Bjelopoljsko tužilaštvo duže od dva mjeseca nije spremno da odluči da li je Bjelopoljac Petar Kljajević, tokom protesta mještana Vraneške doline 18. novembra prošle godine, nezadovoljnih što policija do tada nije uhapsila Aliju Balijagića, dvostrukog ubicu, širio govor mržnje izjavom u kojoj je, pored ostalog, Balijagićev zločin povezao sa „islamskim fundamentalizmom“ i zaprijetio Muslimanima/Bošnjacima da im neće biti dozvolejna gradnja džamije u ovom gradu, niti da klanjaju. - Bićete obaviješteni kad Tužilaštvo donese odluku u tom predmetu – kao i prije mjesec, opet je saopšteno Portalu ETV iz bjelopoljskog tužilaštva. Zašto je bjelopoljskom tužilaštvu toliko komplikovan ovaj predmet teško je zaključiti, a s obzirom na činjenicu da nema što da istražuju – izjava Kljajevića sa protesta im je dostupna, policija ga je saslušala nekoliko dana kasnije i jedino što treba je da odluče da li će ga goniti za govor mržnje. No, ta odluka, očito, bjelopoljskom tužilaštvu teško im pada. Kako smo ranije pisali, Kljajević je i na saslušanju u policiji ponovio slične poruke onima koje je odaslao sa skupa, ali se pravdao kako nije nacionalista i da nikoga ne mrzi, već je ubijeđen da „islamski fundamentalizam“ jača u Crnoj Gori i da se mora zaustaviti. Na protestu 18. novembra on je Balijagićev zločin doveo u vezu sa vjerskim ekstremizmom, ali i zaprijetio Muslimanima/Bošnjacima. - Mi smo digli glas srpski protiv islamskog fundamentalizma. Tako ćemo zaustaviti i gradnju džamije u centru grada. Neka se ne nadaju, neće moći to uspjeti. Ovo je opomena. Hoće da obilježavaju 100. godišnjicu progona muslimana iz Vraneške doline. Ne može to više. Svijet je krenuo. Jevreji, Amerika i NATO se bore protiv islamskog funfamentalizma, iako su ga stvorili. I mi Srbi ćemo sad morati da se borimo protiv tog islamskog fundamentalizma – rekao je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012022014_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025012022014_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df" data-rendition-name="original" width="328" height="242" loading="lazy" alt="Petar Kljajević"><figcaption>Petar Kljajević(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Bjelopoljski odbor Stranke pravde i pomirenja (SPP), protiv njega je sjutradan podnio krivičnu prijavu zbog podsticanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Govor Kljajevića tumače kao javni poziv na nasilje i mržnju protiv bošnjačkog–muslimnaskog naroda u Bijelom Polju i Crnoj Gori i istakli su da ovo nije prvi put da on poziva na nasilje i mržnju prema bošnjačkom–muslimanskom narodu, te da to čini još od 1992. godine. Balijagić je u međuvremenu, 21. novembra pronađen i uhapšen u Republici Srbiji u selu Pribojska Goleša. On je u selu Sokolac, u Vraneškoj dolini, 25. oktobra prošle godine ubio Milanku i Jovana Madžgalja, sestru i brata, u njihovoj kući. Opasnu laž da je Balijagić zločin u selu Sokolac počinio iz vjerskih pobuda prvi je u javnost plasirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić početkom novembra kada je na konstataciju urednika emisije „Ćirilica“ na Hepi televiziji da je Balijagić „muslimanski fanatik“ koji je sestru i brata Madžgalj ubio kada je u njihovoj kući vidio ikone, potvrdio da je to jedna od mogućih opcija. Kazao je i kako od „obavještajnih veza iz Crne Gore“ imaju podatke da je Balijagić u zatvoru postao „pravi fanatik, ekstremni, radikalni islamist“, a ovaj zločin povezao je i sa užasnim masakrom počinjenim prije 100 godina u Vraneškoj dolini, tadašnjim Šahovićima, kada su po nalogu državnih vlasti Kraljevine SHS pobijene i prognane muslimanske porodice koje su naseljavale taj kraj. Vučić je pokušao da Balijagića predstavi kao osvetnika?! Portal ETV uputio je pitanja vrhovom državnom tužiocu Miloradu Markoviću kako bismo saznali što on misli o dužini trajanja istražnog postupka u predmetu formiranom protiv Bjelopoljca Petra Kljajevića, odnosno da li i on smatra da je potrebno vrijeme da bi se utvrdilo da li je neka izjava govor mržnje ili se u tim postupcima mora reagovati u hitnoj proceduri.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bjelopoljsko tužilaštvo još ne zna da li je Petar Kljajević širio govor mržnje

I pored brojnih reakcija crnogorske javnosti, Javni servis nastavio je sa prikazivanjem skandalozne serije o Vranešu, koja obiluje istorijskim falsifikatima, tendencioznošću, banalnostima, a prije svega - neukošću! Krenimo redom. Nakon što su se u prvoj epizodi bavili praistorijom današnjeg područja Vraneške doline, u kojoj je, uzgred rečeno, najmanje bilo riječi o prošlosti toga kraja, i u kojoj smo, recimo, saznali senzacionalnu novost - da su na tom području živjeli Dokleati?! - u drugoj epizodi je preskočen period prošlosti Vraneša od oko 1.500 godina. <h2>Prikrivanje dokaza</h2> Iz priče o praistoriji i ilirskim plemenima, nastavljena je priča o turskim popisima u XVI vijeku. Saznali smo, tako, u drugoj epizodi, ko je sve živio u to vrijeme u Vranešu i, pride - koje je nacije bio! Zaista epohalno saznanje! Samo još kada bi bilo tačno - jer se u osmanskim popisima nije upisivala nacionalna odrednica! No, autore ove emisije na Javnom servisu, sva je prilika, činjenice ne obavezuju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113160116_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250113160116_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33" data-rendition-name="original" width="1080" height="1129" loading="lazy" alt="Veselin Konjević"> <figcaption>Veselin Konjević</figcaption> </figure>  O tome kako su tretirali pokolj muslimana u Vraneškoj dolini sramno je. U prethodnoj epizodi ove sramotne serije, stanje u Vraneškoj dolini bilo je redovno, a muslimani su se, iz nekih, javnosti nepoznatih razloga, 1924. godine iselili sa tog područja?! Sada (u trećoj epizodi) je situacija nešto drugačija. Vidljivo je da je u međuvremenu bilo intervencija, pa su tako volšebno „nestali“ Srbi iz popisa u Vranešu - baš onako kako su se i pojavili u tim popisima. Iz XVI vijeka prešlo se na početak XX i XXI vijeka… Opet „skok“ od 500 godina, u „objektivnom“ sagledavanju prošlosti vraneškog kraja. Nema, dakle, priče o župi, a potom i nahiji Ljuboviđi, o nahiji Vraneš, o plemenu Vraneši, o znamenitom knezu Heraku Vranešu, (inače Vlahu, ne Slovenu, jer je Herak tipično vlaško ime, a u istorijskim izvorima je poznato da su Vraneši bili Vlasi, kao što su to bili i Nikšići, Drobnjaci i brojna druga crnogorska plemena).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011414018_802483ca314a0a32520fe49cd34e9fe06e95f3544a96240497dc4bea4cce0e2d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025011414018_802483ca314a0a32520fe49cd34e9fe06e95f3544a96240497dc4bea4cce0e2d" data-rendition-name="original" width="720" height="474" loading="lazy" alt="Vraneška dolina"> <figcaption>FALSIFIKOVANJE ISTORIJE: Vraneška dolina</figcaption> </figure>  Jedan sin kneza Heraka, Đuro (Đurađ, Đurđe), primio je hrišćanstvo, a drugi - Ibrahim, primio je islam. U popisu Sandžaka Bosna iz 1468/69. godine pominje se Ibrahim, sin kneza Heraka. U popisu Hercegovačkog Sandžaka iz 1475/77. godine u nahiji Ljuboviđi pominje se Hasan sin Božidara. Dakle, muslimani su na teritoriji današnje Vraneške doline prisutni više od 500 godina. Da još napomenem da je sin toga Ibrahima, a unuk kneza Heraka, Skender-beg Vranešević (koji je imao „džemat“ – posjed u nahiji Ljuboviđi), bio namjesnik Hercegovačkog Sandžaka (sandžak-beg) „od oktobra 1515. do februara 1517. godine“. O svemu tome, dakle, nema ni riječi u ovom serijalu. <h2>„Zaboravili“ Heraka Vraneša</h2> Kako je, recimo, neko mogao uraditi serijal o Vranešu (i to, navodno, 20 epizoda), a da se pritom nijednom ne pomene kako ili po kome je toponim Vraneš dobio naziv?! A to je davno i nedvosmisleno utvrđeno – po knezu Heraku Vranešu! Takođe, jedna veoma značajna ličnost iz prošlosti toga kraja, o kojoj nije bilo riječi u tri epizode ove serije - je i štampar (jeromonah) Mardarije, čije je porijeklo iz Vraneša. U jednom zapisu iz 1545. godine, iz manastira Bogovođe, navodi se da je rodom iz Vraneša. Ime štampara Mardarija iz Vraneša, nažalost, nije afirmisano u crnogorskoj istoriografiji, kao, uostalom, ni imena kneza Heraka Vraneša i njegovih sinova - kneza Đura, koji je obnovio i proširio manastir Zastup, kod Brodareva, i najvjerovatnije sagradio manastir Sokolac, kod Tomaševa, te Ibrahima (Ibrahim-paše Vraneševića), koji je sagradio džamiju u Šarampovu, kod Prijepolja. Kao ni Ibrahimovog sina Skender-bega Vraneševića, itd... O pokolju muslimana u Vraneškoj dolini 1924. godine, u ovoj epizodi - očito pod pritiskom javnosti - saopšteno je tek toliko da se zna da se desio?! Mada, ne znamo ni ko ga je počinio, iz kojih razloga, što se desilo sa tim (preživjelim) musimanima, gdje su se raselili, itd... U pokolju muslimana u Vraneškoj dolini, o čemu sam više puta javno i argumentovano govorio, nijesu učestvovali pravoslavni starosjedioci, niti ima ijednog dokaza za to. U ovoj emisiji narator nas informiše da su „tragični događaji iz 1924. godine imali (su) duboke posljedice i na muslimansko stanovništvo Kičave, što je značajno izmijenilo demografsku strukturu ovoga kraja“. Na koje je to još stanovništvo, osim na muslimansko, imao posljedice tragičan dogđaj iz 1924. godine? Taj „događaj“ nije „značajno“, već u potpunosti izmijenio demografsku strukturu i toga sela i Vraneške doline. <h2>Prećutane činjenice</h2> Zar je moguće bilo uraditi serijal o Vranešu (Vraneškoj dolini) a ne pomenuti predanje o Pavi i Ahmetu, koje je proglašeno nematerijalnom kulturnom baštinom Države Crne Gore, koje je dobilo poštansku marku, itd... Po toj Pavi je, kako se vjeruje, nastao i toponim Pavino Polje.&nbsp; O tom predanju, u proteklih dvadesetak godina, napisano je stotine tekstova objavljenih u Crnoj Gori i regionu. Brojne televizije su dolazile u Pavino Polje da sminaju emisije o tom predanju, među njima i Televizija Srbije (RTS), kao i poznata američka televizija Travel Čenel (Travel Chenel). Sve to nije bilo važno za autore emisije, ili im je bilo važnije što je u toj priči i – Ahmet?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011414018_d43ca2c954b3bafc928b106f7d67039b2545dee49482fbf4bde4121a64918120.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025011414018_d43ca2c954b3bafc928b106f7d67039b2545dee49482fbf4bde4121a64918120" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="„Zaboravljeno“ predanje u serijalu RTCG"> <figcaption>„Zaboravljeno“ predanje u serijalu RTCG</figcaption> </figure>  Nema pomena ni o „dijaku“ (đaku) Vuku, iz Nikolj Pazara, koji se pominje u jednom zapisu iz 1570. u manastiru Gračanica, da je jedno vrijeme, kao prepisivač, boravio u manastiru Vranštica, kod današnjeg Tomaševa. Što jasno ukazuje na to da je srednjovjekovni manastir Vranštica bio prepisivački centar za to područje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011414018_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025011414018_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Grobovi Pave i Ahmeta u Pavinom Polju"> <figcaption>Grobovi Pave i Ahmeta u Pavinom Polju</figcaption> </figure>  Ovako, sve se svelo na banalno nabrajanje bratstava, njihovih slava, porijekla, granica sela… Ali se nigdje ne pominje - gdje se, zapravo nalazi taj Vraneš, u kojoj državi, kako je pozicioniran, u geografskom smislu, na teritoriji Crne Gore, kada je ušao u sastav Crne Gore... O tome ni riječi. Zato narator pominje susjednu državu...&nbsp; Recimo, navode granice pojedinih sela (Kičava, Grab) pa kaže da se ona (ta sela) graniče sa Republikom Srbijom. Kako se jedno selo može graničiti sa (nekom) državom? Nema selo nezavisni državno-pravni status, pa da ima granice sa drugom državom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011414018_80ee7bcde07d808362c605535109eb158dd308c0d409099f744faa7f5cf9a8d1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025011414018_80ee7bcde07d808362c605535109eb158dd308c0d409099f744faa7f5cf9a8d1" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Ni riječi o knezu Vranešu"> <figcaption>Ni riječi o knezu Vranešu</figcaption> </figure>  Granica, o kojoj narator u emisiji govori, jeste granica nezavisnih država Crne Gore i Republike Srbije, a ne sela (Kičave, Graba) i države Srbije. Ta sela se nalaze uz granicu sa Srbijom, ukoliko je uopšte važno saopštiti taj podatak. Da li je bitnije da se kaže sa kojom državom se graniči (neko) selo, ili u kojoj državi se to selo nalazi? Zapravo, da li je riječ o neznanju, ili lošoj namjeri? Ili i jedno i drugo. Ponovo apelujem, prvenstveno na političke partije građanske provenijencije, da reaguju i pred domaćom i pred međunarodnom javnošću - da se obustavi emitovanje ovoga sramnog serijala na Javnom servisu, kojim se širi mržnja, uzurpira crnogorska istorijska i kulturna baština, neobjektivno i tendenciozno prezentuju podaci o prošlosti i sadašnjosti toga područja, namjerno stvarajući privid da to područje zapravo i ne pripada državi Crnoj Gori!

