove vještačke podjele u našoj zemlji, naročito ako znamo da je skoro 80 odsto građanstva i 100 odsto parlamentarne većine opredijeljeno ka našoj politici - punopravnom pristupanju u EU - naveli su iz Kluba poslanika PES-a.

Poslanici PES-a neće podržati donošenje zakona o stranim agentima

Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boll, izražava duboku zabrinutost zbog poziva pro-Putinove i pro-Vučićeve koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koja je dio crnogorske vlade i parlamentarne većine, za hitno uvođenje zakona koji targetira tzv. "strane agente" u Crnoj Gori. Ovaj razvoj događaja predstavlja ozbiljan alarm za budućnosti civilnog društva i demokratskih sloboda u zemlji.
ZBCG tvrdi, bez dokaza, da određene organizacije, koje djeluju kao nevladine organizacije (NVO), navodno rade kao strani agenti, utičući na unutrašnju i vanjsku politiku Crne Gore. Ova opasna retorika podsjeća na već viđene autoritarne mjere u Rusiji i Gruziji, gdje su zakoni o "stranim agentima" strogo ograničili rad NVO sektora, potkopavajući demokratske principe, utišavajući kritičke glasove i ugrožavajući ljudska prava.
Iz Strateške grupe podsjećaju da je u Rusiji zakon o "stranim agentima", uveden 2012. godine, prvobitno bio usmjeren na NVO koje su primale sredstva iz inostranstva. Do 2022. godine proširen je na sve pojedince ili grupe koje primaju stranu podršku, označavajući ih kao "strane agente" ukoliko šire informacije ili materijale. Napominju da je sličan zakon u Gruziji izazvao je političke nemire početkom ove godine, prisiljavajući organizacije koje primaju više od 20% sredstava iz inostranstva da se registruju kao "agenti stranog uticaja." Ovaj zakon je praktično zaustavio proces evropskih integracija Gruzije, dodatno izolirajući tu zemlju.
Strateška grupa za Zapadni Balkan upozorava da bi usvajanje sličnog zakona u Crnoj Gori moglo imati pogubne posljedice po civilno društvo koje, kako ocjenjuju, već funkcioniše u sve ograničenijem prostoru.
- Prijedlog ZBCG, koji neutemeljeno tvrdi da NVO djeluju "iznad zakona" i u korist stranih interesa, ukazuje na upozoravajući korak prema praksama koje su daleko od osnivačkih principa EU, prema kojoj Crna Gora teži. Vremenski trenutak ovog poteza, upravo tokom Berlinskog procesa, takođe je zanimljiv jer naglašava jaz između eufemističkih samita i praznih deklaracija, i legitimnog nezadovoljstva stvarnim dešavanjima koja pogađaju civilno društvo - ističe se u saopštenju.
Strateška grupa za Zapadni Balkan poziva međunarodnu zajednicu, posebno Delegaciju EU u Crnoj Gori i institucije Evropske unije, kao i demokratske države članice EU i NATO da brzo i odlučno reaguje u odbrani crnogorskih NVO.
- Hitno je potrebna snažna, ujedinjena reakcija kako bi se zaštitio slobodan i nezavisan rad civilnog društva u Crnoj Gori i spriječilo donošenje zakona koji bi ugrozili demokratske vrijednosti, kao što je to viđeno u Rusiji i Gruziji. Ovaj prijedlog ne samo da prijeti kritičkim glasovima unutar Crne Gore, posvećenim očuvanju ljudskih prava, demokratije i transparentnosti, već i rizikuje da naruši proces EU integracija, koji je nedavno napravio napredak kad je EU dodjelila IBAR Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju.

Zaustaviti vladajuću partiju u Crnoj Gori u najavi ograničavanja zakonskih uslova za rad NVO

Poslanik koalicije "Za budućnost Crne Gore" Dejan Đurović očekuje rast podrške na lokalnim izborima i u Podgorici i u Kotoru u odnosu na prethodne izbore.&nbsp;
Đurović je u "Izbornoj noći" na TVCG izbjegao da odgovori na pitanja novinara o dvojnom državljanstvu, već ih je opomenuo da mu dozvole da govori o izborima.
- Ovo je noć izbora, ne pričamo o prebivalištu i državljanstu. Nema potrebe da pominjemo večeras državljanstvo niti Mandića, niti Spajića, niti je to doprinijelo slabijem prolazu... Dobijamo rezultate i treba to da komentarišemo... Pitanje dvojnog državljanstva će se riješiti zakonski - rekao je Đurović.
Đurović je kazao da je bilo danas pokušaja "režija filmova" koja je gledana u prošlosti.
- Sa skidanjem tablica sa automobila će se pozabaviti MUP - kazao je Đurović u izbornoj noći na TVCG.
On nije želio dalje da komentariše nepravilnosti, već se dotakao izbornog dana i konstatovao da će današnji izbori pokazati da je crnogorska politička scena jako interesantna.

