Skoro polovina svjetske populacije živjeće u uslovima ekstremne vrućine do 2050. godine ako globalno zagrijavanje dostigne dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, a to je scenario koji klimatski naučnici smatraju sve vjerovatnijim.
Naučnici sa Univerziteta u Oksfordu upozoravaju da će se većina posljedica osjetiti ranije, kako svijet premašuje cilj od 1,5°C postavljen Pariškim sporazumom, prenosi Energetski portal. U studiji koja je objavljena u časopisu Nature Sustainability, navodi se da će 41 odsto svjetske populacije živjeti u uslovima esktremne vrućine.
Predviđa se da će Centralnoafrička Republika, Nigerija, Južni Sudan, Laos i Brazil doživjeti najznačajnije poraste opasno visokih temperatura, dok će najveće pogođene populacije biti u Indiji, Nigeriji, Indoneziji, Bangladešu, Pakistanu i Filipinima.
Zemlje sa hladnijom klimom doživjeće znatno veće relativne promjene u broju neprijatnih vrućih dana, u nekim slučajevima više nego dvostruko.
U poređenju sa periodom od 2006. do 2016, kada je globalni prosjek porasta temperature dostigao stepen Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, studija pokazuje da bi zagrijavanje do dva stepena dovelo do dvostrukog povećanja u Austriji i Kanadi, 150 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj i Finskoj, 200 odsto u Norveškoj, kao i 230 odsto u Irskoj.
S obzirom na to da su izgrađeno okruženje i infrastruktura u ovim zemljama prvenstveno dizajnirani za hladne uslove, čak i umjereni porast temperature vjerovatno će imati disproporcionalno teške posljedice u poređenju sa regionima koji imaju veće resurse i kapacitete prilagođavanja.
Predviđeni porast ekstremne vrućine dovešće do značajnog rasta potražnje za energijom za sisteme hlađenja i odgovarajućih emisija, dok će potražnja za grijanjem u zemljama poput Kanade i Švajcarske opadati.
- Naša studija pokazuje da većina promjena u potražnji za hlađenjem i grijanjem nastaje prije dostizanja praga od 1,5 °C, što znači da će mnoge kuće možda trebati klima-uređaje u narednih pet godina, ali će temperature nastaviti rasti dugo nakon toga ako dostignemo 2°C globalnog zagrijavanja. Da bi se postigao globalni cilj neto-nula emisija ugljenika do 2050. godine, moramo dekarbonizovati sektor zgrada i razviti efikasnije i otpornije adaptacione strategije - ističe Hehsus Lesana, glavni autor studije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prognoza klimatskih naučnika: Do 2050. skoro polovina svijeta biće suočena sa ekstremnom vrućinom

Najmanje dvije osobe preminule su u Francuskoj usljed velikih vrućina, saopštila je danas francuska ministarka za ekološku tranziciju Anjes Panije-Rinaše, prenijeli su francuski mediji.
Prema njenim riječima, ta dva smrtna slučaja su zvanično potvrđena kao povezana sa žegom.
- Dvije osobe su preminule nakon što im je pozlilo - rekla je ona i dodala da su 300 osoba spasili vatrogasci, prenosi "Parizjen".
Predsjednica Pariskog regiona Valeri Pekres izjavila je za Frans 2 da je taj region zbrinuo 500 osoba u teškoj situaciji, koje su sada smještene u klimatski odgovarajuće uslove.
- U ovakvoj situaciji ekstremne vrućine, ako se osobe ne sklone, mogu pretrpjeti smrtonosne posljedice - upozorila je ona, prenosi BFM TV.
Četiri departmana u Francuskoj i dalje su u stanju crvene pripravnosti zbog ekstremnih vrućina, što znači da je na snazi "apsolutna budnost", saopštila je jutros francuska meteorološka služba Meteo-Frans.
Julski temperaturni rekordi su oboreni ili izjednačeni na mnogim mjestima, posebno na jugu zemlje, gdje je na gotovo cijeloj teritoriji juče na snazi bio narandžasti meteo-alarm, prenio je francuski BFM.
Zbog izuzetno visokih temperatura, Ministarstvo prosvjete je juče saopštilo da je zatvoreno 2.213 škola širom zemlje.
Meteo-Frans je saopštio da se lokalno očekuju temperature i do 39 stepeni.
Vrh Ajfelovog tornja juče je zatvoren za posjetioce zbog ekstremno visokih temperatura.
Očekuje se da će temperature u Parizu ove nedjelje dostići 36 stepeni Celzijusa, a u dijelovima južne Francuske i 40 stepeni.
Francuska vlada juče je izdala meteo-alarm zbog ekstremnih vrućina za 84 departmana.
Toplotni talas uticao je i na radno vrijeme drugih evropskih znamenitosti, pa je tako briselska atrakcija, Atomijum, iz tog razloga skratila vriijeme za posjete.
Sa talasom velikih vrućina već nekoliko dana bore se, pored Francuske, i Italija, Španija, Portugal, Grčka, Njemačka i Turska.

