Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) zajedno sa Ministarstvom kulture i medija Crne Gore danas je organizovala Komemorativnu sjednicu povodom smrti slikara i akademika Voja Stanića. U svom obraćanju, akademik Ljubomir Stanković, predsjednik CANU-a, kazao je da je kroz svoj život, koji je trajao više od jednog vijeka, istaknuti crnogorski umjetnik stvorio djela po kojima će se pamtiti širom svijeta. - Vojovo naslijeđe će živjeti vječno, kroz njegova djela koja su postala dio nacionalnog blaga Crne Gore i šireg okruženja. Njegova umjetnost, prepoznatljiva po vedrini i neposrednosti predstavlja neiscrpnu inspiraciju za generacije umjetnika i ljubitelja likovne umjetnosti . Stanićev likovni opus prožet ljubavlju prema Crnoj Gori, Herceg Novom i čovjeku bio je usmjeren ka stvaranju svijeta ispunjenog ljepotom i harmonijom. Njegove slike, često sa motivima iz svakodnevnog života, bile su ispunjene toplotom i duhovnošću, a istovremeno su nosile duboke filozofske poruke o smislu i ljudskom postojanju - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125131124_9def93f677638ab4e4ba887dbaf02aabf4bd0cbdcd3020ea71a3762557d3475f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241125131124_9def93f677638ab4e4ba887dbaf02aabf4bd0cbdcd3020ea71a3762557d3475f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="komemoracija voju staniću"> </figure>  Stanković smatra da je veoma važno da CANU kao i cijela Crna Gora njeguju sjećanja na ovog, kako je kazao, velikog umjetnika. Prisutnima se obratila i ministarka kulture dr Tamara Vujović, koja je Stanića opisala kao umjetnika koji je stvarao sa dušom i intuicijom, ostavljajući za sobom djela koja pozivaju na introspekciju i sanjarenje. Istakla je da je bio omiljeni profesor umjetničke škole u Herceg Novom koje odavno nema.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125131124_6ca4d6436e34b79d9ca694cb9d33987b166f8680b791c90e365d60ed5c36339c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241125131124_6ca4d6436e34b79d9ca694cb9d33987b166f8680b791c90e365d60ed5c36339c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="komemoracija voju staniću"> <figcaption>Tamara Vujović(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Vojo nije težio da svojim djelima pruži konačne odgovore. Svojim slikama nas je uvodio u svijet u kojem snovi i stvarnost postaju jedno. Bio je i filozof, slikar snova i vjesnik nadrealizma. Njegovo stvaralaštvo nosi odlike metafizičkog slikarstva. Nažalost, zemaljski dani prođu. Škver će biti drugačiji bez aure koju mu je davalo prisustvo slikara. Crna Gora će biti tužnija bez velikana sa kojim je dijelila prostor i vrijeme - poručila je ministarka Vujović. Akademik Žarko Mirković prisjetio se nedavnog okupljanja povodom 100. rođendana Voja Stanića, kada je upriličena i izložba slika pomenutog umjetnika I monografije koju je, njemu u čast objavila CANU.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125131124_98ca0de94621d42c304013c0e308052ab96ce698818d68d351fcda7cd6928a7d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241125131124_98ca0de94621d42c304013c0e308052ab96ce698818d68d351fcda7cd6928a7d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="komemoracija voju staniću"> <figcaption>Žarko Mirković(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Prilično sam siguran da tada, pored punog vijeka koji je Vojo proživio, niko nije pomišljao da sličnih svečanosti neće biti ponovo. Jer nas je svojim dugim i plodnim životom, a prije svega svojim djelom koje je nekako sraslo sa nama, navikao da je uvijek tu. Vojov životni stav, njegova mudrost, zemaljsko vrijeme koje je odživio do kraja a koje je ispunjavao mnogim zadovoljstvima najviše radošću slikanja protive se svakoj patetici. Možda bi zato ovaj skup trebali prihvatiti kao još jedan susret, a ne kao oproštaj. Kao slavljenje njegovo života i onoga što je za života uradio - kazao je on. Posjetimo, jedan od najznačajnijih slikara koje je iznjedrila naša zemlja Vojislav Vojo Stanić preminuo je 19. novembra u 101. godini. Sahranjen je prošlog četvrtka u Herceg Novom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Komemoracija Voju Staniću u CANU; Vujović: Crna Gora će biti tužnija bez velikana sa kojim je dijelila prostor i vrijeme

