Početak januara obilježile su obilne padavine u Crnoj Gori. Iako se uvijek čini da vremenske nepogode iznenade i građani – a nadležne – još više, nekadašnjeg direktora ZHMS-a i stručnjaka u ovoj oblasti Luku Mitrovića, u emisiji E-uživo, pitamo ima li prostora za iznenađenost, ako se uzme u obzir podneblje kojem Crna Gora pripada. Mitrović će govoriti i o najranjivijim područjima naše države, ali i o eventualnim preventivnim mjerama koje se moraju preduzeti.
U emisiji govorimo i o hrabrim volonterima koji su, u danima vremenskih nepogoda, spašavali napuštene životinje i pokazali da se empatija pokazuje onda kad je najteže.
Gost emisije je i poznati crnogorski pjevač Bojan Marović, koji će govoriti o karijeri, ali će se, zajedno sa panelistima emisije, osvrnuti i na druge zanimljive i aktuelne teme.
Emisiju E-uživo pratite na TV E, od 16 do 18 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

E uživo: O nepogodama, mjerama, hrabrim volonterima...

Fondacija Volonteri Crne Gore podijelila je 4.000 novogodišnjih poklona za mališane iz cijele Crne Gore, koji žive u siromaštvu. Akcija je realizovana uz pomoć donacija od strane građana, društveno odgovornih kompanija i udruženja. Vrijednost donacije je cca 15.000 eura.
- Volonteri Crne Gore su, uz ključnu pomoć biznis partnera, partnera iz nevladinog sektora i građana, uspijeli obezbijediti i distribuirati 4.000 novogodišnjih poklona za djecu iz cijele Crne Gore. Ciljna grupa su nam bila djeca koja žive u siromaštvu. Ovo je jedna od najvećih akcija ovog karaktera u Crnoj Gori. Volonteri su ostvarili saradnju sa centrima za socijalni rad iz gotovo svih opština, predstavnicima lokalnih samouprava, nevladinim organizacijama, opštinskim organizacijama Crvenog krsta Crne Gore iz više opština i svim partnerima sa kojima radimo u kontinuitetu na poboljšanju uslova života za najugroženije građane. Fondacija je ostvarila po prvi put i saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore, koja je obezbijedila donaciju u iznosu od 1.000 evra, na čemu smo im veoma zahvalni. Izvršili smo nabavku 3.010 poklona, dok je ostatak to jeste 990 prikupljen od strane donatora. Vrijednost donacije je cca 15.000 eura - &nbsp;saopštila je Marina Došen-Labudović, predsjednica UO Fondacije Volonteri Crne Gore.
Ističe da je proces distribucije poklona bio kompleksan i dinamičan, kao i priprema i realizacija cjelokupne akcije, kao da su u vremenskom periodu od tri dana uspijeli da donesu radost najmlađima iz cijele Crne Gore.
- Primarno, želimo da se zahvalimo našim donatorima na društveno odgovornom djelovanju u zajednici, a to su: Privredna komora Crne Gore, MANDA DOO, NU MENSA, IM Goranović, NVO Centar za omladinsku edukaciju, mališanima i vaspitačicama iz vrtića Bajka iz Podgorice, zaposlenima iz Inovaciono preduzetničkog centra Tehnopolis – Nikšić, našim drugarima iz Fun Brain-a i mnogim drugim donatorima. Građani Crne Gore su i ovoga puta pokazali da su zlatni donatori svih humanitarnih akcija, i njima dugujemo posebnu zahvalnost. Hvala i Swisslion Takovo na doprinosu u smislu umanjenja cijene pri kupovini poklona, što je omogućilo obuhvat gore navedenog broja korisnika, kao i na izuzetnoj saradnji prilikom distribucije. Tri dana trajala je distribucija novogodišnjih poklona. Na terenu je bilo više ekipa, koje su neumorno radile. Izazov je bio posjetiti sve opštine u Crnoj Gori. Međutim, imali smo dovoljno jak motiv, a to je da želimo barem na tren donijeti radost najmlađima. Zahvalili bi se našem timu, volonterima, navijačkoj grupi “Vojvode 1988” na pomoći prilikom distribucije, kao i partnerima iz “SBD Vukić company”, na nesebičnom doprinosu da novogodišnji pokloni budu dostavljeni kod svih mapiranih korisnika. Takođe, hvala svim kolegama iz centara za socijalni rad na doprinosu prilikom pripreme i realizacije aktivnosti. Pružili su ogroman doprinos prilikom mapiranja korisnika, kontaktiranja i same distribucije - istakla je Došen-Labudović.
Poručila je da će Fondacija Volonteri Crne Gore nastaviti da bude oslonac onima kojima je najpotrebnije.
- Naša misija ostaje ista – podrška najugroženijima, svakog dana. Građanima Crne Gore želimo godinu u kojoj će razumijevanje, povjerenje i poštovanje biti temelj našeg zajedničkog uspjeha - zaključila je Došen-Labudović.