Francuska: Najmanje dva smrtna slučaja zbog vrućina

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) izdao je za danas narandžasti meteoalarm za cijelu teritoriju Crne Gore, zbog ekstremno visokih temperatura i pojačane opasnosti od požara.
Prema najavama meteorologa, očekuje se pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, sa najvišom dnevnom temperaturom između 29 i 39 stepeni. U popodnevnim satima u sjevernim krajevima moguća je umjerena oblačnost, a na planinskim područjima lokalno i kratkotrajna kiša ili grmljavina. Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Meteoalarm za sve tri crnogorske regije — sjevernu, centralnu i južnu — upozorava na visoke temperature i opasnost od izbijanja požara. Najrizičnija situacija je u centralnoj regiji, gdje je nivo opasnosti od požara ocijenjen kao visok, dok je na sjeveru i jugu srednji nivo opasnosti.

ZHMS izdao narandžasti meteoalarm za cijelu Crnu Goru: Temperature do 39 stepeni, pojačana opasnost od požara

Stručnjaci kažu da je ovo ljeto na Balkanu najtoplije od početka mjerenja prije više od 130 godina.
Bili su veoma dugi periodi sa temperaturom iznad 30 stepeni Celzijusa, a bila je iznad 20 stepeni i tokom noći.
Toplotni talasi i jul i avgust bez padavina su preko noći gurnuli prosječne temperature na nove maksimume Jugoistočne Evrope, objasnili su meteorolozi.
- Ljeti se inače smjenjuju dani sa visokim temperaturama i pet do šest kišovitih dana. Međutim, praktično cijelog jula i avgusta nije bilo kiše, a temperatura je bila visoka - rekao je meteorolog Republičkog Hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZS) Nedeljko Todorović.
Naučnici kažu da je globalno zagrijavanje, izazvano uglavnom sagorijevanjem fosilnih goriva, dovelo do viših temperatura, pri čemu je svijet nedavno zabilježio 13 uzastopnih mjesečnih toplotnih rekorda.
Klimatska služba EU Kopernikus je u petak izvijestila da je ljeto 2024. najtoplije na Zemlji do sada, što povećava vjerovatnoću da će se ova godina završiti kao najtoplija godina koju je čovječanstvo izmjerilo.
Meteorolozi u Crnoj Gori su saopštili da su temperature tokom noći u pojedinim gradovima bile i do 29 stepeni Celzijusa.
Jugoistočna Evropa je ovog ljeta bila „zarobljena“ suptropskom toplom vazdušnom masom iz zapadne Afrike i s područja Sredozemnog mora, rekao je Goran Pejanović iz Hidrometeorološkog zavoda Srbije.
- Imali smo četiri toplotna talasa… najintenzivniji je trajao od 5. do 21. jula, skoro tri nedelje bez kapi kiše“, rekao je on. Sveukupno, ovog leta u Srbiji je bilo 3,3 stepena toplije od proseka - dodao je on.
U podalpskoj Sloveniji prosječne ljetnje temperature porasle su za 2,5 stepena u odnosu na period prije 2020. godine, po podacima njene Agencije za životnu sredinu.
Ljeto u Sloveniji proteklo je bez hladnijih perioda koji su uobičajeni, navodi se u izvještaju.
I u Bosni i Hercegovini su „svi rekordi oboreni“ po broju vrelih noći i dana. Oni su se u nekim područjima utrostručili u odnosu na prošlu godinu, koja je do sada bila rekordna, rekao je Bakir Krajinović iz Hidrometeorološkog zavoda BiH.
Susjedna Hrvatska prijavila je najviše ikada zabilježene temperature vode Jadranskog mora, koje su u nekim oblastima dostigle i 30 stepeni Celzijusovih.
Vruće vrijeme na Balkanu isušilo je rijeke u Bosni i Srbiji, izazvalo šumske požare u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, loše usjeve i spaljeno poljoprivredno zemljište širom regiona.
Sve toplije noći znače da se ljudska tijela, kao i životinje i biljke, ne mogu ohladiti. To je još ekstremnije u velikim gradovima gdje noću betonske zgrade zrače toplotu koja se akumulirala tokom dana.
Iako je veoma toplo ljeto bilo dobro za turizam na obali Albanije, bilo je loše za poljoprivredu i proizvodnju električne energije. Skoro 98 odsto električne energije u Albaniji je iz hidroelektrana koje nisu mogle raditi putnim kapacitetima zbog višemjesečnih suša.
Sjeverna Makedonija se u posljednja tri mjeseca borila sa oko 2.000 šumskih požara, tri puta više nego 2023. godine. Požari su uništili desetine hiljada hektara šuma.
Desetine sela i gradova u Srbiji zbog suše imaju restrikcije vode za piće.
Na sjeveru Srbije slano jezero Rusanda čije se blato koristi u medicinskoj terapiji, potpuno je presušilo. Jovica Mudrić, iz lokalnog Doma zdravlja, rekao je da su morali da u suvo korito jezera sipaju vodu iz rezervoara da bi napravili blato za pacijente.
- Nije prvi put da se ovo dešava, ali nikada kao ove godine. Znam da svi vole ljeto, ali bi nam dobro došlo malo kiše - rekao je on.

