<p>Dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, smatra biolog i ekološki aktivista<b> Vuk Iković</b>, koji za Portal ETV ističe da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane, što znači i mještani i lokalni preduzetnici, od procjene uticaja na društvo i turizam do uticaja na životnu sredinu.</p> <p>Poručuje da proizvodnja električne energije jeste javno dobro, ali da su i pitka voda, čist vazduh i zdrava hrana, takođe, javno dobro.</p> <p>- Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – decidiran je Iković.</p> <p>Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja već nekoliko godina je u fokusu, jer se mještani Đurđevića Tare protive da trasa prođe kroz njihovo selo, upozoravajući da će to značiti kraj za turističku valorizaciju ovog područja, ali i da će pogubno uticati na životnu sredinu, pa i život ljudi nastanjenih u tom kraju.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250613230640_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="protest dalekovod"><figcaption>Mještani Đurđevića Tare ne žele dalekovod kroz selo<span></span></figcaption></figure>  <p>Oni su organizovali seriju protesta, a nakon posljednjih u martu ove godine, ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema, ipak su nastavile radove početkom aprila, ali u međuvremenu opet su obustavljeni u zoni koja prolazi kroz selo.</p> <p>- Bilo koja infrastruktura, pa i dalekovodi za elektro-mrežu, treba da budu postavljeni tako da dugoročno ne štete uslovima života i da su mještani od samog početka uključeni u proces planiranja, projektovanja i izvođenja radova. Nije prihvatljivo da vam dalekovod prođe kroz vaše poljoprivredno gazdinstvo od kojeg živite, a da o tome nijeste informisani i da vam država na kraju ponudi nadoknadu od koje ne možete pokrenuti novo gazdinstvo – smatra Iković.</p> <p>Sagovornik Portala ETV podsjeća da Crnu Goru posjećuju turisti zbog njene jedinstvene atraktivnosti i šarma, i upozorava da te vrijednosti ne smijemo izgubiti izgradnjom bilo koje infrastrukture.</p> <p>- Ukoliko preduzeće koje se bavi projektovanjem dalekovoda ne razumije procese životne sredine i njene usluge, onda treba da se pridržava odluka i mjera koje su propisale institucije koje se bave zaštitom životne sredine – dodaje on.</p> <p>Dalekovodi, kako kaže, mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“.</p> <p>- Zato je proces planiranja koridora najbitniji u cilju održivosti investicije i očuvanja zdravlja građana i životne sredine – dodaje naš sagovornik.</p> <p>Ukoliko se, ističe on, ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal.</p> <p>- Tim prije ako se radi o zaštićenom području i uz činjenicu da smo Ustavom definisani kao ekološka država. U slučaju da tehnički nije moguće postaviti podzemni kabal, onda se bira trasa koja ostavlja najmanji ožiljak na prostoru. Najveću odgovornost u ovome ima Agencija za zaštitu životne sredine, koja treba da spriječi loša projektna rješenja i da ponudi alternativna – ali to još nije slučaj – katagoričan je Iković.</p> <p>Objašnjava da se „najveće štetne posljedice po ekosisteme najčešće javljaju na udaljenosti od kilometar lijevo i desno od same trase dalekovoda“.</p> <p>- Da bi pojedine vrste prešle iz jednog u drugi dio šume – iz hranilišta do mjesta reprodukcije – one moraju biti predugo izložene suncu, što je za pojedine vrste smrtonosno. Najviše su pogođene vrste koje brzo gube vodu, kao što je slučaj sa daždevnjacima. Ako su te vrste na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta, onda treba naći tehnička rješenja za njihovu zaštitu – upozorava Iković.</p> <p>Da bismo znali koliki negativni uticaji se mogu desiti, ističe sagovornik Portala ETV, prvo se mora istražiti područje i procijeniti koliki će biti gubici.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_b34454717db62b112ed691b3a29e66b5ad0735cb566245db1ab635a5576ce6ac.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250613230640_b34454717db62b112ed691b3a29e66b5ad0735cb566245db1ab635a5576ce6ac" data-rendition-name="original" width="1200" height="1087" loading="lazy" alt="dalekovod "><figcaption>Ekipe CGES-a u aprilu nastavile radove<span></span></figcaption></figure>  <p>- Ako uklonite šumu i napravite brisani prostor, šumske vrste će doživljavati stres, a pojedine se neće usuditi da pređu sa jedne na drugu stranu svog staništa. Ukoliko ptice migriraju kroz taj prostor ili ako se na tom prostoru nalaze kolonije pčela, dalekovod će ometati njihovu migraciju, povećati smrtnost, a time i smanjiti proizvodnju meda – naglašava Iković.</p> <p>Infrastruktura, bilo putna ili za transport električne energije, prema njegovim riječima, može biti pogubna za populacije životinja na dva načina: direktno, u smislu stradanja jedinki, i indirektno – cijepanjem staništa, što može dovesti do izolacije populacija i rezultirati smanjenjem veličine i zdravlja populacije određene vrste.</p> <p>- Iz ovih razloga, prilikom projektovanja infrastrukture ili održavanja već postojeće, planeri treba da znaju gdje životinje pokušavaju preći koridor i da iskoriste njihove migracione navike za smanjenje smrtnosti. Dalekovodi ometaju orijentaciju i kretanje pčela, a time uzrokuju pad proizvodnje meda. Pojedina istraživanja pokazuju da se na područjima gdje su dalekovodi u košnicu vraća manje pčela nego na mjestima gdje ih nema – objašnjava Iković.</p> <p>Upozorava i da ako dalekovod uzrokuje gubitak vizuelnog identiteta, to dovodi do smanjenja prihoda lokalne zajednice od turizma.</p> <p>- Fotografski turizam je posebno osjetljiv u ovakvoj situaciji. Dalekovodi dovode do gubitka autentičnosti i osjećaja mira, što smanjuje broj posjetilaca, a time i lokalne prihode – zaključio je Iković.</p> <p>Predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“<b> Veljko Ostojić</b> ranije je za Portal ETV izjavio da mještani neće dozvoliti da dalekovod prođe kroz selo Đurđevića Tara.</p> <p>- Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra – poručio je on.</p> <p>Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a.</p> <p>Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_5c85ba86f3d82e5bc861a04857b12d13948edf590878b12d4f2810d3e8a5688f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250613230640_5c85ba86f3d82e5bc861a04857b12d13948edf590878b12d4f2810d3e8a5688f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1326" loading="lazy" alt="dalekovod "><figcaption>Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije<span></span></figcaption></figure>

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Iković: Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu

