Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je danas da bi ukidanje carina koje je uveo gotovo svim zemljama svijeta moglo koštati zemlju više od tri biliona dolara.
- Vrhovni sud dobio je pogrešne brojke. U slučaju negativne odluke o carinama gubitak bi, uključujući investicije koje treba da se ulože i povraćaj sredstava, bio veći od tri biliona dolara, što nikada ne bismo mogli da nadoknadimo. To bi bila nenadoknadiva šteta za nacionalnu bezbjednost i imalo bi razarajuće posljedice po budućnost naše zemlje - neodrživo - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Sudski procesi su pokrenuti kada je više kompanija tužilo vladu zbog uvođenja carina, tvrdeći da su one nezakonite i da im nanose velike štete u poslovanju. Apelacioni sud okruga Kolumbija je 29. avgusta presudio da Tramp nema ovlašćenja da uvede neke carine koje je uveo, nakon čega se federalna administracija obratila Vrhovnom sudu.
Nakon prvog ročišta, koje je pred Vrhovnim sudom održano 5. novembra, neke sudije su izrazile sumnje u zakonitost carina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp upozorava Vrhovni sud: Ukidanje carina bi uništilo američku ekonomiju

Ključne sudije u konzervativnoj većini Vrhovnog suda SAD djelovale su skeptično prema tvrdnji predsjednika Donalda Trampa da ima ovlašćenje da uvodi carine na uvoznu robu.
To potencijalno ugrožava jednu od ključnih tačaka njegovog političkog programa i predstavlja do sada najveću pravnu probu njegovog drugog predsjedničkog mandata tokom kojeg preduzima postupke bez presedana.
Republikanska Trampova adminstracija pokušava da pred Vrhovnim sudom odbrani carine koje su centralni dio Trampove ekonomske politike. Niži sudovi su već utvrdili da Zakon o vanrednim ovlašćenjima na koji se Tramp poziva, ne daje gotovo neograničeno pravo da ustanovljava i mijenja namete na uvoznu robu.
Ustav SAD kaže da Kongres ima pravo da ustanovljava carine, ali Trampova administracija tvrdi da u vanrednim situacijama predsjednik ima pravo da sam reguliše uvoz – i da to uključuje carine.
Na izlaganju argumentacije juče, sutkinja Ejmi Koni Baret, za koju važi da je konzervativna, postavila je neprijatno pitanje predstavnicima savezne vlade: „Da li je ikada postojao drugi slučaj u kojem je neki pravni akt koristio takvu formulaciju da bi dodijelio takvo ovlašćenje?“.
Sudija Nil Gorsah, isto konzervativac, pitao je predstavnike vlade da li Trampov stav znači da se previše ovlašćenja Kongresa prenosi na predsjednika.
- Da li je na Ustavu zasnovano povjeravanje poreskih ovlašćenja Kongresu – ovlašćenja da se zadira u džep američkog naroda – drugačije (od ovoga sa carinama) - pitao je Gorsah i dodao: „Da li je ikada bilo drugačije otkako je osnovana ova država?“.
Tramp smatra da je slučaj koji je stigao pred Vrhovni sud, najvažniji u istoriji SAD i tvrdi da bi presuda protiv njega bila – katastrofalna za ekonomiju.
Oni koji osporavaju njegovu pravnu argumentaciju kažu da zakon iz 1977. godine koji reguliše ovlašćenja u vanrednim situacijama, a na koji se Tramp poziva, čak i ne pominje carine, i da nijedan drugi predsjednik prije njega nije koristio taj zakon da ih nameće.
Grupa malih preduzetnika ističe da carine guraju njihovo poslovanje ka bankrotstvu.
Predmet koji je iznijet pred Vrhovni sud odnosi se na dva carinska paketa. Jedan je iz februara, na čijoj meti su proizvodi iz Kanade, Kine i Meksika. Uveo ga je Tramp pošto je u zemlji zaveo vanredno stanje zbog krijumčarenja droge. Drugi paket sadrži „recipročne carine“ koje je Tramp u aprilu najavio za ogromnu većinu država svijeta.
Uslijedila je gomila tužbi protiv Trampove administracije, i od saveznih država sa administracijama opozicionih demokrata, i od malih preduzetnika zbog uvođenja carina na sve i svašta – od opreme za vodoinstalatere do higijenskih uložaka za žene.
Niži sudovi su oborili mnoge Trampove uredbe o carinama zbog ilegalnog korišćenja ovlašćenja u vanrednim situacijama. Vrhovni sud SAD bi, pak, cijelu stvar mogao vidjeti drugačije.
Upravo je Tramp u prvom predsjedničkom mandatu (2017-2021) doprinio stvaranju sadašnje konzervativne većine u Vrhovnom sudu pošto su neke sudije umrle, a neke otišle u penziju.
Novi sastav Vrhovnog sudija, sa šest konzervativnih i troje liberalnih sudija, dao je Trampu niz važnih pobjeda u situacijama kada je propisano da taj sud hitno postupa. Ali malo toga od Trampove konzervativne politike najšireg ranga je bilo iskušavano pred najvišom sudskom instancom SAD.
Vrhovni sud je bio skeptičan prema načinu na koji je bivši predsjednik, demokrata Džozef Bajden koristio svoja izvršna ovlašćenja, pa je neke od njegovih uredbi obarao, poput one o oprostu studentskih kredita u iznosu od ukupno 400 milijardi dolara.
Trampovi kritičari kažu da i Tramp mora imati isti tretman – tim prije što njegove politike imaju mnogo veći ekonomski uticaj od Bajdenovih.

