<p>Sa ponosom danas otvaramo dionicu puta Vrulja - Mijakovići, poručila je ministarka saobraćaja <b>Maja Vukićević</b>.&nbsp;</p>
<p>Ukupna dužina puta je, podsjeća, sedam i po kilometara.</p>
<p>"Put koji počinje na raskrsnici Slijepač most - Trlica u mjestu Vrulja i ukršta se sa magistralnim putem Pljevlja - Đurđevića Tara. Ovaj put je izuzetno značajan prije svega za građane Opštine Pljevlja koji će se bolje povezati sa ostatkom Crne Gore", rekla je Vukićević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fjelovac-otvaranjem-puta-vrulja-mijakovici-najsjevernija-opstina-dobija-bolju-povezanost-sa-centralnom-i-juznom-regijom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ovo, dodala je ministarka, nije jedini projekat koji se sprovodi u ovoj opštini.&nbsp;</p>
<p>"Sledeće godine krenuće rekonstrukcija regionalnog puta Dajevića Han - Pljevlja. Takođe planiramo da radimo i put od Metaljke do Pljevalja ukupne dužine 15 kilometara. Započeta je rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari", najavljuje Vukićević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fvuksanovic-nakon-otvaranja-puta-vrulja-mijakovici-uspjesno-zavrsen-vrlo-kompleksan-projekat&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Poručuje da su brojni projekti u Opštini Pljevlja i na sjeveru Crne Gore koji je, kaže ona, dugo bio zapostavljen.</p>
<p>"Nastavljamo sa gradnjom infrastrukture na zadovoljstvo stanovnika Crne Gore", kazala je Vukićević.</p>
<p>Podsjetimo, izvođač radova je kompanija Bemax, a na dionici puta dugog 7,5 kilometara izgrađena su dva mosta.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vukićević: Put Vrulja - Mijakovići izuzetno značajan, sa ponosom ga otvaramo

<p>Sa zadovoljstvom mogu da kažem da smo put Vrulja - Mijakovići, jedan vrlo kompleksan objekat i projekat uspješno završili blagovremeno, rekao je za TVE direktor Uprave za saobraćaj<b> Radomir Vuksanović</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Poslije puteva od Pljevalja prema Srbiji i prema Bosni i Hercegovini, danas smo uspješno otvorili put Vrulja &nbsp;- Mijakovići. Ovim putem u velikoj mjeri se skraćuje putovanje od Podgorice ka Pljevljima - istakao je Vuksanović.<br/>
<br/>
Podsjetio je da je u pitanju projekat vrijedan 7,5 miliona eura i put dužine 7,5 kilometara. Direktor Uprave za saobraćaj napomenuo je da je kompanija Bemax izvođač, dok je nadzor vršila kompanija Projectman.<br/>
<br/>
- Prije neki dan odrađeno je probno opterećenje na mostovima koje je pokazalo da sve to zadovoljava određene standarde - poručio je Vuksanović, izražavajući zadovoljstvo zbog uspješno završenih radova.</p>

1250x600

1084x550

Vuksanović nakon otvaranja puta Vrulja - Mijakovići: Uspješno završen vrlo kompleksan projekat

<p>Asfalterski radovi na putu Vrulja - Mijakovići uspješno su završeni - saopštila je ministarka saobraćaja <b>Maja Vukićević</b>.</p>
<p>Ona je, u objavi na Instagramu, poručila da će građani Pljevalja uskoro dobiti potpuno novi put koij će im omogućiti bolju saobraćajnu vezu sa drugim djelovima države.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDRU-8HbCOPs%2F%3Fimg_index%3D3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Projekat koji je dugo bio u zastoju, a koji smo pokrenuli u septembru prošle godine, privodi se kraju... Gradimo Crnu Goru - dodala je Vukićević.</p>
<p>Ove radove izvodi kompanija Bemax, a kako je ranije najavio tamošnji inženjer <b>Nemanja Ivanović</b>, radovi na dionici puta Vrulja - Mijakovići biće završeni prije zakonskog roka.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbemax-prije-roka-zavrsava-put-vrulja-mijakovici-ivanovic-vazna-dionica-za-pljevlja-paralelno-se-izvode-radovi-na-otvorenoj-trasi-i-mostovima%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Zvaničan rok za završetak radova je 20. decembar, ali kao što ste navikli od kompanije Bemax, ova vrlo važna dionica puta za Opštinu Pljevlja biće predata investitoru i građanima 20-ak dana prije roka - poručio je ranije Ivanović.</p>

