U selu Sokolac u Vraneškoj dolini danas oko 13.30 sati smrtno je stradao L.G. (67).
Do nezgode je došlo usred prevrtanja radne mašine.
Uviđaj će obaviti ovlašceni tužilac u prisustvu siužbenika policije i vještaka za saobraćaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jedna osoba poginula nakon prevrtanja motokultivatorom

Bjelopoljsko tužilaštvo duže od dva mjeseca nije spremno da odluči da li je Bjelopoljac Petar Kljajević, tokom protesta mještana Vraneške doline 18. novembra prošle godine, nezadovoljnih što policija do tada nije uhapsila Aliju Balijagića, dvostrukog ubicu, širio govor mržnje izjavom u kojoj je, pored ostalog, Balijagićev zločin povezao sa „islamskim fundamentalizmom“ i zaprijetio Muslimanima/Bošnjacima da im neće biti dozvolejna gradnja džamije u ovom gradu, niti da klanjaju. - Bićete obaviješteni kad Tužilaštvo donese odluku u tom predmetu – kao i prije mjesec, opet je saopšteno Portalu ETV iz bjelopoljskog tužilaštva. Zašto je bjelopoljskom tužilaštvu toliko komplikovan ovaj predmet teško je zaključiti, a s obzirom na činjenicu da nema što da istražuju – izjava Kljajevića sa protesta im je dostupna, policija ga je saslušala nekoliko dana kasnije i jedino što treba je da odluče da li će ga goniti za govor mržnje. No, ta odluka, očito, bjelopoljskom tužilaštvu teško im pada. Kako smo ranije pisali, Kljajević je i na saslušanju u policiji ponovio slične poruke onima koje je odaslao sa skupa, ali se pravdao kako nije nacionalista i da nikoga ne mrzi, već je ubijeđen da „islamski fundamentalizam“ jača u Crnoj Gori i da se mora zaustaviti. Na protestu 18. novembra on je Balijagićev zločin doveo u vezu sa vjerskim ekstremizmom, ali i zaprijetio Muslimanima/Bošnjacima. - Mi smo digli glas srpski protiv islamskog fundamentalizma. Tako ćemo zaustaviti i gradnju džamije u centru grada. Neka se ne nadaju, neće moći to uspjeti. Ovo je opomena. Hoće da obilježavaju 100. godišnjicu progona muslimana iz Vraneške doline. Ne može to više. Svijet je krenuo. Jevreji, Amerika i NATO se bore protiv islamskog funfamentalizma, iako su ga stvorili. I mi Srbi ćemo sad morati da se borimo protiv tog islamskog fundamentalizma – rekao je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012022014_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025012022014_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df" data-rendition-name="original" width="328" height="242" loading="lazy" alt="Petar Kljajević"><figcaption>Petar Kljajević(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Bjelopoljski odbor Stranke pravde i pomirenja (SPP), protiv njega je sjutradan podnio krivičnu prijavu zbog podsticanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Govor Kljajevića tumače kao javni poziv na nasilje i mržnju protiv bošnjačkog–muslimnaskog naroda u Bijelom Polju i Crnoj Gori i istakli su da ovo nije prvi put da on poziva na nasilje i mržnju prema bošnjačkom–muslimanskom narodu, te da to čini još od 1992. godine. Balijagić je u međuvremenu, 21. novembra pronađen i uhapšen u Republici Srbiji u selu Pribojska Goleša. On je u selu Sokolac, u Vraneškoj dolini, 25. oktobra prošle godine ubio Milanku i Jovana Madžgalja, sestru i brata, u njihovoj kući. Opasnu laž da je Balijagić zločin u selu Sokolac počinio iz vjerskih pobuda prvi je u javnost plasirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić početkom novembra kada je na konstataciju urednika emisije „Ćirilica“ na Hepi televiziji da je Balijagić „muslimanski fanatik“ koji je sestru i brata Madžgalj ubio kada je u njihovoj kući vidio ikone, potvrdio da je to jedna od mogućih opcija. Kazao je i kako od „obavještajnih veza iz Crne Gore“ imaju podatke da je Balijagić u zatvoru postao „pravi fanatik, ekstremni, radikalni islamist“, a ovaj zločin povezao je i sa užasnim masakrom počinjenim prije 100 godina u Vraneškoj dolini, tadašnjim Šahovićima, kada su po nalogu državnih vlasti Kraljevine SHS pobijene i prognane muslimanske porodice koje su naseljavale taj kraj. Vučić je pokušao da Balijagića predstavi kao osvetnika?! Portal ETV uputio je pitanja vrhovom državnom tužiocu Miloradu Markoviću kako bismo saznali što on misli o dužini trajanja istražnog postupka u predmetu formiranom protiv Bjelopoljca Petra Kljajevića, odnosno da li i on smatra da je potrebno vrijeme da bi se utvrdilo da li je neka izjava govor mržnje ili se u tim postupcima mora reagovati u hitnoj proceduri.