Portal ETV

Neukost, falsifikati i nastavak prikrivanja počinilaca zločina u Vraneškoj dolini

Urednik Prvog progama Televizije Crne Gore Bojan Terzić pokrenuo je proceduru za obustavljanje prikazivanja emisije "Vraneš - zemlja i ljudi" na Javnom servisu, potvrdio je on za Portal ETV, a nakon ogromnog pritiska javnosti izazvan emisijom u kojoj se brutalno falsifikuju istorijske činjenice i prikriva masovni zločin u Vraneškoj dolini, u nekadašnjim Šahovićima, današnjem Tomaševu.
Prema našim saznanjima, odluka o suspendovanju emisije već je donijeta, ali je Terzić za Portal ETV kazao da su "pokrenute interne procedure", te da će odluka biti donijeta veoma brzo.&nbsp;
Na pitanje Portala ETV da li je on, kao urednik Prvog programa već donio odluku, kako nam je potvrđeno iz više izvora iz RTCG, Terzić je odgovorio da je proceduru pokrenuo on, te da je u odlučivanje uključeno "više ljudi".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fveselin-drljevic-stoji-iza-skandaloznog-serijala-vranes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sporni serijal Televizije Crne Gore, kako je naš portal ranije objavio, sadrži čak 20 epizoda, sniman je prošle i pretprošle godine, a sve je rađeno pod patronatom predsjednika Savjeta Javnog servisa Veselina Drljevića.
- Za ovaj serijal je u startu 2023. bilo opredijeljeno čak 80 snimajućih dana za 10 epizoda što je presedan. Kompletnom akcijom rukovodio je Veselin Drljević. On je ekipu predvodio tokom snimanja, a na raspolaganju su imali sve što su poželjeli. Niko od novinara nije bio uključen - kaže više izvora Portala ETV iz Televizije Crne Gore.
Objašnjavaju da je praksa da se dobije četiri do pet „snimajućih dana“ po emisiji od pola sata, ali da to nije bio slučaj i za ovaj serijal.
- Ova ekipa je u startu imala po osam. Drljević je većinu vremena bio sa njima na terenu - dodaju naši sagovornici.
Serijal je u međuvremenu narastao na 20 epizoda, a u odjavnoj špici piše da je emisija nastala po ideji d.o.o. Zlateš i Prijatelji Vraneša, nevladina organizacija čiji je jedan od vlasnika Veselin Drljević. Za d.o.o. Zlateš nema dostupnih podataka.
Koliko je novca Drljević dobio za svoj propagnadni uradak, za sada je nepoznato. Drljević je predsjednik Savjeta RTCG, tijela koje godinama nezakonito bira Borisa Raonića za generalnog direktora crnogorskog Javnog servisa, ne obazirući se na brojne presude, među kojima ima i pravosnažnih, da Raonićev izbor nije u skladu sa zakonskim procedurama.
Iako je već nakon druge epizode ovog serijala, u kojoj se masovni zločin u Šahovićima ne pominje ni riječju, a u više navrata narator kaže kako su se Muslimani 1924. godine iselili iz ovog kraja, uslijedila je burna reakcija dijela javnosti, među kojima su istoričari, iz RTCG se ne oglašavaju.
Bošnjačko vijeće zatražilo je obustavljanje emitovanja serijala, a to je zahtijevala i funkcionerka Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić, kao i PEN centar i istoričar Veselin Konjević.
Iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge Televiziji E saopštili su juče da će postupiti po prijavama, ali i da u njihovoj nadležnosti nije zabrana emitovanja spornih sadržaja, već da takvu odluku isključivo može donijeti sud.
Bošnjačko vijeće očekuje od RTCG izvinjenje potomcima žrtava genocida u Šahovićima, javnosti i bošnjačkom narodu.
Strujić Harbić je ocijenila da sporni serijal „predstavlja grubo falsifikovanje istorije toga kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina - genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline) i grubu zloupotrebu Javnog servisa“.
I istoričar i publicista mr Veselin Konjević u razgovoru za Portal upozorio je da se u serijalu falsifikuju i krivotvore istorijske činjenice o prošlosti toga kraja, da je u emisiji prenebregnut stravičan zločin nad muslimanima u Vraneškoj dolini novembra 1924. godine, jer se želi stvoriti iskrivljena slika o tamošnjem stanovništvu i prošlosti toga kraja.
Emisija, prema njegovom mišljenu, podstiče mržnja prema drugim narodima i negira crnogorski nacionalni i kulturni identitet, jer se uzurpira crnogorska kulturna i istorijska baština i nasilno i asimilatorski djeluje na crnogorski nacionalni i kulturni identitet.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fskandalozno-prikrivanje-stravicnog-zlocina-u-vraneskoj-dolini&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Sam naziv serijala „Vraneš - zemlja i ljudi“ ukazuje na elementarnu neupućenost autora ove emisije o prošlosti Vraneške doline. Vraneš kao geografski pojam danas ne postoji, niti ga ima upisanog ni na jednoj geografskoj karti. Vraneš je, prije svega, istorijski pojam, i u tom smislu njegove granice su relativne - objasnio je Konjević.
On je ukazo na još jedan falsifikat u serijalu - notorna je neistina i informacija, koju je narator sporne emisije saopštio da su u turskom popisu Hercegovačkog sandžaka iz XVI vijeka u tom kraju bili upisani Srbi.
- Ni u jednom osmanskom popisu Hercegovačkog sandžaka (od njegovog osnivanja 16. januara 1470. godine), kao ni u bilo kojoj drugoj oblasti Osmanskog carstva nijesu upisivane nacinalnosti popisivanog stanovništva. ...Ne postoji turski dokument toga perioda koji svjedoči da je makar u jednom slučaju upisana nacionalna odrednica - kategoričan je on.
Veoma opasno falsifikovanje i podmetanje, upozorava Konjević, je i podatak saopšten u emisiji o broju Srba u pojedinim selima Vraneške doline, u popisu „dacija“ (poreskih obveznika) iz 1913. godine, jer u tom popisu, što je vidljivo u originalnim dokumentima, nije upisivana nacionalna odrednica.
Kategoričan je i da ne postoji nijedan relevantan dokaz da su manastiri i crkve sa područja današnje Vraneške doline zadužbina Nemanjića.
- Sve je to izmišljeno, kao i mnogo šta drugo - kategoričan je Konjević.
U autorskom tekstu za Portal ETV istoričar Novak Adžić precizno je objasnio što se dogodilo u Šahovićima 1924. godine.
U Šahovićima se 1924. nije desilo, kako se u emisiji navodi, iseljavanje Muslimana, već se dogodio de facto genocid, jer po uzroku, načinu izvršenja, namjerama, ciljevima i posljedicama, kako je istakao Adžić, taj masovni zločin jeste biće onog krivičnog djela koje je kasnije obuhvatio pravni, međunarodno konvencionalno, definisani pojam genocida.
- Faktički genocid u Šahovićima izvršen je pod egidom ondašnjeg režima karadorđevićevske Kraljevine SHS, koji je dopustio i prećutno odobrio i indirektno izvršio taj zločin. Naredbodavci i izvršioci nikada nijesu bili pravno procesuirani, a kamoli kažnjeni - ističe Adžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fubistvo-boska-boskovica-sljedbenici-bjelaske-politike-iskoristili-za-pokolj-i-progon-muslimana-iz-sahovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Inspiratori, naredbodavci, saučesnici u faktičkom zločinu genocida u Šahovićima bili su uglavnom sljedbenici ideologije (veliko)srpskog unitarizma i centralizma i bjelaške politike inaugurisane na Podgoričkoj skupštini novembra 1918. godine, a neki od njih bili su „poslanici“ na toj „skupštini“, neki pripadnici ondašnjih režimskih i drugih centralističkih partija, radikalne Pašićeve stranke i drugih partija, dok su neki od njih bili u organima vlasti države pod nazivom Kraljevina SHS na tome i širem području.
Adžić objašnjava da je za povod genocida nad muslimanskim stanovništvom u Šahovićima i iseljavanje preživjelih iskorišćeno ubistvo lokalnog kabadahije Boška L. Boškovića, koji je bio načelnik kolašinskog okruga, a kasnije postao policijski inspektor MUD-a KSHS i penzionisan u tom statusu.
Za Boška L. Boškovića, piše Adžić, karakteristično je i to da je bio protivnik kralja Nikole I Petrovića-Njegoša, pristalica Podgoričke skupštine (1918), brutalni neprijatelj Božićnog ustanka (1919) i crnogorskog komitskog (gerilskog) pokreta (1919-1924).
Ubijen je 7. novembra 1924. godine na Obodu Cera na putu Mojkovac – Šahovići, a za njegovo ubistvo, bez dokaza je osumnjičen poznati muslimanski odmetnik, ustanik i komita Jusuf Mehonjić, kojeg je docnije u Albaniji likvidirala jugoslovenska tajna policija.
- Poslije ubistava Boška Boškovića dogodio se, uz solidarnost ondašnjih državnih vlasti, iz osvetničkih ali i drugih poriva, bestijalni pokolj Muslimana/Bošnjaka u Vraneškoj dolini, Pavinom Polju i Šahovićima (današnje Tomaševo) 9. i 10. novembra 1924. godine, kojeg su izvršili brojni njegovi saplemenici u masovnom pohodu. Istraga o zločinima u Šahovićima nije sprovedena. Od strane vlasti zločin u Šahovićima je zataškan - piše Adžić.
On je podsjetio i na tekst u iseljeničkom listu Montenegrin Herald (Crnogorski glasnik) od 15. decembra 1924. godine, u kojem piše kako je „na glas pogibije“ Boškovića, „odmah pošla vojska i policija i cijelo selo Pavino Polje izgorela, a svo stanovništvo poubijala tako da u istom selu nije ostalo žive duše, a isto selo imalo preko dvjesta kuća, sve sami muslimani“.
- Pašićeva vlada sad ovi u istoriji nezapamćeni zločin baca na Crnogorce dajući izjavu kako su taj pokolj izvršili Crnogorci u osveti - piše u tom članku.
Ističe se kako su Boškovića „ubili sami Crnogorci za osvetu jer je, dok je bio načelnik kolašinskog sreza, popalio mnoge kuće, ubio mirne građane, vršio najviša zvjerstva što se u istoriji ne pamti“.
- Sadašnja Pašić–Pribićevićeva vlada ponovo ga je poslala da nasilno prisiljava narod da glasaju za radikale. Po Bijelom Polju i okolini počinio je pomoću vojske i policije nova čuda i uputio se bio u pljačku i batinanje, ali ga na putu dočekaše Crnogorci i ubiše ga sa još dvojicom njegovih pratilaca - citira Adžić dijelove teksta iz 1925. godine u iseljeničkim novinama u Americi.
U tekstu piše i da je „pokolj stanovništva Pavinog Polja kao i popaljenje 200 kuća izvršila vojska i žandarmerija“.
- Vijesti koje je Biograd proturio da su to izvršili Crnogorci posve su neistinite jer u okrugu Kolašinskom nema ni dva posto koji bi za Boškovićem zaplakali, a kamoli da ga svete - zaključuje se u tom tekstu.
Za crnogorski Javni servis i Veselina Drljevića, međutim, masovni zločin u Šahovićima nije se dogodio, a muslimansko stanovništvo, kako kaže narator u drugoj emisiji serijala „Vraneš“, se iselilo.

