Vojska Crne Gore (VCG) ključni je oslonac službama civilne zaštite u kriznim situacijama, a budžetom za narednu godinu potrebno je obezbijediti da VCG i službe civilne zaštite novu sezonu požara, ali i potencijalne druge prirodne nepogode, čekaju spremnije nego do sada.
To je ocijenjeno u razgovoru agencije MINA sa zamjenikom načelnika Štaba Generalštaba VCG za resurse i podršku Hajrudinom Đerekarcem i ekološkim aktivistom Vukom Vujisićem.
Đerekarac je istakao da je VCG prisutna u svim situacijama kada je stanovništvo Crne Gore ugroženo, naglašavajući da je podrška građanima u slučaju elementarnih nepogoda i angažman u podršci civilnim institucijama jedan od važnih zadataka VCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUtGcFNqIAWQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- VCG je prisutna u onim situacijama kada je ugroženo naše stanovništvo. Podrška civilinim institucijama je ne manje važna od odbrane države, ili učešća u međunarodnim misijama i operacijama kao članica NATO - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pripadnici VCG angažuju se u podršci civilnim institucijama ne žaleći svoj život, i to se pokazalo tokom požara ovog ljeta kada je stradao mlađi vodnik Dejan Božović u želji da pomogne građanima Crne Gore.
Vujisić je saglasan da je VCG u svim kriznim situacijama, pored civilnih institucija, značajno pomagala građanima, dodajući da se to posebno vidjelo tokom ovogodišnjih požara.
- Ali čini mi se da sve češće imamo postupanje Vojske zato što imamo manjkavosti u civilnoj službi zaštite, odnosno nedostatak sredstava, vozila i druge opreme - ocijenio je Vujisić.
Govoreći o ulozi VCG u kriznim situacijama, on je kazao da, osim razvoja avijacije i helikopterske jedinice, postoje mogućnosti koje se odnose na upotrebu dronova u gašenju požara, ili tokom drugih nepogoda.
- Uloga VCG je ogromna i veliku su žrtvu napravili ove godine, ali prosto moramo ulagati u kapacitete - poručio je Vujisić.
Prema njegovim riječima, potrebna je i briga o ljudima koji su na prvoj liniji fronta tokom kriznih situacija.
- Nadam se da naši donosioci odluka neće zaboraviti ono što se dešavalo ovog ljeta, kao i da će dodatno ulagati i u Vojsku i u službe civilne zaštite - istakao je Vujisić.
Govoreći o ovogodišnjim akcijama i angažovanju VCG na kopnu, u vazduhu i na moru, Đerekarac je istakao da je oko 350 pripadnika učestvovalo u gašenju požara u više crnogorskih opština.
Prema njegovim riječima, to iskustvo je pokazalo da je crnogorskim vojnicima za takve situacije potrebna bolja oprema.
Zato su, kako je naglasio, u VCG i Ministarstvu odbrane već preduzeli korake.&nbsp;
- Razvili smo kapacitete da Vojska može odgovoriti na prijetnje koje su bile aktuelne tokom ove i ranijih godine, bilo da se radi o borbi protiv požara, poplava, problema koje uzrokuju velike snježne padavine ili zemljotresi - naveo je Đerekarac, dodajući da izuzetno veliki angažman imali ove i 2021.
On je naglasio da, iako VCG ima veliki broj pripadnika, nijesu svi vojnici osposobljeni za rukovanje protivpožarnim vozilima, kao i da nijesu svi opremljeni da djeluju u gašenju požara.
Kako je istakao, ovogodišnje iskustvo sa požarima pokazalo da je da se moraju bolje i kvalitetnije opremiti pripadnici VCG za djelovanje u kriznim situacijama.
Ukazujući na to da je uloga VCG velika u kriznim situacijama, Vujisić je rekao da, osim požara, Crna Gora ima i druge rizike koji postoje u skladu sa klimatskim promjenama.
On je istakao i neophodnost preventivnog djelovanja.
- Imaćemo više poplava i više požara, nažalost. Zato moramo graditi sistem koji može odgovoriti tom izazovu, ali moramo raditi i na prevenciji - rekao je Vujisić.
Prema njegovim riječima, vide se pomaci u unapređenju i sistema reagovanja i prevencije, a kada je u pitanju uloga VCG najznačajnije bi bilo iskoristiti mogućnosti kroz formiranje dronovske jedinice.
- Vojska tu ima šansu da za relativno mala sredstva uloži i modernizuje se - naveo je Vujisić, dodajući da bi to moglo privući mlade ljude da se uključe u rad VCG.