Kaćuša Krsmanović

Bjelopoljsko tužilaštvo još ne zna da li je Petar Kljajević širio govor mržnje

I pored brojnih reakcija crnogorske javnosti, Javni servis nastavio je sa prikazivanjem skandalozne serije o Vranešu, koja obiluje istorijskim falsifikatima, tendencioznošću, banalnostima, a prije svega - neukošću! Krenimo redom. Nakon što su se u prvoj epizodi bavili praistorijom današnjeg područja Vraneške doline, u kojoj je, uzgred rečeno, najmanje bilo riječi o prošlosti toga kraja, i u kojoj smo, recimo, saznali senzacionalnu novost - da su na tom području živjeli Dokleati?! - u drugoj epizodi je preskočen period prošlosti Vraneša od oko 1.500 godina. <h2>Prikrivanje dokaza</h2> Iz priče o praistoriji i ilirskim plemenima, nastavljena je priča o turskim popisima u XVI vijeku. Saznali smo, tako, u drugoj epizodi, ko je sve živio u to vrijeme u Vranešu i, pride - koje je nacije bio! Zaista epohalno saznanje! Samo još kada bi bilo tačno - jer se u osmanskim popisima nije upisivala nacionalna odrednica! No, autore ove emisije na Javnom servisu, sva je prilika, činjenice ne obavezuju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113160116_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250113160116_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33" data-rendition-name="original" width="1080" height="1129" loading="lazy" alt="Veselin Konjević"> <figcaption>Veselin Konjević</figcaption> </figure>  O tome kako su tretirali pokolj muslimana u Vraneškoj dolini sramno je. U prethodnoj epizodi ove sramotne serije, stanje u Vraneškoj dolini bilo je redovno, a muslimani su se, iz nekih, javnosti nepoznatih razloga, 1924. godine iselili sa tog područja?! Sada (u trećoj epizodi) je situacija nešto drugačija. Vidljivo je da je u međuvremenu bilo intervencija, pa su tako volšebno „nestali“ Srbi iz popisa u Vranešu - baš onako kako su se i pojavili u tim popisima. Iz XVI vijeka prešlo se na početak XX i XXI vijeka… Opet „skok“ od 500 godina, u „objektivnom“ sagledavanju prošlosti vraneškog kraja. Nema, dakle, priče o župi, a potom i nahiji Ljuboviđi, o nahiji Vraneš, o plemenu Vraneši, o znamenitom knezu Heraku Vranešu, (inače Vlahu, ne Slovenu, jer je Herak tipično vlaško ime, a u istorijskim izvorima je poznato da su Vraneši bili Vlasi, kao što su to bili i Nikšići, Drobnjaci i brojna druga crnogorska plemena).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011414018_802483ca314a0a32520fe49cd34e9fe06e95f3544a96240497dc4bea4cce0e2d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025011414018_802483ca314a0a32520fe49cd34e9fe06e95f3544a96240497dc4bea4cce0e2d" data-rendition-name="original" width="720" height="474" loading="lazy" alt="Vraneška dolina"> <figcaption>FALSIFIKOVANJE ISTORIJE: Vraneška dolina</figcaption> </figure>  Jedan sin kneza Heraka, Đuro (Đurađ, Đurđe), primio je hrišćanstvo, a drugi - Ibrahim, primio je islam. U popisu Sandžaka Bosna iz 1468/69. godine pominje se Ibrahim, sin kneza Heraka. U popisu Hercegovačkog Sandžaka iz 1475/77. godine u nahiji Ljuboviđi pominje se Hasan sin Božidara. Dakle, muslimani su na teritoriji današnje Vraneške doline prisutni više od 500 godina. Da još napomenem da je sin toga Ibrahima, a unuk kneza Heraka, Skender-beg Vranešević (koji je imao „džemat“ – posjed u nahiji Ljuboviđi), bio namjesnik Hercegovačkog Sandžaka (sandžak-beg) „od oktobra 1515. do februara 1517. godine“. O svemu tome, dakle, nema ni riječi u ovom serijalu. <h2>„Zaboravili“ Heraka Vraneša</h2> Kako je, recimo, neko mogao uraditi serijal o Vranešu (i to, navodno, 20 epizoda), a da se pritom nijednom ne pomene kako ili po kome je toponim Vraneš dobio naziv?! A to je davno i nedvosmisleno utvrđeno – po knezu Heraku Vranešu! Takođe, jedna veoma značajna ličnost iz prošlosti toga kraja, o kojoj nije bilo riječi u tri epizode ove serije - je i štampar (jeromonah) Mardarije, čije je porijeklo iz Vraneša. U jednom zapisu iz 1545. godine, iz manastira Bogovođe, navodi se da je rodom iz Vraneša. Ime štampara Mardarija iz Vraneša, nažalost, nije afirmisano u crnogorskoj istoriografiji, kao, uostalom, ni imena kneza Heraka Vraneša i njegovih sinova - kneza Đura, koji je obnovio i proširio manastir Zastup, kod Brodareva, i najvjerovatnije sagradio manastir Sokolac, kod Tomaševa, te Ibrahima (Ibrahim-paše Vraneševića), koji je sagradio džamiju u Šarampovu, kod Prijepolja. Kao ni Ibrahimovog sina Skender-bega Vraneševića, itd... O pokolju muslimana u Vraneškoj dolini 1924. godine, u ovoj epizodi - očito pod pritiskom javnosti - saopšteno je tek toliko da se zna da se desio?! Mada, ne znamo ni ko ga je počinio, iz kojih razloga, što se desilo sa tim (preživjelim) musimanima, gdje su se raselili, itd... U pokolju muslimana u Vraneškoj dolini, o čemu sam više puta javno i argumentovano govorio, nijesu učestvovali pravoslavni starosjedioci, niti ima ijednog dokaza za to. U ovoj emisiji narator nas informiše da su „tragični događaji iz 1924. godine imali (su) duboke posljedice i na muslimansko stanovništvo Kičave, što je značajno izmijenilo demografsku strukturu ovoga kraja“. Na koje je to još stanovništvo, osim na muslimansko, imao posljedice tragičan dogđaj iz 1924. godine? Taj „događaj“ nije „značajno“, već u potpunosti izmijenio demografsku strukturu i toga sela i Vraneške doline. <h2>Prećutane činjenice</h2> Zar je moguće bilo uraditi serijal o Vranešu (Vraneškoj dolini) a ne pomenuti predanje o Pavi i Ahmetu, koje je proglašeno nematerijalnom kulturnom baštinom Države Crne Gore, koje je dobilo poštansku marku, itd... Po toj Pavi je, kako se vjeruje, nastao i toponim Pavino Polje.&nbsp; O tom predanju, u proteklih dvadesetak godina, napisano je stotine tekstova objavljenih u Crnoj Gori i regionu. Brojne televizije su dolazile u Pavino Polje da sminaju emisije o tom predanju, među njima i Televizija Srbije (RTS), kao i poznata američka televizija Travel Čenel (Travel Chenel). Sve to nije bilo važno za autore emisije, ili im je bilo važnije što je u toj priči i – Ahmet?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011414018_d43ca2c954b3bafc928b106f7d67039b2545dee49482fbf4bde4121a64918120.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025011414018_d43ca2c954b3bafc928b106f7d67039b2545dee49482fbf4bde4121a64918120" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="„Zaboravljeno“ predanje u serijalu RTCG"> <figcaption>„Zaboravljeno“ predanje u serijalu RTCG</figcaption> </figure>  Nema pomena ni o „dijaku“ (đaku) Vuku, iz Nikolj Pazara, koji se pominje u jednom zapisu iz 1570. u manastiru Gračanica, da je jedno vrijeme, kao prepisivač, boravio u manastiru Vranštica, kod današnjeg Tomaševa. Što jasno ukazuje na to da je srednjovjekovni manastir Vranštica bio prepisivački centar za to područje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011414018_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025011414018_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Grobovi Pave i Ahmeta u Pavinom Polju"> <figcaption>Grobovi Pave i Ahmeta u Pavinom Polju</figcaption> </figure>  Ovako, sve se svelo na banalno nabrajanje bratstava, njihovih slava, porijekla, granica sela… Ali se nigdje ne pominje - gdje se, zapravo nalazi taj Vraneš, u kojoj državi, kako je pozicioniran, u geografskom smislu, na teritoriji Crne Gore, kada je ušao u sastav Crne Gore... O tome ni riječi. Zato narator pominje susjednu državu...&nbsp; Recimo, navode granice pojedinih sela (Kičava, Grab) pa kaže da se ona (ta sela) graniče sa Republikom Srbijom. Kako se jedno selo može graničiti sa (nekom) državom? Nema selo nezavisni državno-pravni status, pa da ima granice sa drugom državom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011414018_80ee7bcde07d808362c605535109eb158dd308c0d409099f744faa7f5cf9a8d1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025011414018_80ee7bcde07d808362c605535109eb158dd308c0d409099f744faa7f5cf9a8d1" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Ni riječi o knezu Vranešu"> <figcaption>Ni riječi o knezu Vranešu</figcaption> </figure>  Granica, o kojoj narator u emisiji govori, jeste granica nezavisnih država Crne Gore i Republike Srbije, a ne sela (Kičave, Graba) i države Srbije. Ta sela se nalaze uz granicu sa Srbijom, ukoliko je uopšte važno saopštiti taj podatak. Da li je bitnije da se kaže sa kojom državom se graniči (neko) selo, ili u kojoj državi se to selo nalazi? Zapravo, da li je riječ o neznanju, ili lošoj namjeri? Ili i jedno i drugo. Ponovo apelujem, prvenstveno na političke partije građanske provenijencije, da reaguju i pred domaćom i pred međunarodnom javnošću - da se obustavi emitovanje ovoga sramnog serijala na Javnom servisu, kojim se širi mržnja, uzurpira crnogorska istorijska i kulturna baština, neobjektivno i tendenciozno prezentuju podaci o prošlosti i sadašnjosti toga područja, namjerno stvarajući privid da to područje zapravo i ne pripada državi Crnoj Gori!

Neukost, falsifikati i nastavak prikrivanja počinilaca zločina u Vraneškoj dolini