Bio je on prvo Vojo, pa je onda kroz njegove slike provijavao taj njegov duh, uvijek optimističan, vedar, lepršav, takve su mu bile slike, takav je bio i on. Jednostavno je teško odvojiti njega od slika, to je sve jedan izuzetan spoj, jer ne znaš je li više interesantno ono što je slikao, ili kad on priča - kazao je u emisiji Na kraju Dana, na Televiziji E, slikar i profesor u penziji Branislav Bane Sekulić.
Sa izuzetnim Vojom Stanićem je drugovao, kaže Sekulić, u Herceg Novom i Podgorici, putovao i, kako kaže, obilazio razne manifestacije i izložbe.
- Bio je izuzetan slikar! Mnogi kažu za njega da je bio genije, ja bih se složio sa tim. Uz Dada Đurića, Fila Filipovića i Lubardu, sigurno, najznačajni naš slikar. Počeo je sa vajarstvom, ali, kao što on kaže, vajanje je teško, pa se opredijelio za slikanje, kaže da je ljepše sjediti u stolici i piturati, kako primorci kažu. Izuzetan i slikar i čovjek. Ne znam sad šta bih izdvojio, da li njega kao čovjeka, ili njega kao slikara, to je tu negdje u ravni. On je, kao što su i njegove slike, bio izuzetan govornik, izuzetno inteligentan, bistar, stalno sa nekim dosjetkama, koje su, moglo bi se reći, humoristično filozofske. Uvijek je doza humora kod njega provijavala, bilo o čemu da je pričao, a to se vidi i u njegovim slikama. Jednostavno, savršeno sve što je on radio i govorio” - rekao je Sekulić.
Vojo Stanić je slikao Boku i Herceg Novi, podsjeća Sekulić, a ponekad je, kako kaže, pravio izlete pa slikao prizore iz srednje Crne Gore, a uglavnom je, ističe on, Crna Gora bila njegova inspiracija.
- Tu su i njegovi prijatelji, koji su ga stalno okruživali i uz tu priču on je to i slikao, razne dogodovštine, na svoj način, izuzetan, koji je osoben, i samo je Vojo mogao tako da sklopi priču o njegovim slikama, razne priče. Naslikao je ogroman broj slika, izuzetnih slika, koje se razlikuju po opusima. Ima opuse mora, ima opuse ulica, razne opuse demonstracija, kad su bile, slikao je i te skupine ljudi, onim uskim uličicama kotorskim, novskim primorskim, uglavnom. Ima jedan ogroman opus jedrilica, jer je bio i jedriličar, pola života je jedrio na svojoj maloj, kao što on kaže maloj ali izuzetnoj jedrilici i bio je nautičar vrhunski. Sve što je radio kod njega je bilo izuzetno” - istakao je Sekulić.
Posjedovao je Stanić izuzetan smisao za humor, prisjeća se Sekulić, koji je ilustrovao i kroz slike, ističe on, jer i u njegovim slikama ima doza humora, i, kako kaže, fantastike koja se dobro veže uz taj ambijent.
- Bio je on prvo Vojo, pa je onda kroz njegove slike provijavao taj njegov duh, uvijek optimističan, vedar, lepršav, takve su mu bile slike, takav je bio i on. Jednostavno je teško odvojiti njega od slika, to je sve jedan izuzetan spoj, jer ne znaš je li više interesantno ono što je slikao ili kad on priča. A ima dosta toga i zapisano. Imam čak jednu knjigu njegovih, nazovimo to dosjetke, ali nisu to dosjetke, to su izuzetno pronicljivo viđene stvari oko sebe, razne situacije, toliko poseban, na jedan izuzetan njegov način pričao, toliko duhovito, da je to nevjerovatno, takve su mu i slike bile - zaključio je Sekulić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlQ78Q4kU5o4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sekulić: Ne znam da li bih izdvojio Voja kao slikara ili kao čovjeka - to je tu, u istoj ravni