Vujisić smatra i da bi Crna Gora povećanje ulaganja u odbranu, na koje se obavezala u okviru članstva u NATO-u, mogla da iskoristi upravo u segmentu poboljšanja kapaciteta za reagovanje u kriznim situacijama nastalim usljed elementarnih nepogoda.
Kako je istakao, ono što Vojska radi u pravcu modernizacije ukazuje na to da će Crna Gora u narednom periodu imati modernu vojsku koja je spremna da odgovori na izazove.
- Pored toga, moramo raditi na prevenciji i na jačanju službi zaštite i spašavanja koje bi trebalo da budu primarni faktor za odbranu upravo od posljedica klimatskih promjena - rekao je Vujisić, podsjećajući da je važan i razvoj civilne zaštite u smislu volontera.
Na pitanje gdje je VCG u procesu modernizacije, Đerekarac je ukazao na najave iz Ministarstva odbrane i Generalštaba VCG da će planirati značajna sredstva za unapređenje ličnih sposobnosti pripadnika VCG, njihovih kapaciteta i kolektivne opreme.&nbsp;
Prema njegovim riječima, potrebe VCG su definisane, a budžetom za narednu godinu predviđena su sredstva za zadovoljene dijela tih potreba.
Đerekarac je rekao da bi VCG do naredne požarne sezone trebalo da ima 250 pripadnika koji su opremljeni kompletnom zaštitnom opremom od dima i vatre, kao i oko deset dodatnih protivpožarnih navalnih vozila.
- Pokušavamo racionalno da koristimo novac koji nam građani daju, a da zadovoljimo sve potrebe koji su nam potrebne u smislu sve tri misije VCG - kazao je Đerekarac.&nbsp;
Plan je, kako je rekao, da se pomenuta oprema nabavi prije naredne sezone požara. Ali “moramo biti svjesni da smo u obavezi da poštojamo zakon o javnim nabavkama, a ugovaranje je proces koji je kompleksan”.&nbsp;
Vujisić smatra da će nabavljanje najavljene opreme pomoći da se vojnici na terenu ne izlažu riziku kada reaguju u kriznim situacijiama izazvanim požarima.&nbsp;
On je apelovao na nadležne organe da treba iskoristiti donacije ili projekte za nabavku dronova, koji se, kako je istakao, u mirnodopskom periodu mogu koristiti u odbrani od požara i poplava.
- Sada će izglasavanje budžeta za narednu godinu i nadam se da će se amandmanima djelovati u pravcu da se Vojsci i drugim institucijama civilne zaštite omogući da sledeću požarnu sezonu dočekaju spremni - naveo je Vujisić.
Na pitanje o inovacijama u VCG i mogućnosti uvođenje dronova, Đerekarac je kazao da prate tehnološka dostignuća i razmatraju najefikasnije rješenja za opremanje pripadnika Vojske kako bi odgovorili na sve tri misije.
- Izazov je naći najbolja rješenja i odgovoriti zahtjevima koje postavlja država, ali i članstvo u NATO-u, jer ne možemo samo uzimati. Bezbjednost košta, moramo nešto i davati - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Kako je dodao, u VCG imaju volje i snage da odgovore na potrebe građana u smislu bezbjednosti. “Nesebično se daju svi pripadnici VCG u svakom trenutku, i to je evidentno”.&nbsp;
Vujisić i Đerekarac su saglasni da je u kriznim situacijama važna saradnja na međunarodnom nivou, ali i institucija unutar sistema.
Đerekarac je ukazao na standarde i procedure u kriznim situacijama koji, kako je pojasnio, nalažu da se prvo moraju koristiti kapaciteti države.
On je istakao i da se, nakon nacionalnih, koriste instrumenti Ujedinjenih nacija i Evropske unije, pa, kad se oni iscrpe, onda NATO-a.
Na pitanje kako ocenjuje saradnju relevantnih institucija unutar države u vrijeme kriza, Vujisić je kazao da bi da se tokom ovogodišnjih požara postajalo jedinstvo i službi i u društvu. “Crna Gora je tih dana bila kao jedno”.
Prema njegovim riječima, funkcionisanje sistema i saradnja institucija na terenu je ove godine izgledala dobro i sinhronizovano.
- Mi kao mala država i mali sistem lakše možemo ispraviti određene greške, ali moramo se pripremati i nadam se da će donosioci odluka, pogotovo u budžetskom smislu, “odriješiti kesu” i da neće štedjeti na sistemu zaštita i spašavanja, ali ni na Vojsci - zaključio je Vujisić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ulagati u službe civilne zaštite i kapacitete VCG prije naredne požarne sezone