Urednik Prvog progama Televizije Crne Gore Bojan Terzić pokrenuo je proceduru za obustavljanje prikazivanja emisije "Vraneš - zemlja i ljudi" na Javnom servisu, potvrdio je on za Portal ETV, a nakon ogromnog pritiska javnosti izazvan emisijom u kojoj se brutalno falsifikuju istorijske činjenice i prikriva masovni zločin u Vraneškoj dolini, u nekadašnjim Šahovićima, današnjem Tomaševu.
Prema našim saznanjima, odluka o suspendovanju emisije već je donijeta, ali je Terzić za Portal ETV kazao da su "pokrenute interne procedure", te da će odluka biti donijeta veoma brzo.&nbsp;
Na pitanje Portala ETV da li je on, kao urednik Prvog programa već donio odluku, kako nam je potvrđeno iz više izvora iz RTCG, Terzić je odgovorio da je proceduru pokrenuo on, te da je u odlučivanje uključeno "više ljudi".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fveselin-drljevic-stoji-iza-skandaloznog-serijala-vranes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sporni serijal Televizije Crne Gore, kako je naš portal ranije objavio, sadrži čak 20 epizoda, sniman je prošle i pretprošle godine, a sve je rađeno pod patronatom predsjednika Savjeta Javnog servisa Veselina Drljevića.
- Za ovaj serijal je u startu 2023. bilo opredijeljeno čak 80 snimajućih dana za 10 epizoda što je presedan. Kompletnom akcijom rukovodio je Veselin Drljević. On je ekipu predvodio tokom snimanja, a na raspolaganju su imali sve što su poželjeli. Niko od novinara nije bio uključen - kaže više izvora Portala ETV iz Televizije Crne Gore.
Objašnjavaju da je praksa da se dobije četiri do pet „snimajućih dana“ po emisiji od pola sata, ali da to nije bio slučaj i za ovaj serijal.
- Ova ekipa je u startu imala po osam. Drljević je većinu vremena bio sa njima na terenu - dodaju naši sagovornici.
Serijal je u međuvremenu narastao na 20 epizoda, a u odjavnoj špici piše da je emisija nastala po ideji d.o.o. Zlateš i Prijatelji Vraneša, nevladina organizacija čiji je jedan od vlasnika Veselin Drljević. Za d.o.o. Zlateš nema dostupnih podataka.
Koliko je novca Drljević dobio za svoj propagnadni uradak, za sada je nepoznato. Drljević je predsjednik Savjeta RTCG, tijela koje godinama nezakonito bira Borisa Raonića za generalnog direktora crnogorskog Javnog servisa, ne obazirući se na brojne presude, među kojima ima i pravosnažnih, da Raonićev izbor nije u skladu sa zakonskim procedurama.
Iako je već nakon druge epizode ovog serijala, u kojoj se masovni zločin u Šahovićima ne pominje ni riječju, a u više navrata narator kaže kako su se Muslimani 1924. godine iselili iz ovog kraja, uslijedila je burna reakcija dijela javnosti, među kojima su istoričari, iz RTCG se ne oglašavaju.
Bošnjačko vijeće zatražilo je obustavljanje emitovanja serijala, a to je zahtijevala i funkcionerka Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić, kao i PEN centar i istoričar Veselin Konjević.
Iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge Televiziji E saopštili su juče da će postupiti po prijavama, ali i da u njihovoj nadležnosti nije zabrana emitovanja spornih sadržaja, već da takvu odluku isključivo može donijeti sud.
Bošnjačko vijeće očekuje od RTCG izvinjenje potomcima žrtava genocida u Šahovićima, javnosti i bošnjačkom narodu.
Strujić Harbić je ocijenila da sporni serijal „predstavlja grubo falsifikovanje istorije toga kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina - genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline) i grubu zloupotrebu Javnog servisa“.
I istoričar i publicista mr Veselin Konjević u razgovoru za Portal upozorio je da se u serijalu falsifikuju i krivotvore istorijske činjenice o prošlosti toga kraja, da je u emisiji prenebregnut stravičan zločin nad muslimanima u Vraneškoj dolini novembra 1924. godine, jer se želi stvoriti iskrivljena slika o tamošnjem stanovništvu i prošlosti toga kraja.
Emisija, prema njegovom mišljenu, podstiče mržnja prema drugim narodima i negira crnogorski nacionalni i kulturni identitet, jer se uzurpira crnogorska kulturna i istorijska baština i nasilno i asimilatorski djeluje na crnogorski nacionalni i kulturni identitet.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fskandalozno-prikrivanje-stravicnog-zlocina-u-vraneskoj-dolini&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Sam naziv serijala „Vraneš - zemlja i ljudi“ ukazuje na elementarnu neupućenost autora ove emisije o prošlosti Vraneške doline. Vraneš kao geografski pojam danas ne postoji, niti ga ima upisanog ni na jednoj geografskoj karti. Vraneš je, prije svega, istorijski pojam, i u tom smislu njegove granice su relativne - objasnio je Konjević.
On je ukazo na još jedan falsifikat u serijalu - notorna je neistina i informacija, koju je narator sporne emisije saopštio da su u turskom popisu Hercegovačkog sandžaka iz XVI vijeka u tom kraju bili upisani Srbi.
- Ni u jednom osmanskom popisu Hercegovačkog sandžaka (od njegovog osnivanja 16. januara 1470. godine), kao ni u bilo kojoj drugoj oblasti Osmanskog carstva nijesu upisivane nacinalnosti popisivanog stanovništva. ...Ne postoji turski dokument toga perioda koji svjedoči da je makar u jednom slučaju upisana nacionalna odrednica - kategoričan je on.
Veoma opasno falsifikovanje i podmetanje, upozorava Konjević, je i podatak saopšten u emisiji o broju Srba u pojedinim selima Vraneške doline, u popisu „dacija“ (poreskih obveznika) iz 1913. godine, jer u tom popisu, što je vidljivo u originalnim dokumentima, nije upisivana nacionalna odrednica.
Kategoričan je i da ne postoji nijedan relevantan dokaz da su manastiri i crkve sa područja današnje Vraneške doline zadužbina Nemanjića.
- Sve je to izmišljeno, kao i mnogo šta drugo - kategoričan je Konjević.
U autorskom tekstu za Portal ETV istoričar Novak Adžić precizno je objasnio što se dogodilo u Šahovićima 1924. godine.
U Šahovićima se 1924. nije desilo, kako se u emisiji navodi, iseljavanje Muslimana, već se dogodio de facto genocid, jer po uzroku, načinu izvršenja, namjerama, ciljevima i posljedicama, kako je istakao Adžić, taj masovni zločin jeste biće onog krivičnog djela koje je kasnije obuhvatio pravni, međunarodno konvencionalno, definisani pojam genocida.
- Faktički genocid u Šahovićima izvršen je pod egidom ondašnjeg režima karadorđevićevske Kraljevine SHS, koji je dopustio i prećutno odobrio i indirektno izvršio taj zločin. Naredbodavci i izvršioci nikada nijesu bili pravno procesuirani, a kamoli kažnjeni - ističe Adžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fubistvo-boska-boskovica-sljedbenici-bjelaske-politike-iskoristili-za-pokolj-i-progon-muslimana-iz-sahovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Inspiratori, naredbodavci, saučesnici u faktičkom zločinu genocida u Šahovićima bili su uglavnom sljedbenici ideologije (veliko)srpskog unitarizma i centralizma i bjelaške politike inaugurisane na Podgoričkoj skupštini novembra 1918. godine, a neki od njih bili su „poslanici“ na toj „skupštini“, neki pripadnici ondašnjih režimskih i drugih centralističkih partija, radikalne Pašićeve stranke i drugih partija, dok su neki od njih bili u organima vlasti države pod nazivom Kraljevina SHS na tome i širem području.
Adžić objašnjava da je za povod genocida nad muslimanskim stanovništvom u Šahovićima i iseljavanje preživjelih iskorišćeno ubistvo lokalnog kabadahije Boška L. Boškovića, koji je bio načelnik kolašinskog okruga, a kasnije postao policijski inspektor MUD-a KSHS i penzionisan u tom statusu.
Za Boška L. Boškovića, piše Adžić, karakteristično je i to da je bio protivnik kralja Nikole I Petrovića-Njegoša, pristalica Podgoričke skupštine (1918), brutalni neprijatelj Božićnog ustanka (1919) i crnogorskog komitskog (gerilskog) pokreta (1919-1924).
Ubijen je 7. novembra 1924. godine na Obodu Cera na putu Mojkovac – Šahovići, a za njegovo ubistvo, bez dokaza je osumnjičen poznati muslimanski odmetnik, ustanik i komita Jusuf Mehonjić, kojeg je docnije u Albaniji likvidirala jugoslovenska tajna policija.
- Poslije ubistava Boška Boškovića dogodio se, uz solidarnost ondašnjih državnih vlasti, iz osvetničkih ali i drugih poriva, bestijalni pokolj Muslimana/Bošnjaka u Vraneškoj dolini, Pavinom Polju i Šahovićima (današnje Tomaševo) 9. i 10. novembra 1924. godine, kojeg su izvršili brojni njegovi saplemenici u masovnom pohodu. Istraga o zločinima u Šahovićima nije sprovedena. Od strane vlasti zločin u Šahovićima je zataškan - piše Adžić.
On je podsjetio i na tekst u iseljeničkom listu Montenegrin Herald (Crnogorski glasnik) od 15. decembra 1924. godine, u kojem piše kako je „na glas pogibije“ Boškovića, „odmah pošla vojska i policija i cijelo selo Pavino Polje izgorela, a svo stanovništvo poubijala tako da u istom selu nije ostalo žive duše, a isto selo imalo preko dvjesta kuća, sve sami muslimani“.
- Pašićeva vlada sad ovi u istoriji nezapamćeni zločin baca na Crnogorce dajući izjavu kako su taj pokolj izvršili Crnogorci u osveti - piše u tom članku.
Ističe se kako su Boškovića „ubili sami Crnogorci za osvetu jer je, dok je bio načelnik kolašinskog sreza, popalio mnoge kuće, ubio mirne građane, vršio najviša zvjerstva što se u istoriji ne pamti“.
- Sadašnja Pašić–Pribićevićeva vlada ponovo ga je poslala da nasilno prisiljava narod da glasaju za radikale. Po Bijelom Polju i okolini počinio je pomoću vojske i policije nova čuda i uputio se bio u pljačku i batinanje, ali ga na putu dočekaše Crnogorci i ubiše ga sa još dvojicom njegovih pratilaca - citira Adžić dijelove teksta iz 1925. godine u iseljeničkim novinama u Americi.
U tekstu piše i da je „pokolj stanovništva Pavinog Polja kao i popaljenje 200 kuća izvršila vojska i žandarmerija“.
- Vijesti koje je Biograd proturio da su to izvršili Crnogorci posve su neistinite jer u okrugu Kolašinskom nema ni dva posto koji bi za Boškovićem zaplakali, a kamoli da ga svete - zaključuje se u tom tekstu.
Za crnogorski Javni servis i Veselina Drljevića, međutim, masovni zločin u Šahovićima nije se dogodio, a muslimansko stanovništvo, kako kaže narator u drugoj emisiji serijala „Vraneš“, se iselilo.