<p>Ništa nije stabilnije od ulaganja u prerađivačku industriju, a u tim uslugama je zapošljeno svega 20 odsto radnika jer se ne pridržavamo programa. Prerađivačka industrija nije statistička greška, poručio je <b>Vuk Iković</b> iz Preokreta.</p>
<p>Svega 2,1 odsto zaposlenih u Crnoj Gori radi u sektoru poljoprivrede, šumartsva i ribarstva, pokazuju poslednji podaci Monstata. Prema istim podacima najviše zaposlenih - 19,3 odsto, je u trgovini na veliko i malo, popravka vozila i motocikala. Proizvodni sektori potisnuti su na marginu. </p>
<p>Iković je konstatovao da imamo znatno veći broj zaposlenih u dijelu usluga i turizma, nego u prerađivačkom sektoru i ostalim granama jer se ne držimo programa.</p>
<p>- I ova i prethodna Vlada su najavile diversifikaciju radnih mjesta, odnosno da ćemo imati raznovrsnije ponude i razvijenu prerađivačku infrastrukturu i industriju. U tim uslugama je zapošljeno skoro 20 odsto radnika, a prerađivačka industrija nije statistička greška. Znamo da su i prije pet i dvije godine najavljivano da će se pokrenuti proizvodni pogoni - rekao je Iković za Televiziju E.</p>
<p>Prema njegovim riječima, imamo veliki broj zahtjeva investirora koji žele da ulažu u prerađivačku industriju i pogodne, ali se oni ne zadržavaju i brzo odlaze iz Crne Gore. Razlog za to je, kako smatra Iković, izostanak adekvatnog odgovora.</p>
<p>- Ako nemaju povratnu, brzu informaciju investitori napuštaju Crnu Goru i traže drugu državu u kojoj će se ulagati - dodao je Iković.</p>
<p>Kao rješenje vidi pokretanje novih pogona i proizvodnje, kako bi Crna Gora imala finalni proizvod i novac od njega iskoristila za vraćanje dugova i krpljenje rupa loših preduzeća.</p>
<p>Podsjeća i da sa Univerzita izlazi stručni kadar koji će poči iz Crne Gore ako ovdje ne nađe mjesto u prerađivačkoj industriji i drugim granama ekonomije.</p>
<p>- To je ključna stvar zašto dugoročno ne možemo da se oslonimo na diversifikaciju ekonomije. Ukoliko država ima program i ne pridržava ga se i ako se ne ažurira, on će postati ništav, a mi nećemo imati stabilnu ekonomiju. Ništa nije stabilnije od ulaganja u prerađivačku industriju koja daje finalni proizvod. Ukoliko se ekonomija bazira samo na turizmu i uslugama onda imamo ranjivu ekonomiju - poručio je Iković.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Portal ETV

Iković: Prerađivačka industrija nije statistička greška, bez nje nema stabilne ekonomije

