Policijski službenici Regionalnog centra granične policije ,,Centar" su sinoć, nakon izvršenih graničnih provjera, oduzeli dva vozila marke Audi koja se potražuju u Norveškoj i Austriji. Na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša, na ulazu u Crnu Goru, kontrolisan je crnogorski državljanin N.P. koji je upravljao vozilom marke Audi A4, crnogorskih registarskih oznaka, u vlasništvu druge osobe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260122080144_a61add9776a57efae55dc07ecd7d5d2837a6678c0a6975e5dd75965e02014324.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260122080144_a61add9776a57efae55dc07ecd7d5d2837a6678c0a6975e5dd75965e02014324" data-rendition-name="original" width="1280" height="1280" loading="lazy" alt="Oduzeta vozila"> <figcaption>Oduzeta vozila(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  - Provjerom podataka za navedeno vozilo utvrđeno je da se isto potražuje na međunarodnom nivou od strane NCB Interpola Norveške - saopšteno je iz Uprave policije. Nakon izvršenih provjera, vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Odjeljenja bezbjednosti Nikšić. Na graničnom prelazu Šćepan polje, na ulazu u Crnu Goru, policijski službenici su kontrolisali crnogorskog državljanina M.N. i izvršili pregled vozila marke Audi S6, podgoričkih registarskih oznaka, u vlasništvu jednog privrednog subjekta. - Provjerama je utvrđeno da se navedeno vozilo potražuje od strane NCB Interpola Austrije, nakon čega je isto oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima policije u Plužinama - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Granična policija zaplijenila dva Audija koja potražuju Norveška i Austrija

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 121,7 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 121,7 hiljada vozila

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 70,18 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.&nbsp;
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su - Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 70,18 hiljada vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 62,15 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 62,15 hiljada vozila

Iz kompanije Monteput saopštili su da je 2025. bila rekordna godina po obimu saobraćaja, te da je više od 7.3 miliona vozila prošlo auto-putem i tunelom Sozina.
- Kompanija Monteput ostvarila je rekordne rezultate u protekloj godini, kada je riječ o prometu vozila na infrastrukturnim objektima kojima upravlja. To potvrđuje rastuću ulogu savremene putne infrastrukture u unapređenju mobilnosti, bezbjednosti saobraćaja i ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore - naveli su oni.
Prema njihovim riječima, prioritetnom dionicom auto-puta „Princeza Ksenija“, od Smokovca do Mateševa, tokom prošle godine prošlo je ukupno 3.212.608 vozila.
- Što predstavlja do sada najveći zabilježeni godišnji promet na ovoj saobraćajnici. U strukturi saobraćaja dominiraju putnička vozila, kojih je evidentirano 2,83 miliona, što potvrđuje značaj auto-puta za svakodnevna i turistička putovanja. Znatan udio čine i vozila privrede i javnog prevoza - registrovano je 176.460 lakih teretnih, 121.658 srednjih teretnih, te 67.430 autobusa i teških teretnih vozila - naveli su u Monteputu.
Tunel Sozina je, kažu, i u prošloj godini potvrdio status jedne od najfrekventnijih saobraćajnica u državi.
- Kroz tunel je prošlo ukupno 4.152.305 vozila, pri čemu su putnička vozila najzastupljenija sa 3,64 miliona prolazaka. Kada je riječ o teretnom i autobuskom saobraćaju, zabilježeno je 203.741 lakih teretnih, 137.680 srednjih teretnih, kao i 136.055 autobusa i teških teretnih vozila - kazali su oni.
Monteput, poručuju oni, i u narednom periodu ostaje snažan partner državi u razvoju moderne putne infrastrukture.
- Sa jasnim ciljem da doprinese boljoj povezanosti regiona, razvoju turizma i jačanju ukupne ekonomske aktivnosti Crne Gore - zaključili su u Monteputu.