Duško Mihailović

Terzić pokrenuo proceduru za obustavljanje prikazivanja emisije "Vraneš - zemlja i ljudi": Odluka će biti donijeta veoma brzo

Crnogorski Javni servis ćuti na žestoku reakciju dijela javnosti zbog novog spornog propagandnog uratka ove medijske kuće - serijala „Vraneš“ u kojem se brutalno falsifikuju istorijske činjenice i prikriva masovni zločin u Vraneškoj dolini, u nekadašnjim Šahovićima, današnjem Tomaševu, za koji istoričari tvrde da nosi sva obilježja genocida, kada je u novembru 1924. godine pobijeno i iz ovog kraja iseljeno muslimansko stanovništvo. U drugoj epizodi serijala „Vraneš - zemlja i ljudi“ masovni zločin u Šahovićima ne pominje se ni riječju, a u više navrata narator kaže kako su se Muslimani 1924. godine iselili iz ovog kraja?! <h2>Predsjednik Savjeta predvodio ekipu</h2> Sporni serijal Televizije Crne Gore, kako saznaje Portal ETV, sadrži čak 20 epizoda, sniman je prošle i pretprošle godine, a sve je rađeno pod patronatom predsjednika Savjeta Javnog servisa Veselina Drljevića. - Za ovaj serijal je u startu 2023. bilo opredijeljeno čak 80 snimajućih dana za 10 epizoda što je presedan. Kompletnom akcijom rukovodio je Veselin Drljević. On je ekipu predvodio tokom snimanja, a na raspolaganju su imali sve što su poželjeli. Niko od novinara nije bio uključen - kaže više izvora Portala ETV iz Televizije Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_8c012eee53c36829fe7affa8c6c1517d4a9ef426c1fbed42bb8968f394082005.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010921018_8c012eee53c36829fe7affa8c6c1517d4a9ef426c1fbed42bb8968f394082005" data-rendition-name="original" width="1080" height="486" loading="lazy" alt="Vraneš - zemlja i ljudi"></figure>  Objašnjavaju da je praksa da se dobije četiri do pet „snimajućih dana“ po emisiji od pola sata, ali da to nije bio slučaj i za ovaj serijal. - Ova ekipa je u startu imala po osam. Drljević je većinu vremena bio sa njima na terenu - dodaju naši sagovornici. Serijal je u međuvremenu narastao na 20 epizoda, a u odjavnoj špici piše da je emisija nastala po ideji d.o.o. Zlateš i Prijatelji Vraneša, nevladina organizacija čiji je jedan od vlasnika Veselin Drljević. Za d.o.o. Zlateš nema dostupnih podataka. Koliko je novca Drljević dobio za svoj propagnadni uradak, za sada je nepoznato. Drljević je predsjednik Savjeta RTCG, tijela koje godinama nezakonito bira Borisa Raonića za generalnog direktora crnogorskog Javnog servisa, ne obazirući se na brojne presude, među kojima ima i pravosnažnih, da Raonićev izbor nije u skladu sa zakonskim procedurama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025010921018_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Veselin Drljević i Boris Raonić"><figcaption>TANDEM: Veselin Drljević i Boris Raonić(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvršilaštvu, a povodom izbora Raonića, Osnovno državno tužilaštvo je u novembru prošle godine podnijelo Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv predsjednika i članova Savjeta RTCG - Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, a povodom izbora Raonića 1. juna 2023. godine. Savjet je Borisa Raonića za tri godine čak četiri puta nezakonito imenovao za generalnog direktora Javnog servisa. Za Raonićevog mandata Javni servis imao je teška ogrješenja o profesionalne standarde i novinarski kodeks, objavljujući čak i lažne informacije, a serijal „Vraneš“ nije prvi u kojem se falsifikuju istorijske činjenice. <h2>RTCG bez reakcije</h2> Iako je već nakon druge epiozode ovog serijala uslijedila burna reakcija dijela javnosti, među kojima su istoričari, iz RTCG se ne oglašavaju. Bošnjačko vijeće zatražilo je obustavljanje emitovanja serijala, a to je zahtijevala i funkcionerka Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić, kao i PEN centar i istoričar Veselin Konjević. Iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge Televiziji E saopštili su juče da će postupiti po prijavama, ali i da u njihovoj nadležnosti nije zabrana emitovanja spornih sadržaja, već da takvu odluku isključivo može donijeti sud. Bošnjačko vijeće očekuje od RTCG izvinjenje potomcima žrtava genocida u Šahovićima, javnosti i bošnjačkom narodu. Strujić Harbić je ocijenila da sporni serijal „predstavlja grubo falsifikovanje istorije toga kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina - genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline) i grubu zloupotrebu Javnog servisa“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_5593a09883e69ce8cf2a39b318afc245c005f61271a54992bd72b999f658a74d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025010921018_5593a09883e69ce8cf2a39b318afc245c005f61271a54992bd72b999f658a74d" data-rendition-name="original" width="448" height="300" loading="lazy" alt="Kenana Strujić Harbić"><figcaption>Kenana Strujić Harbić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  I istoričar i publicista mr Veselin Konjević u razgovoru za Portal upozorio je da se u serijalu falsifikuju i krivotvore istorijske činjenice o prošlosti toga kraja, da je u emisiji prenebregnut stravičan zločin nad muslimanima u Vraneškoj dolini novembra 1924. godine, jer se želi stvoriti iskrivljena slika o tamošnjem stanovništvu i prošlosti toga kraja. Emisija, prema njegovom mišljenu, podstiče mržnja prema drugim narodima i negira crnogorski nacionalni i kulturni identitet, jer se uzurpira crnogorska kulturna i istorijska baština i nasilno i asimilatorski djeluje na crnogorski nacionalni i kulturni identitet. - Sam naziv serijala „Vraneš - zemlja i ljudi“ ukazuje na elementarnu neupućenost autora ove emisije o prošlosti Vraneške doline. Vraneš kao geografski pojam danas ne postoji, niti ga ima upisanog ni na jednoj geografskoj karti. Vraneš je, prije svega, istorijski pojam, i u tom smislu njegove granice su relativne - objasnio je Konjević. On je ukazo na još jedan falsifikat u serijalu - notorna je neistina i informacija, koju je narator sporne emisije saopštio da su u turskom popisu Hercegovačkog sandžaka iz XVI vijeka u tom kraju bili upisani Srbi. - Ni u jednom osmanskom popisu Hercegovačkog sandžaka (od njegovog osnivanja 16. januara 1470. godine), kao ni u bilo kojoj drugoj oblasti Osmanskog carstva nijesu upisivane nacinalnosti popisivanog stanovništva. ...Ne postoji turski dokument toga perioda koji svjedoči da je makar u jednom slučaju upisana nacionalna odrednica - kategoričan je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025010921018_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33" data-rendition-name="original" width="1080" height="1129" loading="lazy" alt="Veselin Konjević"><figcaption>Veselin Konjević(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Veoma opasno falsifikovanje i podmetanje, upozorava Konjević, je i podatak saopšten u emisiji o broju Srba u pojedinim selima Vraneške doline, u popisu „dacija“ (poreskih obveznika) iz 1913. godine, jer u tom popisu, što je vidljivo u originalnim dokumentima, nije upisivana nacionalna odrednica. Kategoričan je i da ne postoji nijedan relevantan dokaz da su manastiri i crkve sa područja današnje Vraneške doline zadužbina Nemanjića. - Sve je to izmišljeno, kao i mnogo šta drugo - kategoričan je Konjević. <h2>Prećutali zločin u Šahovićima</h2> U autorskom tekstu za Portal ETV istoričar Novak Adžić precizno je objasnio što se dogodilo u Šahovićima 1924. godine. U Šahovićima se 1924. nije desilo, kako se u emisiji navodi, iseljavanje Muslimana, već se dogodio de facto genocid, jer po uzroku, načinu izvršenja, namjerama, ciljevima i posljedicama, kako je istakao Adžić, taj masovni zločin jeste biće onog krivičnog djela koje je kasnije obuhvatio pravni, međunarodno konvencionalno, definisani pojam genocida. - Faktički genocid u Šahovićima izvršen je pod egidom ondašnjeg režima karadorđevićevske Kraljevine SHS, koji je dopustio i prećutno odobrio i indirektno izvršio taj zločin. Naredbodavci i izvršioci nikada nijesu bili pravno procesuirani, a kamoli kažnjeni - ističe Adžić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025010921018_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Novak Adžić"><figcaption>Novak Adžić(Photo: CEP)</figcaption></figure>  Inspiratori, naredbodavci, saučesnici u faktičkom zločinu genocida u Šahovićima bili su uglavnom sljedbenici ideologije (veliko)srpskog unitarizma i centralizma i bjelaške politike inaugurisane na Podgoričkoj skupštini novembra 1918. godine, a neki od njih bili su „poslanici“ na toj „skupštini“, neki pripadnici ondašnjih režimskih i drugih centralističkih partija, radikalne Pašićeve stranke i drugih partija, dok su neki od njih bili u organima vlasti države pod nazivom Kraljevina SHS na tome i širem području. Adžić objašnjava da je za povod genocida nad muslimanskim stanovništvom u Šahovićima i iseljavanje preživjelih iskorišćeno ubistvo lokalnog kabadahije Boška L. Boškovića, koji je bio načelnik kolašinskog okruga, a kasnije postao policijski inspektor MUD-a KSHS i penzionisan u tom statusu. Za Boška L. Boškovića, piše Adžić, karakteristično je i to da je bio protivnik kralja Nikole I Petrovića-Njegoša, pristalica Podgoričke skupštine (1918), brutalni neprijatelj Božićnog ustanka (1919) i crnogorskog komitskog (gerilskog) pokreta (1919-1924). Ubijen je 7. novembra 1924. godine na Obodu Cera na putu Mojkovac – Šahovići, a za njegovo ubistvo, bez dokaza je osumnjičen poznati muslimanski odmetnik, ustanik i komita Jusuf Mehonjić, kojeg je docnije u Albaniji likvidirala jugoslovenska tajna policija. - Poslije ubistava Boška Boškovića dogodio se, uz solidarnost ondašnjih državnih vlasti, iz osvetničkih ali i drugih poriva, bestijalni pokolj Muslimana/Bošnjaka u Vraneškoj dolini, Pavinom Polju i Šahovićima (današnje Tomaševo) 9. i 10. novembra 1924. godine, kojeg su izvršili brojni njegovi saplemenici u masovnom pohodu. Istraga o zločinima u Šahovićima nije sprovedena. Od strane vlasti zločin u Šahovićima je zataškan - piše Adžić. On je podsjetio i na tekst u iseljeničkom listu Montenegrin Herald (Crnogorski glasnik) od 15. decembra 1924. godine, u kojem piše kako je „na glas pogibije“ Boškovića, „odmah pošla vojska i policija i cijelo selo Pavino Polje izgorela, a svo stanovništvo poubijala tako da u istom selu nije ostalo žive duše, a isto selo imalo preko dvjesta kuća, sve sami muslimani“. - Pašićeva vlada sad ovi u istoriji nezapamćeni zločin baca na Crnogorce dajući izjavu kako su taj pokolj izvršili Crnogorci u osveti - piše u tom članku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250109210112_db0ac99f6a30154c6ecaa0831914dbd64f9cd04e11527d548906bb758dffd3cf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250109210112_db0ac99f6a30154c6ecaa0831914dbd64f9cd04e11527d548906bb758dffd3cf" data-rendition-name="original" width="1080" height="486" loading="lazy" alt="Vraneška dolina"><figcaption>Vraneška dolina(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Ističe se kako su Boškovića „ubili sami Crnogorci za osvetu jer je, dok je bio načelnik kolašinskog sreza, popalio mnoge kuće, ubio mirne građane, vršio najviša zvjerstva što se u istoriji ne pamti“. - Sadašnja Pašić–Pribićevićeva vlada ponovo ga je poslala da nasilno prisiljava narod da glasaju za radikale. Po Bijelom Polju i okolini počinio je pomoću vojske i policije nova čuda i uputio se bio u pljačku i batinanje, ali ga na putu dočekaše Crnogorci i ubiše ga sa još dvojicom njegovih pratilaca - citira Adžić dijelove teksta iz 1925. godine u iseljeničkim novinama u Americi. U tekstu piše i da je „pokolj stanovništva Pavinog Polja kao i popaljenje 200 kuća izvršila vojska i žandarmerija“. - Vijesti koje je Biograd proturio da su to izvršili Crnogorci posve su neistinite jer u okrugu Kolašinskom nema ni dva posto koji bi za Boškovićem zaplakali, a kamoli da ga svete - zaključuje se u tom tekstu. Za crnogorski Javni servis i Veselina Drljevića, međutim, masovni zločin u Šahovićima nije se dogodio, a muslimansko stanovništvo, kako kaže narator u drugoj emisiji serijala „Vraneš“, se iselilo.