<p>Na terenu udaljenom tek dvjestotinjak metara od zaštićene sanitarne zone, u okviru koje se nalazi vodoizvorište „Topliš“, postavljena su postrojenja i betonjerke za kamenolom kompanije „BRIV“, a kako se ekipa Portala ETV uvjerila na terenu: tu se, bez ikakvih problema, ispušta i cementna voda.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="Cementna voda"></figure>  <p>To je, kako kaže izvor Portala ETV, svakodnevni prizor.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F3xzhpInuX80&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na ovom terenu se graniče dvije opštine: tako vodoizvorište i sanitarna zona pripadaju Tivtu, dok je kamenolom „BRIV-a“ dio kotorske opštine.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_8eb5c48ae7749b7ff4d16c0665e717feb7c600935f8c205191424d0359304733.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250610180648_8eb5c48ae7749b7ff4d16c0665e717feb7c600935f8c205191424d0359304733" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Zona zaštite"></figure>  <p>Koncesija kompaniji „BRIV“ inače je istekla još 1. jula prošle godine, ali je odlukom Ministarstva rudarstva, nafte i gasa dobila produženje rada do 1. jula 2025. kako bi se izvršila sanacija kopa.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610230648_b6c2f4990c2731deef9fbdeef5ed7b109b5b5a9dc38e6500976b21100ebd418c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250610230648_b6c2f4990c2731deef9fbdeef5ed7b109b5b5a9dc38e6500976b21100ebd418c" data-rendition-name="original" width="817" height="732" loading="lazy" alt="Grafički prikaz"><figcaption>Grafički prikaz granice između dvije opštine i zone zaštite na teritoriji Tivta<span>(Photo: Opština Tivat)</span></figcaption></figure>  <h2>ĆUTANJE</h2> <p>Opština Kotor nije odgovorila na pitanja Portala ETV zašto i kako su postrojenja i betonjerke ove kompanije uopšte postavljene u neposrednoj blizini sanitarne zone, te jesu li za to izdali dozvolu.</p> <p>Odgovore na ta, ali i na pitanje je li rađena procjena uticaja na životnu sredinu s obzirom na ove okolnosti, još čekamo i iz Ministarstva nafte i gasa.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsJtM9wQueSo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Jedino su u Opštini Tivat, na čijoj teritoriji je sanitarna zona, odgovorili na upit Portala ETV. Oni su konstatovali da je zgrada vodoprivrede na samoj granici sa Kotorom, te da su oni adresa za ova pitanja.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180652_001300af795942176a9c0f4657b98776462b95771df7c8f25ef2c905efbd8fb7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250610180652_001300af795942176a9c0f4657b98776462b95771df7c8f25ef2c905efbd8fb7" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Izvor Topliš"></figure>  <p>- Zgrada vodoprivrede evidentirana je na katastarskoj parceli broj 1564 - Katastarska Opština „Đuraševići“, što je na samoj granici sa opštinom Kotor. Predmetni objekti nalaze se na teritoriji opštine Kotor, te se za sve informacije potrebno obratiti Opštini Kotor - naveli su oni.</p> <h2>IZLIVANJE CEMENTNE VODE ZABRANJENO I U REDOVNIM USLOVIMA</h2> <p>Ekološki aktivista <b>Vuk Vujisić</b> decidan je da je izlivanje cementne vode iz postrojenja za proizvodnju betona zabranjeno i u redovnim uslovima, a ne samo u blizini vodoizvorišta.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610230636_84fba85ada9d3485d98e80ee13ac4827221c69afef2bad585da5919c623ae369.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250610230636_84fba85ada9d3485d98e80ee13ac4827221c69afef2bad585da5919c623ae369" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Vuk Vujisić"><figcaption>Vuk Vujisić<span>(Photo: Evropska kuća)</span></figcaption></figure>  <p>- Sanitarne zone vodoizvorišta moraju biti sačuvane od potencijalnih zagađivača, stoga se ne praktikuje da u sanitarnoj zoni otvarate kamenolome, deponije ili postrojenja za proizvodnju betona iz kojih se izliva cementna voda - istakao je on za Portal ETV.</p> <p>Upravo u blizini vodoizvorišta u Tivtu primjećeno je, kako je ustvrdio, izlivanje cemetne vode iz postrojenja za proizvodnju betona.</p> <p> - To je zabranjeno i u redovnim uslovima, a kamoli u blizini vodoizvorišta - jasan je Vujisić.</p> <h2>ODOBRENJA NE SMIJE BITI AKO POSTOJI NAJMANJI RIZIK</h2> <p>Njegov saborac i odbornik Pokreta „Preokret“ u Danilovgradu <b>Vuk Iković</b> poručio je da ne bi trebalo da se plašimo ako kamenolom ima ekološku dozvolu, odnosno ako je procjena uticaja kamenoloma na životnu sredinu pokazala da nema negativnih efekata na vodoizvorište. Ipak, na to je dodao da smo odavno izgubili povjerenje u institucije, te da se ne možemo osloniti na njihova djela, a još manje na riječi.</p> <p>- U ovakvim situacijama, ukoliko postoji i najmanji mogući rizik gubitka izvorišta zbog vibracija i trustova tokom rada kamenoloma, onda takav projekat nije trebao biti odobren - ocijenio je Iković u razgovoru za Portal ETV uz napomenu da postoji i mogućnost da se investitor ne pridržava pravila.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180652_2ba6a285fdd417c4530165c14cd238d04a459512f39d2b5093eb70f7583b2d9e.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250610180652_2ba6a285fdd417c4530165c14cd238d04a459512f39d2b5093eb70f7583b2d9e" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="BRIV"></figure>  <p>Očigledno je, kaže, da se lokacije za kamenolome određuju po tome da li do tog mjesta, gdje bi trebalo da se vadi kamen, postoji put. Ukoliko nema puta onda se, podvlači Iković, takve lokacije izbjegavaju. </p> <p>- Znamo da su putevi rađeni da spoje seoska naselja sa gradom. Imamo slučaj gdje su mještani čekali asfalt preko 10 godina i nakon što su ga dobili otvoren je kamenolom, pa su kamioni sa teretom preko 20 tona uništili lokalni put - ukazao je on.</p> <h2>RIZIK SMANJENJA KOLIČINE VODE ILI POTPUNI NESTANAK</h2> <p>Iković je istakao i da bi, ukoliko hoćemo kamenolome koji ne uništavaju vodu i postojeću infrastrukturu, trebalo planirati taj prostor samo za te potrebe. Suludo je, smatra on, planirati seoski turizam i u sred tog prostora i odobriti rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju miniranje kamena.</p> <p>Uz to, postavljanje kamenoloma u neposrednoj zoni zaštićene sanitarne zone vodoizvorišta, upozorava Iković, može dovesti do smanjenja dostupne količine vode ili totalnog nestanka. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vuk Iković"><figcaption>Vuk Iković<span>(Photo: Preokret)</span></figcaption></figure>  <p>- Ovo za sobom povlači da se bušotina radi na većoj dubini jer voda u našem kraškom polju nakon par trustova brzo padne na veću dubinu. Ukoliko se na kamenolomu proizvodi beton, onda zagađenje može biti još veće zbog otpadnih voda koje nažalost postaju vidljive tek kada se mještani ili mediji uključe - istakao je on.</p> <p>Na pitanje Portala ETV kako se eksploatacione aktivnosti mogu odraziti na podzemne vode, Iković kaže da to zavisi od sastava zemljišta i tipa stijena na određenom području.</p> <p>- To su ulazne komponente na osnovu kojih se procjenjuju osjetljive zone, koje se prve izuzmu iz procedure davanja koncesija na mineralne resurse, u ovom slučaju kamena - rekao je ekološki aktivista.</p> <p>Prostor ispod zemljišta je, napominje, često nepoznat.</p> <p>- To je lavirint u okviru kojeg postoje i podzemna jezera. Trustovi od miniranja kamena mogu dovesti da voda iz podzemnog jezera padne na još veću dubinu i tako se smanjuje izdašnost izvora - precizirao je Iković.</p> <h2>SVAKO POSTROJENJE MORA IMATI EKOLOŠKE SAGLASNOSTI</h2> <p>Vujisić je izričit da svako postrojenje ovog tipa mora posjedovati odgovarajuće ekološke saglasnosti.</p> <p>- Dok se svako kršenje zakona i ugrožavanja bezbjednosti vodoizvorišta moraju strogo kažnjavati - dodao je on.</p> <p>Širom Crne Gore, kaže Vujisić, imamo nelegalne kamenolome i postrojenja za proizvodnju asfalta i betona koje nemaju sve potrebne saglasnosti i ilegalno posluju.</p> <p>- Potrebne su nam dodatne kontrole i reakcija države kako bi se suzbile ove pojave i kako ne bi dolazilo do ekoloških incidenta, ali i katastrofa poput nekadašnje u susjednoj Bosni i Hercegovini - jasan je ekološki aktivista.</p> <h2>NEOPHODNA SVEOBUHVATNA ANALIZA PROSTORA</h2> <p>Na pitanje je li faktički dozvoljeno da se ovakve aktivnosti sprovode u blizini zaštićene zone - sve dok nijesu direktno na toj teritoriji, Iković je poručio da je svakako potrebna sveobuhvatna analiza prostora.</p> <p>- Ukoliko je projekat planiran izvan zone zaštite vodoizvorišta: onda postoje početni uslovi da se tamo otvori kamenolom, ali svakako treba sveobuhvatna analiza prostora - bez obzira da li se radi o zoni sanitarne zaštite - rekao je on.</p> <p>Institucije, podvlači Iković, moraju da sarađuju jer im je to zakonska obaveza.</p> <p>- A ne da preduzetnik pokrene investiciju, pa nakon što je uložio novac da mu se traže dozvole - dodao je ekološki aktivista.</p> <p>Takođe, kako je zaključio, investitor se mora pridržavati pravila - a ne da štedi na zdravlju građana i zdravoj životnoj sredini.</p>

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

Izlivanje cementne vode, betonjerke i postrojenja „BRIV-a“ bez problema bitišu u blizini sanitarne zone i vodoizvorišta