Monteput: Rekordna godina po obimu saobraćaja - više od 7,3 miliona vozila na auto-putu i tunelu Sozina

Operativni budžet Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada iznosiće 2.519.300 eura u 2026, dok je kapitalni za nabavku vozila i opreme povećan na 1.720.000 eura, skoro duplo više u odnosu na 2025. godinu. Time su, kako je za Portal ETV kazao komandir Službe Nikola Bojanović, obezbijeđeni stabilni uslovi za njihovo nesmetano funkcionisanje. - Podgorica u 2026. godinu ulazi sa snažno ojačanom i modernizovanom Službom zaštite i spašavanja, koja danas predstavlja jedan od najorganizovanijih i najopremljenijih sistema zaštite u Crnoj Gori. Značajno povećanje kapitalnog budžeta za nabavku opreme i vozila potvrđuje jasno strateško opredjeljenje Glavnog grada da bezbjednost građana bude jedan od njegovih ključnih prioriteta - istakao je Bojanović. Osvrćući se na godinu na izmaku, Bojanović je podsjetio da je prema Odluci o budžetu Glavnog grada za 2025. godinu, za potrebe Službe zaštite i spašavanja opredijeljeno 2.174.000 eura za operativne troškove i 972.900 eura kapitalnog budžeta, koji je isključivo namijenjen nabavci vozila i savremene opreme. - Nakon dodatnog usmjeravanja sredstava tokom godine, operativni budžet je povećan na 2.445.900 eura, čime su obezbijeđeni stabilni uslovi za nesmetano funkcionisanje službe - kazao nam je Bojanović. <h2>Niz značajnih nabavki</h2> On je rekao da je tokom ove godine realizovan niz značajnih kapitalnih nabavki, zahvaljujući kojima je dodatno unaprijeđena operativna spremnost vatrogasaca.&nbsp; - Nabavljena su specijalizovana vatrogasna vozila, spasilačka i komunikaciona oprema, oprema za tehničke intervencije, kao i savremeni uređaji neophodni za reagovanje u najzahtjevnijim situacijama saopštio je Bojanović. Dodaje da je procedura nabavke auto-ljestve u potpunosti završena, te da će ovo izuzetno važno vozilo biti biti opretaitvno odmah nakon Nove godine.&nbsp; - Riječ je o prvom vozilu te vrste koje je stiglo u Crnu Goru, čime je Podgorica postavila nove standarde u oblasti zaštite i spašavanja. Ovom nabavkom Glavni grad je još jednom pokazao spremnost da podgoričkim vatrogascima obezbijedi najbolju moguću opremu, zbog čega se Služba zaštite i spašavanja danas s pravom smatra najopremljenijom službom u državi, kojoj po nivou tehničke opremljenosti, organizacije i spremnosti mogu da pozavide i znatno veći sistemi, uključujući i pojedine službe u zemljama Evropske unije - ističe Bojanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226011228_1eb9c31b00321111a93f1367d70482400a9f846d3c9354dac146b42c202ea934.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251226011228_1eb9c31b00321111a93f1367d70482400a9f846d3c9354dac146b42c202ea934" data-rendition-name="original" width="789" height="1160" loading="lazy" alt="Nikola Bojanović"> <figcaption>Nikola Bojanović(Photo: Služba zaštite i spašavanja)</figcaption> </figure>  Uporedo sa tim, u toku su, kaže on, procedure za nabavku dodatnog vatrogasnog vozila i uniformi za intervencije tokom šumskih požara, dok će u narednom periodu biti pokrenuta i nabavka vozila za tehničke intervencije, čime se nastavlja kontinuirano jačanje kapaciteta službe. Bojanović je istakao da su rezultati višegodišnjeg sistemskog rada danas jasno vidljivi na terenu. - Od trenutka kada sam preuzeo rukovođenje Službom, pokrenut je snažan investicioni i reformski ciklus koji je obuhvatio nabavku opreme i vozila, rekonstrukciju objekata, intenzivne obuke vatrogasaca, prijem novih pripadnika i proširenje sistematizacije u cilju jačanja kapaciteta. Služba je doživjela potpuni preporod i danas predstavlja vodeći sistem zaštite i spašavanja u svakom smislu te riječi. To je na najbolji način potvrđeno tokom požarne sezone 2025. godine, koja je bila najteža od njenog osnivanja, a na koju smo odgovorili odlučno, organizovano i efikasno - naglasio je Bojanović. <h2>Jačanje kapaciteta</h2> I iz Glavnog grada su poručili da će i u narednom periodu nastaviti snažna ulaganja u modernizaciju i jačanje kapaciteta Službe zaštite i spašavanja, sa ciljem da Podgorica zadrži i dodatno učvrsti poziciju grada sa najjačim i najmodernijim sistemom zaštite i spašavanja u Crnoj Gori, ali i šire u regionu. &nbsp;Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović poručio je da su snažna, moderno opremljena i dobro organizovana Služba zaštite i spašavanja temelj bezbjednosti svakog grada.&nbsp; - Glavni grad je prepoznao značaj kontinuiranih ulaganja u ljude, opremu i infrastrukturu, zbog čega danas s ponosom možemo reći da Podgorica ima najopremljeniju i najspremniju vatrogasno-spasilačku službu u Crnoj Gori. Nastavićemo sa ovakvim odgovornim pristupom, jer je sigurnost građana naš apsolutni prioritet - zaključio je Mujović.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Skoro duplo veći budžet za podgoričke vatrogasce: 1,72 miliona eura za nova vozila i opremu

