Specijalista urgentne medicine dr Vuk Niković imenovan je za direktora Zdravstvene ustanove Zavod za hitnu medicinsku pomoć u punom mandatu.
Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun imenovao je Nikovića da naredne četiri godine upravlja Zavodom počevši od 5. decembra.
Podsjetimo, Niković je na čelu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć bio u VD stanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Nikoviću pun mandat za direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć

Nije dovoljno da sistem bude „pod nadzorom“ – potrebno je da funkcioniše, poručili su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor.
U toj partiji reagovali su na izjavu direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuka Nikovića da je situacija u kotorskoj Hitnoj pomoći pod stalnim nadzorom, uz podršku Ministarstva zdravlja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnikovic-situacija-u-kotorskoj-hitnoj-pomoci-pod-stalnim-nadzorom-uz-podrsku-ministarstva-zdravlja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Sa pažnjom smo pročitali izjavu gospodina Nikovića, direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, kojom je odgovorio na naše prethodno izrečene stavove i nijesmo mogli a da ne primijetimo tvrdnju kako je ,,situacija u jedinici hitne pomoći u Kotoru pod stalnim nadzorom“ te da imate i podršku Ministarstva zdravlja. Ipak, bez obzira na to što cijenimo svaki pokušaj da se stanje unaprijedi, faktičko stanje pokazuje da riječi ostaju prazne dok realnost ne potvrdi napredak. A realnost je u potpunosti drugačija - navedeno je u saopštenju kotorskog DPS-a.
Kako kažu u toj partiji, u prethodnih sedam dana, prema podacima dostupnim javnosti, u Kotoru je u terminima dnevnih smjena do 19 sati bila organizovana samo ekipa za hitne transporte, bez imenovanog dežurnog ljekara. Noćne smjene su, kažu, po ustaljenom obrascu, pokrivali isti, malobrojni ljekari koji se smjenjuju iz dana u dan. 
- Ovakva praksa jasno potvrđuje ono na šta upozoravamo mjesecima – da građani Kotora u dnevnim satima, kada je broj poziva najveći, nemaju stalnog ljekara na dužnosti - navedeno je u saopštenju DPSa Kotor.
Takođe, dodaju da Niković navodi „stalni nadzor“ i „podršku Ministarstva“, ali nakon sastanka održanog prije sedmicu dana, koji je najavljivan kao prekretnica, nema, tvrde u DPS-u, nikakvih vidljivih promjena na terenu. 
- Stanje je nepromijenjeno: dnevne smjene bez ljekara, preopterećeni timovi i neizvjesnost u pružanju usluga građanima. Kotor je razuđena opština sa zahtjevnim geografskim područjem i velikim brojem turista tokom cijele godine. Takav grad odavno zaslužuje dvije funkcionalne jedinice hitne pomoći, a ne minimalni tim koji jedva pokriva pozive - naglašeno je u saopštenju.
Opštinski odbor DPS Kotor podsjeća da je na problem nedostatka ljekara i loše organizacije u kotorskoj hitnoj pomoći upozoravao mnogo prije nego što je rukovodstvo Zavoda reagovalo. 
- dok se u drugim opštinama otvaraju nove ili adaptirane jedinice hitne pomoći, uz prisustvo ministra zdravlja i medijske promocije, Kotor ostaje zanemaren i bez konkretne pomoći. Gospodine Nikoviću – od Vas i Ministarstva zdravlja očekujemo da konačno pređete sa riječi na djela i da obezbijedite građanima Kotora osnovnu sigurnost – da u svakoj smjeni imaju dostupnog ljekara, a ne samo „ekipu za transport“. U protivnom, Vaše izjave o nadzoru neće značiti ništa osim pokušaja da se prikrije stvarno stanje. Grad sa tradicijom prvih apoteka u Crnoj Gori i hiljadugodišnjom zdravstvenom istorijom ne zaslužuje da se danas pita da li uopšte ima doktora u smjeni. Opštinski odbor DPS Kotor će, u interesu građana, nastaviti da prati situaciju i da insistira na konkretnim rješenjima – jer zdravlje naših sugrađana ne može čekati - poručeno je iz te partije.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

DPS Kotor odgovorio Nikoviću: Grad je zanemaren i bez konkretne pomoći, pređite sa riječi na djela