<p>Zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne, poručio je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E ekološki aktivista <b>Vuk Iković</b>.</p>
<p>Evropski dan nacionalnih parkova obilježava se 24. maja, a ustanovljen je da približi ljude prirodi i podigne svijest javnosti o značaju očuvanja prirodnih ljepota u zaštićenim područjima.</p>
<p>Iković je istakao značaj dosljedne primjene zakonskih propisa u oblasti zaštite životne sredine, posebno kada je riječ o nacionalnim parkovima.</p>
<p>– Zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne. Ako mi nemamo ni jedno, ni drugo, i ako imamo samo jedno od to dvoje, znači da je taj zakon neprimjenjiv, odnosno građani ostaju uskraćeni za ono što je propisano tim zakonom - poručio je Iković.</p>
<p>On upozorava da se nacionalni parkovi sve češće suočavaju s problemima nelegalne gradnje, krivolova, nedozvoljene sječe i bacanja otpada, a da su često čak i same državne institucije dio problema.</p>
<p>- Državne institucije planiraju čak i gradnju velikog broja objekata u nacionalnom parku, iako bi trebalo da je zona gradnje obod izvan nacionalnog parka, čime bi se stimulisala sva ona naselja koja žive tu i kako bi se podiglo preduzetništvo upravo zahvaljujući prirodnim vrijednostima, što je vrlo dobro urađeno u Hrvatskoj - rekao je on.</p>
<p>Iković vjeruje da je obrazovanje ključni alat u borbi za očuvanje životne sredine.</p>
<p>- Vi možete da imate najbolje moguće zakone, ali ako ih primjenjujete dva dana bez trećeg, ti zakoni ne vrijede. Kao kad vam ljekar propiše terapiju – ako je uzimate dva dana, a ne uzimate treći i četvrti, ta terapija neće djelovati. Tako i zakon - naglasio je on.</p>
<p>Govoreći o odnosu između zaštite prirode i ekonomskih prioriteta, Iković je podsjetio da je prije sedam-osam godina u javnosti bilo više riječi o ekologiji nego danas.</p>
<p>Infrastruktura trenutno donosi veći prihod nego zaštita životne sredine. To možda kratkoročno rješava materijalne probleme, ali dugoročno, smatra Iković, uništava prirodu.</p>
<p>- Kad uzmemo šta nam je bitnije – da imamo zdravu rijeku ili da imamo taj socijalni mir i stabilnost – onda ćemo reći: "Pa neka sačeka zaštita rijeke, hajde da završimo ovaj posao". A ta rijeka dugoročno će da nam isprazni kasu, zbog zagađenja, zbog različitih zdravstvenih tegoba. Možemo da izgubimo vodu, prostor za turizam, prostor za poljoprivredu. Dugoročno, zagađenje životne sredine donosi veliki minus u kasi – ili potpuno praznu kasu gdje ćemo morati da se zadužujemo da bismo rješavali te crne tačke - zaključio je Iković.</p>

Iković: Zakon je terapija koju moramo svakodnevno primjenjivati

<p>Treba nam zeleni, otporan grad, pogotovo ako živimo u gradovima kao što je Podgorica, gdje imamo tropske vrućine i jake udare vjetra, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekološki aktivista <b>Vuk Iković</b>.</p>
<p>Na području na kome se planira izgradnja parkinga u okolini Aerodroma Podgorica posjeći će se čempresi, a umjesto njih iz donacije zasaditi donirana stabla maslina.</p>
<p>- Uvijek treba naći umijeće i sačuvati stablo, bez obzira je li tu usađeno ili je prirodno došlo. Znamo da su naše šume prirodne šume, i kad bi se vodili time da su samonikle, i samim tim što su samonikle imaju vrijednost, onda bismo se odnosili prema njima tako da ih sve u što kraćem vremenu uklonimo. Jasno je da je zelenilo na svakom aerodromu, u svakom gradu, planski dio dokumentacije, kao što se planira saobraćajna mreža, vodovodna mreža, tako se planira i zelena mreža i zelena infrastruktura. Da vas podsjetim da je na tom aerodromu bilo mnogo, mnogo više čempresa nego što ih je danas, i da su uklonjeni upravo širenjem postojećeg parkinga, iako su mogla ta stabla da budu sačuvana, a da postoji zajedno sa njima sačuvati parking. Umijeće je sačuvati stablo - rekao je Iković.</p>
<p>Uprave Aerodroma i grada trebalo je, smatra Iković, da pokažu širu sliku tako što bi ostavili stabla. Parking, podsjeća, postoji.</p>
<p>- Za očekivati je da uprava planira drvorede u pravcu ka aerodromu i od aerodroma ka gradu, jer to je jedan lijep doček i ispraćaj svih onih putnika koji koriste naše aerodrome - istakao je Iković.</p>
<p>Da je postojala želja da se sačuva zelenilo, cijeni Iković, potrebno je bilo samo malo truda da se ono uklopi u novi projekat.</p>
<p>- Određeni spomenici su nakon Drugog svjetskog rata u Crnoj gori podizani, brojna stabla su im smetala, ali projektant nije nipošto dozvoljavao da se uklone ta stabla, i to baš stabla čempresa, projektanti to nijesu dozvoljavali bez obzira što se radi o spomeniku palim borcima u Drugom svjetskim ratu. Sada imate zbog parkinga uklanjanje na stotine čempresa. Nebitno jesu li ti čempresu samonikli, &nbsp;ili su sađeni. Čempres nije izvorna autohtona vrsta Crne Gore, on potiče iz sjeverne Afrike, i tu je kao optimalno stablo za otežane uslove, zemlju koja nije toliko plodna, u okolini aerodroma. Ne postoji mogućnost da sada sa bilo kojih &nbsp;40 sadnica, pa i sadnica maslina, nadomjestite stabla koja imaju 20,30,50 &nbsp;ili više godina. Sadnica je mala, a stablo je nešto što je formirano preko 20 godina. Ne može nekih 40 maslina kojih ćemo zasaditi izvan aerodroma da nadomjesti ono što smo posjekli. Treba nam zeleni, otporan grad, pogotovu ako živimo u gradovima kao što je Podgorica, gdje imamo tropske vrućine i jake udare vjetra, a &nbsp;čempresi sađeni jer je neko znao da je to izvrstan način sprječavanja i prašine, i vrućine i udara vjetra - zaključio je Iković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djand9oLn7Fs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Iković: Čempresi su sađeni jer je neko znao da je to izvrstan način sprječavanja prašine, vrućine i udara vjetra