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 3,02 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.&nbsp;
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem prošlo 3,02 miliona vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,76 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Kroz Sozinu prošlo 3,76 miliona vozila

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore raspisalo je javni oglas za nabavku osam službenih vozila, procijenjene ukupne vrijednosti 100.000 eura sa uračunatim PDV-om.&nbsp;
Vozila će služiti za aktivnosti preduzeća na terenu, a specifikacije pokazuju da se traže modeli različitih klasa.
Prema dokumentaciji, preduzeće namjerava da kupi kombi proizvedeno 2020. ili mlađe, sa minimalno osam sjedišta, dizel motorom od najmanje 100 kW i bogatom opremom, uključujući krovnu klimu i klizna vrata sa obje strane, te dva SUV modela (2020. i 2021. godište ili mlađi), oba sa dizel motorima jačine 70 kW i 80 kW, crne boje, sa naprednim bezbjednosnim sistemima poput prepoznavanja trake i saobraćajnih znakova, navigacijom, kamerama i virtualnim instrument tablama.
Takođe, planirana je nabavka tri votila karoserije limuzina različitih godišta (2019, 2018, 2017 i 2021. ili mlađe), bijele ili sive boje, sa dizel motorima jačine od 55 do 75 kW, opremljene standardnim bezbjednosnim sistemima kao što su ABS, ESP, airbagovi, kao i klima uređajem, senzorima i navigacijom i pick-up vozila (2018. godište ili mlađe), bijele boje, sa dizel motorom i pet sjedišta.
Svi modeli moraju biti dizel pogona, većinom sa manuelnim mjenjačem (izuzetak je jedno vozilo sa automatskim), uz strogo definisane granice starosti i kilometraže - od maksimalnih 160.000 do 220.000 pređenih kilometara, zavisno od kategorije.
Ponude se podnose elektronski najkasnije do 26. novembra, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.

Kombi, SUV, pick-up: Morsko dobro kupuje osam vozila vrijednih 100.000 eura

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,58 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 3,58 miliona vozila

Predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović ocijenila je da je odgovornost za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu trenutno na Skupštini, ističući da je u parlamentu ostao veliki broj neispunjenih obaveza.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, Đurović je podsjetila da je u decembru ostalo mnogo nedovršenih poslova, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, iako brojni zakoni i propisi čekaju na usvajanje.
- Mnogo je nedovršenih zadataka ostalo u decembru, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, a mnogi zakoni i propisi čekaju na usvajanje, među njima i izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, tu parlament ne bi smio biti kočnica - rekla je Đurović.
Govoreći o jučerašnjem zatvaranju Poglavlja 32, Đurović je istakla da je riječ o važnom dijelu klastera 1 – osnove, koji se odnosi na racionalno korišćenje i kontrolu trošenja sredstava, ne samo iz državnog budžeta, već i iz fondova Evropske unije.
- Sredstva Evropske unije su vrlo prisutna jer je ona najveći donator i istovremeno preko zapadnobalkanskog investicionog okvira i evropskih banaka davalac kredita za važne infrastrukturne projekte. Poglavlje 32 je u tom smislu važno, a prva poruka je da proces ide jednom dobrom dinamikom dalje, da su za Crnu Goru vrata prilično otvorena… - kazala je Đurović.
Dodala je da poruke Evropske komisije i Evropskog parlamenta ukazuju da Crna Gora ostaje predvodnik procesa u regionu.
- Poruka iz Evropske komisije još uvijek je "da je ambiciozna agenda i da je danas već kraj januara, ali možete vi do kraja ove godine možda i sva pregovaračka poglavlja da zatvorite, da držite tu agendu 2026"… Crna Gora je predvodnik procesa u regiji, najviše odmakla, a vidimo na primjeru Albanije da je zatvaranje mnogo komplikovanije nego otvaranje, IBAR nije lako dobiti, treba se mnogo toga postići, ali Crna Gora jeste - rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, zajednička pregovaračka pozicija sa Evropskom komisijom je afirmativna, što potvrđuju usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, Zakona o budžetskoj kontroli i formiranje Direkcije za budžetske inspekcije, uz potrebu dodatnog zapošljavanja inspektora.
- To je način da o tome budu obaviješteni i građani i to je način da se kontroliše i moguće krivično goni svaka vrsta odgovornosti ukoliko dolazi do zloupotrebe javnih resursa, a posebno do zloupotrebe resursa pretpristupnih sredstava i sjutra sredstava iz budžeta Evropske unije - istakla je Đurović.
Đurović smatra da je Agenda 2026 realna ukoliko se do polovine naredne godine zatvori deset pregovaračkih poglavlja i započne izrada Ugovora o pristupanju.
- Sve to podrazumijeva ono što piše u Nacrtu programa pristupanja, a to je da najveći broj propisa treba usvojiti u prvoj polovini godine, što znači da je sada loptica u parlamentu - poručila je Đurović.
Naglasila je i da se svako zatvoreno poglavlje pažljivo prati, te da termin „uslovno zatvaranje“ ne znači da su obaveze u potpunosti ispunjene.
- Cijenim da je loptica sada u dvorištu parlamenta… Ne treba da se odlaže usvajanje propisa, posebno ne onih koji su regularno pripremljeni… Te zakone Skupština Crne Gore treba da usvoji - kazala je Đurović.
Ona je dodala da Vlada mora nastaviti da radi na ispunjavanju mjerila u okviru svoje nadležnosti, dok bi, kako je ocijenila, europeizacija rada parlamenta učinila realnim zatvaranje svih 33 poglavlja do 2026. godine.
- Svaka grana vlasti ima svoj dio posla, ali dobro bi bilo vidjeti što prije u parlamentu da se usvoje izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, s tim smo počeli i priču oko IBAR-a a sad smo opet cijeli krug napravili- naglasila je Đurović.
Vjeruje da država ima adekvatne institucije i političke partije iz vlasti i opozicije koje imaju srodne poglede ka evropskom putu, pa će prepoznati i iskoristiti, kako kaže, važnost momenta.
Đurović smatra da će biti problema u završnoj fazi pregovora, ali i da će se svi oni prevazići. Ističe da je ključno dobiti jednoglasnu odluku svih država članica o pisanju ugovora o pristupanju.
- Ja mislim da će naše najjače oružje biti da se ujedinimo, da malo smanjimo razlike i da prepoznamo ko zaista jeste za to da Crna Gora završi pregovore i da više nema nijednu izgubljenu godinu po pitanju kohezijskih fondova i punopravnog članstva. Oni koji budu slali poruke da treba da čekamo komšiluk ne misle dobro svojoj državi, jer se odriču razvoja i odriču se prednosti punopravnog članstva, odriču se onoga što su građani od njih tražili kad su birali da ih predstavljaju u različitim granama vlasti - zaključila je Đurović.