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore prim. mr sci. dr Vuk Niković reagovao je na saopštenje Opštinskog odbora DPS-a Kotor, objavljeno 30. oktobra 2025. godine, u kojem je ta partija kritikovala stanje u kotorskoj službi Hitne pomoći i pozvala ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna da se uključi u rješavanje situacije.
U reagovanju se navodi da je ministar Šimun prošle sedmice organizovao sastanak direktora Zavoda sa direktorima domova zdravlja Kotor i Herceg Novi, s ciljem pronalaženja rješenja za nedostatak ljekara i stvaranja adekvatnih uslova za pružanje hitne medicinske pomoći građanima ovih opština.
- Zavod za hitnu medicinsku pomoć ima 119 stalno zaposlenih ljekara, raspoređenih u 24 organizacione jedinice širom Crne Gore. Proces rada u HMP Kotor trenutno pokrivaju tri ljekara – dva iz Zavoda i jedan iz Doma zdravlja Kotor, dok je jedan ljekar specijalista trenutno na bolovanju - precizira Niković.
Prema njegovim riječima, Zavod je u posljednja 24 sata realizovao 521 pregled u ambulantama, 116 kućnih posjeta i 31 transport, dok je kotorska jedinica imala sedam pregleda, pet kućnih posjeta i četiri transporta.
- U svakodnevnoj smo koordinaciji sa Ministarstvom zdravlja, kao i sa direktorima domova zdravlja Kotor i Herceg Novi, kako bismo pratili situaciju i planirali organizaciju rada na nivou cijelog sistema hitne medicinske pomoći - naveo je Niković.
On podsjeća da je višedecenijska nebriga o Zavodu i odlazak velikog broja specijalista dovela do nedostatka stalnog medicinskog kadra, ali da je, uprkos tome, podrška Ministarstva zdravlja i drugih institucija kontinuirana.
- Kompletan proces rada Zavoda analizira se svakodnevno, prave se procjene rizika i organizacione šeme rada. Sve jedinice moraju biti modernizovane i renovirane, jer tako stvaramo osnovu za primjenu norveško-crnogorskog protokola za prijem kućnih posjeta, uvođenje telemedicine i umrežavanje svih EKG aparata. To će tehnološki djelimično nadomjestiti nedostatak kadra i omogućiti sprovođenje planiranog projekta uvođenja paramedikusa u rad Zavoda - istakao je Niković.
On je podsjetio da prije samo pet godina „nijedna jedinica hitne pomoći nije imala internet“, a da je po njegovom dolasku 2021. godine pokrenuta i tužilačka istraga u vezi s nepravilnostima u apotekarskom poslovanju.
- Novac građana trošen je netransparentno, jedinice su bile zapuštene, a vozni park u katastrofalnom stanju. Često sam, kao ljekar, morao da izlazim na teren u neispravnim sanitetskim vozilima - naveo je Niković.
Direktor Zavoda zaključuje da svaka reforma zahtijeva razumijevanje i podršku društva, te da će Zavod, uz institucionalnu saradnju, nastaviti da obezbjeđuje pravovremenu i kvalitetnu uslugu hitne medicinske pomoći svim građanima Crne Gore.

Niković: Situacija u kotorskoj Hitnoj pomoći pod stalnim nadzorom, uz podršku Ministarstva zdravlja

Pet vatrogasaca danas je potražilo pomoć ljekara u jedinicama Hitne medicinske pomoći u opštinama koje se danima bore sa požarima, kazao je Portalu ETV direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković.
U Hitnoj pomoći Podgorica danas je sa povredom oka primljen vatrogasac koji je potom upućen u Urgentni centar.
- Drugi vatrogasac sa opekotinom zbrinut je u Hitnoj medicinskoj pomoći Podgorica - rekao nam je Niković.
Prema njegovim riječima, jutros su se, oko devet sati, dvojica vatrogasaca javila u HMP Nikšić sa tegobama u vidu malaksalosti, iscrepljenosti, mučnine, povraćanja i glavobolje. U Danilovgradu je jednom pružena pomoć zbog iritacije očiju.
- Obojica pripadnika nikšićke Službe zaštite i spašavanja i vatrogasac u Danilovgradu su zbrinuti - dodao je Niković.
On je saopštio i da je sinoć u HMP Podgorica pregledan jedan vatrogasac zbog bola u nozi. Takođe, pomoć je pružena i jednom građaninu Danilovgrada sa manjom opekotinom noge zadobijenom prije nekoliko dana dok je gasio požar u blizini svoje kolibe.
- U ostalim jedinicama stanje redovno, rad se odvija nesmetano - zaključio je Niković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.188%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-rekordnom-roku-lokalizovan-pozar-na-dajbabskoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Pet vatrogasaca danas zatražilo pomoć ljekara zbog opekotina, povrede oka, iscrpljenosti...