Na Mediteranu je sve moguće, pa je moguće da se i Vojo Stanić rodio da bi u Crnoj Gori oslobodio njenu mediteransku raskoš. Ništa u Crnoj Gori nije veličanstveno kao njeno mediteranstvo, a niko u Crnoj Gori nije bio veličanstveniji od slikara Voja Stanića - poručila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč.
Prastari jezik mora, koji, kako je kazala, su i prije Borhesa i Stanića odgonetali mnogi - zatalasao je crnogorsku likovnu scenu trajno, postavši sa Vojom Stanićem epohalno stanje crnogorske umjetnosti, njena najtvrđa identitetska riječ.
- Sve složeno i teško u slojevima crnogorske istorije, eteričnim i prohodnim je učinio ovaj slikar svakodnevice beskraja. Vojo Stanić, pojednostavitelj Tajne. Dok su drugi slikari i umjetnici zamućivali puteve ka Vječnosti, ne bi li joj usložili mističnost, Stanić ih je osvjetljivao i predočavao, svjestan njene perspektive. On nam je djelom odao da se istinom dolazi do Istine. Zato tako prirodno djeluje njegova zavjetna slika u Gospi od Škrpjela, naručena od Tršćana, sva od svjetlosti, prodorna u svojoj multikonfesionalnoj misiji - navela je Vuković-Kuč.
Vojo Stanić je, podvlači ona, izdanak Crne Gore.
- Ali uprkos njegovom stoljetnom životu, Crna Gora ni kroz sve svoje emancipatorske procese nije uspjela da zaliči na svoga najvećeg slikara i buditelja, čovjeka koji je i partizanskim aktivizmom u Drugom svjetskom ratu i građanskom pobunom u doba disolucije SFRJ, pokazao što je mjera buduće nezavisne Crne Gore, za koju se borio i kojoj je dao intelektualni i umjetnički pečat - dodala je Vuković-Kuč.
Poručila je da ćemo djelo Stanića čuvati i pamtiti kao dragocjenost.
- Dokaz Matvejevićevih riječi da na Mediteranu duh stari sporije od tijela, Vojo Stanić nikad nije odustao od pobune i kritike, koje su ga učinile stalnim budilnikom crnogorske društvene savjesti. “More nije more, već samo jedan talas”, pisao je veliki pjesnik Jovan Hristić. A Dušan Matić “večnost je taj talas što nesmiren vrvi pred tvojim/ smrtnim nogama”. I Vojo Stanić koji je odlučio da živi do kraja, jer niko nije bio lud da živi koliko on. I ove Stanićeve riječi, kao intrigantan odnos prema smrti, njegovo su djelo koje ćemo pamtiti i čuvati kao dragocjenost - zaključila je Vuković-Kuč.