Duško Mihailović

Terzić pokrenuo proceduru za obustavljanje prikazivanja emisije "Vraneš - zemlja i ljudi": Odluka će biti donijeta veoma brzo

Crnogorski Javni servis ćuti na žestoku reakciju dijela javnosti zbog novog spornog propagandnog uratka ove medijske kuće - serijala „Vraneš“ u kojem se brutalno falsifikuju istorijske činjenice i prikriva masovni zločin u Vraneškoj dolini, u nekadašnjim Šahovićima, današnjem Tomaševu, za koji istoričari tvrde da nosi sva obilježja genocida, kada je u novembru 1924. godine pobijeno i iz ovog kraja iseljeno muslimansko stanovništvo. U drugoj epizodi serijala „Vraneš - zemlja i ljudi“ masovni zločin u Šahovićima ne pominje se ni riječju, a u više navrata narator kaže kako su se Muslimani 1924. godine iselili iz ovog kraja?! <h2>Predsjednik Savjeta predvodio ekipu</h2> Sporni serijal Televizije Crne Gore, kako saznaje Portal ETV, sadrži čak 20 epizoda, sniman je prošle i pretprošle godine, a sve je rađeno pod patronatom predsjednika Savjeta Javnog servisa Veselina Drljevića. - Za ovaj serijal je u startu 2023. bilo opredijeljeno čak 80 snimajućih dana za 10 epizoda što je presedan. Kompletnom akcijom rukovodio je Veselin Drljević. On je ekipu predvodio tokom snimanja, a na raspolaganju su imali sve što su poželjeli. Niko od novinara nije bio uključen - kaže više izvora Portala ETV iz Televizije Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_8c012eee53c36829fe7affa8c6c1517d4a9ef426c1fbed42bb8968f394082005.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010921018_8c012eee53c36829fe7affa8c6c1517d4a9ef426c1fbed42bb8968f394082005" data-rendition-name="original" width="1080" height="486" loading="lazy" alt="Vraneš - zemlja i ljudi"></figure>  Objašnjavaju da je praksa da se dobije četiri do pet „snimajućih dana“ po emisiji od pola sata, ali da to nije bio slučaj i za ovaj serijal. - Ova ekipa je u startu imala po osam. Drljević je većinu vremena bio sa njima na terenu - dodaju naši sagovornici. Serijal je u međuvremenu narastao na 20 epizoda, a u odjavnoj špici piše da je emisija nastala po ideji d.o.o. Zlateš i Prijatelji Vraneša, nevladina organizacija čiji je jedan od vlasnika Veselin Drljević. Za d.o.o. Zlateš nema dostupnih podataka. Koliko je novca Drljević dobio za svoj propagnadni uradak, za sada je nepoznato. Drljević je predsjednik Savjeta RTCG, tijela koje godinama nezakonito bira Borisa Raonića za generalnog direktora crnogorskog Javnog servisa, ne obazirući se na brojne presude, među kojima ima i pravosnažnih, da Raonićev izbor nije u skladu sa zakonskim procedurama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025010921018_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Veselin Drljević i Boris Raonić"><figcaption>TANDEM: Veselin Drljević i Boris Raonić(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvršilaštvu, a povodom izbora Raonića, Osnovno državno tužilaštvo je u novembru prošle godine podnijelo Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv predsjednika i članova Savjeta RTCG - Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, a povodom izbora Raonića 1. juna 2023. godine. Savjet je Borisa Raonića za tri godine čak četiri puta nezakonito imenovao za generalnog direktora Javnog servisa. Za Raonićevog mandata Javni servis imao je teška ogrješenja o profesionalne standarde i novinarski kodeks, objavljujući čak i lažne informacije, a serijal „Vraneš“ nije prvi u kojem se falsifikuju istorijske činjenice. <h2>RTCG bez reakcije</h2> Iako je već nakon druge epiozode ovog serijala uslijedila burna reakcija dijela javnosti, među kojima su istoričari, iz RTCG se ne oglašavaju. Bošnjačko vijeće zatražilo je obustavljanje emitovanja serijala, a to je zahtijevala i funkcionerka Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić, kao i PEN centar i istoričar Veselin Konjević. Iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge Televiziji E saopštili su juče da će postupiti po prijavama, ali i da u njihovoj nadležnosti nije zabrana emitovanja spornih sadržaja, već da takvu odluku isključivo može donijeti sud. Bošnjačko vijeće očekuje od RTCG izvinjenje potomcima žrtava genocida u Šahovićima, javnosti i bošnjačkom narodu. Strujić Harbić je ocijenila da sporni serijal „predstavlja grubo falsifikovanje istorije toga kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina - genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline) i grubu zloupotrebu Javnog servisa“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_5593a09883e69ce8cf2a39b318afc245c005f61271a54992bd72b999f658a74d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025010921018_5593a09883e69ce8cf2a39b318afc245c005f61271a54992bd72b999f658a74d" data-rendition-name="original" width="448" height="300" loading="lazy" alt="Kenana Strujić Harbić"><figcaption>Kenana Strujić Harbić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  I istoričar i publicista mr Veselin Konjević u razgovoru za Portal upozorio je da se u serijalu falsifikuju i krivotvore istorijske činjenice o prošlosti toga kraja, da je u emisiji prenebregnut stravičan zločin nad muslimanima u Vraneškoj dolini novembra 1924. godine, jer se želi stvoriti iskrivljena slika o tamošnjem stanovništvu i prošlosti toga kraja. Emisija, prema njegovom mišljenu, podstiče mržnja prema drugim narodima i negira crnogorski nacionalni i kulturni identitet, jer se uzurpira crnogorska kulturna i istorijska baština i nasilno i asimilatorski djeluje na crnogorski nacionalni i kulturni identitet. - Sam naziv serijala „Vraneš - zemlja i ljudi“ ukazuje na elementarnu neupućenost autora ove emisije o prošlosti Vraneške doline. Vraneš kao geografski pojam danas ne postoji, niti ga ima upisanog ni na jednoj geografskoj karti. Vraneš je, prije svega, istorijski pojam, i u tom smislu njegove granice su relativne - objasnio je Konjević. On je ukazo na još jedan falsifikat u serijalu - notorna je neistina i informacija, koju je narator sporne emisije saopštio da su u turskom popisu Hercegovačkog sandžaka iz XVI vijeka u tom kraju bili upisani Srbi. - Ni u jednom osmanskom popisu Hercegovačkog sandžaka (od njegovog osnivanja 16. januara 1470. godine), kao ni u bilo kojoj drugoj oblasti Osmanskog carstva nijesu upisivane nacinalnosti popisivanog stanovništva. ...Ne postoji turski dokument toga perioda koji svjedoči da je makar u jednom slučaju upisana nacionalna odrednica - kategoričan je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025010921018_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33" data-rendition-name="original" width="1080" height="1129" loading="lazy" alt="Veselin Konjević"><figcaption>Veselin Konjević(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Veoma opasno falsifikovanje i podmetanje, upozorava Konjević, je i podatak saopšten u emisiji o broju Srba u pojedinim selima Vraneške doline, u popisu „dacija“ (poreskih obveznika) iz 1913. godine, jer u tom popisu, što je vidljivo u originalnim dokumentima, nije upisivana nacionalna odrednica. Kategoričan je i da ne postoji nijedan relevantan dokaz da su manastiri i crkve sa područja današnje Vraneške doline zadužbina Nemanjića. - Sve je to izmišljeno, kao i mnogo šta drugo - kategoričan je Konjević. <h2>Prećutali zločin u Šahovićima</h2> U autorskom tekstu za Portal