Jedan vatrogasac sinoć je zbrinut u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć zbog iscrpljenosti, kazao je za Portal Analitika direktor Vuk Niković.
Pored njega, za pomoć se obratilo i troje građana koji su imali problema sa disanjem zbog povećanje koncentracije dima i štetnih čestica u vazduhu.
- Određeni broj vatrogasaca javio se na punktove Doma zdravlja Podgorica, ali je Hitna pomoć reagovala samo u ova četiri slučaja - kazao je Niković.
On je ponovio apel da građani, posebno hronični bolesnici, ne izlaze iz klimatizovanih prostorija bez potrebe zbog dima te da se pridržavaju preporuka IJZ.

Niković: Hitnoj pomoći sinoć se obratio jedan vatrogasac i troje građana, ne izlazite bez potrebe i nosite maske

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, dr Vuk Niković, u razgovoru za Portal ETV otkriva trenutne kapacitete, izazove i buduće korake ove zdravstvene službe. Niković, a odgovarajući na pitanje Portala ETV da li u Podgorici imaju dovoljan broj vozača ambulantnih vozila, tvrdi da imaju. - U Podgorici imamo osam vozila i osam vozača. Po smjeni su aktivna dva vozila i dva vozača, sa ukupno četiri smjene. U slučaju potrebe, može se aktivirati i treće vozilo. Takođe, po potrebi angažujemo i ekipe iz Zete i Tuzi, jer Zavod nema teritorijalnu podjelu, već je organizovan na državnom nivou sa 24 jedinice širom Crne Gore - navodi on. Direktor ZHMP za Portal ETV dodaje da na nivou države postoji 146 ljekara, ali je sistematizacijom predviđeno još 16 mjesta koja treba popuniti. - Rad funkcioniše nesmetano, ali povećanje broja ljekara je neophodno. Poseban izazov sljedeće godine predstavlja odlazak u penziju čak 40 medicinskih tehničara - tvrdi Niković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616060656_dba84b1a3a9af0759a28dd3d891bf3eac1712bcf471ed6ddf07d6521b0b7e299.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250616060656_dba84b1a3a9af0759a28dd3d891bf3eac1712bcf471ed6ddf07d6521b0b7e299" data-rendition-name="original" width="340" height="204" loading="lazy" alt="Vuk Niković"><figcaption>Vuk Niković</figcaption></figure>  On naglašava važnost edukacije građana o ulozi hitne pomoći. - Moramo jasno objasniti šta je hitna medicinska pomoć. U budućnosti razmatramo reorganizaciju sistema, kao što je praksa na Zapadu, gdje zaposleni nakon deset godina rada na terenu prelaze na lakša radna mjesta - ističe Niković. Kaže da je u planu uvođenje telemedicine i umrežavanje medicinske opreme — EKG-a, monitora i defibrilatora — u svim jedinicama. - Ovo će omogućiti lakši rad u ruralnim područjima čak i kada nedostaje ljekar, koristeći primjere iz Kanade i Danske - navodi. Takođe, prema njegovim riječima, uvodi se Norveški/Crnogorski indeks prijema kućnih posjeta, po jasno definisanom protokolu, jer hitna pomoć mora biti fokusirana na urgentna stanja poput ugroženog rada srca, disanja i svijesti. Zarade u hitnoj pomoći su već povećane, ali Niković ističe da je neophodno dalje usklađivanje sa standardima EU. - Posao je human, ali vrlo stresan i zahtjevan - jasan je. Kada je riječ o kadru, najveći problemi postoje u Kotoru, Baru i Herceg Novom — u Baru nedostaju tehničari, u Kotoru ljekari, a u Herceg Novom vozači. - Trenutno se šalju kadrovi iz drugih jedinica, ali to predstavlja organizacioni izazov, naročito tokom ljetnje turističke sezone - kazao je Niković za Portal ETV. Najveći obim posla imaju Podgorica, Bijelo Polje i Nikšić. Direktor i njegov pomoćnik svakodnevno koordiniraju rad. - Svaka jedinica ima odgovornog ljekara koji vodi i organizuje proces rada - kazao je on. Niković zaključuje da u ljetnjoj sezoni opterećenje na primorju poraste za 30 do 40 odsto, što dodatno zahtijeva efikasnu organizaciju i spremnost cijelog sistema.