<p>Direktorica DOO "Komunalno" Danilovgrad <b>Danijela Zlatičanin</b> umjesto da odgovori na pitanja koja se tiču rada preduzeća kojim rukovodi, odlučila je da mene targetira kao problem, pokušavajući da me ućutka krivičnom prijavom, kazao je odbornik Pokreta Preokret u lokalnom parlamentu <b>Vuk Iković</b>.</p> <p>Iković je 21. marta podnio zahtjev Osnovnom državnom tužilaštvu za pokretanje istrage radi utvrđivanja da li je Zlatičanin pokušala da prikrije nezakonite radnje unutar sistema, odnosno da su jedan ili više radnika Komunalnog preduzeća neovlašćeno prisvojili preko 6.000 eura, koje su građani platili za usluge.</p> <h2>Prijava na prijavu</h2> <p>Zlatičanin je na optužbe odgovorila krivičnom prijavom protiv Ikovića, tvrdeći da je u ovom slučaju preduzela sve potrebne zakonske radnje i mjere u najkraćim mogućim rokovima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329120356_4fa46e7e5cbbd736c39698dd0e07914c079b3f72e5fab97cc73c120b338c62ce.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250329120356_4fa46e7e5cbbd736c39698dd0e07914c079b3f72e5fab97cc73c120b338c62ce" data-rendition-name="original" width="800" height="400" loading="lazy" alt="Danijela Zlatičanin"> <figcaption>Danijela Zlatičanin<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>- Odmah po saznanju za manjak novca od 6.408,30 eura (a to je 25. februara2025.) izvršila direktorica uzima izjavu (3. marta 2025.) od &nbsp;<b>Darka Pavićevića </b>za koga se sumnja da je izvršio krivično djelo pronevjere. 25. februara uzeta je izjava i od njegovog pretpostavljenog <b>Predraga Radonjića</b> i 3. marta od <b>Biljane Popović</b>, referenta za predmetne poslove. Svim ovim licima je 10. marta uručeno rješenje o pokretanju disciplinskog postupka i upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze. 19. marta podnosi krivičnu prijavu ODT Podgorica protiv Darka Pavićevića, kao i eventualno protiv ostalih lica za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - stoji u obrazloženju prijave koju je podnijela Zlatičanin.</p> <p>Reagujući na njene navode, Iković je rekao da se prijavom protiv njega ne može sakriti suština problema. On je, kako je naveo na svom Instagram nalogu, osjećao potrebu da se obratim javnosti i jasno ukaže na suštinu problema koji se, tvrdi, pokušava zamagliti kroz lične obračune i zastrašivanje.</p> <p>- Kao odbornik izabran voljom građana, moja je obaveza da štitim javni interes i da ukazujem na nepravilnosti, posebno kada se radi o postupanju sa novcem građana. Upravo iz tog razloga sam podnio prijavu nadležnom tužilaštvu, pozivajući se na informacije koje ukazuju na finansijsku zloupotrebu u Komunalnom preduzeću, kao i na sumnjivo postupanje rukovodstva u vezi sa tim slučajem - istakao je Iković.</p> <p>Umjesto da umjesto da odgovori na pitanja koja se tiču rada preduzeća kojim rukovodi, Zlatičanin je odlučila, kaže Iković, da njega targetira kao problem, pokušavajući da ga ućutka krivičnom prijavom.</p> <p>Tužilaštvo će, navodi on, imati priliku da utvrdi sve činjenice, a javnost, poručuje, zaslužuje da zna istinu.&nbsp;</p> <h2>Espresna i odložena reakcija</h2> <p>- Ako je sve urađeno zakonito – nema razloga za strah od prijave koju sam podnio. Ako nije – pokušaj da se problem zataška napadom na mene neće uspjeti - naglasio je Iković.</p> <p>Prema njegovim riječima, posebno je indikativno to što je direktorici bilo potrebno više od godinu dana da podnese krivičnu prijavu protiv zaposlenog za kojeg postoji sumnja da je ukrao više od 6.000 eura u periodu od 1. januara 2024. do 15. februara 2025. iz budžeta građana.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vuk Iković"> <figcaption>Vuk Iković<span>(Photo: Preokret)</span></figcaption> </figure>  <p>- Dok je protiv mene – koji sam podnio prijavu i slučaj iznio u javnost isključivo zarad zaštite javnog interesa – reagovala ekspresno, u roku od manje od nedelju dana - napomenuo je Iković.</p> <p>Još je zanimljivije i zabrinjavajuće, naglašasva on, to što je krivična prijava protiv osumnjičenog zaposlenog podnijeta tek neposredno prije nego što je on podnio prijavu i u javnost iznio podatke o tom slučaju.&nbsp;</p> <p>- Sasvim se legitimno postavlja pitanje – da li bi ta prijava uopšte bila podnijeta da predmetna dokumentacija nije dospjela u moje ruke? Vrijeme prijave izaziva sumnju i dodatno potvrđuje da se ovdje ne radi o principijelnom, već o reaktivnom i politički revoltiranom potezu. Ovakav odnos prema onima koji insistiraju na odgovornosti jasno pokazuje da se ne radi o brizi za zakonitost, već o pokušaju da se zaštite partijski podobni - zaključio je Iković.</p>

Tamara Klikovac

Razmjena prijava zbog sumnje na pronevjeru u Komunalnom Danilovgrad; Iković: Zataškivanje problema napadom

<p>Ovdje je cijena vode povećana za 53 odsto, i to samo zbog zarada zaposlenih. Prifalilo je oko 500 hiljada eura i onda su oni gurnuli ruku u džep građana da bi nadoknadili to. Postoji više načina kako da se poveća profit Vodovoda, a samim tim i plate radnika, a da se ne povećava cijena vode - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekološki aktivista <b>Vuk Iković</b>.</p>
<p>Paradoksalna je situacija, kaže Iković, da do kuća pojedinih funkcionera stigne voda iz vodova, a do škola ne stigne voda, i to je isključivo pitanje prioriteta i, kako kaže, političke spremnosti.</p>
<p>- Ukoliko se škola ne može prikopčati na vodovodnu mrežu onda imamo ovaj sistem pravljenja bunara, koji je sve više pristupačan, iako domaćinstva mogu da podignu kredit i naprave bunar za potrebe pitke vode i snabdijevanja u poljoprivredne svrhe, onda to može da se uradi i za školu. Još jedan od apela nadležnom ministarstvu i za prosvjetu i za poljoprivredu da se urgira i što prije obezbijedi pitka voda, jer to je osnovni uslov života za škole, a i za sva ta sela gdje se nalaze te škole koje nemaju vodu - rekao je Iković.</p>
<p>Postoji rješenje da se u danilovgradskom preduzeću Vodovod povećaju plate, objašnjava Iković, a da se ne povećavaju računi za vodu a efekat rada pokazuje da li ima opravdanosti za povećanje plata.</p>
<p>- Povećati cijenu vode možemo samo u &nbsp;slučaju da je usluga bolja, ona nije bolja nego je čak i gora u prethodnom periodu, tako da te cijene treba da se smanjuju a ne da se povećavaju. Treba smanjiti krađu, prosipanje vode i treba uvesti sistem blok tarifa fer cijena vode kako bi se samim tim povećao profit Vodovoda, a u isto vrijeme bila usluga bolja” - zaključio je Iković.</p>

Iković: Prifalilo je oko 500 hiljada eura za plate i onda su oni gurnuli ruku u džep građana da bi nadoknadili to