Vuković-Kuč: Vojo Stanić osloboditelj mediteranske raskoši Crne Gore

Čini mi se da je Vojo čekao prvi ružan dan da ode sa Škvera. Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, neobična ličnost, koja je predana samo svojoj umjetnosti, već čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, reditelj, Andro Martinović.
Film o vijeku Voja Stanića sprema se za premjeru. Povod je, kaže reditelj Martinović, bio jubiljel, stotinu godina od Stanićevog rođenja.
- Završavamo ga u trenutku kada nas je Vojo napustio. Ali, nekako, iz noći u noć, gledajući materijale od kojih pravimo film, osjećam koliko je Vojo prisutan. Tako će biti uvijek. Vojo je, kako ga je nazvao jedan od naših sagovornika u filmu, profesor Đorđe Kadijević, bio jedan običan genije. Bila je zaista privilegija dijeliti vrijeme sa njim, uživati u njegovom slikarstvu. To je bila moja lična privilegija, zahvaljujući dubokom prijateljstvu koje je sa njim gajio moj otac. Imao sam priliku puno puta da slušam Voja. Svaki put kada odem u Herceg Novi osjećao bih se kao da sam na nekom malom hodočašću - kaže Martinović.
Slike Voja Stanića su, kaže, prozori u duboko istinit svijet.
- Ako bi se jednog dana desilo ovo čime nam prijete u vijestima, da će doći do smaka svijeta, mislim da bi se on prema Vojovim slikama mogao dobro rekonstruisati i da bismo iz njih razumjeli ko je čovjek - naglasio je Martinović.
Po svemu je bio osoben Vojo Stanić. To, vjeruje Martinović, nije bilo slučajno. Bio je slikar krajnje autentičan, koji se nije trudio da prati duh vremena.
- Svaki slikar pripada svom vremenu, ono je jače od svake individualnosti. Vojo je našao jedan svoj izraz, kako da dočara ono što je neka vrsta realnosti, nazvao bih je možda najbliže magičnom realnošću. Ne bih čak rekao da je to nadrealizam i da Vojo pripada nekom određenom pravcu, jednostavno, umio je da svijet vidi drugačije. Tu počinje i završava se svaka umjetnost - istakao je Martinović.
Premijera filma o Voju Staniću biće 13. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu.
- Pustio sam da Vojo govori sam, tragajući kroz arhivu za njegovim ingenioznim iskazima. Zahvalio bih se Radio Televiziji Crne Gore, koja mi je to omogućila. Izdvojio sam segmente i doveo ih u vezu sa dokumentarnim materijalima, sa Vojovim slikama. Puno galerija i privatnih galerija smo obišli i zabilježili slike. Mislim da će biti dragocjeno da ih publika vidi na jednom mjestu, posebno zato što je dio tih slika u privatnom posjedu. Vojo je, jednostavno, neiscrpna tema. Moj otac stalno pita: “Kad ćete više da završite taj film?” Shvatio sam da se meni ne izlazi iz tog materijala, da toliko inspiriše, i da se uvijek nalazi neki novi način da se pristupi Voju. Čini mi se da bi najbolje bilo da traje tako u nedogled. Ali, moraćemo jednog trenutka da stavimo špicu - kaže reditelj.
Vojo Stanić je crnogorskom društvu ostavio moralno nasljeđe. Naročito, podsjeća Martinović, u teškim vremenima kada je bio stub koji držao najbolje što je u našoj tradiciji. I onda kad se Crna Gora obrukala za Dubrovnik.
- Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, jedna neobicna ličnost koja je predana samo svojoj umjetnosti, već i čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - zaključio je Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

Budilnik na Televiziji E otvaramo pričom o Svjetskom danu televizije. Sa novinarima kojim imaju dugogodišnji staž razgovaraćemo o ulozi televizije u modernom društvu.&nbsp;
Bavićemo se problemom koje ima društvo u Crnoj Gori, jer podaci Monstata pokazuju da je čak trećina građana neudata ili neoženjena - što ovi podaci govore o društvenim trendovima i promjenama.
Dio programa posvetićemo jednom od najznačajnijih crnogorskih umjetnika, Voju Staniću. Kroz njegove slike i priče, vidjećemo kako je bilježio duh vremena u kojem je stvarao. Budite uz nas od sedam sati!
O životu i djelu umjetnika Voja Stanića biće riječi i u emisiji Srećan dan, odmah nakon Budilnika. Ugostićemo umjetnicu Danijelu Drakulović, a o novoj izložbi “Dodiri svjetlosti” govoriće autor, Dževdet Nikočević. Naš gost biće reper, Dejan Dedović Dedduh, on i DJ Mono objavili su singl "Ol skul". U Srećnom danu saznajte kako su povezani ljubomora i astrološki znaci. Ne propsutite druženje na Tv E od devet do 11 sati!