Na terenu udaljenom tek dvjestotinjak metara od zaštićene sanitarne zone, u okviru koje se nalazi vodoizvorište „Topliš“, postavljena su postrojenja i betonjerke za kamenolom kompanije „BRIV“, a kako se ekipa Portala ETV uvjerila na terenu: tu se, bez ikakvih problema, ispušta i cementna voda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="Cementna voda"></figure>  To je, kako kaže izvor Portala ETV, svakodnevni prizor. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F3xzhpInuX80&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na ovom terenu se graniče dvije opštine: tako vodoizvorište i sanitarna zona pripadaju Tivtu, dok je kamenolom „BRIV-a“ dio kotorske opštine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_8eb5c48ae7749b7ff4d16c0665e717feb7c600935f8c205191424d0359304733.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250610180648_8eb5c48ae7749b7ff4d16c0665e717feb7c600935f8c205191424d0359304733" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Zona zaštite"></figure>  Koncesija kompaniji „BRIV“ inače je istekla još 1. jula prošle godine, ali je odlukom Ministarstva rudarstva, nafte i gasa dobila produženje rada do 1. jula 2025. kako bi se izvršila sanacija kopa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610230648_b6c2f4990c2731deef9fbdeef5ed7b109b5b5a9dc38e6500976b21100ebd418c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250610230648_b6c2f4990c2731deef9fbdeef5ed7b109b5b5a9dc38e6500976b21100ebd418c" data-rendition-name="original" width="817" height="732" loading="lazy" alt="Grafički prikaz"><figcaption>Grafički prikaz granice između dvije opštine i zone zaštite na teritoriji Tivta(Photo: Opština Tivat)</figcaption></figure>  <h2>ĆUTANJE</h2> Opština Kotor nije odgovorila na pitanja Portala ETV zašto i kako su postrojenja i betonjerke ove kompanije uopšte postavljene u neposrednoj blizini sanitarne zone, te jesu li za to izdali dozvolu. Odgovore na ta, ali i na pitanje je li rađena procjena uticaja na životnu sredinu s obzirom na ove okolnosti, još čekamo i iz Ministarstva nafte i gasa. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsJtM9wQueSo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedino su u Opštini Tivat, na čijoj teritoriji je sanitarna zona, odgovorili na upit Portala ETV. Oni su konstatovali da je zgrada vodoprivrede na samoj granici sa Kotorom, te da su oni adresa za ova pitanja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180652_001300af795942176a9c0f4657b98776462b95771df7c8f25ef2c905efbd8fb7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250610180652_001300af795942176a9c0f4657b98776462b95771df7c8f25ef2c905efbd8fb7" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Izvor Topliš"></figure>  - Zgrada vodoprivrede evidentirana je na katastarskoj parceli broj 1564 - Katastarska Opština „Đuraševići“, što je na samoj granici sa opštinom Kotor. Predmetni objekti nalaze se na teritoriji opštine Kotor, te se za sve informacije potrebno obratiti Opštini Kotor - naveli su oni. <h2>IZLIVANJE CEMENTNE VODE ZABRANJENO I U REDOVNIM USLOVIMA</h2> Ekološki aktivista Vuk Vujisić decidan je da je izlivanje cementne vode iz postrojenja za proizvodnju betona zabranjeno i u redovnim uslovima, a ne samo u blizini vodoizvorišta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610230636_84fba85ada9d3485d98e80ee13ac4827221c69afef2bad585da5919c623ae369.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250610230636_84fba85ada9d3485d98e80ee13ac4827221c69afef2bad585da5919c623ae369" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Vuk Vujisić"><figcaption>Vuk Vujisić(Photo: Evropska kuća)</figcaption></figure>  - Sanitarne zone vodoizvorišta moraju biti sačuvane od potencijalnih zagađivača, stoga se ne praktikuje da u sanitarnoj zoni otvarate kamenolome, deponije ili postrojenja za proizvodnju betona iz kojih se izliva cementna voda - istakao je on za Portal ETV. Upravo u blizini vodoizvorišta u Tivtu primjećeno je, kako je ustvrdio, izlivanje cemetne vode iz postrojenja za proizvodnju betona. - To je zabranjeno i u redovnim uslovima, a kamoli u blizini vodoizvorišta - jasan je Vujisić. <h2>ODOBRENJA NE SMIJE BITI AKO POSTOJI NAJMANJI RIZIK</h2> Njegov saborac i odbornik Pokreta „Preokret“ u Danilovgradu Vuk Iković poručio je da ne bi trebalo da se plašimo ako kamenolom ima ekološku dozvolu, odnosno ako je procjena uticaja kamenoloma na životnu sredinu pokazala da nema negativnih efekata na vodoizvorište. Ipak, na to je dodao da smo odavno izgubili povjerenje u institucije, te da se ne možemo osloniti na njihova djela, a još manje na riječi. - U ovakvim situacijama, ukoliko postoji i najmanji mogući rizik gubitka izvorišta zbog vibracija i trustova tokom rada kamenoloma, onda takav projekat nije trebao biti odobren - ocijenio je Iković u razgovoru za Portal ETV uz napomenu da postoji i mogućnost da se investitor ne pridržava pravila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180652_2ba6a285fdd417c4530165c14cd238d04a459512f39d2b5093eb70f7583b2d9e.