Vukićević: Uspješno završeni asfalterski radovi na putu Vrulja - Mijakovići

<p>Radovi na dionici puta Vrulja – Mijakovići biće završeni prije zakonskog roka, saopštio je inženjer kompanije Bemax, <b>Nemanja Ivanović</b>.</p>
<p>On je istakao da se na gradilištu Vrulja - Mijakovići paralelno izvode radovi na otvorenoj trasi i na mostovima.</p>
<p>Ranije danas završen je prvi sloj asfalta na mostu broj 1, dok su na mostu broj 2 radovi u završnoj fazi.</p>
<p>"Očekujemo da ćemo u naredna dva dana završiti asfalt i na mostu broj 2. Preostali radovi su izrada horizontalne i vertikalne signalizacije, čišćenje i sređivanje gradilišta", naglasio je Ivanović.</p>
<p>Kompanija Bemax će, kako najavljuje, radove završiti prije isteka zakonskog roka.</p>
<p>"Zvaničan rok za završetak radova je 20. decembar, ali kao što ste navikli od kompanije Bemax, ova vrlo važna dionica puta za Opštinu Pljevlja biće predata investitoru i građanima 20-ak dana prije roka", poručio je Ivanović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGF9E8rhbUaA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Podsjetimo, dionica Vrulja – Mijakovići duga je sedam i po kilometara i povezuje regionalni put Slijepač most – Trlica sa magistralom Pljevlja – Đurđevića Tara.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-na-gradilistu-vrulja-mijakovici-radovi-teku-punom-parom-zavrsen-prvi-sloj-asfalta-na-mostu-broj-1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bemax prije roka završava put Vrulja-Mijakovići; Ivanović: Važna dionica za Pljevlja, paralelno se izvode radovi na otvorenoj trasi i mostovima

<p>Na gradilištu Vrulja - Mijakovići paralelno se izvode radovi na otvorenoj trasi i na mostovima.</p> <p>Danas je završen prvi sloj asfalta na mostu broj 1, dok su na mostu broj 2 radovi u završnoj fazi. Izvođač radova je kompanija Bemax.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_305464170924be290cde3963d43975451f90560fb4b7181aef5fb308a8e150cb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114141148_305464170924be290cde3963d43975451f90560fb4b7181aef5fb308a8e150cb" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p>Most broj 1 dug je 126 metara, sa četiri raspona, dok je most broj 2 dužine 156 metara i imaće pet polja.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_ba77c1bee28a8923427f9c1f0b767831a00e549b0bed84c43b5bd2e1368e7f26.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251114141148_ba77c1bee28a8923427f9c1f0b767831a00e549b0bed84c43b5bd2e1368e7f26" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Podsjetimo, dionica Vrulja – Mijakovići duga je sedam i po kilometara i povezuje regionalni put Slijepač most – Trlica sa magistralom Pljevlja – Đurđevića Tara.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_f6499eb79b666209b10610f94e00154034ebf305ab1707ac224a9580ecdfd734.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114141148_f6499eb79b666209b10610f94e00154034ebf305ab1707ac224a9580ecdfd734" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Nakon završetka radova, očekuje se značajno poboljšanje saobraćajne povezanosti Pljevalja sa gradovima na sjeveru.&nbsp;</p> <p>U nastavku pogledajte kako teku radovi na gradilištu Vrulja - Mijakovići.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_acd7d5c1bcf3873aff732dd9df3c46120a26015f1e28986552bbbf92f6bd1c66.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251114141148_acd7d5c1bcf3873aff732dd9df3c46120a26015f1e28986552bbbf92f6bd1c66" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_eaaefa72dd068e1af162a8d561db280970e6bb5b94fa12c0db1755ab6683ff38.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251114141148_eaaefa72dd068e1af162a8d561db280970e6bb5b94fa12c0db1755ab6683ff38" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_5e4b1ac0f9842904a60782ac557d11426de3d4817309bcc8295363ce58be4325.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251114141148_5e4b1ac0f9842904a60782ac557d11426de3d4817309bcc8295363ce58be4325" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_4839c7e510dd07cbaa81f3c59f72050371a94f64d40981522551e08dfd3e2053.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251114141148_4839c7e510dd07cbaa81f3c59f72050371a94f64d40981522551e08dfd3e2053" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141152_cadae22b12fd8d4f706f9a4fdc24c3dda6663479624627619230333e9c3ef163.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251114141152_cadae22b12fd8d4f706f9a4fdc24c3dda6663479624627619230333e9c3ef163" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141152_f6499eb79b666209b10610f94e00154034ebf305ab1707ac224a9580ecdfd734.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251114141152_f6499eb79b666209b10610f94e00154034ebf305ab1707ac224a9580ecdfd734" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141152_ba77c1bee28a8923427f9c1f0b767831a00e549b0bed84c43b5bd2e1368e7f26.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251114141152_ba77c1bee28a8923427f9c1f0b767831a00e549b0bed84c43b5bd2e1368e7f26" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141152_e2592499cf1d7ab02de468634ef9165af66b54c2e700cde20094c226558e014b.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251114141152_e2592499cf1d7ab02de468634ef9165af66b54c2e700cde20094c226558e014b" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>