Volonterska misija radosti: 4.000 novogodišnjih poklona za mališane širom zemlje

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Grupa od deset volontera Mirovnog korpusa položiće naredne sedmice zakletvu kojom će se obavezati na dvije godine službe u Crnoj Gori. 
 
 Kako je saopšteno iz Mirovnog korpusa, novi volonteri će zakletvu položiti 9. aprila. 
 
 - Volonteri Mirovnog korpusa će sarađivati sa kolegama iz Crne Gore, predavati engleski jezik, pokretati značajne programe i inicijative za mlade, organizovati vannastavne aktivnosti i još mnogo toga - kaže se u saopštenju. 
 
 Najavljeno je da će svečanosti prisustvovati ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović, direktorica, volonteri i zaposleni Mirovnog korpusa, predstavnici organizacija civilnog društva, nastavnici, direktori škola. 
 
 U saopštenju se navodi da ceremonija polaganja zakletve označava posvećenost nove grupe volontera Mirovnog korpusa koji će udružiti napore sa crnogorskim kolegama i volonterima, koji već rade u crnogorskim školama kao nastavnici engleskog jezika. 
 
 - Pored njihove lične predanosti, ceremonija slavi partnerstvo između volontera američkog Mirovnog korpusa i njihovih crnogorskih saradnika, uključujući nastavnike i članove zajednice - kaže se u saopštenju. 
 
 Dodaje se da ceremonija odražava zajedničku posvećenost Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija unapređenju kvalitetnog obrazovanja i naglašava uspješno partnerstvo između Amerikanaca i Crnogoraca. 
 
 - Poslije ceremonije, deset volontera će se premjestiti na svoje lokacije i započeti službu u Crnoj Gori od 10. aprila - navodi se u saopštenju. 
 
 Mirovni korpus je međunarodna mreža volontera, članova zajednice, partnera zemalja domaćina i zaposlenih vođena misijom agencije za svjetski mir i prijateljstvo. 
 
 Iz Mirovnog korupsa su naveli da, na poziv vlada širom svijeta, njihovi volonteri rade zajedno sa članovima zajednica na projektima koji su lokalni prioriteti u oblastima obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede, ekonomskog razvoja zajednica i razvoja mladih. 
 
 Kako su rekli, od kada je američki predsjednik Džon Kenedi 1961. godine osnovao Mirovni korpus, preko 240 hiljada Amerikanaca služilo je u 142 države širom svijeta. 
 
 Navodi se da su volonteri Mirovnog korpusa u Crnoj Gori na poziv crnogorske Vlade. 
 
 Dodaje se da program Mirovnog korpusa „Podučavanje engleskog jezika kao stranog jezika (TEFL)“ ima za cilj unapređenje nastave engleskog jezika i metoda učenja, što povećava profesionalne, akademske i lične mogućnosti nastavnika, učenika i članova zajednice.

Deset volontera Mirovnog korpusa počinje službu u Crnoj Gori

Naznake kraja duboke ekonomske krize u Njemačkoj se umnožavaju, piše dpa. Najnoviji indikator je stanje industrijskih narudžbi, pokazuje statistika.
Zaliha naručenih poslova u novembru se uvećala prije svega zahvaljujući četiri uzastopna mjeseca rasta u automobilskoj industriji, saopštio je Destatis u utorak.
Konkretno, kako prenosi agencija dpa, statističari rast u branši - sada od 5,9 odsto - pripisuju "proizvodnji ostalih vozila," u koja potpadaju i vojna.
Ukupnom rastu doprinijeli su i poslovi naručeni mašinskoj industriji, navode statističari.
Zaliha narudžbi preduzećima dozvoljava da dolazeći period očekuju rasterećena. Pod zalihom narudžbi statističari podrazumijevaju poslove koji nekom preduzeću obezbjeđuju rad narednih osam mjeseci.
Podaci o narudžbama dalje podgrijavaju očekivanja zaokreta industrije iz dugoročne krize. Zalihe u industriji uopšte u novembru su narasle za značajnih 5,6 odsto.
U tome natprosečno učestvuju velike domaće narudžbe.