Miraš Dušević

Hitna pomoć u Crnoj Gori na ivici kapaciteta: Ljekara fali u Kotoru, u Baru tehničara, Niković otkriva ključne izazove i planove

Podgorica postaje prvi grad u Crnoj Gori sa javno dostupnom defibrilacijm, mogućnošću korišćenja automatskih eksternih defibrilatora, uređaja za pružanje prve pomoći licima koja dožive iznenadni srčani zastoj u uslovima van bolnice.
U cilju podizanja nivoa ovakve hitne medicinske pomoći na javnim površinama, Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore organizovao je, u multimedijalnoj sali Skupštine Glavnog grada Podgorica, prvu obuka za zaposlene u javnom sektoru.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić - Bojović kazala je uvođenjem defibrilatora na javnim površinama Podgoricakorak bliže pametnom gradu, ukazujući da je zdravstvena pismenost važna i za građane.
- Posebo je važno da javnost bude edukovana šta uraditi u takvim situacijama. Zato smo ovakvim projektima i obukama korak dalje u kontekstu prevencije - navela je Borovinić - Bojović.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković kazao je da će napraviti održiv sistem, što znači da će svaki defibrilator na javnoj površini u Crnoj Gori biti u funkciji.
On je podsjetio da su 2021. godine uspjeli da defibrilatore postave na prostorijama Doma zdravlja, te da su nastavili da stvaraju zakonske uslove za postavljanje takvih uređaja na javnim površinama u Glavnom gradu i drugim opštinama.
- Radimo na tome da dostupnost ovog uređaja bude što veća i da laička javnosti bude spremna i obučena da onome ko doživi iznenadni srčani zastoj van bolničkih uslova pruži pomoć do dolaska Hitne pomoći - kazao je Niković i ukazao da Crna Gora prednjači po stopi kardiovaskularnih oboljenja.
Državni sekretar Ministarstva zdravlja, Ognjen Delić kazao je da pravovremena upotreba defibrilatora može spasiti život. On je naglasio da je Ministarstvo zdravlja posvećeno realizaciji ovog projekta.
Stručno predavanje za zaposlene u javnom sektoru održali su dr Mitar Radulović, dr Aleksandra Vlahović i dr Vuk Niković, dok su, u cilju što kvalitetnije edukacije upotrebe defibrilatora, dr Miloš Šaponjić i dr Aleksandra Vlahović organizovali praktični dio i demonstraciju upotrebe tog uređaja.
Automatski eksterni defibrilatori (AED) biće postavljeni na javnim površinama na pet lokacija - u centru grada, naseljima Siti kvart, Stari aerodrom i Zabjelo, kao i u okolini Sportskog centra "Morača".

Glavni grad organizovao obuku zaposlenih u javnom sektoru za korišćenje defibrilatora

U Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore je od juna 2021. do decembra 2024. godine uloženo 5.533.029 eura, u okviru čega je adaptirano i opremljeno savremenom medicinskom opremom 13 jedinica, dok su u toku radovi na adaptaciji još pet. Kako su precizirali iz Zavoda, u ovom periodu opredijeljeno je 1.777.500 eura iz budžetska sredstava (32 odsto), dok je iz evropskih projekata opredijeljeno 1.472.240 eura (27 odsto)- - Iz Uprave za kapitalne projekte opredijeljeno je 762.300 eura (14 odsto). Iz donacija je obezbijeđeno 393.200 eura (sedam odsto) - precizirano je u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214120228_5e2391a14166cb72f9d6fec61e37c5822443e656f6380237f28bcc657afd7bb7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214120228_5e2391a14166cb72f9d6fec61e37c5822443e656f6380237f28bcc657afd7bb7" data-rendition-name="original" width="1654" height="1654" loading="lazy" alt="Zavod za hitnu medicinsku pomoć"> </figure>  Direktor Zavoda za hitnu i medicinsku pomoć Vuk Niković rekao je da je investiranje novčanih sredstava u osavremenjavanje Zavoda sigurna investicija i sigurnost u adekvatno pružanje zdravstvene zaštite građanima u budućnosti.&nbsp; - Organizacijska kultura je od presudne važnosti, a održiv sistem poslovanja siguran put ka usvajanju EU standarda - kazao je on.