U Budilniku o Svjetskom danu televizije, u Srećnom danu o životu i djelu Voja Stanića

Predsjednik Vlade Milojko Spajić uputio je telegram saučešća povodom smrti crnogorskog slikara i vajara Voja Stanića.
- Sa zahvalnošću i dubokim poštovanjem opraštamo se od Voja Stanića, istinskog velikana crnogorske savremene umjetnosti, stvaraoca bezvremene mudrosti i prepoznatljivog stila, čiji je doprinos kulturi i umjetnosti jedistven i neprocjenjiv - ističe se u telegramu upućenom porodici Stanić.
Spajić je poručio da je opus Voja Stanića sve nas obogatio jedinstvenom snagom i imaginacijom, te da su njegov životni put i značajni stvaralački doprinosi svjedočanstvo čestitih ciljeva i plemenite težnje ka boljem društvu i univerzalnim vrijednostima.
- Bio je i ostaće inspiracija ne samo umjetnicima nego i svima koji cijene ideale svijeta obogaćenog kreativnim i društvenim razvojem - istakao je premijer.
Zahvalan je, kaže, na svemu što je učinio za umjetnost i kulturu Crne Gore.
- Izražavam duboko saučešće porodici, prijateljima i svim poštovaocima njegovog djela - zaključuje se u telegramu.

Spajić: Životni put i stvaralštvo Voja Stanića svjedočanstvo su čestitih ciljeva i plemenite težnje ka boljem društvu

Vojo Stanić je svojim autentičnim umjetničkim stilom i svojim velikim likovnim djelom trajno obogatio crnogorsku kulturnu riznicu i time, kao i životnim stavom i snagom svoje ličnosti, uzdigao Crnu Goru, učinio da Herceg Novi bude i po njemu prepoznatljiv i oplemenio vijek u kom je živio - poručio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Ðukanović u telegramu saučešća povodom smrti crnogorskog slikara njegovoj porodici.
- Poštovana porodice Stanić, duboko me rastužila vijest o smrti vašeg cijenjenog Voja Stanića, jednog od najvećih u slavnoj plejadi crnogorskih slikara, velikana evropske i svjetske umjetničke scene i uglednog akademika CANU - naveo je Đukanović.
Navodi da je tokom svog dugog, časnog života Stanić davao i lični doprinos oslobođenju i nezavisnosti Crne Gore - i kao mladi partizan u Šestoj crnogorskoj i kao zreli stvaralac u periodu obnove državnosti.
- Pamtiću ga po osobenom duhu, životnoj mudrosti i ljudskim vrlinama kojima je plijenio ljude, i kao iskrenog prijatelja i saborca u prelomnim trenucima savremene crnogorske istorije. Klanjam se njegovim sjenima. Molim Vas da primite izraze mog iskrenog saučešća - zaključio je Đukanović.

Đukanović: Vojo Stanić oplemenio vijek u kom je živio

Sa tugom sam primio vijest o smrti Voja Stanića čije je djelo trajna vrijednost naše države - saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je uputio izraze najdubljeg saučešća porodici Stanića.
&nbsp;- Vojovo stvaralaštvo ostaće čvrsta spona između crnogorske i evropske kulture, dok njegova vrijednosna dosljednost koju je demonstrirao kao mladi borac Šeste crnogorske udarne brigade u Narodnooslobodilačkom ratu i, pedeset godina kasnije, kroz antiratni angažman tokom raspada Jugoslavije, ostaje trajna inspiracija našoj i svim budućim generacijama - naveo je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6016%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fpreminuo-vojo-stanic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vojo Stanić, poručuje on, pripada plejadi umjetničkih gorostasa zbog koje je Crna Gora, zemlja slikara, zadivila svijet.
- Poštovani maestro počivaj u miru između zvjezdanog neba i plavog mora, u vječnom smiraju tvog Mediterana - zaključio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1858967114826035395%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Vojovo stvaralaštvo ostaće čvrsta spona između crnogorske i evropske kulture, a njegova vrijednosna dosljednost trajna inspiracija