Raste zaliha naručenih poslova u njemačkoj industriji

Crnogorski vaterpolisti trijumfovali su rezultatom 15:13 (5:6, 3:4, 4:2, 3:1), <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/ajkule-izvanredne-na-kraju-glavne-runde-savladana-srbija-izdanje-koje-ohrabruje">prenosi Portal Analitika</a>.
Iako je u pitanju bio duel bez većeg rezultatskog značaja, treba istaći da se naša selekcija večeras odlično suprotstavila lideru grupe. Pritom, posebno raduje to što su izabranici Dejana Savića večeras pokazali veliku želju i borbenost. To naročito važi za drugo poluvrijeme, u kojem smo odigrali briljantno i u odbrani i u napadu.
Jako dobro izdanje naše selekcije ispratili smo u prvoj četvrtini. Doduše, imali smo tri minuta pada, tokom kojih je Srbija preokrenula - sa 4:3 na 4:6. No, Vučković je na kraju postigao treći večerašnji gol i 'ajkule' su zahvaljujući tome drugi kvartal čekale uz gol zaostatka (5:6).
Nakon pet minuta igre u narednoj četvrtini, Crna Gora je poravnala golom Jovana Vujovića na 8:8. Međutim, uz dva pogotka Martinovića, Srbija je nakon prvog poluvremena vodila 8:10.
Na startu treće četvrtine odlično su odgovorili izabranici Dejana Savića. Prvo je precizan bio Holod, pa Mršić i na semaforu je bilo 10:10. Imala je Crna Gora u narednih nekoliko minuta u dva navrata priliku i da preokrene - no, umjesto toga je iz peterca pogodio Mandić i vratio domaćinu prednost (11:12). U samoj završnici četvrtine, Vučković je uposlio Gojkovića, koji je bio sam pred suparničkim golom i trećim večerašnjim pogotkom poravnao je na 12:12.
U završnoj četvrtini, pri rezultatu 12:13, 'ajkule' su se čak četiri puta odbranile sa igračem više, a onda je, tri minuta prije kraja, Stupar prekrasno šutnuo i lopta je otišla pod prečku - 13:13.
I onda, najzad - vođstvo. Dva minuta prije kraja, Dušan Matković je pogodio i Crna Gora je bila u plusu - 14:13. Igrači Srbije u tim su momentima djelovali potpuno izgubljeno, a onda je Vučković pogodio. Međutim, tražili su sa klupe domaćih čelendž i pogodak našeg mladog igrača je poništen. No, nepun minut kasnije - Vučković je opet dao gol. Ovog puta je sve bilo regularno i Crna Gora je stigla do pobjede.
<h2>Preksjutra protiv Rumuna</h2>
Selekciju Crne Gore do kraja EP čeka još jedan meč, i to onaj za sedmo mjesto.
Kako je to od ranije poznato, naš rival biće reprezentacija Rumunije. Tu utakmicu pratićemo preksjutra, sa početkom u 18:00 časova.
<h2>Mađari u polufinalu protiv Grčke, Srbija će sjutra saznati suparnika</h2>
Ranije tokom dana, u derbiju završnog kola, Mađarska je nakon peteraca savladala Španiju - 15:14 (3:3, 2:2, 3:3, 3:3, 4:3).
Mađari tako idu u polufinale sa drugog mjesta, a suparnik će im biti Grčka. Sa druge strane, suparnik Srbije biće Hrvatska ili Italija - oni će sjutra u međusobnom duelu odlučivati o drugoj poziciji u grupi "F".
Grupa "E": Francuska - Holandija 14:10, Mađarska - Španija 15:14, CRNA GORA - Srbija&nbsp;
Konačna tabela: Srbija 11, Mađarska 11, Španija 10, CRNA GORA 9, Francuska 3, Holandija 1.
Grupa "F" (sjutra): Turska - Gruzija (15:30), Italija - Hrvatska (18:00), Grčka - Rumunija (20:30).
Tabela: Grčka 12, Hrvatska 9, Italija 9, Rumunija 6, Gruzija 0, Turska 0.