U Zavod za hitnu medicinsku pomoć uloženo više od pet miliona eura

Zavod za Hitnu medicinsku pomoć Crne Gore (ZHMP) za novogodišnju noć je na nivou države imao 350 pregleda i 65 kućnih posjeta, saopštio je direktor ZHMP Vuk Niković.
U HMP Podgorica obavljeno je 150 pregleda u ambulanti, 39 kućnih posjeta/terena i 11 transporata. U Budvi je odrađen 41 pregled u ambulanti, 11 kućnih posjeta, četiri transporta, a u Tivtu 27 pregleda u ambulanti i četiri kućne posjete.
Niković je rekao da su četiri osobe povrijeđene usljed upotrebe pirotehničkih sredstava. Hitna pomoć u Podgorici zbrinula je pacijenta sa opekotinom na ruci usljed upotrebe pirotehnike i jednog sa povredom od baklje – opekotina na prstu šake.
Ove godine se, kaže Niković, primjećuje vidno smanjen broj povreda od pirotehničkih sredstva što upućuje da je, ističe, kampanja zdravstvenih institucija i aktivnosti Uprave policije dala rezultate.&nbsp;
- Na trgovima u gradovima gdje su organizovani dočeci i gdje su bile prisutne ekipe ZHMP situacija je bila uobičajena - dodao je Niković. 
 
Hitna pomoć u Podgorici zbrinula je pacijenta sa opekotinom na ruci usljed upotrebe pirotehnike i jednog sa povredom od baklje – opekotina na prstu šake. 
 
HMP Zeta zbrinula je pacijenta sa opekotinom na vratu nastalom usljed korišćenja pirothnike. Jedno lice sa lakšom povredom od petarde javilo se hitnoj pomoći u Rožajama.

ZHMP u novogodišnjoj noći imao 350 pregleda, četiri povrede od pirotehničkih sredstava

Odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac oglasio se povodom izjave predsjendika Srbije Aleksandra Vučića u kojoj je uvredljivo govorio o Crnoj Gori.
Podsjetimo, Vučić je govoreći o odnosima sa Hrvatskom kazao kako neće da glumi Crnu Goru.&nbsp;
- Oni da me vrijeđaju i ponižavaju u Podgorici, insistiraju na Morinju, a vi ne smijete da izgovorite riječ Lora... Stvarno ne mogu da budem toliko jadan. Predsjednik Jakov Milatović reaguje čak i u vezi otvaranja brze hrane KFC, ali zato kad predsjednik Srbije Vučić ponižava državu Crnu Goru Jakov ne smije da progovori - napisao je Klikovac na <a href="https://x.com/AndrijaKlikovac/status/1999180143705698612" target="_blank">mreži X</a>.&nbsp;
Ćutanje je, kaže, odobravanje.&nbsp;
- O čemu se radi? Od čega postoji strah? - pitao je on.