Veselin Drljević stoji iza skandaloznog serijala „Vraneš“

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori izražava zabrinutost, revolt i osudu povodom emitovanja tv sadržaja ”Vraneš: zemlja i ljudi”, te zahtijeva od uredništva Televizije Crne Gore obustavljanje emitovanja spornog sadržaja, kao i izvinjenje potomcima žrtava genocida u Šahovićima, javnosti i ukupno bošnjačkom narodu.
Smatraju, kako se navodi u saopštenju, da je to najmanje što treba uraditi, kao otklon od posrednog veličanja ideologije prikrivanja zločina i etničkog čišćenja, koja je vidljiva kroz cjelinu i poruke falsifikatorskog sadržaja.
- Ovaj programski sadržaj podsjeća na neke, s početka devedesetih prošlog vijeka u proizvodnji ove medijske kuće, jer su se takozvani novinari i tv autori trudili da namjere prekriju panoramama lijepih sela u Tomaševu- Šahovićiima i Pavinom Polju, a zapravo je cilj bio namjensko farbanje prošlosti - krivotvorenjem podataka iz turskih deftera i popisa u kraljevini SHS - ističu iz Bošnjačkog vijeća.&nbsp;
Ujedno, kako dodaju, nema ni pomena o stravičnom zločinu nad pripadnicima bošnjačkog naroda u Šahovićima i progonu preživjelog stanovništva 1924. godine, iako kadrovi svjedoče o zaraslim mezarjima i temeljima izgorjelih kuća.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fubistvo-boska-boskovica-sljedbenici-bjelaske-politike-iskoristili-za-pokolj-i-progon-muslimana-iz-sahovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zloslutno je i to što se ovaj programski sadržaj emituje nakon što je, nedavno u Skupštini, odbijena rasprava o Rezoluciji o osudi genocida u Šahovićimima, najvećem zločinu nad civilnim stanovništvom u mirnodopskim uslovima, na teritoriji Crne Gore, koja je tada bila dio kraljevine SHS. I isto tako, nakon nedavnog sramnog poništavanja odluke nadležnih institucija kulture o dozvoli za rekonstrukciju kulturnog dobra - Hajdar-pašine džamije u Radulićima kod Bijelog Polja - rekli su iz Bošnjačkog vijeća.
Vjeruju da Javni servis RTCG nije dio ove očigledne kampanje udara na kulturu sjećanja i kulturno nasljeđe bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, te očekuju da će se profesionalno ograditi od ovog sadržaja, kao grube programske omaške uredništva.
- Zbog toga je neophodno i važno obustavljanje ovog sadržaja i izvinjenje, kao znak etičnosti i profesionalnog otpora podmuklom etnocentrizmu i pokušaju brisanja nasljeđa jednog naroda koji je duboko utemeljen u historijskoj prošlosti i društvenoj realnosti Crne Gore - zaključili su iz Bošnjačkog vijeća.