"Ajkule" izvanredne na kraju glavne runde: Srbija savladana nakon velikog obrta u završnici

Endangering security is the criminal offence for which Z. D., a woman from Cetinje who has not lived in the Royal Capital for years, will be held accountable. Via the social network Facebook, she directed horrific threats at Cetinje resident Milo Ivanišević and, as it later emerged, had continuously threatened other citizens of this city as well.
- The state prosecutor at the Basic State Prosecutor’s Office in Podgorica has been informed of the incident and has ordered officers of the Police Directorate to file criminal charges against Z. D. for the criminal offence of endangering security - the Prosecutor’s Office stated briefly this morning.
As previously reported, Z. D. is a native of Cetinje, an architect by profession, educated partly abroad, close to the Serbian Orthodox Church, and engaged in Podgorica on a project involving the construction of a religious and educational facility.
In morbid voice messages sent to Ivanišević on 9 January, she threatened, among other things: „Cetinje residents, days of misery are coming for you“, „...I have saved some human lives and with appetite I can take one, because I trained...“, „...fortunately there aren’t many of you, and there will be even fewer“, „hang your flags, hang them, you gang, and I’ll stuff them all into your mouths and suffocate you with them“, „you’re driven by some communist spite, you little mutt“, „and now pass this around the cafés in Cetinje - someone will recognize me, so come to my house, I’ll unlock the door, let you in, and there’s no way out, you won’t leave alive“.
Ivanišević filed a report with the police that same evening and also informed the Centre for Civic Rights about the incident.
- I would like to stress that I feel threatened and that I fear something like a new Medovina or a new 1 January 2025 could happen - Ivanišević told the police.
Citizens quickly identified Z. D., which the Centre for Civic Rights reported to the Cetinje prosecutor’s office, and the police issued a local wanted notice for her. She was questioned on Saturday, 17 January.
Using her Facebook profile „Ing Arh Zed Ratislavljevna“, Z. D. threatened Ivanišević as well as many other women and men from Cetinje.
Two to three days after Ivanišević filed the criminal complaint with the police, she deleted almost all posts and photographs from her Facebook account.
As previously reported, one of the posts she left behind, dating back to 2023, reads: „Yes, I am. And it’s excellent. The Lord is my banner. Both parents have passed away in God, if I were to die physically now, I have completed my mission. I have crossed out my DPS relatives, all of them. And the hypocrites as well. A black sheep with white hair…“.
On 10 January, the Centre for Civic Rights stated that „in a city that has twice, in a short period of time, been shrouded in black by mass crimes in which 23 of our fellow citizens were killed, including four children, such threats cannot, must not, and will not be viewed as 'isolated incidents' or 'personal conflicts'“.
- Particularly alarming is the fact that both massacres were committed by individuals who, according to publicly available information, were ideologically, value-wise, and factually close to the Serbian Orthodox Church - an institution that in Montenegro has long ceased to function as a religious community and instead operates as a political, hegemonistic and deeply destructive factor - the Center warned then.