Klikovac: Dok Vučić ponižava Crnu Goru, Milatović ne smije da progovori

Savjetnica za ljudska prava Ujedinjenih nacija Anet Lanting kazala je da su UN zabrinute zbog tužilačkog progona šest crnogorskih medija. &nbsp;
-Pratimo slučaj i nastavićemo to da radimo – napisala je lanting u odgovoru na Non pejper glavnih urednika šest crnogorskih medija koji su targetirani u Naredbi za sprovođenje istrage da su dio mreže malignog medijskog uticaja koju je formirao biznismen Aleksandar Mijajlović. &nbsp;
Skandaloznim aktom Specijalnog državnog tužilaštva targetirani su Televizija E, Portal ETV, Portal Analitika, M Portal, Portal Standara i Antena M. Glavni urednici medija su informisali međunarodnu javnost Non pejperom da su ,,meta progona koji sprovodi Specijalno državno tužilaštvo, dovodeći u kontekst organizovane kriminalne grupe. &nbsp;
Iz Ujedinjenih nacija da su njihova tijela zabilježila ,,progres Crne Gore ali i da su zabrinuti zbog slučaja progona medija”. Zato su i dali preporuke Crnoj Gori u ovom slučaju. &nbsp;
U Non pejperu se naglašava da, dovođenjem šest kritičkih medija u kontekst organizovane kriminalne grupe, Specijalno državno tužilaštvo ,,tom praksom ugrožava profesionalni i lični integritet novinarki i novinara, ima za cilj da zastraši redakcije i ućutka kritičke glasove”. &nbsp;
- Zbog toga ovaj Non-pejper ima za cilj da upozori evropske institucije na zabrinjavajuće prakse targetiranja medija i novinara u Crnoj Gori, da ukaže na sistemske slabosti koje omogućavaju zloupotrebu moći, spregu Specijalnog državnog tužilaštva, politike i određenih medija, te da predloži mjere koje bi osigurale puno poštovanje člana 10 Evropske konvencije, kao i međunarodnih standarda slobode medija i izražavanja. Posebno ukazujemo na pretpostavku nevinosti kao jedno od osnovnih ljudskih prava, koja je u ovom slučaju grubo prekršena činjenicom da je dio crnogorskih političara uz pomoć jednog medija pokušao da igra ulogu tužioca i sudije, da i prije optužnice označi krivce, te da ućutka glas medija koji kritički izvještavaju o vlasti – ocjenjuje se u Non pejperu šest crnogorskih medija. &nbsp;
 
 
&nbsp;