(FOTO) Na gradilištu Vrulja - Mijakovići radovi teku punom parom: Završen prvi sloj asfalta na mostu broj 1

<p>Radovi na putu Vrulja - Mijakovići teku planiranom dinamikom. Plan je, kako su najavili iz kompanije "Bemax", da se naredne sedmice krene sa izolaterskim radovima na oba mosta na toj dionici.<br/> <br/> "Na gradilištu Vrulja - Mijakovići trenutno se izvode radovi na ivičnim gredama i parapetnim zidovima oporaca za ugradnju dilatacija na mostu broj 1 na kome je završena kompletna rasponska konstrukcija u dužini 126 metara, saopštio je koordinator Bemax-a za inženjerske konstrukcije, <b>Nikola Zejak</b>.<br/> <br/> Na mostu broj 2, koji dužine 156 metara, završene su tri cjeline.<br/> <br/> "Na mostu broj 2 trenutno se vrše armirački radovi, priprema za betoniranje četvrtog rasponskog polja. Tri cjeline su završene i plan je da se do ponedjeljka, 20. oktobra, završe svi betoni na &nbsp;rasponskoj, odnosno nosećoj konstrukciji mosta broj 2", istakao je Zejak.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015191020_3956a5126152c3115fb4ddd3f1ebc4fded22e5659fe5bb04b0e27d8c85d45e4e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251015191020_3956a5126152c3115fb4ddd3f1ebc4fded22e5659fe5bb04b0e27d8c85d45e4e" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Vrulja - Mijakovići"> <figcaption>Vrulja - Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p><br/> <br/> Najavio je da je od naredne sedmice u planu da se krene sa izolaterskim radovima na oba mosta.<br/> <br/> "Paralelno sa tim završavaju se cjevasti propusti na otvorenoj trasi. Nastavljeno je i tamponiranje, odnosno priprema za nastavak asfalterskih radova", poručio je Zejak.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FhCC8AED85nA%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/> <br/> Podsjetimo, dionica Vrulja – Mijakovići duga je sedam i po kilometara i povezuje regionalni put Slijepač most – Trlica sa magistralom Pljevlja – Đurđevića Tara.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F8Ed2zA9FLng&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Nakon završetka radova, očekuje se značajno poboljšanje saobraćajne povezanosti Pljevalja sa gradovima na sjeveru.</p>

FOTO I VIDEO - Put Vrulja - Mijakovići: Naredne sedmice izolaterski radovi na oba mosta