1250x600

1084x550

Bošnjačko vijeće traži obustavljanje serijala "Vraneš: zemlja i ljudi" i izvinjenje Javnog servisa

Autor serijala „Vraneš“, Televizije Crne Gore, u epizodi „Vraneš - zemlja i ljudi“ namjerno i tendenciozno prećutao je masovni zločin u Šahovićima 1924. godine, a čitava ta epizoda obiluje istorijskim falsifikatima. To što se dogodilo u Šahovićima 1924, nije bilo, kako se u emisiji navodi, iseljavanje Muslimana, već se dogodio de facto genocid, jer po uzroku, načinu izvršenja, namjerama, ciljevima i posljedicama taj masovni zločin jeste biće onog krivičnog djela koje je kasnije obuhvatio pravni, međunarodno konvencionalno, definisani pojam genocida. <h2>&nbsp;Mirnodopski genocid</h2> Faktički genocid u Šahovićima izvršen je pod egidom ondašnjeg režima karadorđevićevske Kraljevine SHS, koji je dopustio i prećutno odobrio i indirektno izvršio taj zločin. Naredbodavci i izvršioci nikada nijesu bili pravno procesuirani, a kamoli kažnjeni.&nbsp; Genocid se može izvršiti ne samo u vrijeme rata, već i u vrijeme mira. Masovni zločin u Šahovićima 1924. godine nad Muslimanima, odnosno, Bošnjacima je de facto genocid izvršen u vrijeme mira iz najnižnih šovinističkih pobuda.&nbsp; Iako u to vrijeme pravno nije postojao pojam genocida (taj pojam će sa stanovišta međunarodnog i nacionalnog prava biti uveden kasnije, poslije završetka Drugog svjetskog rata) po svojoj prirodi, smislu, namjerama, posljedicama, masovni zločin u Šahovićima obuhvata sve elemente koji čine sadržinu, kasnije uvedenog pravnog pojma, i bića krivičnog djela genocida. Genocid obuhvata, sa jedne strane, biološko uništenje, istrjebljenje, iskorjenjivanje grupe, a sa druge strane, on se sprovodi kroz sinhronizovan napad na sve oblike života fizičkog i drugog određenog kolektiviteta (etničkog, nacionalnog, vjerskog, rasnog i drugog). Kod genocida bitna je namjera da se potpuno ili djelimično uništi ljudska grupa. Završnom činu, fizičkom ubistvu, prethodi namjera i genocid označava cjelinu akcije da se namjera sprovede, jer je namjera svjesno i planski upravljena i usmjerena ka uništenju grupe kao takve. Motivi za izvršenje genocida izražavaju se kroz karakter i prirodu grupe: etničke, nacionalne, vjerske i rasne. Genocid se definiše kao sistematsko istrebljenje i uništenje ljudi, samo iz proste činjenice da pripadaju nekoj grupi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010907014_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010907014_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Novak Adžić"> </figure>  Stanovišta sam da svi zločini u savremenoj istoriji Jugoslavije i time na prostoru današnje Crne Gore treba da budu rasvijetljeni na pravedan, vjerodstojan, naučno zasnovan način, činjenično i argumentovano. Nadasve i zločin faktičkog genocida izvršen u vrijeme mira, nad Muslimanima/Bošnjacima 1924. u Šahovićima, počinjen na teritoriji ondašnje države koja se zvala Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.&nbsp; Genocid u Šahovićima nije počinjen od strane države Crne Gore, odnosno, njenih organa, iz prostog razloga što tada nije postojala država Crna Gora, jer je ona nekoliko godina ranije bespravno likvidirana u uslovima okupacije i aneksije sprovedene od strane Srbije i nasilno inkorporirana u novu državu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.&nbsp; Inspiratori, naredbodavci, saučesnici u faktičkom zločinu genocida u Šahovićima bili su uglavnom sljedbenici ideologije (veliko)srpskog unitarizma i centralizma i bjelaške politike inaugurisane na Podgoričkoj skupštini novembra 1918. godine, a neki od njih bili su „poslanici“ na toj „skupštini“, neki pripadnici ondašnjih režimskih i drugih centralističkih partija, radikalne Pašićeve stranke i drugih partija, dok su neki od njih bili u organima vlasti države pod nazivom Kraljevina SHS na tome i širem području.&nbsp; <h2>&nbsp;Bahati lokalni moćnik</h2> Među mnogim surovim izvršiocima politike koja je bila ogrezla u zločinima i teroru nad brojnim stanovnicima Crne Gore bio je načelnik kolašinskog okruga Boško L. Bošković, koji je potom postao policijski inspektor MUD-a KSHS i penzionisan u tom statusu. Za Boška L. Boškovića karakteristično je i to da je bio protivnik kralja Nikole I Petrovića-Njegoša, pristalica Podgoričke skupštine (1918), brutalni neprijatelj Božićnog ustanka (1919) i crnogorskog komitskog (gerilskog) pokreta (1919-1924). Ponašao se često kao siledžija, moderni dahija i gramzivi otimač, bio je revnosni režimski izvršilac, te fanatični unitarista i član Demokratske stranke Ljubomira Davidovića, odnosno njenog krila kojeg je predvodio ondašnji ministar policije Kraljevine SHS Svetozar Pribićević.&nbsp; Boško L. Bošković je bio „bahati predstavnik vlasti o kojem se raspravljalo i u jugoslovenskoj skupštini još 1921. godine zbog terora koji je provodio. Bio se zamjerio mnogima, zbog svoje bahatosti i isključivosti. Zelenašima zbog surovosti kojom ih je proganjao (ubio je Petra Dulovića zato što mu je brat Todor bio u komitama), radikalima zbog terora prilikom izbora i u političkim obračunima, Muslimanima zbog učešća u progromima 1912. godine u Koritima“ (dr Šerbo Rastoder, „Tri svjedočanstva o pokolju nad Muslimanima u Šahovićima novembra 1924. godine“, „Almanah“, br. 7-8, Podgorica, 1999, str. 251).&nbsp; Načelnik kolašinskog okruga Boško Bošković nikada nije odgovarao u istražnom, krivičnom sudskom postupku za zločine, za koje je javno prozivan da ih je neposredno i posredno počinio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010907014_6cb471ca84f14ad09840fd684f534bf3bbfdd872b1ec73492790539a7e2ce1d8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025010907014_6cb471ca84f14ad09840fd684f534bf3bbfdd872b1ec73492790539a7e2ce1d8" data-rendition-name="original" width="1080" height="486" loading="lazy" alt="Vraneška dolina "> </figure>  Ubijen je 7. novembra 1924. godine na Obodu Cera na putu Mojkovac - Šahovići. Za njegovo ubistvo bez dokaza osumnjičen je poznati muslimanski odmetnik Jusuf Mehonjić, koji je docnije likvidaran u Albaniji od strane jugoslovenske tajne policije. Glasine, odnosno, lažna i namjerno smišljena fama, da je Jusuf Mehonjić sa družinom ubio Boška L. Boškovića, prihvaćene su tada kao „nepobitna činjenica“, kako od strane vlasti, tako i od strane štampe. „Inače, Jusuf Mehonjić je bio rodom iz Grnčareva i slovio je kao jedan od vođa komitskog pokreta u Sandžaku. Bio je član Kosovnog komiteta i učesnik u borbama protiv Ahmed-Zogua, jugoslovenskog kandidata za albanski presto, na strani Bajram Curija i tadašnjeg predsjednika albanske Vlade Fan Nolija. Poslije nasilnog svrgavanja ove demokratski izbrane Vlade, Jusuf Mehonjić je bio likvidiran od strane jugoslovenske tajne policije“. (Dr Šerbo Rastoder, „Tri svjedočanstva o pokolju nad Muslimanima u Šahovićima novembra 1924“, Almanah, br. 7-8, Podgorica, 1999, str. 252). Čuveni muslimanski/bošnjački ustanik i komita Jusuf Mehonjić, saborac crnogorskih zelenaša i komita, bio je, dakle, lažno opužen da je ubio Boška L. Boškovića, u mjestu Obod na Ceru na putu od Mojkovca prema Šahovićima 7. novembra 1924.&nbsp; <h2>&nbsp;Bestijalni pokolj</h2> Poslije ubistava Boška Boškovića dogodio se, uz solidarnost ondašnjih državnih vlasti, iz osvetničkih ali i drugih poriva, bestijalni pokolj Muslimana/Bošnjaka u Vraneškoj dolini, Pavinom Polju i Šahovićima (današnje Tomaševo) 9. i 10. novembra 1924. godine, kojeg su izvršili brojni njegovi saplemenici u masovnom pohodu. Istraga o zločinima u Šahovićima nije sprovedena. Od strane vlasti zločin u Šahovićima je zataškan. Međutim, ubica Boška Boškovića nije bio Jusuf Mehonjić. Naprotiv, najvjerovatnije su ga ubili, u znak odmazde zbog njegovih brojnih svirepih zločina nad Rovčanima, Moračanima i širom kolašinskog, mojkovačkog i bjelopoljskog kraja čuveni crnogorski zelenaški komiti braća Radoš Punišin i Drago Punišin Bulatovići iz Smailagića polja (Kolašin).&nbsp; O tome što se desilo i ko je počinio masovni zločin u Vraneškoj dolini i Šahovićima puno je pisano u istoriografiji. Pisano je i u crnogorskim suverenističkim krugovima u emigraciji.&nbsp; U listu Montenegrin Herald (Crnogorski glasnik) od 15. decembra 1924. godine, broj 68, strana 4, objavljen je članak pod nazivom „Vijesti Crna Gora“. Taj i list Amerikanski glas Crnogorca bili su novine crnogorske zelenaške, suverenističke političke emigracije koja se borila protiv centralizma Beograda i tražila uspostavu Crne Gore u punom njenom suverenitetu.&nbsp; U tekstu od 15. decembra 1924. godine piše: „Iz Kolašina javljaju da je početkom novembra poginuo Boško Lukin Bošković sa jednim rođakom i još dva pratioca. Ubijeni su iz zasjede na putu između Bijelog Polja i Šahovića, u blizini sela Pavino Polje. Na glas pogibije odmah je pošla vojska i policija i cijelo selo Pavino Polje izgorela, a svo stanovništvo poubijala tako da u istom selu nije ostalo žive duše, a isto selo imalo preko dvjesta kuća, sve sami muslimani. Pašićeva vlada sad ovi u istoriji nezapamćeni zločin baca na Crnogorce dajući izjavu kako su taj pokolj izvršili Crnogorci u osveti. Boškovića su ubili sami Crnogorci za osvetu jer je Bošković, dok je bio načelnik kolašinskog sreza, popalio mnoge kuće, ubio mirne građane, vršio najviša zvjerstva što se u istoriji ne pamti. Bojeći se životu dao je ostavku na službu i pošao je u Biograd, gdje mu je ranija Pašićeva vlada dala službu za inspektora Ministarstva unutrašnjih djela. Davidovićeva vlada ga je, kao posve nesposobna, otpustila iz službe. Sadašnja Pašić–Pribićevićeva vlada ponovo ga je poslala da nasilno prisiljava narod da glasaju za radikale. Po Bijelom Polju i okolini počinio je pomoću vojske i policije nova čuda i uputio se bio u pljačku i batinanje, ali ga na putu dočekaše Crnogorci i ubiše ga sa još dvojicom njegovih pratilaca. Pokolj stanovništva Pavinog Polja kao i popaljenje 200 kuća izvršila je vojska i žandarmerija. Vijesti koje je Biograd proturio da su to izvršili Crnogorci posve su neistinite jer u okrugu Kolašinskom nema ni dva posto koji bi za Boškovićem zaplakali, a kamoli da ga svete“. „Sve što je gadno i nevaljalo“, piše dalje u tom članku, „Biograd je bacio i baca na Crnu Goru i Crnogorce, pa evo i svoja razbojništva pokušava da baci na Crnogorce. Otkud da mogu goloruki i razoružani Crnogorci ubiti preko hiljadu i po duša, to su samo mitraljezi u stanju da učine i to oni u rukama srbijanske vojske i policije. Pali, žari, Biograde, red će doći i na tebe kao što je došao i na Boškovića“. O zločinu u Šahovićima pisao je i Milovan Đilas u knjizi „Besudna zemlja“, koja je na engleskom jeziku objavljena u Londonu 1958. godine. Navodi podatak da Boška Boškovića nijesu ubili Muslimani, nego Crnogorci, glavari iz Kolašina u političkom konfliktu. „Da bi nepravda bila potpuna, Boška nijesu ubili muslimani nego Crnogorci, glavešine iz Kolašina. To je moj otac kasnije saznao od povjerljivog znanca“, konstatuje Milovan Đilas.&nbsp; On procjenjuje da je broj žrtava svirepog zločina počinjenog poslije ubistva Boškovića iznosio oko 350 osoba.&nbsp; Jedan službeni izvještaj od 12. avgusta 1925. godine govori da je u noći između 9. i 10 novembra 1924. godine i cijeli dan 10. novembra te godine ubijeno oko 120 Muslimana i zapaljeno 45 kuća, uz pljačke i progon. U emisiji RTCG koja je dio serijala „Vraneš“, međutim, masovni zločin u Šahovićima 1924. se ne pominje što je neprihvatljivi i nedopustivi pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica.&nbsp;