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250610180652_2ba6a285fdd417c4530165c14cd238d04a459512f39d2b5093eb70f7583b2d9e" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="BRIV"></figure>  Očigledno je, kaže, da se lokacije za kamenolome određuju po tome da li do tog mjesta, gdje bi trebalo da se vadi kamen, postoji put. Ukoliko nema puta onda se, podvlači Iković, takve lokacije izbjegavaju. - Znamo da su putevi rađeni da spoje seoska naselja sa gradom. Imamo slučaj gdje su mještani čekali asfalt preko 10 godina i nakon što su ga dobili otvoren je kamenolom, pa su kamioni sa teretom preko 20 tona uništili lokalni put - ukazao je on. <h2>RIZIK SMANJENJA KOLIČINE VODE ILI POTPUNI NESTANAK</h2> Iković je istakao i da bi, ukoliko hoćemo kamenolome koji ne uništavaju vodu i postojeću infrastrukturu, trebalo planirati taj prostor samo za te potrebe. Suludo je, smatra on, planirati seoski turizam i u sred tog prostora i odobriti rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju miniranje kamena. Uz to, postavljanje kamenoloma u neposrednoj zoni zaštićene sanitarne zone vodoizvorišta, upozorava Iković, može dovesti do smanjenja dostupne količine vode ili totalnog nestanka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vuk Iković"><figcaption>Vuk Iković(Photo: Preokret)</figcaption></figure>  - Ovo za sobom povlači da se bušotina radi na većoj dubini jer voda u našem kraškom polju nakon par trustova brzo padne na veću dubinu. Ukoliko se na kamenolomu proizvodi beton, onda zagađenje može biti još veće zbog otpadnih voda koje nažalost postaju vidljive tek kada se mještani ili mediji uključe - istakao je on. Na pitanje Portala ETV kako se eksploatacione aktivnosti mogu odraziti na podzemne vode, Iković kaže da to zavisi od sastava zemljišta i tipa stijena na određenom području. - To su ulazne komponente na osnovu kojih se procjenjuju osjetljive zone, koje se prve izuzmu iz procedure davanja koncesija na mineralne resurse, u ovom slučaju kamena - rekao je ekološki aktivista. Prostor ispod zemljišta je, napominje, često nepoznat. - To je lavirint u okviru kojeg postoje i podzemna jezera. Trustovi od miniranja kamena mogu dovesti da voda iz podzemnog jezera padne na još veću dubinu i tako se smanjuje izdašnost izvora - precizirao je Iković. <h2>SVAKO POSTROJENJE MORA IMATI EKOLOŠKE SAGLASNOSTI</h2> Vujisić je izričit da svako postrojenje ovog tipa mora posjedovati odgovarajuće ekološke saglasnosti. - Dok se svako kršenje zakona i ugrožavanja bezbjednosti vodoizvorišta moraju strogo kažnjavati - dodao je on. Širom Crne Gore, kaže Vujisić, imamo nelegalne kamenolome i postrojenja za proizvodnju asfalta i betona koje nemaju sve potrebne saglasnosti i ilegalno posluju. - Potrebne su nam dodatne kontrole i reakcija države kako bi se suzbile ove pojave i kako ne bi dolazilo do ekoloških incidenta, ali i katastrofa poput nekadašnje u susjednoj Bosni i Hercegovini - jasan je ekološki aktivista. <h2>NEOPHODNA SVEOBUHVATNA ANALIZA PROSTORA</h2> Na pitanje je li faktički dozvoljeno da se ovakve aktivnosti sprovode u blizini zaštićene zone - sve dok nijesu direktno na toj teritoriji, Iković je poručio da je svakako potrebna sveobuhvatna analiza prostora. - Ukoliko je projekat planiran izvan zone zaštite vodoizvorišta: onda postoje početni uslovi da se tamo otvori kamenolom, ali svakako treba sveobuhvatna analiza prostora - bez obzira da li se radi o zoni sanitarne zaštite - rekao je on. Institucije, podvlači Iković, moraju da sarađuju jer im je to zakonska obaveza. - A ne da preduzetnik pokrene investiciju, pa nakon što je uložio novac da mu se traže dozvole - dodao je ekološki aktivista. Takođe, kako je zaključio, investitor se mora pridržavati pravila - a ne da štedi na zdravlju građana i zdravoj životnoj sredini.