ETV istoričar Novak Adžić precizno je objasnio što se dogodilo u Šahovićima 1924. godine. U Šahovićima se 1924. nije desilo, kako se u emisiji navodi, iseljavanje Muslimana, već se dogodio de facto genocid, jer po uzroku, načinu izvršenja, namjerama, ciljevima i posljedicama, kako je istakao Adžić, taj masovni zločin jeste biće onog krivičnog djela koje je kasnije obuhvatio pravni, međunarodno konvencionalno, definisani pojam genocida. - Faktički genocid u Šahovićima izvršen je pod egidom ondašnjeg režima karadorđevićevske Kraljevine SHS, koji je dopustio i prećutno odobrio i indirektno izvršio taj zločin. Naredbodavci i izvršioci nikada nijesu bili pravno procesuirani, a kamoli kažnjeni - ističe Adžić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025010921018_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Novak Adžić"><figcaption>Novak Adžić(Photo: CEP)</figcaption></figure>  Inspiratori, naredbodavci, saučesnici u faktičkom zločinu genocida u Šahovićima bili su uglavnom sljedbenici ideologije (veliko)srpskog unitarizma i centralizma i bjelaške politike inaugurisane na Podgoričkoj skupštini novembra 1918. godine, a neki od njih bili su „poslanici“ na toj „skupštini“, neki pripadnici ondašnjih režimskih i drugih centralističkih partija, radikalne Pašićeve stranke i drugih partija, dok su neki od njih bili u organima vlasti države pod nazivom Kraljevina SHS na tome i širem području. Adžić objašnjava da je za povod genocida nad muslimanskim stanovništvom u Šahovićima i iseljavanje preživjelih iskorišćeno ubistvo lokalnog kabadahije Boška L. Boškovića, koji je bio načelnik kolašinskog okruga, a kasnije postao policijski inspektor MUD-a KSHS i penzionisan u tom statusu. Za Boška L. Boškovića, piše Adžić, karakteristično je i to da je bio protivnik kralja Nikole I Petrovića-Njegoša, pristalica Podgoričke skupštine (1918), brutalni neprijatelj Božićnog ustanka (1919) i crnogorskog komitskog (gerilskog) pokreta (1919-1924). Ubijen je 7. novembra 1924. godine na Obodu Cera na putu Mojkovac – Šahovići, a za njegovo ubistvo, bez dokaza je osumnjičen poznati muslimanski odmetnik, ustanik i komita Jusuf Mehonjić, kojeg je docnije u Albaniji likvidirala jugoslovenska tajna policija. - Poslije ubistava Boška Boškovića dogodio se, uz solidarnost ondašnjih državnih vlasti, iz osvetničkih ali i drugih poriva, bestijalni pokolj Muslimana/Bošnjaka u Vraneškoj dolini, Pavinom Polju i Šahovićima (današnje Tomaševo) 9. i 10. novembra 1924. godine, kojeg su izvršili brojni njegovi saplemenici u masovnom pohodu. Istraga o zločinima u Šahovićima nije sprovedena. Od strane vlasti zločin u Šahovićima je zataškan - piše Adžić. On je podsjetio i na tekst u iseljeničkom listu Montenegrin Herald (Crnogorski glasnik) od 15. decembra 1924. godine, u kojem piše kako je „na glas pogibije“ Boškovića, „odmah pošla vojska i policija i cijelo selo Pavino Polje izgorela, a svo stanovništvo poubijala tako da u istom selu nije ostalo žive duše, a isto selo imalo preko dvjesta kuća, sve sami muslimani“. - Pašićeva vlada sad ovi u istoriji nezapamćeni zločin baca na Crnogorce dajući izjavu kako su taj pokolj izvršili Crnogorci u osveti - piše u tom članku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250109210112_db0ac99f6a30154c6ecaa0831914dbd64f9cd04e11527d548906bb758dffd3cf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250109210112_db0ac99f6a30154c6ecaa0831914dbd64f9cd04e11527d548906bb758dffd3cf" data-rendition-name="original" width="1080" height="486" loading="lazy" alt="Vraneška dolina"><figcaption>Vraneška dolina(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Ističe se kako su Boškovića „ubili sami Crnogorci za osvetu jer je, dok je bio načelnik kolašinskog sreza, popalio mnoge kuće, ubio mirne građane, vršio najviša zvjerstva što se u istoriji ne pamti“. - Sadašnja Pašić–Pribićevićeva vlada ponovo ga je poslala da nasilno prisiljava narod da glasaju za radikale. Po Bijelom Polju i okolini počinio je pomoću vojske i policije nova čuda i uputio se bio u pljačku i batinanje, ali ga na putu dočekaše Crnogorci i ubiše ga sa još dvojicom njegovih pratilaca - citira Adžić dijelove teksta iz 1925. godine u iseljeničkim novinama u Americi. U tekstu piše i da je „pokolj stanovništva Pavinog Polja kao i popaljenje 200 kuća izvršila vojska i žandarmerija“. - Vijesti koje je Biograd proturio da su to izvršili Crnogorci posve su neistinite jer u okrugu Kolašinskom nema ni dva posto koji bi za Boškovićem zaplakali, a kamoli da ga svete - zaključuje se u tom tekstu. Za crnogorski Javni servis i Veselina Drljevića, međutim, masovni zločin u Šahovićima nije se dogodio, a muslimansko stanovništvo, kako kaže narator u drugoj emisiji serijala „Vraneš“, se iselilo.

Veselin Drljević stoji iza skandaloznog serijala „Vraneš“

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori izražava zabrinutost, revolt i osudu povodom emitovanja tv sadržaja ”Vraneš: zemlja i ljudi”, te zahtijeva od uredništva Televizije Crne Gore obustavljanje emitovanja spornog sadržaja, kao i izvinjenje potomcima žrtava genocida u Šahovićima, javnosti i ukupno bošnjačkom narodu.
Smatraju, kako se navodi u saopštenju, da je to najmanje što treba uraditi, kao otklon od posrednog veličanja ideologije prikrivanja zločina i etničkog čišćenja, koja je vidljiva kroz cjelinu i poruke falsifikatorskog sadržaja.
- Ovaj programski sadržaj podsjeća na neke, s početka devedesetih prošlog vijeka u proizvodnji ove medijske kuće, jer su se takozvani novinari i tv autori trudili da namjere prekriju panoramama lijepih sela u Tomaševu- Šahovićiima i Pavinom Polju, a zapravo je cilj bio namjensko farbanje prošlosti - krivotvorenjem podataka iz turskih deftera i popisa u kraljevini SHS - ističu iz Bošnjačkog vijeća.&nbsp;
Ujedno, kako dodaju, nema ni pomena o stravičnom zločinu nad pripadnicima bošnjačkog naroda u Šahovićima i progonu preživjelog stanovništva 1924. godine, iako kadrovi svjedoče o zaraslim mezarjima i temeljima izgorjelih kuća.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fubistvo-boska-boskovica-sljedbenici-bjelaske-politike-iskoristili-za-pokolj-i-progon-muslimana-iz-sahovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zloslutno je i to što se ovaj programski sadržaj emituje nakon što je, nedavno u Skupštini, odbijena rasprava o Rezoluciji o osudi genocida u Šahovićimima, najvećem zločinu nad civilnim stanovništvom u mirnodopskim uslovima, na teritoriji Crne Gore, koja je tada bila dio kraljevine SHS. I isto tako, nakon nedavnog sramnog poništavanja odluke nadležnih institucija kulture o dozvoli za rekonstrukciju kulturnog dobra - Hajdar-pašine džamije u Radulićima kod Bijelog Polja - rekli su iz Bošnjačkog vijeća.
Vjeruju da Javni servis RTCG nije dio ove očigledne kampanje udara na kulturu sjećanja i kulturno nasljeđe bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, te očekuju da će se profesionalno ograditi od ovog sadržaja, kao grube programske omaške uredništva.
- Zbog toga je neophodno i važno obustavljanje ovog sadržaja i izvinjenje, kao znak etičnosti i profesionalnog otpora podmuklom etnocentrizmu i pokušaju brisanja nasljeđa jednog naroda koji je duboko utemeljen u historijskoj prošlosti i društvenoj realnosti Crne Gore - zaključili su iz Bošnjačkog vijeća.