<p>Na gradilištu Vrulja - Mijakovići radi se i u večernjim satima. Na toj dionici večeras se radi armiranje gornje ploče mosta broj jedan.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FFYxZJ84USzg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjetimo, na putnom pravcu Vrulja- Mijakovići grade dva mosta dužine 126 i 156 metara sa ukupno 45 montažnih elemenata, a izvođač radova je kompanija Bemax.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250928210932_15ee724f4ee3a11c18914599609b1bf8dbbb3527649a20d8063aca17d36ca628.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250928210932_15ee724f4ee3a11c18914599609b1bf8dbbb3527649a20d8063aca17d36ca628" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Radovi"> </figure>  <p>Dionica Vrulja – Mijakovići duga je sedam i po kilometara i povezuje regionalni put Slijepač most – Trlica sa magistralom Pljevlja – Đurđevića Tara.</p> <p>Nakon završetka radova, očekuje se značajno poboljšanje saobraćajne povezanosti Pljevalja sa gradovima na sjeveru.</p> <p>Pogledajte noćne kadrove armiranja gornje ploče jednog od dva mosta.</p>

VIDEO i FOTO: Pogledajte noćne snimke radova na putu Vrulja - Mijakovići

<p>Na gradilištu Vrulja-Mijakovići postavljen je posljednji projektovani prednapregnuti nosač na mostu broj 2, čime se završila ova faza izrade mostova. To je za Portal ETV saopštio koordinator Bemax-a za inženjerske konstrukcije, <b>Nikola Zejak</b>.</p> <p>Podsjetio je da se na putnom pravcu Vrulja- Mijakovići grade dva mosta dužine 126 i 156 metara sa ukupno 45 montažnih elemenata.</p> <p>„Montaža prednapregnutih nosača na mostu broj 1 je završena prethodne sedmice i, prema ranijoj najavi, na tom mostu se sada radi kompletiranje oplate konzolnih prepusta ivičnih vijenaca, kao i armiranje gornje ploče mosta i priprema za betoniranje“, istakao je Zejak.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925140928_e7b733a3f85f23db69891c710a623d70a751ae51b0873efad316201783a5a822.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925140928_e7b733a3f85f23db69891c710a623d70a751ae51b0873efad316201783a5a822" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Put Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Put Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Najavio je da se ta faza radova očekuje u narednim danima na mostu broj 2.</p> <p>„Ova faza rada, na mostu broj 2 nas sada, po završenoj fazi postavljanja montažnih nosača, očekuje u narednim danima“, dodao je Zejak.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925140928_16855906783f320b598bac5976862ed74f4c6d81b34fee4e5c065d95aa403da9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250925140928_16855906783f320b598bac5976862ed74f4c6d81b34fee4e5c065d95aa403da9" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Put Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Put Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Podsjetimo, dionica Vrulja – Mijakovići duga je sedam i po kilometara i povezuje regionalni put Slijepač most – Trlica sa magistralom Pljevlja – Đurđevića Tara.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925140928_30fea754948bdd6eecf9fa5527fbf26997979b8132ceef41b5343af81f590490.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250925140928_30fea754948bdd6eecf9fa5527fbf26997979b8132ceef41b5343af81f590490" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Put Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Put Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Nakon završetka radova, očekuje se značajno poboljšanje saobraćajne povezanosti Pljevalja sa gradovima na sjeveru.</p>

Put Vrulja-Mijakovići: Postavljen posljednji prednapregnuti nosač na mostu broj 2

<p>Na dionici puta Vrulja – Mijakovići, 10. septembra započeta je najzahtjevnija faza radova - montaža prednapregnutih nosača na mostu broj 1, koji ima četiri raspona i dužinu od 126 metara. Iz kompanije Bemax, koja je izvođač radova, danas je saopšteno da je ta faza kompletirana, i da se mašine već prebacuju na most broj 2.</p>
<p>Koordinator Bemax-a za inženjerske konstrukcije, <b>Nikola Zejak</b> ističe da se radovi odvijaju prema ranije najavljenom planu rada, te da se u prethodnih sedam dana vršila montaža prednapregnutih nosača na mostu broj 1.</p>
<p>„Most broj 1 je dužine 126 metara i ova faza je danas kompletirana. Paralelno sa montažom nosača na pripremljenim rasponima, radi se i priprema oplate i armiranje poprečnih greda iznad stubnih mjesta kao i postavljanje oplate za konzolne prepuste i ivične vijence“, naglasio je Zejak.</p>
<p><br/></p>