UN: Pratimo slučaj i zabrinuti smo zbog tužilačkog progona medija

Lokalne organizacije i neformalne grupe mogu napredovati kada prepoznaju sopstvene potrebe i dobiju podršku da ih sprovedu u djelo, jer zajednica koja vjeruje svojoj lokalnoj samoupravi i institucijama stvara ambijent u kojem se izazovi rješavaju zajedno, a ne pojedinačno.
To je poručeno na događaju "Podrška rješenjima koja vode zajednice zadruštvenu koheziju u Baru, Ulcinju, Bijelom Polju, Podgorici i Pljevljima", koji je implementiran kroz program „Zajedno za opšte dobro“. Kroz ovaj programu je u pet crnogorskih opština realizovano petnaest lokalne inicijative koje su doprinijele jačanju društvene kohezije, solidarnosti i aktivnog uključivanja građana u unapređenje svojih zajednica. Događaj je organizovala nevladina organizacija Juventas.
Programski direktor u Juventasu Jovan Bojović je rekao da nas je ovaj projekat podsjetio koliko je društvena kohezija važna za svaku zajednicu.
- Ona se ne stvara sama po sebi gradi se kroz povjerenje, međusobno poštovanje i solidarnost, kroz spremnost da jedni druge čujemo i podržimo - istakao je Bojović.
Bojović je naglasio da zajednica koja vjeruje svojoj lokalnoj samoupravi i institucijama stvara ambijent u kojem se izazovi rješavaju zajedno, a ne pojedinačno.
- Vi ste najbolje osjetili potrebe svoje zajednice i uz podršku programa ‘Zajedno za opšte dobro’ sproveli inicijative koje su dale izuzetne rezultate - zaključio je Bojović.
Projektna menadžerka UNDP-ja Tamara Čirgić je rekla da su tokom protekle dvije godine pokušali da promovišu model unapređenja Društvene kohezije i pilotirali ga u pet opština, navodeći da se nada da će i nakon implementacije ovoga projekta sredinom naredne godine nastaviti taj model da živi.
- Nakon lokalnih dijaloga uslijedile su lokalne povelje, to je bio јedan korak koјim su lokalne samouprave, u koјima smo radili, pokazale da žele da urade nešto sa preporukama građana, da ih pretoče u konkretne mјere, u konkretna dokumenta, u konkretne korake kako bi se neke od tih izazova prevazišlo - rekla je Čirgić.
Ukazala je da su povelјe na skupštinama opština usvojene u opštinama Ulcinj, Bijelo Polјe i Bar, navodeći da su dobili najavu danas, nakon јako inkluzivnog procesa i rada radne grupe, da će biti usvojena i u Glavnom gradu.
- To je bilo ono što su opštine uradile kao reakciju na preporuke koјe smo mi tada dali tokom lokalnog dijaloga - rekla je Čirgić.
Smatra da su lokalne inicijative pokazale da kultura i sport i razni kreativni modeli mogi da budu način na koji unapređujemo društvenu koheziju.
Zamjenica gradonačelnika Glavnog grada Nađa Ljiljanić poručila je da je društvena kohezija ključna za razvoj svakog modernog grada, a navodeći da Podgorica svoje politike gradi na povjerenju i zajedničkom djelovanju sa građanima.
Kako je istakla, Glavni grad vjeruje da najbolje ideje dolaze upravo iz zajednice, zbog čega je snažno podržao projekat „Zajedno za opšte dobro“. 
Podsjetila je da je Glavni grad učestvovao u formiranju resursne grupe, organizovanju lokalnog dijaloga u Podgorici, kao i u radu Laboratorije inovacija kroz koju su već sprovedene tri građanske inicijative.
Navela je da je u nacionalnom dijalogu vođen razgovor o povjerenju i preporukama za buduće djelovanje, dok je izrada Povelje o društvenoj koheziji predstavljala centralni korak, na čijem je radu, kako je rekla, lično koordinirala.
- Nacrt Povelje već je predat Skupštini Glavnog grada i očekujem da će biti usvojen na zadovoljstvo svih građana - kazala je Ljiljanić.
Ukazala je da Povelja obuhvata akcionu orijentaciju sa posebnim fokusom na kulturu, turizam, mlade, obrazovanje, prevenciju nasilja, pristupačnost i bezbjednu saobraćajnu infrastrukturu.
Ljiljanić je naglasila da upravo u tom segmentu očekuje da Povelja doprinese rješavanju saobraćajnih izazova sa kojima se grad suočava.
- Glavni grad već duže radi na jačanju povjerenja i da nova Odluka o mjesnim zajednicama prvi put omogućava građanima da direktno biraju svoje predstavnike - navela je Ljiljanić.
Pojasnila je će savjeti u mjesnim zajednicama imati između pet i sedam članova, u zavisnosti od broja stanovnika.
- S obzirom na to da je Podgorica dobila kandidaturu Evropske prijestonice mladih, zalagaću se da polovina članova budu mladi - dodala je Ljiljanić.
Prema njenim riječima, ovakav model omogućava da se potrebe svakog naselja bolje razumiju i da Glavni grad blagovremeno može da reaguje i unaprijedi životne uslove tamo gdje je to najpotrebnije.
- Pokazujemo da društvena kohezija nije samo koncept, nego konkretan način da unaprijedimo kvalitet života svih sugrađana - zaključila je Ljiljanić.
Projektni koordinator u Juventasu Miloš Milačić je, predstavljajući rezultate projekta rekao da su u pet opština: Podgorici, Baru, Pljevljima, Ulcinju i Bijelom Polju imali veliko zadovoljstvo da sarađuju sa organizacijama i neformalnim grupama koje su dale veliki doprinos realizaciji aktivnosti.
Milačić je istakao da je program okupio širok spektar partnera od udruženja mladih preduzetnika i grupa koje rade na jačanju građanske participacije, do organizacija koje podržavaju ranjive grupe, unapređuju ekološku kulturu, osnažuju žene i stvaraju nove kulturne sadržaje.
Milačić je ukazao je na konkretne rezultate po opštinama od inovativnog e-dnevnika za podršku žrtvama onlajn nasilja u Baru, preko Dana mentalnog zdravlja i speed dating susreta OSI–poslodavci u Bijelom Polju, festivala zajedništva i sportskih aktivnosti u Pljevljima, do učionice na otvorenom, stand-up scena i gastronomskih radionica u Ulcinju.
- U Podgorici su istaknute inicijative za smanjenje generacijskog jaza, unapređenje transparentnosti mjesnih zajednica i upcycling programe. Ove inicijative pokazale su da lokalne zajednice imaju ogromnu kreativnost i kapacitet potrebna im je samo prava prilika da to pokažu - kazao je Milačić.

Društvena kohezija je snažnija kada su građani dio procesa

U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano, ponegdje je kratkorajno moguća slaba do umjerena oblačnost, a najviša dnevna temperatura iznosiće 19 stepeni.
&nbsp;Na sjeveru je po kotlinama i duž riječnih tokova, u jutarnjim satima, mjestimično je moguća magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, dominantno sjeverni, krajem dana i tokom noći ponegdje moguć kratkotrajno pojačan.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus tri do 8, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.
&nbsp;Nešto niža temperatura moguća je po kotlinama, gdje će se magla zadržati veći dio dana.

Sjutra sunčano, do 19 stepeni

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: vuk-nikovic