Vrhovni sud SAD ne vjeruje da je Tramp imao ovlašćenje da nameće carine

Vrhovni sud SAD-a počinje svoj novi mandat, a već je prepun potencijalno značajnih slučajeva koji bi mogli definisati opseg predsjedničkih ovlašćenja Donalda Trampa i izglede za još više takvih predmeta.
U osam mjeseci, koliko ima da se Tramp vratio u Bijelu kuću, testirao je granice izvršne vlasti, jednostrano implementirajući nove politike, smanjujući savezne budžete i radnu snagu, te pokušavajući da prethodno nezavisne agencije i institucije stavi direktnije pod svoju kontrolu.
Najnovija pravna bitka koja se zahuktava dolazi od predsjednikovih pokušaja da preuzme kontrolu nad jedinicama državne Nacionalne garde i rasporedi ih u gradove u kojima, kako tvrdi, postoje javni nemiri i rašireni kriminal uprkos protivljenju lokalnih i državnih zvaničnika.
U Oregonu je savezni sudija izdao naredbe kojima se blokira Trampovo slanje trupa u Portland. Apelacioni sud će u narednim danima preispitati taj potez.
- Ovo je nacija ustavnog prava, a ne ratnog stanja ... Optuženi su iznijeli niz argumenata koji, ako se prihvate, riskiraju da zamagle granicu između civilne i vojne federalne vlasti - na štetu ove nacije - napisala je u svom mišljenju sutkinja Karin Imergut, koju je Tramp imenovao na tu poziciju u svom prvom mandatu.
Nakon što apelacioni sud kaže svoje, Vrhovni sud bi mogao intervenisati putem svog takozvanog "sjenke", donoseći presudu koja bi mogla ograničiti Trampovu mogućnost korištenja vojske na tlu SAD-a - ili mu dati odriješene ruke, barem privremeno.
Takve revizije su u posljednje vrijeme postale rutinska pojava, budući da je većina sudija Vrhovnog suda, kao odgovor na hitne peticije Trampove administracije, uglavnom dozvolila da se predsjednikove akcije nastave dok se pravni izazovi rješavaju.
- Natezanje konopa između Vrhovnog suda i nižih saveznih sudova biće pokretačka snaga u narednom mandatu - rekao je profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Čilagu Semjuel Brej.
Oslanjanje suda na "sjenke" kritikovali su lijevo orijentisani pravni stručnjaci i političari kao nepravilnu upotrebu sudskog autoriteta. Njegove odluke su obično bile kratke, nudeći ograničeno pravno obrazloženje i ostavljajući sudije nižeg nivoa s minimalnim smjernicama.
Sud je već trebalo razmotriti da li savezni zakoni koji zabranjuju predsjedniku da smjenjuje članove agencija koje je Kongres osnovao da budu nezavisne od predsjedničkog uticaja, zadire u izvršnu vlast.
Sudije će takođe saslušati argumente u ubrzanom postupku preispitivanja Trampovog pokušaja da otpusti Lisu Kuk s mjesta guvernerke uticajnog Odbora Federalnih rezervi - slučaja koji bi mogao dramatično povećati predsjednikovu moć nad američkom ekonomskom politikom.
Američka i globalna ekonomija takođe su u prvom planu jer će sudije Vrhovnog suda imati priliku odlučiti imaju li mnoge Trampove jednostrano nametnute carine na uvoz robe odgovarajuću pravnu osnovu ili ih treba poništiti.
Sudije bi takođe mogle preispitati Trampove pokušaje jednostranog smanjenja savezne potrošnje i otpuštanja nižih državnih službenika, kao i njegovu agresivnu imigracijsku i deportacijsku politiku.
Iako sud još nije pristao razmotriti Trampov pokušaj ukidanja automatskog državljanstva za one rođene na američkom tlu, mogao bi to učiniti u narednim mjesecima.
Sud je koristio svoju novoosnovanu "doktrinu glavnih pitanja" kako bi osujetio napore prethodnog predsjednika SAD Džoa Bajdena u pogledu oprosta studentskih kredita i propisa o zaštiti okoline, smatrajući da mu Kongres nije dao eksplicitno ovlašćenje za to.
Predsjednička moć je centralni fokus ovogodišnjeg mandata Vrhovnog suda, ali slučajevi koji uključuju nekoliko vrućih političkih i kulturnih kontroverzi takođe su zakazani za naredne mjesece.
Sud će preispitati da li zabrana konverzivne terapije u Koloradu – kontroverzne prakse koja pokušava koristiti savjetovanje za promjenu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta osobe – krši ustavnu zaštitu slobode govora.
Takođe, na spisku su dva slučaja koja se odnose na državne zabrane transrodnim sportistima učešća u međuškolskim sportskim takmičenjima.
Tokom proteklih nekoliko godina, ovaj Vrhovni sud, u kojem dominiraju konzervativci, pokazao je spremnost da donese nove, značajne presude koje su dramatično promijenile američki pravni pejzaž.
U temama poput prava na abortus, federalnih regulatornih ovlašćenja i razmatranja rase prilikom prijema na fakultet, sud je poništio višedecenijsko postojanje presedana.