Anja Ivanović

500x500

1250x600

1084x550

Izlivanje cementne vode, betonjerke i postrojenja „BRIV-a“ bez problema bitišu u blizini sanitarne zone i vodoizvorišta

Poseban je osjećaj obradovati djecu koja praznike dočekuju u bolnici, kazao je fitnes instruktor i humanitarac Balša Zajić gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E. Ističe da se na njihovim licima “ogleda sreća, ali je i prisutna zahvalnost i pozitivna reakcija od roditelja, iako nikad nijesu znali ko je osoba koja dijeli poklone”.
Zajić podsjeća da je prošle godine organizovao najveći humanitarni sportski događaj za djecu oboljelu od raka u Evropi, tokom kojeg je prikupljeno 20.000 eura. Taj uspjeh, kaže, predstavljao je “neopisiv osjećaj”.
Ove godine humanitarni program biće održan u decembru, a tačan datum i vrijeme biće naknadno objavljeni na društvenim mrežama. Tada će, dodaje Zajić, biti organizovana i dodjela poklona djeci kojoj je to najpotrebnije.
- Što se tiče Dječje bolnice to će biti baš 31. decembra preko dana, obići ćemo svaku kliniku i svako dijete koje te večeri bude čekalo novogodišnje praznike u postelji imaće poklon od strane Djeda Mraza - rekao je Zajić.
On podsjeća da je prethodne godine paketiće sakupio uz pomoć nekoliko prijatelja, dok će ove godine svi koji žele moći da doniraju novac za paketiće.
- Ako sakupljena cifra premaši broj od pedesetak paketića koji je nama potreban onda ćemo ići u neku drugu instituciju gdje ćemo podijeliti te paketiće. Ja sam tu taj koji će u odjelu Djeda Mraza i tri dana obići i 200 mališana - zaključio je Zajić.

Zajić: Svako dijete koje bude čekalo novogodišnje praznike u bolničkoj postelji imaće poklon od Djeda Mraza

Kako je Crna Gora osvojila srce Olega Stepanova, Rusa koji radi kao vatrogasac u Baru, a u slobodno vrijeme učestvuje u svim ekološkim akcijama, kako bi Crna Gora bila ljepše mjesto za život svih građana – to je centralna tema emisije E-uživo, na Televiziji E. 
Osim Stepanova, gošća je i Ivana Đoković, iz NVO Kompas. Ona će govoriti o projektima koje realizuju u saradnji sa strancima koji žive u Crnoj Gori.
Gošća emisije je i Ana Lipovina, iz Prijestonice. Tema razgovora je Novogodišnja priča, koja će okupiti brojne regionalne zvijezde, ali dati prostor i lokalnim umjetnicima, koji će se predstaviti brojnim posjetiocima koji će posjetiti Cetinje tokom praznika.
Panelisti emisije E-uživo komentarisaće poruke za koje stručnjaci tvrde da pokazuju nezainteresovanost druge strane za komunikaciju, ali i postupke kojima, kako tvrde stručnjaci, odrasli nesvjesno povrjeđuju svoje roditelje.
Emisiju pratite od 16 do 18 sati, na Televiziji E.