Đurović odbija da govori o dvojnom državljanstvu: Treba da komentarišemo izbore

U vaspitnoj jedinici „Lastavica“ JPU "Dragan Kovačević" - Nikšić juče je na poseban, dirljiv način obilježen Dan nezavisnosti – izvođenjem crnogorske himne na znakovnom jeziku.
Ova emotivna izvedba rezultat je posvećenosti i ljubavi djece, njihovih vaspitača i roditeljke Jelice Kovačević, koja je proteklih nedjelja &nbsp;dolazila u grupu kako bi mališanima približila svijet znakovnog jezika. Zahvaljujući njenoj predanosti, djeca su korak po korak učila znakove, a zatim, sa srcem punim ponosa, izvela himnu na način koji nadilazi riječi – da je svi mogu razumjeti.
Ovaj mali, ali snažan gest pokazuje koliko inkluzija može biti lijepa kada se radi iz ljubavi i poštovanja. Djeca iz „Lastavice“ ne samo da su naučila novi jezik, već su svojim primjerom podsjetila sve nas koliko je važno da budemo jedni uz druge – i da svaki glas, pa i onaj bez riječi, može da odjekne snažno i ponosno.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D691625356585103&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

"Oj, svijetla majska zoro" srcem i rukama: Mališani iz VJ "Lastavice" izveli himnu na znakovnom jeziku

Crnogorski bokser Strahinja Mrdak osvojio je zlatnu, dok je Matija Roganović nastup na međunarodnom turniru u Hejdar Alijev u Bakuu završio sa srebrnom medaljom.
Mrdak je u finalu kategorije do 50 kilograma savladao talentovanog Kazahstanca Edige Hurgohza.
Meč je bio izuzetno neizvjestan, ali je Bjelopoljac, koji nastupa za BK Budva dominirao u ključnim rundama i zasluženo ostvario pobjedu.
- Pokazao je vrhunsku tehniku, borbenost, odlučnost i hladnokrvnost u odlučujućim momentima borbe. Tokom cijelog turnira, ostavljao je sjajan utisak, bilježeći impresivne pobjede nad protivnicima iz jakih i priznatih bokserskih država i tako potvrdio status jednog od najperspektivnijih mladih boksera na regionalnoj i međunarodnoj sceni - stoji u saopštenju Bokserskog saveza.
Mrdak je na putu do finala eliminisao je Gruzijca Dimitri Beraja u osmini finala, potom u četvrtfinalu Uzbekistanca Zhavokhira Govmidinova i u polufinalu ruskog boksera Mikhaila Sharipova.
Roganović nije uspio da slavi u finalu kategorije do 80 kilograma, ali je pokazao izuzetnu borbenost, tehničku zrelost i veliko srce.
Član BK Nikšić se u borbi za zlato suočio sa jednim od najtelentovaniji mladih boksera današnjice - Rusom Astemirom Karaevim.
Borba je od samog početka bila intenzivna.
Karaev je koristio svoju brzinu i precizne udarce, ali je Roganović odgovarao sigurnim gardom, kontraudarima i taktičkom disciplinom.
Kako je borba odmicala Karaev je pojačao tempo, ali se Roganović nije povukao - naprotiv, uzvratio je kombinacijama koje su pokazale njegovu fizičku spremnost i mentalnu snagu.
- Iako su sudije na kraju dodijelile pobjedu ruskom bokseru, Roganović je izašao iz meča uzdignute glave, pokupivši simpatije publike i poštovanje stručnjaka. I njegov nastup tokom cijelog turnira u Bakuu bio je impresivan - stoji u saopštenju.
Roganović je u Bakuu eliminisao Kazahstanca Adila Medelkahanana u osmini, Azerbejdžanca Elvina Ahmadlija u četvrtfinalu i Uzbekistanca Umarjova Nazarova u polufinalu.
- Nastupima u Bakuu Mrdak i Roganović su još jednom potvrdili da pripadaju samom vrhu svjetske scene i da ih u budućnosti očekuju veliki uspjesi. Pored uspješnog nastupa boksera, crnogorski boks u Bakuu je uspješno predstavljao i međunarodni sudija Blažo Jabučanin, koji je dijelio pravdu u svim fazama turnira, pa i u finalu - saopšteno je iz Bokserskog saveza.