Woman from Cetinje to be prosecuted for endangering security over morbid threats

Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan primjer toga, smatra Veskom Garčević, profesor prakse međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu.&nbsp;
Koliko je realno da Tramp krene u nekakvo preuzimanje Grenlanda, pogotovo uz jako protivljenje saveznika u Evropi?
Teško je da vam odgovorim na ovo pitanje, zdrav razum bi mi rekao da vjerovatno to nije realno i da vjerovatno možemo pre očekivati određenu vrstu pregovora ili zategnutih odnosa između grupe saveznika u Evropi i Amerike oko toga kako će se odrediti budućnost Grenlanda. Međutim, imajući u vidu i dosadašnje, nekada neshvatljive i nepredvidive i arogantne poteze koje je predsjednik Tramp radio, ne mogu više ništa da isključim kada je u pitanju Grenland. Ali svakako, ovo je urušilo povjerenje i odnose među saveznicima u NATO-u i definitivno stavilo NATO u jednu vrlo tešku situaciju. Čak i ako se ništa ne dogodi sa Grenlandom u smislu u kom ste pitali, znači ako ne dođe do neke otvorene konfrontacije, odnosi među saveznicima i sami odnosi u NATO-u više neće nikad biti isti i sama organizacija nakon ove 2026. godine vjerovatno neće biti ona ista koja je bila do sada. Znači, nalazimo se na jednoj vrsti geostrateške prekretnice i Grenland je ovdje, rekao bih, samo jedna, eto da kažem, tačka sukobljavanja u odnosima između onoga što bi mogli da kažemo tradicionalnih saveznika do sada u Evropi i SAD.
Saveznici, kao što ste pomenuli, čini se da imaju dosta strpljenja. Imaju dosta strpljenja i način na koji oni odgovaraju Trampu je da traže dijalog. Koliko to strpljenje može da traje?&nbsp;
Evropska unija, ako govorimo o Evropskoj uniji i evropskim saveznicima u NATO-u, do sada je imala pristup takozvanog prilagođavanja ili prihvatanja određenih vrsta Trampovih zahtjeva. Oni su smatrali da tom vrstom te politike popuštanja, da tako kažem, može mnogo više da se uspije kada je u pitanju predsjednik Tramp, nego politikom otvorenog sukobljavanja. Mnogi eksperti koji su u praksi, tako i ovi koji se bave teorijom međunarodnih odnosa, takvu vrstu politike koju Evropa sprovodi prema Americi porede sa 30-im godinama. Kako stvari stoje, takva politika ima određene prednosti, ali ima određena ograničenja. Kada razgovarate ili djelujete sa nekima čiji su jako arogantni zahtjevi i neprestano rastu, popuštanje može da dovede do toga da se ta osoba ili takva politika koju ta osoba sprovodi smatra da je zapravo ona neprikosnovena i da sledeći zahtjevi, koliko god su veliki, moraju takođe da budu ispunjeni. Znači, vi politikom popuštanja ne dovodite do smanjenja zahtjeva ili nekog uravnoteženja odnosa, već naprotiv, hranite ambiciju druge strane da traži još više. Ova situacija sa Grenlandom je tipičan primjer takvog rezultata i takvih je situacija u istoriji bilo više puta do sada. Želim da budem optimista i da vjerujem u to da je neka vrsta kompromisa moguća. Kao što ste i sami rekli, Evropska unija, odnosno evropski partneri i dalje su vrlo oprezni i nisu htjeli da preduzmu oštre mjere ili da najave preduzimanje oštrih mjera u odnosu na ovo što je predsjednik Tramp tražio da se od 1. februara podignu tarife za određenu grupu evropskih saveznika. Oni dalje to razmatraju. Postoje jasni i snažni zahtjevi da se uvode takozvane recipročne mjere prema Americi, ali postoje, evo jutros sam čitao izjavu premijera Velike Britanije, da oni za sada smatraju da treba dijalogu i diplomatiji dati još jednu šansu.
Kako generalno možemo objasniti ovaj Trampov pohod, „everything, everywhere, all at once“, koliko je to skretanje pažnje sa unutrašnjih problema u Americi?
To se može smatrati vrstom skretanja pažnje sa unutrašnjih problema u Americi, ali da budem iskren, mi još ne znamo ovdje, to će tek izbori koji su u novembru pokazati koliko zapravo njegovo tijelo, MAGA, voli ovakvu vrstu politike. Kao što znate, Tramp je došao na vlast, odnosno za njega su glasali zbog obećanja da Amerika više neće intervenisati svuda po svijetu, a u međuvremenu je postala mnogo više intervencionistička nego bilo koja administracija od Buša do danas. To ćemo tek vidjeti. Sa druge strane, Tramp je jutros izjavio kako, i ja mislim da to ima očiglednu psihološku komponentu, da je on duboko nezadovoljan što nije dobio Nobelovu nagradu za mir i da više neće da misli o miru, nego će misliti o tome kako agresivnom politikom Amerike zapravo Ameriku napraviti, odnosno povratiti kao najveću silu svijeta. To je veoma rizičan pristup i videćemo šta to sve može da se desi do toga.