Ubistvo Boška Boškovića sljedbenici bjelaške politike iskoristili za pokolj i progon muslimana iz Šahovića

Poslanica Bošnjačke stranke (BS) Kenana Strujić Harbić odlasila se povodom emitovanja serijala o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom ‘”Vraneš, zemlja i ljudi”.
U tom serijalu, prema riječima poslanice, se ne pominju žrtve genocida u Šahovićima što, kaže, predstavlja grubo falsifikovanje istorije i zloupotrebu Javnog servisa.
Pozvala je Javni servis da hitno obustavi emitovanje ovog serijala
- Emitovati tkz. dokumentarni serijal o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom ‘Vraneš, zemlja i ljudi’ , a ne pomenuti ljude čijom je nevinom krvlju u monstruoznom genocidu natopljena Vraneška (Šahovićka) zemlja predstavlja grubo falsifikovanje istorije tog kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina – genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline), i grubu zloupotrebu javnog servisa koji se finansira novcem svih nas, pa i Bošnjaka u Crnoj Gori, i da budem lična, mojim kao direktne potomkinje šahovićkih Bošnjaka - navela je Strujić Harbić u saopštenju za medije.
Da li uredništvo Javnog servisa, pita ona, svjesno realizuje poslednju osmu fazu genocida?
- A to je negiranje – izvrtanje i nepominjanje jasnih i dokazanih historijskih činjenica koji dokazuju zločin?!?! Pozivam Javni servis da hitno obustavi emitovanje ovog serijala i ne učestvuje u grubom izrugivanju žrtvama genocida u Šahovićima - poručila je Strujić Harbić.