Zlato za Mrdaka, Roganoviću srebro u Bakuu

Učenici područnog odjeljenja andrijevičke Osnovne škole „Bajo Jojić“ u Rijeci Marsenića danas su se našli u školskim klupama, a za njih je državni praznik bio radni dan, pišu Vijesti.
Prema nezvaničnim informacijama, đaci iz tog područnog odjeljenja došli su u školu na poziv jednog od nastavnika koji je rad na državni praznik obrazložio „pripremama za dolazak inspekcije, koja se očekuje u ponedjeljak“.
U školu će, nakon današnjeg nastavnog dana, ipak doći više inspekcija – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo je zahtjev prosvjetnim inspektorima za hitno postupanje, ali i inspektorima rada za provjeru i utvrđivanje nepravilnosti u vezi sa nepoštovanjem neradnih dana u vrijeme državnog praznika.
- Neposredno prije Vašeg obraćanja, dobili smo nezvanične informacije o navedenom, te smo odmah, u cilju provjere i utvrđivanja činjenica uputili školi zahtjev za hitno izjašnjenje, ali i Prosvjetnoj inspekciji za hitno postupanje po prijavi. Uputili smo i zahtjev Inspekciji rada za hitno utvrđivanje činjenica u vezi sa nepoštovanjem državnih praznika, odnosno neradnih dana u vrijeme državnih praznika. O svim daljim postupcima, a u skladu sa postupanjima nadležnih institucija, bićete blagovremeno obaviješteni - odgovoreno je Vijestima iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Nastavnik ignoriše državni praznik: Učenici područnog odjeljenja OŠ “Bajo Jojić” danas na nastavi

Tropske šume svijeta, koje pružaju ključnu zaštitu od klimatskih promjena, nestaju brže nego ikada jer je prema novoj satelitskoj analizi, 67.000 kvadratnih kilometara ovih netaknutih, starih šuma izgubljeno u 2024. godini.
Požari su bili glavni uzrok, premašivši krčenje zemljišta od poljoprivrede po prvi put u istoriji, a Amazonija je posebno loše prošla usred rekordne suše, prenosi BBC.
Međutim, bilo je pozitivnijih vijesti iz Jugoistočne Azije, gdje su vladine politike pomogle u smanjenju gubitka šuma.
Tropske kišne šume skladište stotine milijardi tona ugljenika u zemljištu i drvenastim stablima. Ali ovaj novi globalni rekord pokreće dalja pitanja o njihovoj otpornosti na planeti koja se zagrijava.
Mnogi istraživači su zabrinuti da se neke šume, poput djelova Amazonije, možda približavaju "prekretnici", nakon koje bi mogle da zapadnu u nepovratan pad.
Profesor Metju Hansen sa GLAD laboratorije na Univerzitetu u Merilendu kaže da je ideja o prekretnici sve realnija. Opisao je nove rezultate kao "zastrašujuće" i upozorio na moguću "savanizaciju" prašume, gdje stare tropske šume odumiru i trajno prelaze u savanu.
- To je još uvijek teorija, ali mislim da je to sve vjerovatnije uzimajući u obzir podatke . rekao je Hamsen.
Posebna studija, objavljena prošle nedjelje, dala je slično upozorenje na moguće značajno odumiranje Amazonije ako globalno zagrijevanje pređe međunarodni cilj od 1,5 stepeni Celzijusa.
To ne bi samo ugrozilo divlje životinje koje žive u ovim najbioraznovrsnijim staništima, već bi imalo i ozbiljne posljedice po globalnu klimu, upozoravaju stručnjaci.
Do nedavno, Amazonija je činila uslugu čovječanstvu, apsorbujući više ugljen-dioksida (CO2) koji zagrijava planetu nego što ga je ispuštao. Međutim, spaljivanje ovih šuma emituje ogromne količine CO2 - doprinoseći zagrijavanju umjesto da ga ograničava. U periodu 2023-24, Amazonija je doživjela najgoru sušu ikada zabilježenu, podstaknutu klimatskim promjenama i prirodnim zagrijavanjem. Mnogi požari se namjerno sprovode kako bi se očistilo zemljište za poljoprivredu, što otežava razdvajanje ta dva.
Suša je pružila idealne uslove za širenje požara van kontrole, a Brazil i Bolivija su najviše pogođeni.
Ukupno, rekordni gubitak svjetskih starih (primarnih) tropskih šuma oslobodio je 3,1 milijardu tona gasova koji zagrijavaju planetu, procjenjuju istraživači.
Međutim, zemlje Jugoistočne Azije su se suprotstavile globalnom trendu.
Površina gubitka primarnih šuma u Indoneziji je, na primjer, smanjena za 11 odsto u poređenju sa 2023. godinom, uprkos uslovima suše.
Elizabet Goldman koja je jedna od direktora na projektu Global Forest kaže da je to rezultat zajedničkog napora vlada i zajednica koje rade zajedno na sprovođenju zakona o zabrani spaljivanja.
- Indonezija služi kao svjetla tačka u podacima za 2024. godinu - istakla je Goldman, prenosi Tanjug.
Hansen je naglasio da, iako je napredak u Jugoistočnoj Aziji bio pozitivan, fluktuacije u gubitku šuma u Brazilu pokazuju da politike zaštite moraju biti dosljedne.
- Ključ koji još nismo vidjeli je održivi uspjeh u smanjenju i održavanju niskog nivoa konverzije ovih ekosistema i ako ste zainteresovani za očuvanje životne sredine, morate uvijek i zauvijek pobjeđivati - rekao je Hamsen.
Istraživači se slažu da će ovogodišnji samit UN o klimi COP30 - koji se održava u Amazoniji biti ključan za razmjenu i promociju šema zaštite šuma.

U 2024. izgubljeno 67.000 kvadratnih kilometara tropskih šuma

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: za-buducnost-crne-gore