Đurović o napretku Crne Gore na EU putu: Loptica je sada u dvorištu Skupštine

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće u kojoj je poginulo 45 osoba, dok je više od 150 povrijeđeno, izjavio je danas ministar saobraćaja Oskar Puente.
Nesreća se dogodila 18. januara, u blizini Kordobe, i radi se o najtežem željezničkom udesu u Španiji od 2013. godine.
Porodice poginulih će u roku od tri mjeseca dobiti po 216.000 eura, u vidu oslobađanja od poreza i isplate osiguranja.
Žrtve ne smiju godinama čekati na pomoć, izjavio je Puente.
Povrijeđenima će biti isplaćeno od 2.400 do 84.000 eura, javlja Rojters.

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće

Mještani Botuna organizovali su večeras mirnu šetnju kroz svoje naselje, izražavajući nezadovoljstvo zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i, kako su rekli, nepoštovanja Opštine Zeta.&nbsp;
Tokom protesta došlo je do kraćeg verbalnog sukoba između mještana i policijskih službenika koji su bili na licu mjesta. Incident se dogodio ispred gradilišta, kada su policajci zatražili od okupljenih da se legitimišu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoseOpYH-yu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Botunjani su odbili da pokažu lična dokumenta, nakon čega je uslijedila prepirka.&nbsp;
- Mi smo mirni ljudi, ne možeš nam zabraniti da prođem ovuda. Slobodno javi Šćepanoviću... Možeš slobodno da nas hapsiš, imaš ti đe da legitmišeš - poručio je je jedan Botunjanin.
Policijski službenik je odgovorio da im ne ograničava kretanje, već da samo traži da mu pokažu lična dokumenta i da ga oni ometaju u službenoj radnji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F7TP2TpvanJI%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prema riječima pojedinih mještana za Portal ETV, policija im je i prethodnih noći tražila lične karte u blizini gradilišta, ali su večeras odlučili da se ogluše o taj zahtjev
Situacija se, ipak, ubrzo smirila i mještani su se razišli bez problema, poručujući da ne žele da budu izloženi, kako kažu, pritiscima i torturi.
Mještani Botuna i Zete su danima blokirali kružne tokove u Podgorici, na izlazu iz grada, ka primorju i aerodromu nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović uručio je prošlog petka gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću odluku lokalnog parlamenta po kojoj je zabranjena gradnja kolektora na parceli njihove opštine.&nbsp;
Nakon sastanka sa Mujovićem, Asanović je rekao da su spremni na razgovore pred Vladom, a Opština Zeta da da učestvuju u troškovima štete ukoliko se odustane od lokacije za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Poručio je da očekuju poziv Vlade kako bi što prije započeli pregovore o njihovim zahtjevima, a do tada obustavljeni su protesti Botunjana.
Mujović je, nakon sastanka sa predstavnicima Opštine Zeta, poručio da radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu neće biti prekinuti, niti će se spalionica mulja graditi na nekoj drugoj lokaciji.
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.
Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table. Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.

(VIDEO) Verbalni sukob Botunjana i policije kod gradilišta, odbili da se legitimišu: "Slobodno zovi Šćepanovića..."

U Budilniku na Televiziji E pitamo da li će Crna Gora uspjeti da u predviđenom roku zatvori Poglavlje 27, jedno od najzahtjevnijih u pregovorima sa Evropskom unijom, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.&nbsp;
Gdje smo danas, šta nas još očekuje i koliko smo zaista spremni za evropske standarde u ovoj oblasti?&nbsp;
Povodom Međunarodnog dana zaštite ličnih podataka, provjerićemo koliko je pravo na privatnost građana zaštićeno u Crnoj Gori, znamo li ko, kako i zašto raspolaže našim ličnim informacijama?&nbsp;
Akcija za ljudska prava raspisala je literarni konkurs za osnovce pod nazivom „Šta za mene znači zajedništvo u različitosti“.&nbsp;
Saznajeno što nam poruke djece govore o toleranciji, razumijevanju i društvu kakvo želimo da gradimo. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

Tag: vozila