<p>Mještani sela Strahinjići u Danilovgradu žive u strahu zbog konstantnih odjeka ispaljenih metaka sa obližnjeg strelišta koji nerijetko završe i u dvorištima ljudi, &nbsp;saopštio je odbornik Preokreta u SO Danilovgrad, <b>Vuk Iković</b>.</p>
<p>- Zamislite da svakog dana, umjesto mira koji pruža život na selu, slušate odjek hiljada ispaljenih metaka, dok zrna završavaju čak i u dvorištima. Mještani su u strahu da se šetaju svojim imanjem ili da puste djecu vani. Ovo je svakodnevica ljudi u selu Strahinići u Danilovgradu, u kojem se nalazi streljački klub. Iako su mještani urgirali ka MUP-u i Opštini, strelište i dalje radi, buka je i dalje jača od zakona, a mještani prinuđeni da napuštaju park prirode u kom žive- kazao je Iković.</p>
<p>On je istakao da postoje indicije da se ovdje proizvodila municija koja se stavljala u promet, moguće da je to i danas slučaj.</p>
<p>- Dostupna dokumentacija ukazuje da Streljački klub ne ispunjava sve uslove za rad, zato sam danas u ime mještana uputio zahtjeve: ministru unutrašnjih poslova, direktoru Uprave policije i ekološkoj inspekciji da hitno reaguju, primijene zakon i time vrate mještanima ono što im pripada, a to je prije svega sigurno mjesto za život. Podsjećam da je premijer Crne Gore 03. januara 2025. godine u zvaničnom obraćanju građanima Crne Gore saopštio da: “streljačke organizacije često, po operativnim podacima, koriste za regrutovanje OKG članova, za radikalizaciju nekih ljudi, za nabavku ilegalnog oružja čak. Imaćemo jednu analizu, ali ja sam lično stava da ih treba sve zabraniti. Sve sportske streljačke organizacije privatnog karaktera da se zabrane i da država bude jedina koja će biti vlasnik sportsko-streljačkih organizacija”. Nakon toga ništa- naveo je Iković u saopštenju.</p>
<p>Kako je kazao, činjenica je da mještani sela Strahinjići ne mogu obavljati osnovne poslove na svojim njivama i dvorištima.</p>
<p>- Druženje u dvorištu je nemoguće jer buka od oružja je stresna, a ukućani ne čuju jedni druge, što je najviše izraženo vikendom kada se streljana najviše koristi. Streljana radi svakog dana, od ujutro do naveče, pa se mještani bude i odlaze na spavanje sa zvukom vatrenog oružja. Imanja su im postala beskorisna jer niko ne želi kupiti imanje pored kojeg se puca od jutra do mraka- dodao je on.</p>
<p>Iković ističe kako je upitno kako ova streljana uopšte može da radi ovdje jer se nalazi u Parku prirode ,,Rijeka Zeta”, koji treba da bude oaza mira i mudrog korišćenja prirodnih resursa, a ne mjesto buke i zagađenja od otpada koji se emituje korišćenjem vatrenog oružja.</p>
<p>- Ovo nije lokalni problem i zbog svega navedenog institucije treba već danas da obavijeste građane o preduzetim radnjama i da krenu u hitnu akciju. Mještani ne traže nemoguće – samo sigurnost, zvuk sela i parka prirode, a ne zvuk metaka- zaključio je Iković u saopštenju.</p>

Iković: Mještani žive u strahu od zalutalih metaka iz streljane, institucije moraju da riješe problem

<p>Problem zagađenja vazduha je star više od 20 godina i taj problem se ponavlja iz godine u godinu, naročito u sezoni grijanja, podsjetio je ekolog <b>Vuk Iković</b> iz pokreta Preokret,<b> </b>u jutarnjem gostovanju u programu Budilnik, na Televiziji E. </p>
<p>- Bez obzira na to što imamo alarmantne činjenice da na godišnjem nivou čak hiljadu ljudi u Crnoj Gori izgubi život zbog zagađenja vazduha, nemamo konkretne, temeljite promjene u pravcu da vazduh bude čist, odnosno da vazduh bude bezbjedan za zdravlje. Jako je zabrinjavajuće kad znate da svaka peta smrt u Pljevljima je uzrokovana zagađenjem vazduha, u Nikšiću svaka osma, u Podgorici svaka sedamnaesta. To nije malo! U Podgorici, zbog zagađenja vazduha, imamo oko 100 smrti godišnje- rekao je Iković.</p>
<p>Funkcioneri koji su nadležni za pitanja zagađenja vazduha, smatra Iković, reaguju tek onda kada se na njih od strane medija i javnosti izvrši pritisak.</p>
<p>- Nama se problem povećava zato što ga ne rješavamo. Bilo koji problem, pa i problem zagađenog vazduha, problem ugrožene prirode, zaštite životne sredine, ukoliko se ne rješava adekvatno, i na vrijeme, on postaje veći, i troškovi  za rješavanje tog problema su veći. Nije lako riješiti problem zagađenja vazduha u Crnoj Gori, pogotovu ako znamo da je uzrok ili grijanje, ili saobraćaj, ili nepravilno odlaganje, samim tim i paljenje otpada, i nekih drugih stvari koje se zanemaruju, gdje inspekcija žmuri na te probleme, i, naravno, ispaštaju građani, ispašta zdravstvo. Dobro bi bilo pogledati koliko često odlaze građani kod ljekara zbog disajnih puteva, koliko često djeca idu iz urbanih sredina kod ljekara, u odnosu na seosku sredinu gdje je vazduh čistiji, i ko će da nadoknadi te zdravstvene troškove, naravno sve građani- istakao je Iković.</p>
<p>Brojna su rješenja za pitanje zagađenja vazduha, poručuje Iković, a jedno od rješenja za Pljevlja jeste obustava prodaje uglja za loženje, kao i dugoročno subvencioniranje domaćinstava oko načina grijanja.</p>
<p> - S obzirom na to da je cijena električne energije u Crnoj Gori znatno niža nego tržišna, i sada je tim domaćinstvima jeftinije se grijati na struju, nego na ugalj, ali oni imaju u komplet infrastrukturu kućnu, ili u preduzećima, za grijanje na ugalj, a sa druge strane najviše decenijsko grijanje na ugalj. Kad govorimo o Pljevljima, imamo prijeku potrebu  da se ukine prodaja uglja, da se ugalj koristi samo od strane termoelektrane, i to je to. Druga stvar, u centru grada, u Pljevljima, imate toplanu, koja je, vjerovali ili ne, smještena u stambenoj zgradi, ona ne smije biti smještena u stambenoj zgradi, jer iznad kotlarnice su stanovi, su djeca, pored te zgrade je igralište. Vi  ne možete parkirati auto, ili popiti kafu u lokalu, u  blizini te zgrade što vam neće biti prst pepela ili prašine, čađi, i zamislite da to udišu ti ljudi. Ne postoji domaćinstvo te zgrade a da barem jedan član tog domaćinstva nema ozbiljne, ozbiljne, čak i kancerogene probleme sa plućima, uopšte sa disajnim putevima. Prije nekih tri mjeseca jedna gospođa iz zgrade je umrla u 42.godini života. Možete li da shvatite koliki je to problem, i nije problem Pljevalja, to je problem Crne Gore. Ko je odgovarao za to? Ta gospođa je bolovala posljednjih godina od disajnih puteva-  zaključio je Iković.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>

Iković: Godišnje hiljadu ljudi u Crnoj Gori izgubi život od posljedica zagađenja vazduha, ali i dalje nemamo konkretne mjere da vazduh bude bezbjedan za zdravlje