500x500

1250x600

1084x550

Bošnjačko vijeće traži obustavljanje serijala "Vraneš: zemlja i ljudi" i izvinjenje Javnog servisa

Autor serijala „Vraneš“, Televizije Crne Gore, u epizodi „Vraneš - zemlja i ljudi“ namjerno i tendenciozno prećutao je masovni zločin u Šahovićima 1924. godine, a čitava ta epizoda obiluje istorijskim falsifikatima. To što se dogodilo u Šahovićima 1924, nije bilo, kako se u emisiji navodi, iseljavanje Muslimana, već se dogodio de facto genocid, jer po uzroku, načinu izvršenja, namjerama, ciljevima i posljedicama taj masovni zločin jeste biće onog krivičnog djela koje je kasnije obuhvatio pravni, međunarodno konvencionalno, definisani pojam genocida. <h2>&nbsp;Mirnodopski genocid</h2> Faktički genocid u Šahovićima izvršen je pod egidom ondašnjeg režima karadorđevićevske Kraljevine SHS, koji je dopustio i prećutno odobrio i indirektno izvršio taj zločin. Naredbodavci i izvršioci nikada nijesu bili pravno procesuirani, a kamoli kažnjeni.&nbsp; Genocid se može izvršiti ne samo u vrijeme rata, već i u vrijeme mira. Masovni zločin u Šahovićima 1924. godine nad Muslimanima, odnosno, Bošnjacima je de facto genocid izvršen u vrijeme mira iz najnižnih šovinističkih pobuda.&nbsp; Iako u to vrijeme pravno nije postojao pojam genocida (taj pojam će sa stanovišta međunarodnog i nacionalnog prava biti uveden kasnije, poslije završetka Drugog svjetskog rata) po svojoj prirodi, smislu, namjerama, posljedicama, masovni zločin u Šahovićima obuhvata sve elemente koji čine sadržinu, kasnije uvedenog pravnog pojma, i bića krivičnog djela genocida. Genocid obuhvata, sa jedne strane, biološko uništenje, istrjebljenje, iskorjenjivanje grupe, a sa druge strane, on se sprovodi kroz sinhronizovan napad na sve oblike života fizičkog i drugog određenog kolektiviteta (etničkog, nacionalnog, vjerskog, rasnog i drugog). Kod genocida bitna je namjera da se potpuno ili djelimično uništi ljudska grupa. Završnom činu, fizičkom ubistvu, prethodi namjera i genocid označava cjelinu akcije da se namjera sprovede, jer je namjera svjesno i planski upravljena i usmjerena ka uništenju grupe kao takve. Motivi za izvršenje genocida izražavaju se kroz karakter i prirodu grupe: etničke, nacionalne, vjerske i rasne. Genocid se definiše kao sistematsko istrebljenje i uništenje ljudi, samo iz proste činjenice da pripadaju nekoj grupi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010907014_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010907014_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Novak Adžić"> </figure>  Stanovišta sam da svi zločini u savremenoj istoriji Jugoslavije i time na prostoru današnje Crne Gore treba da budu rasvijetljeni na pravedan, vjerodstojan, naučno zasnovan način, činjenično i argumentovano. Nadasve i zločin faktičkog genocida izvršen u vrijeme mira, nad Muslimanima/Bošnjacima 1924. u Šahovićima, počinjen na teritoriji ondašnje države koja se zvala Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.&nbsp; Genocid u Šahovićima nije počinjen od strane države Crne Gore, odnosno, njenih organa, iz prostog razloga što tada nije postojala država Crna Gora, jer je ona nekoliko godina ranije bespravno likvidirana u uslovima okupacije i aneksije sprovedene od strane Srbije i nasilno inkorporirana u novu državu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.&nbsp; Inspiratori, naredbodavci, saučesnici u faktičkom zločinu genocida u Šahovićima bili su uglavnom sljedbenici ideologije (veliko)srpskog unitarizma i centralizma i bjelaške politike inaugurisane na Podgoričkoj skupštini novembra 1918. godine, a neki od njih bili su „poslanici“ na toj „skupštini“, neki pripadnici ondašnjih režimskih i drugih centralističkih partija, radikalne Pašićeve stranke i drugih partija, dok su neki od njih bili u organima vlasti države pod nazivom Kraljevina SHS na tome i širem području.&nbsp; <h2>&nbsp;Bahati lokalni moćnik</h2> Među mnogim surovim izvršiocima politike koja je bila ogrezla u zločinima i teroru nad brojnim stanovnicima Crne Gore bio je načelnik kolašinskog okruga Boško L. Bošković, koji je potom postao policijski inspektor MUD-a KSHS i penzionisan u tom statusu. Za Boška L. Boškovića karakteristično je i to da je bio protivnik kralja Nikole I Petrovića-Njegoša, pristalica Podgoričke skupštine (1918), brutalni neprijatelj Božićnog ustanka (1919) i crnogorskog komitskog (gerilskog) pokreta (1919-1924). Ponašao se često kao siledžija, moderni dahija i gramzivi otimač, bio je revnosni režimski izvršilac, te fanatični unitarista i član Demokratske stranke Ljubomira Davidovića, odnosno njenog krila kojeg je predvodio ondašnji ministar policije Kraljevine SHS Svetozar Pribićević.&nbsp; Boško L. Bošković je bio „bahati predstavnik vlasti o kojem se raspravljalo i u jugoslovenskoj skupštini još 1921. godine zbog terora koji je provodio. Bio se zamjerio mnogima, zbog svoje bahatosti i isključivosti. Zelenašima zbog surovosti kojom ih je proganjao (ubio je Petra Dulovića zato što mu je brat Todor bio u komitama), radikalima zbog terora prilikom izbora i u političkim obračunima, Muslimanima zbog učešća u progromima 1912. godine u Koritima“ (dr Šerbo Rastoder, „Tri svjedočanstva o pokolju nad Muslimanima u Šahovićima novembra 1924. godine“, „Almanah“, br. 7-8, Podgorica, 1999, str. 251).&nbsp; Načelnik kolašinskog okruga Boško Bošković nikada nije odgovarao u istražnom, krivičnom sudskom postupku za zločine, za koje je javno prozivan da ih je neposredno i posredno počinio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010907014_6cb471ca84f14ad09840fd684f534bf3bbfdd872b1ec73492790539a7e2ce1d8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025010907014_6cb471ca84f14ad09840fd684f534bf3bbfdd872b1ec73492790539a7e2ce1d8" data-rendition-name="original" width="1080" height="486" loading="lazy" alt="Vraneška dolina "> </figure>  Ubijen je 7. novembra 1924. godine na Obodu Cera na putu Mojkovac - Šahovići. Za njegovo ubistvo bez dokaza osumnjičen je poznati muslimanski odmetnik Jusuf Mehonjić, koji je docnije likvidaran u Albaniji od strane jugoslovenske tajne policije. Glasine, odnosno, lažna i namjerno smišljena fama, da je Jusuf Mehonjić sa družinom ubio Boška L. Boškovića, prihvaćene su tada kao „nepobitna činjenica“, kako od strane vlasti, tako i od strane štampe. „Inače, Jusuf Mehonjić je bio rodom iz Grnčareva i slovio je kao jedan od vođa komitskog pokreta u Sandžaku. Bio je član Kosovnog komiteta i učesnik u borbama protiv Ahmed-Zogua, jugoslovenskog kandidata za albanski presto, na strani Bajram Curija i tadašnjeg predsjednika albanske Vlade Fan Nolija. Poslije nasilnog svrgavanja ove demokratski izbrane Vlade, Jusuf Mehonjić je bio likvidiran od strane jugoslovenske tajne policije“. (Dr Šerbo Rastoder, „Tri svjedočanstva o pokolju nad Muslimanima u Šahovićima novembra 1924“, Almanah, br. 7-8, Podgorica, 1999, str. 252). Čuveni muslimanski/bošnjački ustanik i komita Jusuf Mehonjić, saborac crnogorskih zelenaša i komita, bio je, dakle, lažno opužen da je ubio Boška L. Boškovića, u mjestu Obod na Ceru na putu od Mojkovca prema Šahovićima 7. novembra 1924.&nbsp; <h2>&nbsp;Bestijalni pokolj</h2> Poslije ubistava Boška Boškovića dogodio se, uz solidarnost ondašnjih državnih vlasti, iz osvetničkih ali i drugih poriva, bestijalni pokolj Muslimana/Bošnjaka u Vraneškoj dolini, Pavinom Polju i Šahovićima (današnje Tomaševo) 9. i 10. novembra 1924. godine, kojeg su izvršili brojni njegovi saplemenici u masovnom pohodu. Istraga o zločinima u Šahovićima nije sprovedena. Od strane vlasti zločin u Šahovićima je zataškan. Međutim, ubica Boška Boškovića nije bio Jusuf Mehonjić. Naprotiv, najvjerovatnije su ga ubili, u znak odmazde zbog njegovih brojnih svirepih zločina nad Rovčanima, Moračanima i širom kolašinskog, mojkovačkog i bjelopoljskog kraja čuveni crnogorski zelenaški komiti braća Radoš Punišin i Drago Punišin Bulatovići iz Smailagića polja (Kolašin).&nbsp; O tome što se desilo i ko je počinio masovni zločin u Vraneškoj dolini i Šahovićima puno je pisano u istoriografiji. Pisano je i u crnogorskim suverenističkim krugovima u emigraciji.&nbsp; U listu Montenegrin Herald (Crnogorski glasnik) od 15. decembra 1924. godine, broj 68, strana 4, objavljen je članak pod nazivom „Vijesti Crna Gora“. Taj i list Amerikanski glas Crnogorca bili su novine crnogorske zelenaške, suverenističke političke emigracije koja se borila protiv centralizma Beograda i tražila uspostavu Crne Gore u punom njenom suverenitetu.&nbsp; U tekstu od 15. decembra 1924. godine piše: „Iz Kolašina javljaju da je početkom novembra poginuo Boško Lukin Bošković sa jednim rođakom i još dva pratioca. Ubijeni su iz zasjede na putu između Bijelog Polja i Šahovića, u blizini sela Pavino Polje. Na glas pogibije odmah je pošla vojska i policija i cijelo selo Pavino Polje izgorela, a svo stanovništvo poubijala tako da u istom selu nije ostalo žive duše, a isto selo imalo preko dvjesta kuća, sve sami muslimani. Pašićeva vlada sad ovi u istoriji nezapamćeni zločin baca na Crnogorce dajući izjavu kako su taj pokolj izvršili Crnogorci u osveti. Boškovića su ubili sami Crnogorci za osvetu jer je Bošković, dok je bio načelnik kolašinskog sreza, popalio mnoge kuće, ubio mirne građane, vršio najviša zvjerstva što se u istoriji ne pamti. Bojeći se životu dao je ostavku na službu i pošao je u Biograd, gdje mu je ranija Pašićeva vlada dala službu za inspektora Ministarstva unutrašnjih djela. Davidovićeva vlada ga je, kao posve nesposobna, otpustila iz službe. Sadašnja Pašić–Pribićevićeva vlada ponovo ga je poslala da nasilno prisiljava narod da glasaju za radikale. Po Bijelom Polju i okolini počinio je pomoću vojske i policije nova čuda i uputio se bio u pljačku i batinanje, ali ga na putu dočekaše Crnogorci i ubiše ga sa još dvojicom njegovih pratilaca. Pokolj stanovništva Pavinog Polja kao i popaljenje 200 kuća izvršila je vojska i žandarmerija. Vijesti koje je Biograd proturio da su to izvršili Crnogorci posve su neistinite jer u okrugu Kolašinskom nema ni dva posto koji bi za Boškovićem zaplakali, a kamoli da ga svete“. „Sve što je gadno i nevaljalo“, piše dalje u tom članku, „Biograd je bacio i baca na Crnu Goru i Crnogorce, pa evo i svoja razbojništva pokušava da baci na Crnogorce. Otkud da mogu goloruki i razoružani Crnogorci ubiti preko hiljadu i po duša, to su samo mitraljezi u stanju da učine i to oni u rukama srbijanske vojske i policije. Pali, žari, Biograde, red će doći i na tebe kao što je došao i na Boškovića“. O zločinu u Šahovićima pisao je i Milovan Đilas u knjizi „Besudna zemlja“, koja je na engleskom jeziku objavljena u Londonu 1958. godine. Navodi podatak da Boška Boškovića nijesu ubili Muslimani, nego Crnogorci, glavari iz Kolašina u političkom konfliktu. „Da bi nepravda bila potpuna, Boška nijesu ubili muslimani nego Crnogorci, glavešine iz Kolašina. To je moj otac kasnije saznao od povjerljivog znanca“, konstatuje Milovan Đilas.&nbsp; On procjenjuje da je broj žrtava svirepog zločina počinjenog poslije ubistva Boškovića iznosio oko 350 osoba.&nbsp; Jedan službeni izvještaj od 12. avgusta 1925. godine govori da je u noći između 9. i 10 novembra 1924. godine i cijeli dan 10. novembra te godine ubijeno oko 120 Muslimana i zapaljeno 45 kuća, uz pljačke i progon. U emisiji RTCG koja je dio serijala „Vraneš“, međutim, masovni zločin u Šahovićima 1924. se ne pominje što je neprihvatljivi i nedopustivi pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica.&nbsp;