Kako se region Balkana borio sa najtoplijim ljetom u sto godina

Narodni front je na svojoj šestoj redovnoj sjednici Glavnog odbora, koja je danas održana u Banja Luci, analizirao stanje na terenu i stranačku infrastrukturu, te je doneseno niz zaključaka u pravcu kadrovskog, organizacionog i medijskog jačanja stranke.
Kako navode, analizirana je ukupna politička i ekonomska situacija u Republici Srpskoj i doneseni su određeni zaključci.
- Narodni front smatra da je za pobjedu u oktobru ključno da, osim zajedničkog nastupa, opozicija jasno formuliše zajedničku platformu o ključnim društvenim problemima na koje ćemo ponuditi zajedničke odgovore i programska rješenja - navode.
Pozvali su na realizaciju koncepta vlade u sjeni koji je ranije pokrenuo SDS.
Narodni front takođe predlaže da opozicioni pregovori obuhvate platformu dogovora o četiri pozicije, odnosno da, pored predsjednika Republike i člana Predsjedništva iz RS-a koji se biraju direktno, opoziciona platforma obuhvati i dvije pozicije koje se biraju nakon izbora, a koje nisu ništa manje bitne, a to su predsjednik Vlade i predsjednik Narodne skupštine.
- Takođe, smatramo da se ovi razgovori ne smiju voditi parcijalno između stranaka, nego isključivo zajednički – na nivou svih stranaka opozicije, kako bi nivo povjerenja, iskrenosti i transparentnosti bio takav da garantuje čvrst i jak dogovor za oktobar - jedan je od zaključaka, a prijedlog su uputili svim strankama opozicije.
Glavni odbor Narodnog fronta utvrdio je datum održavanja redovne skupštine u aprilu, koja će biti programskog karaktera, na kojoj će biti predstavljen izborni program 2026–2030.
- Povodom aktuelne teme koncerata Tompsona u BiH, na kojima ponašanje pjevača i publike na tim koncertima sadrži sve elemente krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti (Krivični zakon BiH, član 145. i Krivični zakonik Republike Srpske, član 359), jer koncerti obiluju ustaškom ikonografijom i ustaškim pokličima, Glavni odbor Narodnog fronta donosi zaključak da pravni tim Narodnog fronta u što kraćem roku sastavi inicijativu koju će uputiti Predsjedništvu BiH, Ministarstvu vanjskih poslova BiH, te Ministarstvu bezbjednosti BiH, kako bi se pjevaču Marku Perkoviću Tompsonu zabranio ulazak u Bosnu i Hercegovinu i preduzele sve potrebne mjere i radnje kako bi se već počinjeno krivično djelo adekvatno procesuiralo - posljednji je zaključak.

Narodni front traži da se Marku Perkoviću Tompsonu zabrani ulazak u BiH

U Srećnom danu bavimo se obilježavanjem devetog rođendana KIC POP hora i njihovim 150. koncertom. O energiji koja ih okuplja, publici koja ih prati i planovima za budućnost govore dirigent, Mladen Čelebić i menadžerka hora, Snežana Burzan Vuksanović.&nbsp;
Objašnjavamo i pojam „hoovering“ - što znači u kontekstu partnerskih odnosa i zašto je važno prepoznati ovaj obrazac ponašanja.&nbsp;
Početak radne sedmice završavamo uz dobru energiju i našu rubriku Vježbajte sa Sanjom, uz instruktorku joge, Sanju Čolić.&nbsp;
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E!

U "Srećnom danu" gledajte: Deveti rođendan KIC POP hora i 150. koncert

U Budilniku na Televiziji E analiziramo da li će očevi uskoro imati pravo na deset dana odsustva, nakon rođenja djeteta i što nove izmjene Zakona o radu znače za zaposlene i poslodavce.&nbsp;
Provjeravamo da li su, nakon što je uhapšen vozač sa čak 4,88 promila alkohola u krvi, potrebne strože kazne za vožnju pod dejstvom alkohola.&nbsp;
Pitamo i da li će institucije ubuduće biti kažnjavane zbog nekorišćenja rodno osjetljivog jezika u zvaničnim dokumentima i kako će se ova mjera primjenjivati u praksi.&nbsp;
Govorimo i o razlozima zbog kojih je samo četvrtina rijeka u Crnoj Gori dobrog kvaliteta i provjeravamo kakvo je stanje naših riječnih ekosistema.&nbsp;
Budite uz Budilnik od sedam do devet sati!

"Budilnik": Da li su potrebne strože kazne za vožnju pod dejstvom alkohola

Nadležne službe i dalje tragaju za 52-godišnjim Miljanom Vešovićem iz Podgorice, koji je nestao u subotu veče, 14. februara.
Intenzivna pretraga korita rijeke Morače nije do danas dala rezulate.
Automobil nestalog pronađen je na autobuskom stajalištu, u blizini pješačkog mosta prema Zagoriču, na putu Podgorica - Spuž.
Porodica apeluje na građane da ukoliko imaju bilo kakvu informaciju koja bi mogla pomoći u pronalasku nestalog muškarca, odmah kontaktiraju policiju ili se jave porodici na broj telefona 067 615 216.

Tag: vrucine