<figure>
    <img src="https://superdesk-pro-c.s3.amazonaws.com/sd-etv/20250916170928/4af88fa741b805b02e041d62ba8c3797ddb053a8d496881106e07a489dc75c0b.jpg" alt="" />
    <figcaption>Put Vrulja - Mijakovići</figcaption>
</figure>

<p>On je kazao da se mašine danas prebacuju na most 2, koji je dužine 156 metara i imaće pet polja.</p>
<p>„I sve ove navedene faze nas u narednih sedam dana očekuju i na mostu broj 2. Tako da je cilj da do kraja septembra imamo kompletirane sve veće armirano-betonske radove na obije mostovske konstrukcije“, poručio je Zejak.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUIbzFMZ_iaQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Podsjetimo, dionica Vrulja – Mijakovići duga je sedam i po kilometara i povezuje regionalni put Slijepač most – Trlica sa magistralom Pljevlja – Đurđevića Tara.</p>

<figure>
    <img src="https://superdesk-pro-c.s3.amazonaws.com/sd-etv/20250916170928/3420892913aba1c4d1b26204a27ee5333dd9c49abdfa1e6922469ec26f16bfed.jpg" alt="" />
    <figcaption>Put Vrulja - Mijakovići</figcaption>
</figure>

<p><br/></p>
<p>Nakon završetka radova, očekuje se značajno poboljšanje saobraćajne povezanosti Pljevalja sa gradovima na sjeveru, a izvođač najavljuje da će posao biti završen do kraja oktobra.</p>
<p>Pogledajte kako izgledaju radovi na trasi puta Mijakovići-Vrulja.</p>

Radovi na putu Vrulja – Mijakovići u punom zamahu; Zejak: Jedna faza kompletirana, mašine se prebacuju na most broj 2

<p>Na gradilištu puta Vrulja – Mijakovići u toku je najzahtjevnija faza posla - podizanje i montaža prenapregnutih nosača na jednom od mostova.&nbsp;</p>
<p>Riječ je o konstrukcijama koje zahtijevaju maksimalnu preciznost i pažljivo planiranje, a u cijeli proces uključene su dizalice nosivosti i do 700 tona.</p>
<p>Inženjer mostogradnje Ivan Jelovac inženjer u kompaniji Bemax već deceniju živi posao koji ga istovremeno izaziva i inspiriše. Kaže – privukla ga je složenost konstrukcija koje traže potpunu posvećenost. Mostovi su objekti u kojima greške ne smije biti, svaki detalj mora biti savršeno precizan. Upravo ta težina zadatka za njega je izazov vrijedan truda.</p>
<p>- Za greške u izgradnji mostova nema prostora. Bukvalno sve mora biti u milimetar, sve mora biti isplanirano detaljno, za šta su zaduženi kako menadžment tako i cijela operativa i inženjeri na gradilištu. Greške i ako bi se desile bi bile previše skupe na ovakvim stvarima – kazao je Jelovac za Televiziju E.</p>
<p>Brojni mostovi na kojima je tokom karijere radio svjedoče o njegovom profesionalizmu i posvećenosti. Danas je pred njim bio novi izazov – dva mosta na dionici puta Vrulja – Mijakovići, najzahtjevniji segment ove saobraćajnice. Dizalica nosivosti do 700 tona pažljivo spušta prenapregnute nosače na konstrukciju, dok Jelovac prati svaki detalj, pazeći da u složenom procesu sve bude na svom mjestu.</p>
<p>- Ovi mostovi se rade sa klasičnih prenapregnutih greda. Njihove dužine su 30 i 35 metara, težine 55 i 65 tona. Ono što je karakteristično je sama montaža ovih nosača koje se rade, kao što možete da vidite danas na gradilištu, koje se rade sa velikim dizalicama – objašnjava on.</p>
<p>Zbog nepristupačnog terena, gradnja mostova na ovoj dionici saobraćajnice Vrulja Mijakovici, zahtijevala je dodatni trud i organizaciju. Svaki nosač i metar betona, rezultat su rada velikog broja ljudi i pažljivo isplaniranog procesa. Kada mostovi budu završeni, a trasa u potpunosti asfaltirana, put Vrulja – Mijakovići postaće više od saobraćajnice . Projekat vrijedan osam miliona eura donijeće Pljevljacima i cijelom sjeveru Crne Gore bržu, sigurniju i pouzdaniju vezu sa ostatkom zemlje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8Y07QCXWu1s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jelovac: Za greške u izgradnji mostova nema prostora