Ubistvo Boška Boškovića sljedbenici bjelaške politike iskoristili za pokolj i progon muslimana iz Šahovića

Poslanica Bošnjačke stranke (BS) Kenana Strujić Harbić odlasila se povodom emitovanja serijala o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom ‘”Vraneš, zemlja i ljudi”.
U tom serijalu, prema riječima poslanice, se ne pominju žrtve genocida u Šahovićima što, kaže, predstavlja grubo falsifikovanje istorije i zloupotrebu Javnog servisa.
Pozvala je Javni servis da hitno obustavi emitovanje ovog serijala
- Emitovati tkz. dokumentarni serijal o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom ‘Vraneš, zemlja i ljudi’ , a ne pomenuti ljude čijom je nevinom krvlju u monstruoznom genocidu natopljena Vraneška (Šahovićka) zemlja predstavlja grubo falsifikovanje istorije tog kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina – genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline), i grubu zloupotrebu javnog servisa koji se finansira novcem svih nas, pa i Bošnjaka u Crnoj Gori, i da budem lična, mojim kao direktne potomkinje šahovićkih Bošnjaka - navela je Strujić Harbić u saopštenju za medije.
Da li uredništvo Javnog servisa, pita ona, svjesno realizuje poslednju osmu fazu genocida?
- A to je negiranje – izvrtanje i nepominjanje jasnih i dokazanih historijskih činjenica koji dokazuju zločin?!?! Pozivam Javni servis da hitno obustavi emitovanje ovog serijala i ne učestvuje u grubom izrugivanju žrtvama genocida u Šahovićima - poručila je Strujić Harbić.

Strujić Harbić: Javni servis hitno da obustavi emitovanje serijala ”Vraneš, zemlja i ljudi”

Bjelopoljska policija saslušala je Petra Kljajevića zbog govora mržnje tokom protesta mještana Vraneške doline, 18. novembra, nezadovoljnih što policija nije uhapsila Aliju Balijagića, dvostrukog ubicu, koji je u selu Sokolac 25. oktobra ubio Milanku i Jovana Madžgalja, sestru i brata, u njihovoj kući, gdje je prethodno tokom dana, kako su ranije prenijeli mediji, jeo i pio. Balijagić je u međuvremenu, 21. novembra pronađen i uhapšen u Republici Srbiji u selu Pribojska Goleša. Bjelopoljac Petar Kljajević na protestu 18. novembra medijima je saopštio užasne poruke na račun Muslimana/Bošnjaka, dovodeći Balijagićev zločin u vezu sa vjerskim ekstremizmom. - Mi smo digli glas srpski protiv islamskog fundamentalizma. Tako ćemo zaustaviti i gradnju džamije u centru grada. Neka se ne nadaju, neće moći to uspjeti. Ovo je opomena. Hoće da obilježavaju 100. godišnjicu progona muslimana iz Vraneške doline. Ne može to više. Svijet je krenuo. Jevreji, Amerika i NATO se bore protiv islamskog funfamentalizma, iako su ga stvorili. I mi Srbi ćemo sad morati da se borimo protiv tog islamskog fundamentalizma - rekao je on, pored ostalog. Izvori Portala ETV iz policije kažu da je slično ponovio i njima tokom saslušanja. Pravdao se da nije nacionalista i da nikoga ne mrzi, ali je ubijeđen da „islamski fundamentalizam“ jača u Crnoj Gori. Rekao je i da nije ekstremista i da nikome ne želi zlo, ali da se „islamski fundameentalizam“ mora zaustaviti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112221114_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112221114_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df" data-rendition-name="original" width="328" height="242" loading="lazy" alt="Petar Kljajević"> <figcaption>Petar Kljajević</figcaption> </figure>  Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je predmet protiv Kljajevića, a po krivičnoj prijavi bjelopoljskog odbora Stranke pravde i pomirenja (SPP), zbog podsticanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. - U cilju provjere navoda iz krivične prijave i predmetnog video materijala Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju preduzima mjere i radnje radi utvrđivanja da li u radnjama lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti – naveli su u odgovoru na naša pitanja. Iz Stranke pravde i pomirenja saopštili su da istup Kljajevića tumače kao javni poziv na nasilje i mržnju protiv bošnjačkog–muslimnaskog naroda u Bijelom Polju i Crnoj Gori. Upozorili su i da ovo nije prvi put da on poziva na nasilje i mržnju prema bošnjačkom–muslimanskom narodu, te da to čini još od 1992. godine. - Bjelopoljski odbor SPP podržava proteste građana na Slijepač mostu i poziva organizatore, da se ograde od ovog ekstremiste, koji pokušava da vrati 1992. i zavadi građane - saopštili su oni. Iz Bošnjačke stranke pozvali su Specijalno državno tužilaštvo, a povodom prijetnji Muslimanima/Bošnjacima da više neće moći da klanjaju u Bijelom Polju, da „ispitaju koja je to organizacija kojoj pripada Kljajević i za čije interese on radi“. Zbog Kljajevićevog govora mržnje oglasio se i Kolegijum predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića ističući da očekuju „od svih aktera društvenog života da šalju poruke mira i strpljena kako bi očuvali vjekovni sklad, multikulturalnost i toleranciju kojom se Bijelo Polje ponosi“. Netačnu, ali opasnu tezu, da je Balijagić zločin u selu Sokolac počinio iz vjerskih pobuda prvi je u javnost plasirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić početkom novembra kada je na konstataciju urednika emisije „Ćirilica“ na Hepi televiziji da je Balijagić „muslimanski fanatik“ koji je sestru i brata Madžgalj ubio kada je u njihovoj kući vidio ikone, potvrdio da je to jedna od mogućih opcija. Kazao je i kako od „obavještajnih veza iz Crne Gore“ imaju podatke da je Balijagić u zatvoru postao „pravi fanatik, ekstremni, radikalni islamist“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112221118_b6b64c3ecc503b170261236137a907274da20a59a8e8d5ac6d6725270c8ef55d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112221118_b6b64c3ecc503b170261236137a907274da20a59a8e8d5ac6d6725270c8ef55d" data-rendition-name="original" width="899" height="457" loading="lazy" alt="Kuća ubijenih Madžgalja"> <figcaption>Kuća ubijenih Madžgalja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Čak se nadovezao i na užasni zločin počinjen prije 100 godina u Vraneškoj dolini, tadašnjim Šahovićima, kada su po nalogu državnih vlasti Kraljevine SHS pobijene i prognane muslimanske porodice koje su naseljavale taj kraj, pokušavajući da ubistvo Madžgalja dovede u vezu sa tim, a Balijagića je predstavio kao osvetnika?! Crnogorske vlasti nijesu reagovale na opasne Vučićeve laži, osim što su Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost zajedničkim saopštenjem dementovale njegove tvrdnje. Alija Balijagić je teški prestupnik koji je više od polovine života proveo u zatvoru, a osuđivan je za razna krivična djela, čak i za silovanje starice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112221114_c7be85a612b7b45886ae9038da0e98746bd293d25424be248f74478ab880d886.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112221114_c7be85a612b7b45886ae9038da0e98746bd293d25424be248f74478ab880d886" data-rendition-name="original" width="720" height="1559" loading="lazy" alt="Alija Balijagić"> <figcaption>Alija Balijagić</figcaption> </figure>  Ministarstvo pravde Crne Gore juče je Ministarstvu pravde Republike Srbije uputilo elektronskim putem zahtjev za njegovo izručenje. - Izručenje imenovanog se traži radi vođenja krivičnog postupka po naredbi o sprovođenju istrage Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju zbog krivičnog djela teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tač. 1 i 8 Krivičnog zakonika Crne Gore u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija iz člana 403 stav 3 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore - navedeno je u saopštenju. Balijagić je Vraneškom dolinom lutao danima prije nego je počinio zločin. Bio je u bjekstvu, a policija je za njim tragala zbog krađe puške iz jedne kuće u Bijelom Polju. Mještanima Vraneške doline predstavljao se kao lovac i pričao da traga za kerovima koje je izgubio. Prilikom hapšenja u Srbiji nije pružao otpor. Kod njega su pronađene dvije puške, kako su saopštile srpske vlasti, obije sa metkom u cijevi.