<p>I pored toga što je premijer <b>Milojko Spajić </b>kazao da neće biti povećanja cijene vode u opštinama u kojima PES vrši vlast, u Danilovgradu je već izglasana odluka u lokalnom parlamentu da cijena vode od januara bude uvećana preko 50 odsto, kazao je u razgovoru za Antenu M odbornik Preokreta <b>Vuk Iković</b>.</p>
<p>- U obrazloženju stoji da ta cijena nije diktirana niti troškovima materijala, niti otplatom kredita, niti investicijama, vidi se konkretno u danilovgradskom slučaju da se planira povećanje plata, odnosno zarada. Jako je neprevedno da se zbog povećanja zarada poveća račun za vodu, bez obzira kakva je usluga. Znamo da u brojnim opštinama, uključujući i Danilovgrad, imamo redovne prekide u vodosnabdijevanju. Samo u centru Danilovgrada smo ovog ljeta imali preko deset puta nestajanje vode i jedan put je taj prekid trajao nešto preko tri dana. To je neprihvatljivo za jedan normalan, dostojanstven život - kaže Iković.</p>
<p>Iković ukazuje na još jedan problem gdje se naplaćuje odvođenje otpadnih voda i onda ih, kako kaže, vodovodi u brojnim opštinama bez ikakvog prečišćavanja ispuštaju u riječne tokove.</p>
<p>- I zaštitnik ljudskih prava je naveo da je takav način naplate i povećanje računa za vodu neosnovan i u najmanju ruku diskriminatoran, jer ako naplaćujemo domaćinstvima čija se voda prečišćava, a s druge strane ta domaćinstva imaju uslugu pravilnu, neprihvatljivo je naplaćivati otpadnu vodu domaćinstvima za koja se ne vrši prečišćavanje otpadnih voda - poručuje Iković.</p>
<p>Odbornik "Preokreta" dodaje da će u danilovgradskom parlamentu inicirati da se cijene vode promijene kao i da će pozvati građane da pokrenu inicijativu za ukidanje ove odluke zbog, kako kaže, nepostojanja pravog ekonomskog razloga.</p>
<p>- Neprihvatljivo je da sa jedne strane imamo lokalne uprave u kojima vlast vrši PES, da u isto vrijeme ta vlast inicira, a Skupština donese odluku o povećanju cijena, a sjutradan premijer koji je iz te partije kaže da tamo gdje je vlast Evropa sad, neće doći do povećanja cijena. Očekujem da se usaglase odluke premijera, odnosno lokalne i državne vlasti, i da ukoliko premijer stoji iza ovoga šta je kazao, da predsjednik opštine Danilovgrad inicira povlačanje odluke za povećanje cijena vode u Danilovgradu od januara 2025. - kazao je Iković.</p>

Iković: I pored riječi Spajića u Danilovgradu izglasana odluka o povećanju cijene vode

<p>Neformalna građanska asocijacija STEGA, formirana 2024. godine potpisivanjem Deklaracije o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru od strane 65 istaknutih akademika, profesora, advokata, privrednika i drugih uglednih građana, najavljuje početak serije panel diskusija posvećenih temama od posebnog društvenog značaja.</p>
<p>Prva u nizu biće održana u Petrovcu, u zgradi Crvene komune, 30. juna 2025. godine, s početkom u 19 časova, pod nazivom „Crna Gora između sekularizma i klerikalizma“.</p>
<p>Na ovom događaju, koji je otvoren za javnost, učestvovaće renomirani profesori, pravnici, istoričari, politikolozi i kulturni djelatnici, sa ciljem analize i rasprave o savremenim društvenim i političkim izazovima u domenu odnosa između crkve i države.</p>
<p>U ime organizatora skup će otvoriti <b>Vladimir Nikaljević,</b> dok će svoja izlaganja imati:</p>
<p>- Prof. dr <b>Čedomir Čupić </b>– Potraga za društvenim balansom</p>
<p>- Prof. dr<b> Branislav Radulović</b> – Uporedno-pravna iskustva zaštite od nenaučnog revizionizma i radikalnog klerikalizma</p>
<p>- Prof. dr <b>Adnan Prekić </b>– Istorijsko-pravni okvir crnogorske sekularnosti i savremeni politički izazovi</p>
<p>- Prof. dr<b> Miomir Jovanović</b> – Obrazovanje u svjetlu zahtjeva za obaveznim uvođenjem vjeronauke u školski sistem</p>
<p>- Doc. dr <b>Nikoleta Đukanović </b>– Klerikalizam kao otpor evropeizaciji</p>
<p>- Doc. dr <b>Nikola Šaranović </b>– Sekularnost, sekularizacija, sekularizam – razlike i sličnosti</p>
<p>- Mr <b>Miloš Vukanović</b> – Sekularizam i nekritički istorijski revizionizam</p>
<p>- Mr <b>Andro Martinović</b> – Etika, identitet i politička instrumentalizacija</p>
<p>Moderator diskusije biće <b>Ivana Brajušković</b>.</p>
<p>Organizatori najavljuju da će se slični tematski paneli organizovati i u drugim crnogorskim gradovima, s ciljem otvaranja dijaloga o ključnim društvenim pitanjima u procesu evropske integracije i demokratizacije crnogorskog društva.</p>

Panel diskusija u Petrovcu: Crna Gora između sekularizma i klerikalizma

<p>Ministar pomorstva <b>Filip Radulović</b>, govorio je na današnjoj konferenciji za medije o brodu Kotor, koji je zarobljen u luci Savana u SAD već dvije nedjelje.</p>
<p>- Brod Kotor je zarobljen u Luci Savana zbog tehničkih nepravilnosti, radi se na otklanjanju neregularnosti - rekao je Radulović danas.</p>
<p>Radulović je dodao da će sjutra biti poznato da li će i kada brod moći da isplovi.</p>
<p>- Podnijete su krivične prijave protiv nepoznatih lica, jer će neko morati da odgovara zbog toga što se javljaju kvarovi na djelovima, iako je država 2022. godine potrošila 1,4 miliona za remont - rekao je ministar pomorstva.&nbsp;</p>

Radulović: Neko će morati da odgovara zbog kvarova na brodu Kotor, sjutra ćemo znati kada će moći da isplovi