Crnogorski slikar Vojo Stanić preminuo je danas u 101. godini, objavio je N1.
Stanić je rođen 1924. godine u Podgorici. Diplomirao je vajarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu 1951. godine.
Par godina kasnije odlazi u Herceg Novi i potpuno se posvećuje slikarstvu.
Na njega je umnogome uticao put u Pariz 1958. godine, kada se upoznaje sa nasljeđem nadrealista, kao i boravak u Rimu 1973. i 1974. godine, gdje će na svoj način doživjeti metafizičke slike De Kirika.
Član je Crnogorske akademije nauke i umjetnosti.
Njegova najpoznatija djela su: Riva, Regata, Varljivo sunce, Hodač na žici…
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoj slikarski rad.
Pored samostalnih izložbi u Podgorici, Beogradu, Oslu, Rimu, Novom Sadu, Cetinju, Motuvanu, Herceg Novom, Bolcanu, Somboru, Svetom Stefanu, Berlinu, Zagrebu, svojim radovima predstavljao je Jugoslaviju na Venecijanskom bijenalu 1996. godine.

Preminuo Vojo Stanić

Najviši američki izaslanici koji su se danas sastali sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, pozvali su njegovu vladu da pređe na drugu fazu mirovnog plana za prekid vatre u Gazi, saopštio je kabinet izraelskog premijera.
U saopštenju se navodi da se Netanjahu danas sastao sa izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i savjetnikom Bijele kuće Džaredom Kušnerom, ali nijesu dati detalji razgovora, prenosi AP.
Sjedinjene Američke Države žele da počne druga faza mirovnog sporazuma, koji je postignut u oktobru prošle godine na predlog američkog predsjednika Donalda Trampa, između Izraela i palestinskog militantnog pokreta Hamas.
Ipak se Netanjahu suočava sa pritiskom da sačeka dok Hamas vrati ostatke tijela poslednjih &nbsp;talaca koje još drži u Gazi.

Američki izaslanici pozvali Netanjahua da pređe na drugu fazu prekida vatre u Gazi

Njemačka policija uhapsila je na aerodromu u Berlinu pripadnika terorističke organizacije Hamas koji se sumnjiči da je pripremao napade na jevrejske objekte u Njemačkoj, saopštilo je u subotu državno tužilaštvo u Karlsrueu.
- Državno tužilaštvo je u petak uveče naložilo hapšenje 36-godišnjeg Muhamada S. nakon povratka iz Bejruta. Njemu se pripisuje članstvo u terorističkoj organizaciji Hamas i priprema terorističkih napada na jevrejske objekte u Njemačkoj - saopštilo je Glavno državno tužilaštvo u Karlsrueu, prenose agencije.
Kako se dalje navodi, Muhamad S. je u avgustu, u dogovoru s drugim članom Hamasa koji je već uhapšen, dogovarao napade na jevrejske objekte i u tu svrhu je nabavio 300 komada bojeve municije.
Policija je još prošle godine uhapsila nekoliko pripadnika iste grupe, između ostalog i u Londonu, pod optužbom da su pripremali napade na jevrejske objekte u Njemačkoj i Evropi.
U Njemačkoj je od napada Hamasa na Izrael 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio, povećan broj napada na pripadnike jevrejske zajednice.
Situacija je posebno napeta u Berlinu gdje živi veliki broj arapskih Palestinaca. Prema informaciji Organizacije za borbu protiv antisemitizma, u Berlinu se dnevno bilježi sedam napada sa antisemitskom pozadinom.