Petar Kljajević rekao da nikoga ne mrzi i opet govorio o islamskom fundamentalizmu

Mještani Vraneške doline danas su u podne blokirali magistralni put u mjestu Slijepač most.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_8cbd9f13a11379bf9970d7a6864d541e9e86acfffb20ceace5e79a631df26417.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111812118_8cbd9f13a11379bf9970d7a6864d541e9e86acfffb20ceace5e79a631df26417" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;Razlog za protest je to što osumnjičeni za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokolac Alija Balijagić još nije uhapšen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_ad39ca4c2130f032c23b0638f78dba60d8494bb91f86c776343f1e7212eea9c8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024111812118_ad39ca4c2130f032c23b0638f78dba60d8494bb91f86c776343f1e7212eea9c8" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Oni su, uz najavu za protest, tražili ostavke čelnika policije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_b81202727dc6c09f1fc61a24310494bbd07ccb395a694abc7bfd16843c3bc7cf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024111812118_b81202727dc6c09f1fc61a24310494bbd07ccb395a694abc7bfd16843c3bc7cf" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;Smatraju da neko mora da snosi odgovornost jer se potraga ne pomjera s mrtve tačke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_8b150e84e9b231b4aa62da455c6d1dabb50ae41738ac2bd36c1a94d18049b331.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024111812118_8b150e84e9b231b4aa62da455c6d1dabb50ae41738ac2bd36c1a94d18049b331" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Balijagić, koji je osumnjičen da je 25. novembra ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj, već 24 dana bježi od policijskih službenika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_32603c934c6a6aa788b8b3e653aaf8a29b3833f13622041ba61f36276f5b27f5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024111812118_32603c934c6a6aa788b8b3e653aaf8a29b3833f13622041ba61f36276f5b27f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_3730728185598ff75efc098dc6f48ba1648384501ed647d8c993822b7ad840f3.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024111812118_3730728185598ff75efc098dc6f48ba1648384501ed647d8c993822b7ad840f3" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_1cd86b82721f3a89ec9b7bd993155b8dc34411a6eb7f05bbceb2eaceedfe1042.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2024111812118_1cd86b82721f3a89ec9b7bd993155b8dc34411a6eb7f05bbceb2eaceedfe1042" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>

(FOTO) Mještani Vraneške doline blokirali magistralni put

Zločin u Šahovićima iz 1924. godine, kada je Crna Gora bila anektirana i u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, uz aminovanje beogradskih vlasti, je mrlja u istoriji Crne Gore - poručili su članovi Građanske inicijative „21. maj“ istoričar Vukota Vukotić i Malik Kovačević.
Oni su govorili o istorijatu i stradanju muslimanskog naroda u Vraneškoj dolini koje je godinama prekrivao muk i o kojem se u domaćoj istoriografiji nije govorilo.
- Ono što najviše zabrinjava je da ovaj zločin decenijama nije pominjan i skoro da je bio zaboravljen - kazao je Vukotić &nbsp;i dodao da je to velika mrlja u crnogorskoj istoriji.
Ta mrlja, koja se dogodila u Šahovićima (današnje Tomaševo) traži, ističe on, da do kraja bude rasvijetljena.
Kovačević je podsjetio da se taj zločin, za razliku od drugih počinjenih nad civilima na teritoriji Crne Gore, dogodio u mirnodopskim uslovima i da kao takav ima u pravno-političkom smislu, obilježija zločina protiv čovječnosti.

Zločin u Šahovićima mrlja u istoriji Crne Gore

Malo akcenta se stavlja na nas koji imamo djecu sa autizmom koja su starija od 18 godina. Rana dijagnostika je u prvom planu, što daleko od toga da nije značajno, mi smo im uvijek podrška, ali se o nama nekako uvijek najmanje priča. Kad život postaje teži je onda kada dijete uđe u pubertet, jer vi tada ostajete podrške - kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Ognjenova mama Marija Blečić.
Ona je objasnila da je razlog zato što punoljetno dijete morate izmjestiti iz ustanove zbog neželjenih ponašanja, te organizovati posjete psihijatru dok se nađe prava farmakološka terapija.
- Lijeka za autizam nema, neželjena ponašanja što se tiče farmakološke terapije se mogu ublažiti, ali se nikada neće skroz istinski izbjeći, tako da je svakako prepuno izazova i sada nam je nekako najteže - istakla je Blečić.
Danas se u svijetu obilježava Međunarodni dan autizma. Društvo ih je svrstalo u kategoriju kojoj je dalo ime djeca sa posebnim potrebama, a zapravo je tačnije da smo mi društvo sa defektom nepreispitivanja istinskih potreba, pa bilo one posebne, ili samo obične.
Blečić ima tri sina, a jedan od njih je Ognjen. Život porodice je teško organizovati, kaže ona, naročiti bez podrške, jer je na staklenim nogama.
- Život sa autizmom, posebno neverbalnim kao što je moj sin, prepun je izazova. Borimo se nekako sami i čekamo iz godine u godinu, iz decenije u deceniju tu podršku koja nikako da se sprovede u djelo, da olakša svima nama živote - rekla je Blečić.
Proveli su dvije godine odvojeni od porodice, prisjeća se, a to je i dalje slučaj sa roditeljima koji imaju manju autističnu djecu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrHabLXkpuCk&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Blečić: Malo akcenta se stavlja na nas koji imamo djecu sa autizmom stariju od 18 godina

U centralnom dijelu Mjanmara 28. marta dogodio se snažan zemljotres, u kojem je poginuo veliki broj ljudi.
Povezana kineska odjeljenja odmah su pokrenula akciju. Kineska spasilačka medicinska ekipa iz provincije Junan je u rano jutro 29. marta stigla u Jangon, najveći grad Mjanmara i počela je akciju spašavanja.&nbsp;
Do sada je kineska spasilačka ekipa uspješno spasila šest osoba u Mjanmaru, uključujući tri žene i jednu djevojčicu, što je stanovnicma u pogođenim područjima ulilo nadu, prenosi Mediabiro.

Kina pruža pomoć Mjanmaru poslije zemljotresa

Zanimljiva je sportska i životna priča Petra Stojanovića, stratega košarkašica Budućnost Bemaksa – sa 23 godine zbog zdravstvenih problema morao je da završi igračku karijeru, a sa 34 postao drugi najmlađi trener u istoriji WABA lige koji je osvojio trofej! Stojanović je bio velika nada Lovćena, jedan od bisera crnogorske košarke, plej i šuter o čijim potezima se pričalo u superlativu. Bio je izuzetan potencijal, majstor da pročita sve situacije i ,,izmisli“ asistenciju. I onda, kada je trebalo da bude na vrhuncu – sve je stalo. Poslije turneje u Kini vratio se na Cetinje i kao tadašnji član Lovćena dobio poziv u B reprezentaciju Crne Gore. Motivisan da bude na što višem nivou, odrađivao je samostalno treninge uoči početka priprema, da bi na jednom od njih osjetio zdravstvene probleme. Umjesto borbe za mjesto u petorci reprezentacije, krenula je životna bitka. - Bio sam u izuzetnom ritmu. Poslije sezone stigao je poziv da igram na turniru u Kini, gdje smo tokom nekoliko dana svaki dan igrali utakmice. Bilo je to novo iskustvo za mene, ali mi je to i samo putovanje dosta teško palo. Po povratku na Cetinje nijesam odmarao, već sam bio motivisan da u B reprezentaciji budem što bolji. Odmah sam krenuo sa treninzima i očigledno je da sam napravio preveliki napor. Na jednom treningu odjednom mi je bilo loše, ali sam imao sreću da je tu bio tadašnji fizioterapeut Lovćena koji je priskočio u pomoć i do dolaska hitne medicinske službe radio sve da me održi u životu. Čak 13 dana bio sam u bolnici i uspio da se nakon operacije srca oporavim – prisjeća se Stojanović za Pobjedu najtežih životnih dana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402110432_83a6366a00f76b1677e43735135e0884521edb22f7b374ba58a9b02437ce1755.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402110432_83a6366a00f76b1677e43735135e0884521edb22f7b374ba58a9b02437ce1755" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Petar Stojanović"> <figcaption>Petar Stojanović(Photo: ŽKK Budućnost)</figcaption> </figure>  Životna bitka je dobijena i krenuo je novi život – bez košarke na dotadašnji način. - Nakon izlaska iz bolnice doktori nijesu željeli da mi potpišu potvrdu da mogu da se bavim sportom, što je automatski značilo da moram završiti karijeru. Bio je to veliki šok za mene. Košarka je moj život, moja ljubav i nijesam znao kako ću prebroditi taj trenutak – govori Stojanović. <h2>Prlev poziv ugasio tugu</h2> Umjesto na terenu, Stojanović se odmah našao uz aut liniju. - Na poziv trenera Dragana Prla Radovića priključen sam stručnom štabu KK Lovćen i zaista mu dugujem veliku zahvalnost. Bio mi je trener, davao šansu da kao klinac budem u prvoj petorci, a onda ukazao povjerenje da se nakon svega vratim košarci – ističe sadašnji trener Budućnost Bemaksa. Sasvim neočekivano Stojanović je napravio novu promjenu u životu – odlučio je da pređe na žensku košarku. - Moj veliki prijatelj Zoran Kašćelan objasnio mi je da ŽKK Lovćen pravi lijepu priču i da u saradnji sa ekipom Budućnosti želi da napravi bazu u kojoj će se okupljati talenti. Dobio sam priliku da radim sa njim u prvom timu, ali i da prvi put budem samostalni trener jer sam vodio kadetkinje Lovćena, sa kojima sam tri puta bio prvak Crne Gore. Bilo je to sjajno iskustvo, a veliku zahvalnost dugujem ljudima iz Lovćena koji su tada bili maksimalno posvećeni i omogući nam da se lijepo osjećamo – kaže Stojanović. Stiglo je priznanje za uspješan rad – imenovan je za šefa stručnog štaba ŽKK Lovćen. - To je već bilo neko novo iskustvo. Vodio sam Lovćen dvije sezone, a zatim je stigao poziv Budućnosti da vodim juniorke i seniorke Podgorice. Tokom četiri sezone, četiri puta bili smo vicešampioni, igrali tri finala Kupa, dok su juniorke Podgorice posljednje dvije sezone šampionke Crne Gore, a predvodio sam U17 tim Budućnosti do titule i naslova viceprvaka u WABA ligi do 17 godina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402110432_96a3106df40eb0cef2fe64f2f7514608f0a55d8fc46686de677e553dfdb26760.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402110432_96a3106df40eb0cef2fe64f2f7514608f0a55d8fc46686de677e553dfdb26760" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="ŽKK Budućnost Bemax i Stojanović"> <figcaption>ŽKK Budućnost Bemax i Stojanović(Photo: ŽKK Budućnost)</figcaption> </figure>  Prošlog ljeta, nakon pet godina, napravljena je rokada – Petar Stojanović imenovan je za šefa stručnog štaba Budućnost Bemaksa. Mladi stručnjak donio je novu energiju, a sve pozitivne vibracije na kraju su ,,kumovale“ podvigu – osvajanju WABA lige u Celju. - Bio sam iznenađen kada sam dobio poziv da budem trener seniorskog tima. Fokus su mi bile mlađe kategorije i bilo mi je zadovoljstvo da kroz Podgoricu fabrikujemo svake sezone igračice koje napreduju i mogu da pređu u Budućnost. Naravno, to je bio novi momenat i za mene i cijelu porodicu. Preselio sam se u Podgoricu, shvatio da je ovo izuzetna prilika u mojoj karijeri jer je Budućnost brend i klub koji je po uslovima daleko iznad nivoa WABA lige. Zbog toga, velika zahvalnost čelnicima kluba na tako hrabrom potezu i povjerenju – navodi Stojanović. <h2>Zbirka uspjeha</h2> Trener Budućnosti je i selektor juniorki. Ovu generaciju vodio je dvije godine u uzrastu do 16 godina i sa samo dva poraza za dvije godine stigao do A divizije. Prošlog ljeta preuzeo je selekciju do 18 godina, sa kojom je bez poraza osvojio B diviziju. ,,Životna zbirka“ Stojanovića od kraja igračke karijere do sada je prilično bogata. - Mnogo toga se izdešavalo. Prosto je nevjerovatno koliko sam tada tugovao jer sam mislio da više neću biti vezan za košarku i imati priliku da prolazim kroz ovakve emocije. Sve ovo je nešto zaista posebno. A divizija sa selekcijom do 16 godina, A divizija sa timom do 18 godina, titula WABA lige do 17 godina, a sada i WABA seniorska titula. Zaista neopisivo – kaže Stojanović. - Veliko hvala igračicama, svim saradnicima iz stručnog štaba i rukovodstvu kluba. Bili smo porodica od prvog dana priprema i prolazili sve bez najmanjeg problema. Klub je nastojao da nam omogući sve i da nekim gestovima zaista pokaže koliko vjeruje u nas. Ponosan sam na stručni štab jer smo imali sjajnu hemiju i saradnju. To su djevojke prepoznale, stvorila se sjajna energija i ova titula nije slučajnost – objasnio je Cetinjanin. <h2>Kruna velikog rada</h2> Kruna rada stigla je minulog vikenda, kada su ,,vučice“ mimo očekivanja uspjele da sruše petostrukog prvaka Celje, koje je tri godine zaredom u Podgorici osvajalo pehar. - Radi se o izuzetnom timu. Većina domaćih igračica već duže vrijeme je tu, imaju iskustvo. Drugu godinu zaredom igra Silva, koja je minule sezone bila MVP WABA lige, Suarez je takođe dobra igračica, a početkom januara stigla je i Nika Barič, koja znamo dobro što znači u ženskoj košarci. Ali, bili smo pravi. Hrabri, agresivni, sa velikim motivom, a bez ikakvog pritiska. Zahvaljujući sponzoru, kompaniji ,,Bemaks“, i velikoj podršci sa tribina, a tih oko 120 djevojčica bile su zaista vjetar u leđa. Na kraju, lijepa slika i idealan kraj sezone za ovaj mladi tim, čije vrijeme tek dolazi i definitivno je ova generacija zaslužila ovu titulu – podvukao je Petar Stojanović. Tako su ,,vučice“ predvođene mladim stručnjakom uspjele da osvoje prvu titulu nakon 2020, a prvi put slavile na fajnal-foru još od 2018. godine.