<p>Crnogorskim preduzećima su potrebni modeli koji kombinuju grantove i povoljne kredite, uz tehničku pomoć i mentorstvo, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG), <b>Nina Drakić</b>, i dodala da je Zapadnobalkanski investicioni okvir (ZBIO) izuzetno značajan za domaće tržište.</p>
<p>PKCG je, u okviru Evropske mreže preduzetništva, organizovala skup pod nazivom FinansirajME.EU, čija je glavna tema bila pristup izvorima finansiranja za mikro, mala i srednja preduzeća.</p>
<p>Privredi su predstavljene mogućnosti finansiranja kroz ZBIO, kao i iskustava korisnika i uloge komercijalnih banaka u promociji dostupnih sredstava.</p>
<p>Drakić je istakla posebnu važnost podrške EU, kako kroz finansijske mehanizme poput ZBIO, tako i kroz stratešku orijentaciju ka približavanju jedinstvenom tržištu.</p>
<p>Ona je podsjetila i na značaj aktivnosti Evropske investicione banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodne finansijske korporacije (IFC), ne samo zbog finansijske podrške, već i zbog znanja, mentorstva i povjerenja koje ove institucije unose u naš ekonomski sistem.</p>
<p>- Pristup kapitalu za mala i srednja preduzeća, posebno onom koji omogućava modernizaciju, digitalizaciju i energetsku efikasnost, često ostaje jedan od glavnih ograničavajućih faktora njihovog rasta. Zbog toga je ZBIO, kao platforma koja integriše tehničku pomoć, finansijske instrumente i političku podršku, izuzetno značajan za naše tržište - rekla je Drakić.</p>
<p>Kako je navela, pristup kapitalu mora biti olakšan, a uslovi prilagođeni stvarnosti malih preduzeća – u pogledu procedure, ročnosti i fleksibilnosti, jer je to je ono što privredu može voditi naprijed.</p>
<p>Drakić je saopštila da je EU jasno postavila strateške prioritete – zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje otpornosti, regionalnu integraciju.</p>
<p>- To su i naši prioriteti, pa je na nama da ih pretočimo u konkretne prilike za naše kompanije. PKCG će i dalje biti posvećen partner u ovom procesu, bilo kroz informisanje o dostupnim programima, umrežavanje sa međunarodnim partnerima, ili podršku u pripremi i realizaciji projekata - poručila je Drakić.</p>
<p>Zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori, Riccardo Serri, istakao je da su preduzeća kičma ekonomije EU i Crne Gore.</p>
<p>- Mikro, mala i srednja preduzeća moraju da se razvijaju, kako bismo unaprijedili privredu svih država članica i to Unija jasno prepoznaje. Prepreke koje usporavaju razvoj preduzeća - neformalna ekonomija, administrativna opterećenja, nedostatak radne snage i finansiranja, nedovoljno učešće žena i mladih, potrebno je otklanjati, jer je to veoma važno za integraciju Crne Gore u jedinstveno tržište - kazao je Serri.</p>
<p>Prema njegovim riječima, EU mnogo radi na podršci preduzećima Zapadnog Balkana kroz ZBIO, te brojne projekte zelene ekonomije, programe koji malim i srednjim preduzećima omogućavaju da postanu efikasnija i više investiraju.</p>
<p>Tokom prvog panela, kojeg je moderirala direktorica Biznis start up centra Bar i članica crnogorskog konzorcijuma Evropske mreže preduzetništva, Ivana Tomašević, razgovaralo se o podršci mehanizma ZBIO razvoju malih i srednjih preduzeća.</p>
<p>Šef Regionalnog centra za Zapadni Balkan EIB-a, Damien Sorrell, je naveo finansijske linije i mogućnosti finansiranja koje pružaju malim i srednjim preduzećima.</p>
<p>U fokusu je podrška koja doprinosi smanjenju emisija ugljen-dioksida i negativnog uticaja na životnu sredinu, ubrazavanju digitalizacije i usvajanju tehnologije vještačke inteligencije, kao i investicije u razvoj vještina, te podrška inkluzivnijem zapošljavanju.</p>
<p>- Dakle, inkluzija i zelena tranzicija su naš fokus za budućnost koji ćemo podržati namjenskim kreditnim linijama - rekao je Sorrell.</p>
<p>Šef Kancelarije EBRD u Crnoj Gori, <b>Remon Zakaria</b>, istakao je da je glavni fokus ove međunarodne finansijske institucije na privatnom sektoru, a među ključnim prioritetima podrška njegovoj zelenoj tranziciji.</p>
<p>- Klimatske promjene su globalni izazov, a zelene investicije doprinose konkurentskoj prednosti preduzeća. Dakle, one nijesu samo dobre za planetu, već i za preduzeće, pa podržavamo zeleno i održivo - kazao je Zakaria.</p>
<p>Prema riječima predstavnika IFC za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu (BiH), Armina Ridžalovića, ova grupacije Svjetske banke (SB) bavi se podrškom privatnom sektoru.</p>
<p>On je, između ostalog, ukazao na paradoks da je u Crnoj Gori bankarski sektor visoko likvidan, a veliki broj malih preduzeća nema pristup finansiranju.</p>
<p>- Pokušavamo podstaći finansijski sektor da preuzima rizike kako bi se zatvorio ovaj jaz prisutan na tržištu - rekao je Ridžalović.</p>
<p>Iz PKCG je saopšteno da su predstavnici crngorske privrede na drugom panelu, koji je moderirala direktorica Sektora za projekte u Komori, Tanja Radusinović, prenijeli svoja iskustva u korišćenju finansijskih mehanizama.</p>
<p>U okviru posebne sesije, razmotrena je uloga komercijalnih banaka i mikrokreditnih institucija u mehanizmu ZBIO.</p>

Predstavljene mogućnosti finansiranja kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir

<p>Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet usvojio je danas amandmane na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti, koje je pripremila Zajednica opština Crne Gore, a podnijeli poslanici <b>Nikola Camaj</b>, <b>Artan Čobi </b>i<b> Ilir Čapuni</b>. Sjednici je prisustvovala i generalna sekretarka Zajednice opština <b>Mišela Manojlović</b>, navedeno je u saopštenju ZOCG.&nbsp;</p>
<p>Navode da ukoliko Skupština Crne Gore usvoji ove amandmane, konačno bi se riješio problem u vezi sa naplatom poreza na nepokretnosti na objekte u izgradnji i druge objekte, koji je nastao nakon što je Ustavni sud, na sjednici održanoj 30. aprila, usvojio inicijativu dvije advokatice iz Podgorice i Bara i donio odluku o ukidanju dijela odredbe člana 3, stav 2, alineja 2 Zakona o porezu na nepokretnosti koji se upravo odnose na oporezivanje objekata u izgradnji i drugih objekata.</p>
<p>U slučaju proglašenja ovih odredbi neustavnim, kako navode iz ZOCG, opštine bi bile prinuđene da obustave sve započete postupke naplate poreza na te objekte a ne bi imale pravni osnov za pokretanje novih postupaka. Time bi se otvorio prostor za određene advokatske kancelarije da, podnošenjem zahtjeva za izmjene rješenja, od opština potražuju višemilionske iznose.</p>
<p>Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović je istakla da su predloženi amandmani od presudne važnosti za svih 25 opština u državi.&nbsp;</p>
<p>Manojlović je podsjetila da je zbog ozbiljnosti situacije, Zajednica opština Crne Gore Ustavnom sudu tražila da preispita svoju presudu kako bi Skupština imala mogućnost da po hitnom postupku izmijeni Zakon kojim bi se otklonile uočene neustavnosti bez štetnih posljedica po opštine.&nbsp;</p>
<p>- Time bi se stekli uslovi da Ustavni sud obustavi postupak i izbjegne ponovni talas odliva iz budžeta koji smo po istim scenariju imali pet godina ranije - naglasila je Manojlović.</p>
<p>Ustavni sud je 16. juna donio odluku da preispita prethodnu odluku o ukidanju predmetnih odredbi.</p>
<p>Zajednica opština Crne Gore je u veoma kratkom roku pripremila amandmane na Predlog zakona koji u potpunosti štiti interese opština i istovremeno osigurava usklađenost sa Ustavom.</p>
<p>- Usvajanjem amandmana na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet oni postaju sastavni dio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti koji će se naći pred poslanicima u Skupštini Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

Manojlović: Amandmani od presudne važnosti za opštine

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: vuk-ikovic