Novi mandat Vrhovnog suda SAD-a će preoblikovati Trampova ovlašćenja

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa zatražila je danas od Vrhovnog suda te zemlje da donese hitnu odluku prema kojoj bi milijarde dolara namijenjene stranoj pomoći ostale zamrznute, a nakon dvije odluke saveznog suda da je to zamrzavanje ilegalno.
U žiži ovog problema je pomoć u vrijednosti od gotovo pet milijardi dolara koje je odobrio američki Kongres. Međutim, Tramp je prošlog mjeseca, sa namjerom da uskrati tu pomoć, posegao za spornim predsjedničkim manevrom zaobilaženja Kongresa koje je posljednji put neki predsjednik koristio prije pedesetak godina.
Manevar se zove „ukidanje džepa“, a sastoji se u tome da predsjednik pri kraju tekuće budžetske godine šalje Kongresu zahtjev da se kongresno odobreni novac ne troši. Ovako kasno obavještavanje dovodi do onemogućavanja zakonodavnog tijela da se izjasni po zahtjevu u zakonskom roku od 45 dana, i onda taj novac ne biva potrošen, tj. ne može da se koristi za svrhu za koju je namijenjen.
Tramp je 28. avgusta obavijesti šefa Predstavničkog doma Kongresa Majka Džonsona da nema namjeru da dozvoli trošenje 4,9 milijardi dolara opredijeljenih za inostranu pomoć.
Međutim, američki okružni sudija je, po tužbi neprofitnih organizacija, utvrdio da je ovaj manevar republikanske administracije po svoj prilici nezakonit i da je na Kongresu da odobri eventualno povlačenje novca.
Sudija je napisao da je zakon „izričit u tome“ da je nadležnost za povlačenje na Kongresu i da se to ne može činiti „predsjednikovim prenošenjem specijalne poruke“.
Potom je federalno sudstvo u višem stepenu potvrdilo odluku prvostepenog sudije.
Naposljetku se republikanska adminstracija obratila Vrhovnom sudu radi izdavanja hitne odluke da kongresna sredstva ne budu potrošena.