Od borbe za život do bitke za trofeje

Evropa ne smije popustiti pred velikim društvenim mrežama kojima širenje dezinformacija donosi profit i globalnim akterima koji dezinformacije koriste kao sredstvo uticaja, poručeno je sa CDT-ove konferencije „Budućnost borbe protiv dezinformacija: Pravila igre ili igra bez pravila“, posvećenoj provjeri činjenica.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević ocijenila je da fakt-čekeri sve češće postaju mete jer pokušavaju počistiti prostor u kojem se informacije sve rjeđe koriste za razumijevanje i u kojem dezinformacije dominiraju.
Ona je podsjetila da se velike društvene mreže povlače iz programa za provjeru činjenica a da se nova američka administracija distancira od onoga što je podrška fakt-čekingu.
- Globalni akteri poput Rusije sistemski koriste dezinformacije kao sredstvo vanjskog uticaja i unutrašnje kontrole. Fakt-čeking postaje često rizičan ali suštinski važan - rekla je Kovačević.
Direktorica Faktografa, hrvatske fakt-čeking platforme, Ana Brakus, navodi da je u trenucima nekih novih direktiva i regulativa koje je usvajala EU postojalo očekivanje i nadanje da će one biti korisne prvenstveno za građane EU i da će postati primjer dobre prakse i da će se njihovom implementacijom situacija poboljšati.
- Budući da su promjene koje su nastupile proteklih nekoliko mjeseci tektonske, čini mi se da smo nažalost ponovo postali samo jedan čip na pregovaračkom stolu i da je pitanje fakt-čekinga i slobode medija postalo samo još jedno od pregovaračkih alata - rekla je Brakus i dodala da se primjećuje da cijela fakt-čeking zajednica izuzetno zagovarara da se sprovedu mjere predviđene evropskim Aktom o digitalnim uslugama (DSA) i da se implementiraju na najbolji mogući načn.
Iako taj akt, kako kaže nije savršen, postoje razlozi zašto se EU odlučila na te poteze. 
- Dugo vremena su se pokušavali pronaći blaži načini rješavanja dezinformacija, bilo je puno dijaloga. Međutim, čini se da kod velikih platformi nije postojala iskrena volja da se taj problem riješi na najbolji način po korisnike i nažalost to je dovelo do toga da se ponešto mora primjenjivati snažnije. Situacija u kojoj se nalazimo trenutno je takva da izuzetno veliki uticaj na informisanje i razmišljanje, pa čak i ponašanje ljudi u regionu i na kontinentu, imaju ljudi u čijem su vlasništvu društvene mreže i one su prepuštene potpunom rasulu - kazala je Brakus.
Brakus dodaje da je EU shvatila da treba ulagati više u slobodne medije, kvalitetno izvještavanje, sisteme preko kojih građani mogu dolaziti do ispravnih informacija.
- Ali, EU nije poznata po tome da je brza. Nadam se da će se to promijeniti, jer vremena nema previše - poručila je ona.
Direktor Udruženja građana i građanki „Zašto ne?“, koja je osnivač bosanskog Raskrinkavanja, Darko Brkan, kazao je da promjene koje su se desile u Americi i ostatku svijeta nisu bile neočekivane.
- Vlasnici platformi su bili i dio kampanje, znali smo da će se to desiti. Platforme su tu isključivo radi profita - rekao je Brkan i dodao da Fejsbukov program za provjeru činjenica nije ukinut u Evropi već samo u Americi jer postoji DSA i i da se kompanija Meta boji od gubitka novca.
Brkan smatra da borba protiv dezinformacija nije u rukama fakt-čekera, niti onih koji se bave medijskom pismenošću, već u rukama velikih platformi, kojima širenje dezinformacija donosi profit. Smatra da DSA legislativa ne može pomoći mnogo, ukoliko ne budu postojale i lokalne inicijative koje su njen dio.
- Sa inicijativom DSA počelo se razgovarati o tome da je širenje dezinformacija globalni problem. Samim tim se diskurs promijenilo. Ranije je bilo sve u rukama fakt-čekera i onih koji se bave medijskom pismenošću, a suštinski nijesmo mi ti koji to mogu da zaustave. Mi možemo donekle “stavljati vreće na nasip” ali mi ih ne možemo spriječiti i zato je važno govoriti o ulogama platformi. Platfome ne žele da se bore protiv dezinformacija, jer im to smanjuje profit. Ne treba se zanositi da će bilo koja platforma biti za borbu protiv dezinformacija, osim ako ta borba bude donosila novac, tada bi se platforme sigurno uključile u to”, rekao je Brkan.
Brkan vjeruje da je problem dezinformacija regionalni i da se ne može puno postići, ako mjere nijesu dio DSA paketa. 
- Lokalnim praksama se mogu tretirati dezinformacije, ali lokalne legislative, ako bi htjele da naprave slične efekte kao DSA bi morale ući u restrikitvne mjere, koje bi bile ono što se trenutno spočitava DSA, a to je cenzura. Ako bi lokalna legislativa išla tim putem napravila bi medveđu uslugu. Kako regulisati nešto gdje nemamo poluge kao EU, mi moramo ići metodama poput blokiranja Tik toka u Albaniji, što opet nijesu dugotrajna rješenja - stav je Brkana.
Ipak, pomak predstavlja, smatra on, što se danas u regionu veći broj ljudi bavi dezinformacijama, nego što je to bio slučaj prije par godina. 
- Prije par godina, postojalo je svega par ljudi sa kojima se o tome moglo razgovarati. To je dobar pomak, da postoji neki broj ljudi koji to radi i da ima neku ulogu svrhu i moć. Kako će se to razvijati, iz te perspektive sam optimističan, a ključna stvar je kako će EU reagovati na sve ovo i da li ćemo biti oružje u ratu protiv svega što se dešava ili uteg na stolu kojim će neko da trguje i to je ključno pitanje - zaključio je Brkan.
Kovačević je podsjetila je i da je Crna Gora zatvorila poglavlje informaciono društvo i mediji, ali da nam zakonodavstvo i dalje kasni za EU.
- Urađeno je usklađivanje sa direktivom iz 2018. i potpuno je ignorisano da se u Evropi desila digitalna revolucija - rekla je Kovačević.
Brkan je ocijenio da civilno društo, mora biti otvorenije prema ostalim organizacijama i napraviti širu koaliciju, umjesto zadržavanja u uskom krugu ljudi koji se bavi fakt-čekingom.
Brakus je kazala da META pokušava da balansira i razmišlja se - na koji način zadovoljiti administraciju u SAD, a na koji ostatak svijeta.
- Kao kod META-e, tako i kod Gugla, najveći broj korisnika je van SAD. EU će morati da izabere do čega joj je stalo i šta joj je bitno. Ne postoji jasna politika u ovom trenutku, previše stvari se dešava u isto vrijeme, svako vuče na svoju stranu. U zemljama regiona se ne dešava ništa novo, približavamo se trenutku gdje njihovo nečinjenje neće prolaziti bez investicija nekih drugih strana. Svijet se mijenja i nekakva borba za prevlast se vodi na svim područjima - poručila je Brakus.

CDT:Evropa ne smije popustiti pred dezinformacijama i onima koji od njih zarađuju

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: vraneska-dolina