Kako vam se čine dešavanja u Venecueli i Trampova odluka da podrži Delsi Rodrigez umjesto Marije Mačado? Odnosno, da ide na stabilokratiju, a ne na demokratiju?
Kada je u pitanju Venecuela, očigledno da je Marko Rubio imao veliki uticaj i mnogi smatraju da je ovo zapravo njegov mali rat. Ovde postoji nekoliko, kako da kažem, slojeva interesa koje je Amerika imala. Vrlo je interesantno isto tako da je potpredsjednik Vens, kada je bila intervencija u Venecueli, ali kada su bili takođe i govori o intervenciji u Iranu, bio vrlo suzdržan, odnosno nije davao nikakve javne izjave, pokušavajući, vjerovatno, to su sad neke spekulacije u Americi, da sebe prezentuje kao pravog autentičnog predstavnika MAGA pokreta, koji je više bio za određenu vrstu izolacionizma američkog u međunarodnim odnosima, a ne intervencionizma. Međutim, kada je u pitanju Venecuela, očigledno je, i to možda nisu čak ni toliko krili u Americi, da je intervencija imala prvenstveno ekonomske interese, a to je nafta koju proizvodi Venecuela.
Vrlo je važno da se razumije, ja nisam neki ekspert, ali u međuvremenu sam pokušao da saznam što više o tome, da se razumije način na koji Amerika, odnosno kako se proizvode ti naftni derivati i da postoje različite vrste naftnih derivata. Američke rafinerije su napravljene da bi prerađivale takozvanu tešku naftu, koju Amerika zapravo ne proizvodi. Većina nafte koja se proizvodi u Americi je takozvana laka nafta. Znači, Amerika koja sama sebe može izdržavati u smislu derivata, ne zavisi od drugih država, izvozi tu laku naftu, kada kažem laka ili teška, ovdje se ne misli na kvalitet, nego na vrstu derivata. Ona izvozi tu laku naftu da bi uvozila tešku naftu, jer njene rafinerije su napravljene da prerađuju tešku naftu.
Najveći proizvođač teške nafte u svijetu je Venecuela. Najveći proizvođač i najveće nalazište takve nafte u svijetu ima Venecuela. Mnogi smatraju da su to razlozi za uzimanje tankera. Venecuela je definitivno bila umešana u drogu i tako da dalje tu ne da ovim na neki način aboliraju bivšeg predsjednika Venecuele koji je diktator, ali je veći dio tankera završio u rafinerijama u Americi. Znači, kada pogledate sa te strane, pitanje stabilokratije je mnogo važnije od pitanja demokratije, veli u pitanju Venecuela.
Nafta nije bitna samo u Latinskoj Americi i na Arapskom poluostrvu, nego i ovdje kod nas na Balkanu. Vidimo da je OFAK promenljivog mišljenja, bar što se tiče Srbije, po pitanju Mađarske, mnogo popustljiviji. Kako se u Americi gleda na to?&nbsp;
Mnogo su bila velika očekivanja Srba i Srbije od Trampa. Nažalost, mnogi Srbi su u Americi glasali za Trampa. Pretpostavljam da se mnogi od njih sada mogu zamisliti da li je ovo ono što su oni željeli. Ali, to se nije desilo prvi put, da se podržava jedna vrsta ekstremne, da tako nazovem, ili rizične politike. Amerika nije imala takav pristup prema Srbiji kakav su mnogi očekivali i ne samo zbog Kosova, jer je bilo stvarno iluzorno očekivati da će Amerika promijeniti svoju politiku u odnosu na Kosovo ili u odnosu na Balkan, ali je prvenstveno to bilo možda očekivano da će biti malo tolerantnija kada su u pitanju odnosi Srbije sa Rusijom. Međutim, i ovdje se pokazalo da ako na globalnom nivou Amerika i Rusija sad imaju mnogo pomirljivije tonove, iako sve ovo što smo do sada diskutovali i što dovodi u pitanje i ruši odnose i povjerenje između NATO partnera, zapravo radi u korist Rusije, da mnogi eksperti misle da Tramp ovdje sprovodi jednu rusku agendu. To se ne odnosi na male zemlje kao što je Srbija i one u suštini, ako imaju velika očekivanja, a ta očekivanja nisu ni bazirana na stvarnim realnim procjenama situacije, kao što je to bio slučaj ovdje, onda kao rezultat toga plaćaju veliku cijenu.
- Završiću ovaj komentar još jednom tezom. Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava nekako svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan od primjera toga. Jednostavno, kada dođe do zaoštravanja situacije na međunarodnoj sceni, ne možete da sjedite na četiri stolice jer svaka od tih strana traži od vas da se na neki način opredijelite i nijedna vam ne vjeruje do kraja, ni Rusija vam ne vjeruje, pa ni Kina vam ne vjeruje, ni Evropska unija vam ne vjeruje, a ne vjeruju vam ni Sjedinjene Američke Države- poručio je Garčević.

Tag: volonteri