<p>Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta <b>Miroslav Boljević.</b></p>
<p>Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.</p>
<p>- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.</p>
<p>Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.</p>
<p>Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.</p>
<p>Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.</p>

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

<p>Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država <b>Donald Tramp </b>osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.</p>
<p>- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.</p>
<p>Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.</p>
<p>- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.</p>

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

<p>Komesar policije australijske države Novi Južni Vels<b> Mal Lanjon </b>izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.</p>
<p>Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.</p>
<p>Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.</p>
<p>Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.</p>
<p>Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.</p>
<p>On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.</p>
<p>Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.</p>

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

<p>Predsjednik Demokratske narodne partije<b> Milan Knežević </b>zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.</p>
<p>- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.</p>
<p>Jedan od predstavnika mještana Botuna <b>Jagoš Bećirović</b> iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.</p>
<p>- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;</p>
<p>Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta <b>Mihaila Asanovića</b>, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.</p>

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

<p>Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije <b>Nataši Asanović </b>uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla.</p> <p>Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla.</p> <p>- Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je <b>Danilo Šćepanović,</b> a ne <b>Danilo Šaranović,</b> kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: Dan<span></span><span>Dan</span></figcaption> </figure>  <p>U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom.</p> <p>- To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi.</p> <p><b>Na raspravu pozvana dva dana kasnije</b></p> <p>U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).</p>

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

<p>Predsjednik Opštine Pljevlja <b>Dario Vraneš </b>dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu <b>Marka Tošića </b>u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.<b> </b> </p> <p>- Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (<b>Andrija</b>) <b>Mandić</b> postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore<span>(Photo: Stop kadar)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom.</p> <p>- Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. </p> <p>Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja <b>Alena Sulejmanovića</b>.</p> <p>Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu.</p> <p>- U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.</p>

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

<p>Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.</p>
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
<p>Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.</p>
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
<p>U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.</p>
<p>I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.</p>
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
<p>Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.</p>
<p>Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.</p>
<p>Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.</p>
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
<p>Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.</p>
<p>U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.</p>
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
<p>Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.</p>
<p>U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.</p>
<p>Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.</p>
<p><b>Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.</b></p>

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

<p>Predśednik Srbije <b>Aleksandar Vučić</b> predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode.</p> <p>Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić<span></span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;<b>PRIJETI BANKROT</b></p> <p>Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu <b>Donalda</b> <b>Trampa</b> u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini.</p> <p>Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp;</p> <p>Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom.</p> <p>&nbsp;<b>SIMULACIJA REFORMI</b></p> <p>Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore <b>Milojka Spajića</b> i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp;</p> <p>Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv <b>Milivoja Katnića</b>, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika <b>Saše</b> <b>Čađenovića</b> i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala <b>Zorana Lazovića</b>? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)<span></span></figcaption> </figure>  <p>Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili <b>Andriju Manddića</b> u zvaničnu pośetu, oni su abolirali <b>Ratka Mladića</b>, <b>Radovana Karadžića</b> i <b>Slobodana Miloševića</b>, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu <span></span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;<b>REVIZIONISTIČKA AGENDA</b></p> <p>U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici <b>Aleksandra Vulina</b>, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija <b>Jelene Nedović</b>, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp;</p> <p>Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije.</p> <p><b>Aleks Devin</b>, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“.</p> <p>Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!</p>

Tag: vrulja-mijakovici