Tramp od Vrhovnog suda traži da zamrzne sredstva za stranu pomoć

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u petak je zadržao svoju blokadu predsjednikovih deportacija venecuelskih migranata prema zakonu iz 1798. koji se istorijski koristio samo u ratno vrijeme, okrivljujući administraciju Donalda Trampa za pokušaj njihove deportacije bez odgovarajućeg pravnog postupka.
Sudije su u kratkom i nepotpisanom mišljenju odobrili zahtjev advokata Američke unije za građanske slobode, koji zastupaju migrante, da se zasad zadrži obustava deportacija.
Sud je 19. aprila naredio privremenu obustavu deportacija desetaka migranata koji su bili zatočeni u pritvorskom centru u Teksasu od Trampove administracije.
Deportacije su dio imigracijske represije republikanskog predsjednika otkako se vratio na dužnost u januaru.
Advokati ACLU-a zatražili su od Vrhovnog suda da interveniše nakon što su 18. aprila izvijestili da će Trampova administracija uskoro deportovati migrante bez potrebne obavijesti ili mogućnosti osporavanja deportacija. Sudije su u petak postigle saglasnost.
- U ovim okolnostima, obavijest otprilike 24 sata prije deportacije, bez informacija o tome kako ostvariti prava na pravičan postupak za osporavanje deportacije, sigurno ne prolazi - napisao je sud u svojoj presudi.&nbsp;
Pravičan postupak oupšteno zahtijeva od vlade da dostavi obavijest i priliku za saslušanje prije poduzimanja određenih negativnih radnji.
Tramp je kritikovao postupak Vrhovnog suda napisavši na društvenim mrežama: "Ovo je loš i opasan dan za Ameriku!".
Predsjednik SAD-a izrazio je i žaljenje što se prema presudi ilegalni imigranti za koje je rekao da su počinili zločine "ne smiju prisilno izbaciti bez prolaska kroz dug, razvučen i skup pravni postupak koji bi mogao trajati godinama. Presuda, dodao je Tramp, takođe će podstaknuti druge kriminalce da ilegalno uđu u zemlju.
Konzervativne sudije Samuel Alito i Klarens Tomas nisu se složili s odlukom Vrhovnog suda. Alito je u mišljenju napisao da ne misli da Vrhovni sud ima ovlasti da se izjasni u ovoj fazi slučaja i doveo je u pitanje je li pružanje pomoći pritvorenicima kao grupi bilo legalno.

Vrhovni sud SAD-a zadržao blokadu Trampovih deportacija

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država (SAD) danas je tijesnom većinom od 5:4 odbacio zahtjev administracije republikanskog predsjednika države Donalda Trampa da se zamrznu sredstva za međunarodnu pomoć koja je već odobrio američki Kongres, javlja CNN.
Sud, međutim nije odmah saopštio kada novac mora biti oslobođen, što Bijeloj kući omogućava da po nižim sudovima nastavi borbu za očuvanje zamrznutog stanja ovih sredstava.
Sredstva su zamrznuta otkako je Tramp ubrzo po inauguraciji u januaru naredio tromjesečno obustavljanje isplata. Radi se o oko dvije milijarde dolara.
Sredstva za međunarodnu pomoć dodjeljuje Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kojoj u sklopu kresanja rashoda savezne vlade Trampova administracija nastoji da ukine status nezavisne federalne agencije.

Vrhovni sud SAD odbacio Trampov zahtjev za zamrzavanje američke pomoći svijetu

Donald Tramp pozvao je Vrhovni sud SAD da obustavi primjenu saveznog zakona o TikToku koji bi doveo do zabrane popularne društvene mreže ili prisilne prodaje, i poručio da će kao predsjednik tražiti "političko rešenje" tog pitanja.
TikTok i njegov vlasnik ByteDance bore se kako bi zadržali popularnu aplikaciju dostupnom u SAD-u nakon što je Kongres u aprilu izglasao njenu zabranu osim ako kineska matična kompanija ne proda TikTok do 19. januara.
Tražili su ukidanje tog zakona, a Vrhovni sud je pristao da istraži slučaj.
Međutim, ako sud ne presudi u korist ByteDancea, a ne dođe do prodaje, aplikacija bi mogla biti zabranjena u SAD-u 19. januara, dan prije nego što Tramp preuzme dužnost.
- Ovaj slučaj predstavlja neviđenu, novu i složenu napetost između prava na slobodu govora, s jedne strane, i zabrinutosti za spoljnu politiku i nacionalnu bezbjednost, s druge strane - rekao je Tramp u petak.
Tramp je ranije ove nedjelje naznačio da podržava dozvolu TikToku da nastavi da funkcioniše u SAD-u barem neko vrijeme, istakavši da je tokom svoje predsjedničke kampanje imao milijarde pregleda na toj društvenoj mreži.
Američko ministarstvo pravosuđa tvrdi da kineska kontrola nad TikTokom predstavlja trajnu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti.
TikTok tvrdi da je ministarstvo pravosuđa netačno predstavilo veze te društvene mreže s Kinom, argumentirajući da se njen algoritam za preporuke sadržaja i korisnički podaci pohranjuju u SAD-u na cloud serverima kojima upravlja Oracle, dok se odluke o moderiranju sadržaja koji utiču na američke korisnike donose takođe u SAD-u.

Tramp traži obustavu zakona koji bi mogao zabraniti TikTok

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: vrhovni-sud-sad