E-uživo: Kako je Crna Gora osvojila srce Rusa koji radi kao vatrogasac u Baru...

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, organizacije civilnog društva Ljuta kamilica, Čista Gora, Expeditio, Ozelenimo Crnu Goru i druge partnerske organizacije, lokalna udruženja, djeca i ekološki aktivisti učestvovali su danas u velikoj akciji čišćenja prostora tvrđave Grabovac u Grbaljskom Polju u okviru nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva”.&nbsp; Aktivnost je realizovana uz pomoć Javnog komunalnog preduzeća Kotor kako bi se prostor pripremio za postavljanje sistema video-nadzora, informativnih tabli i zasjenjenih vidikovaca sa odmorištima, čime se doprinosi dugoročnom očuvanju ovog vrijednog lokaliteta. Ova akcija, zajedno sa obilaskom više saniranih i prioritetnih lokacija u prisustvu ambasadora Satlera i predstavnika Uprave policije, kao i infrastrukturnim mjerama koje sprovodi Opština Kotor, predstavlja njen doprinos nacionalnoj kampanji „Čuvaj da te čuva“.&nbsp; U fokusu aktivnosti je unapređenje uslova životne sredine i rješavanje dugotrajnog izazova neadekvatnog upravljanja otpadom, koji, pored uticaja na prirodu, zemljište i zdravlje stanovništva, oblikuje i kulturni pejzaž Kotora, prostora sa važnim elementima evropskog istorijskog nasljeđa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211141256_c8cec7e8a7f5581fbad2744dc18374ab526a5373de490d4898fdbe35894bd24d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211141256_c8cec7e8a7f5581fbad2744dc18374ab526a5373de490d4898fdbe35894bd24d" data-rendition-name="original" width="1280" height="854" loading="lazy" alt="događaj u kotoru"> </figure>  - Današnje aktivnosti na terenu omogućile su sveobuhvatniji uvid u stanje i dinamiku sanacije degradiranih lokacija. Takva procjena predstavlja važan preduslov za djelotvorno planiranje i sprovođenje narednih koraka u okviru nadležnosti lokalnih i državnih institucija. U tom kontekstu, istaknuto je da uspješno sprječavanje nelegalnog odlaganja otpada zahtijeva kontinuiranu primjenu postojećih propisa, kao i koordinisan angažman svih relevantnih aktera — institucija, lokalne samouprave i građana. Na taj način osigurava se održivi efekat već sprovedenih aktivnosti i smanjuje rizik od ponovnog narušavanja saniranih područja - saopšteno je iz Evropske kuće. Ova posjeta predstavlja šestu veliku akciju čišćenja u okviru kampanje u proteklih šest mjeseci. - Rezultati kampanje postaju sve vidljiviji, od sanacije brojnih ekoloških crnih tačaka i postavljanja infrastrukture koja sprječava njihovo ponovno ugrožavanje, do jačanja svijesti o odgovornom upravljanju prostorom - navedeno je u saopštenju Evropske kuće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121115120_49bfadaa2217bbb8df2eec13a37791d2f0c4d467475f9a8d305e39041dcb88da.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121115120_49bfadaa2217bbb8df2eec13a37791d2f0c4d467475f9a8d305e39041dcb88da" data-rendition-name="original" width="1280" height="854" loading="lazy" alt="Satler i Jokić"> </figure>  Kako su rekli, kampanja okuplja sve veći broj institucija, opština, organizacija civilnog društva, privatnih kompanija i građana, povezujući praktične aktivnosti, institucionalnu posvećenost i angažman zajednice.&nbsp; - Na taj način stvaraju se uslovi za dugoročna rješenja u oblasti zaštite životne sredine, uz istovremenu podršku ispunjavanju obaveza Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Tokom posjete Kotoru, ambasador Satler obišao je i EU info point u okviru projekta „Zajednice za EU“, koji uz podršku Evropske unije djeluje na jačanju informisanosti i uključivanja građana u evropske procese.

(FOTO) „Čuvaj da te čuva” u Kotoru

Jedna osoba poginula je u avionskoj neseći koja se danas, oko 14 sati, dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV iz policije.
Nesreća se dogodila na aerodromu Kapino Polje u Nikšiću kada je pala jedrilica. Poginuo je pilot.
Kako prenosi RTNK, u pitanju je privatna jedrilica.
Uviđaj je u toku.

Nesreća na Kapinom polju, poginuo pilot jedrilice

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.