Strujić Harbić: Javni servis hitno da obustavi emitovanje serijala ”Vraneš, zemlja i ljudi”

Bjelopoljska policija saslušala je Petra Kljajevića zbog govora mržnje tokom protesta mještana Vraneške doline, 18. novembra, nezadovoljnih što policija nije uhapsila Aliju Balijagića, dvostrukog ubicu, koji je u selu Sokolac 25. oktobra ubio Milanku i Jovana Madžgalja, sestru i brata, u njihovoj kući, gdje je prethodno tokom dana, kako su ranije prenijeli mediji, jeo i pio. Balijagić je u međuvremenu, 21. novembra pronađen i uhapšen u Republici Srbiji u selu Pribojska Goleša. Bjelopoljac Petar Kljajević na protestu 18. novembra medijima je saopštio užasne poruke na račun Muslimana/Bošnjaka, dovodeći Balijagićev zločin u vezu sa vjerskim ekstremizmom. - Mi smo digli glas srpski protiv islamskog fundamentalizma. Tako ćemo zaustaviti i gradnju džamije u centru grada. Neka se ne nadaju, neće moći to uspjeti. Ovo je opomena. Hoće da obilježavaju 100. godišnjicu progona muslimana iz Vraneške doline. Ne može to više. Svijet je krenuo. Jevreji, Amerika i NATO se bore protiv islamskog funfamentalizma, iako su ga stvorili. I mi Srbi ćemo sad morati da se borimo protiv tog islamskog fundamentalizma - rekao je on, pored ostalog. Izvori Portala ETV iz policije kažu da je slično ponovio i njima tokom saslušanja. Pravdao se da nije nacionalista i da nikoga ne mrzi, ali je ubijeđen da „islamski fundamentalizam“ jača u Crnoj Gori. Rekao je i da nije ekstremista i da nikome ne želi zlo, ali da se „islamski fundameentalizam“ mora zaustaviti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112221114_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112221114_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df" data-rendition-name="original" width="328" height="242" loading="lazy" alt="Petar Kljajević"> <figcaption>Petar Kljajević</figcaption> </figure>  Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je predmet protiv Kljajevića, a po krivičnoj prijavi bjelopoljskog odbora Stranke pravde i pomirenja (SPP), zbog podsticanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. - U cilju provjere navoda iz krivične prijave i predmetnog video materijala Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju preduzima mjere i radnje radi utvrđivanja da li u radnjama lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti – naveli su u odgovoru na naša pitanja. Iz Stranke pravde i pomirenja saopštili su da istup Kljajevića tumače kao javni poziv na nasilje i mržnju protiv bošnjačkog–muslimnaskog naroda u Bijelom Polju i Crnoj Gori. Upozorili su i da ovo nije prvi put da on poziva na nasilje i mržnju prema bošnjačkom–muslimanskom narodu, te da to čini još od 1992. godine. - Bjelopoljski odbor SPP podržava proteste građana na Slijepač mostu i poziva organizatore, da se ograde od ovog ekstremiste, koji pokušava da vrati 1992. i zavadi građane - saopštili su oni. Iz Bošnjačke stranke pozvali su Specijalno državno tužilaštvo, a povodom prijetnji Muslimanima/Bošnjacima da više neće moći da klanjaju u Bijelom Polju, da „ispitaju koja je to organizacija kojoj pripada Kljajević i za čije interese on radi“. Zbog Kljajevićevog govora mržnje oglasio se i Kolegijum predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića ističući da očekuju „od svih aktera društvenog života da šalju poruke mira i strpljena kako bi očuvali vjekovni sklad, multikulturalnost i toleranciju kojom se Bijelo Polje ponosi“. Netačnu, ali opasnu tezu, da je Balijagić zločin u selu Sokolac počinio iz vjerskih pobuda prvi je u javnost plasirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić početkom novembra kada je na konstataciju urednika emisije „Ćirilica“ na Hepi televiziji da je Balijagić „muslimanski fanatik“ koji je sestru i brata Madžgalj ubio kada je u njihovoj kući vidio ikone, potvrdio da je to jedna od mogućih opcija. Kazao je i kako od „obavještajnih veza iz Crne Gore“ imaju podatke da je Balijagić u zatvoru postao „pravi fanatik, ekstremni, radikalni islamist“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112221118_b6b64c3ecc503b170261236137a907274da20a59a8e8d5ac6d6725270c8ef55d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112221118_b6b64c3ecc503b170261236137a907274da20a59a8e8d5ac6d6725270c8ef55d" data-rendition-name="original" width="899" height="457" loading="lazy" alt="Kuća ubijenih Madžgalja"> <figcaption>Kuća ubijenih Madžgalja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Čak se nadovezao i na užasni zločin počinjen prije 100 godina u Vraneškoj dolini, tadašnjim Šahovićima, kada su po nalogu državnih vlasti Kraljevine SHS pobijene i prognane muslimanske porodice koje su naseljavale taj kraj, pokušavajući da ubistvo Madžgalja dovede u vezu sa tim, a Balijagića je predstavio kao osvetnika?! Crnogorske vlasti nijesu reagovale na opasne Vučićeve laži, osim što su Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost zajedničkim saopštenjem dementovale njegove tvrdnje. Alija Balijagić je teški prestupnik koji je više od polovine života proveo u zatvoru, a osuđivan je za razna krivična djela, čak i za silovanje starice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112221114_c7be85a612b7b45886ae9038da0e98746bd293d25424be248f74478ab880d886.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112221114_c7be85a612b7b45886ae9038da0e98746bd293d25424be248f74478ab880d886" data-rendition-name="original" width="720" height="1559" loading="lazy" alt="Alija Balijagić"> <figcaption>Alija Balijagić</figcaption> </figure>  Ministarstvo pravde Crne Gore juče je Ministarstvu pravde Republike Srbije uputilo elektronskim putem zahtjev za njegovo izručenje. - Izručenje imenovanog se traži radi vođenja krivičnog postupka po naredbi o sprovođenju istrage Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju zbog krivičnog djela teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tač. 1 i 8 Krivičnog zakonika Crne Gore u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija iz člana 403 stav 3 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore - navedeno je u saopštenju. Balijagić je Vraneškom dolinom lutao danima prije nego je počinio zločin. Bio je u bjekstvu, a policija je za njim tragala zbog krađe puške iz jedne kuće u Bijelom Polju. Mještanima Vraneške doline predstavljao se kao lovac i pričao da traga za kerovima koje je izgubio. Prilikom hapšenja u Srbiji nije pružao otpor. Kod njega su pronađene dvije puške, kako su saopštile srpske vlasti, obije sa metkom u cijevi.

Petar Kljajević rekao da nikoga ne mrzi i opet govorio o islamskom fundamentalizmu

Mještani Vraneške doline danas su u podne blokirali magistralni put u mjestu Slijepač most.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_8cbd9f13a11379bf9970d7a6864d541e9e86acfffb20ceace5e79a631df26417.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111812118_8cbd9f13a11379bf9970d7a6864d541e9e86acfffb20ceace5e79a631df26417" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;Razlog za protest je to što osumnjičeni za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokolac Alija Balijagić još nije uhapšen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_ad39ca4c2130f032c23b0638f78dba60d8494bb91f86c776343f1e7212eea9c8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024111812118_ad39ca4c2130f032c23b0638f78dba60d8494bb91f86c776343f1e7212eea9c8" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Oni su, uz najavu za protest, tražili ostavke čelnika policije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_b81202727dc6c09f1fc61a24310494bbd07ccb395a694abc7bfd16843c3bc7cf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024111812118_b81202727dc6c09f1fc61a24310494bbd07ccb395a694abc7bfd16843c3bc7cf" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;Smatraju da neko mora da snosi odgovornost jer se potraga ne pomjera s mrtve tačke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_8b150e84e9b231b4aa62da455c6d1dabb50ae41738ac2bd36c1a94d18049b331.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024111812118_8b150e84e9b231b4aa62da455c6d1dabb50ae41738ac2bd36c1a94d18049b331" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Balijagić, koji je osumnjičen da je 25. novembra ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj, već 24 dana bježi od policijskih službenika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_32603c934c6a6aa788b8b3e653aaf8a29b3833f13622041ba61f36276f5b27f5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024111812118_32603c934c6a6aa788b8b3e653aaf8a29b3833f13622041ba61f36276f5b27f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_3730728185598ff75efc098dc6f48ba1648384501ed647d8c993822b7ad840f3.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024111812118_3730728185598ff75efc098dc6f48ba1648384501ed647d8c993822b7ad840f3" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_1cd86b82721f3a89ec9b7bd993155b8dc34411a6eb7f05bbceb2eaceedfe1042.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2024111812118_1cd86b82721f3a89ec9b7bd993155b8dc34411a6eb7f05bbceb2eaceedfe1042" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>

(FOTO) Mještani Vraneške doline blokirali magistralni put

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: vraneska-dolina