Na aerodromu u Berlinu uhapšen pripadnik Hamasa

Albanija je tokom prošle godine uvezla više od 374 hiljada tona žitarica, a vodeći izvoznik bila je Srbija.
Količina uvezenih žitarica tokom prošle godine uvećana je za gotovo 40 hiljada tona u odnosu na 2024, i to kao posljedica nedovoljne domaće proizvodnje, prenosi Tanjug.&nbsp;
"Imamo reforme, ali ne i konkretne mjere. Ne postoji finansiranje poljoprivrede. Naša država je podbacila u pogledu subvencija, zbog čega smo u ovakvom stanju - ne proizvodimo, već uvozimo", rekao je stručnjak iz oblasti poljoprivrede Zef Gjeta, javlja albanski A2 CNN.&nbsp;
Prema navodima tog medija, promjene u geografiji spoljne trgovine i smanjenje troškova transporta uticali su da cijena uvezenih žitarica bude niža.&nbsp;
Žitarice sada uglavnom stižu iz Srbije, a ranije su stizale iz Rusije i Rumunije. &nbsp;
"Svuda u svijetu proizvodnja pšenice se subvencioniše. U Srbiji, Kanadi, Francuskoj i drugim zemljama proizvodnja pšenice je subvencionisana. Poljoprivrednik ne može sam da preuzme cio proces", rekao je menadžer u mlinarskoj kompaniji Andi Hadžijmeri.&nbsp;
Albanija ima oko 875 hiljada hektara zemljišta, uključujući oranice, bašte, livade, travnjake, pašnjake i močvare.&nbsp;
Od toga se površina koja sadrži humus i mineralne materije, odnosno poljoprivredno zemljište, procenjuje na gotovo 700 hiljada hektara.&nbsp;
Međutim, iz godine u godinu, površina zasejana pšenicom, kukuruzom, ovsom, ječmom i drugim poljoprivrednim kulturama se smanjuje, dok se površina zapuštenog zemljišta povećava.

Albanija povećava uvoz žitarica

Velika zimska oluja će u narednim danima proširiti obilne snježne padavine i razoran led na veliki dio Sjedinjenih Američkih Država. Veoma niske temperature će samo pogoršati oluju i povećati njenu opasnost, piše CNN.
Očekuje se da će se doseg oluje protezati stotinama kilometara, donoseći višestruke vremenske opasnosti različitim regijama dok se bude razvijala od petka ove sedmice do početka sljedeće sedmice.
Današnja prividna temperatura u Dalasu, koja uzima u obzir vjetar kako bi se odredio "osjećaj" napolju, mogla bi biti 40 stepeni hladnija nego u četvrtak.
Ukupne sniježne padavine od 15 do 30 cm moguće su na širokom području zemlje, od južnih ravnica preko doline Ohio do srednjeg Atlantika i sjeveroistoka, s lokalnim ukupnim padavinama većim od 30 cm.
Nekoliko velikih gradova nalazi se unutar predviđenog snježnog pojasa, a snježne padavine povremeno bi mogle padati brzinom od 2,5 cm ili više na sat.
Hladnoća koja prati oluju vjerovatno će pojačati njene efekte, ubrzavajući nakupljanje snijega i leda na putevima, komplikujući napore čišćenja i izazivajući zabrinutost kod stanovnika koji bi mogli ostati bez grijanja ako nestane struje.
Na mjestima sa značajnim nakupljanjem snijega i leda, problemi sa putovanjem i nestanci struje mogli bi se produžiti do početka sljedeće sedmice.
Najmanje 14 saveznih država i Distrikt Kolumbija proglasili su vanredno stanje zbog olujnog vremena od petka ujutro, a glavne američke avionske kompanije upozorile su putnike na moguće nagle promjene te otkazivanja letova.
Vladina upozorenja i preporuke zbog zimskih oluja, poledice i ekstremne hladnoće objavljeni su od južnog dijela Stjenjaka na istoku do srednjoatlantske obale i Nove Engleske, obuhvaćajući više od 200 miliona Amerikanaca.
Zbog ovih prognoza CNN piše da bi u SAD mogla doći istorijska zimska oluja u narednim danima.

Tag: vojo-stanic