Diplomata Željko Stamatović negirao je optužbe profesora Voja Lakovića iznijete pred Anketnim odborom da je bio umiješan u šverc cigaerta.
Laković, inače bivši komandir policije u Baru, juče je kazao da je su za šverc cigareta "u njegovo vrijeme" bili zaduženi Stamatović i Vaso Baošić. 
- Imate njih dvojicu, pa ih pitajte. Oni su radili za firmu NTT koja je bila direktno pod kabinetom predsjednika Vlade - rekao je Laković.
Međutim, Stamatović je to demantovao, navodeći da nikada nije primio, niti uzeo novac od bilo koga u vezi sa poslovima, uključujući tranzit cigara tokom perioda sankcija. 
- Tvrdnje koje Laković iznosi su neutemeljene, što najbolje potvrđuje činjenica da Vaso Baošić, kao tadašnji načelnik CB Bar, nije radio za NTT niti imao posebna zaduženja u toj firmi - naglasio je Stamatović.
On je stava da je Lakovićev angažman u Anketnom odboru politički motiviran i da služi za skretanje pažnje od stvarnih problema. 
- Njegova profesionalna prošlost, uključujući disciplinske probleme tokom službe u Baru, govori sama za sebe - naglasio je Stamatović.
Dodaje i da sa Lakovićem nije imao kontakt više od 30 godina, te da ga je pominjanje njegovog imena na sjednici Anketnog odbora neosnovano i nametnuto.
- Pozivam medije i javnost da preispitaju vjerodostojnost izvora ovih optužbi i da se fokusiraju na dokazane činjenice, a ne povode izjavama tipova Paunovića, Lakovića i sl. koji su pozvani da promovišu veljesrpski narativ o našoj domovini - poručio je Stamatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Stamatović: Lakovićeve tvrdnje neutemeljene, njegov angažman na Anketnom odboru politički motivisan

Profesor Vojo Laković pridružio se danas targetiranju medija Borisa Bogdanovića navodeći da pojedine novinare angažuju oni koji su na šemi koju je iznio Vladan Pavićević.
- U ovom parlamentu je bila jedna rasprava koja se odnosila na izlaganja Demokrata gdje je predočeno da pojedini novinari, čast poštenim novinarima i struci, naplaćuju članke i po 8.000 eura. Angažovani su od strane lice koja su na onoj šemi koju je iznio Vladan Pavićević, da blate na svaki način nas koji pokušavamo da pomognemo zahvaljujući Anketnom odboru i Skupštini Crne gore, da izvučeno Crnu Goru iz kandži kriminala. Kvazi novinari pokušavaju da obesmisle ubistvo Duska Jovanovića, Slavoljuba Šćekica, Pavla Bulatovića, a i mi smo pretekli, nama niko batine ne može skinuti s leđa - ali mi oćemo istinu - izjavio je Laković na sjednici Anketnog odbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Hoće, kaže, da se Crna Gora oslobodi kriminala.
- Pokušava se staviti zamjena teza da je ovo napad na DPS - nije, DPS ima čistih kadrova, nego napad na sistem koji je urušavao ugled Crne Gore. Rekao sam i ponoviću - još ne vjerujem nijednom nadležnom organu - sem Skupštini Crne Gore. Nek se ljude koliko hoće, nijedan nije čist, da zagrebemo u svakoj službi još postoje članovi sedme uprave, batinaša, "crnih trojki". Pa evo i ministra inostranih poslova čuva jedan koji je bio u "crnim trojkama". Kad dođe vrijeme sve ćemo reći i provjeriti. Jedan je bio komandir u Danilovgradu, svi su dobili unapređenje i još su u sistemu - rekao je on.
U odnosu na navode o novinarima, u nastavku zasijedanja, je rekao da on ne iznosi optužbe nego da su to navodi iz Skupštine.

Laković uz Bogdanovića: Pojedine novinare angažovala lica koja su na šemi koju je iznio Vladan Pavićević

Pod punom odgovornošću, izjavljujem da je osnovni motiv napada na mene bila zaplijena cigareta bez akcizne markice vrijednih 15 miliona maraka, kazao je profesor Vojo Laković daje pred Anketnim odborom koji se bavi slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce biće održana danas.
Drugi osnov za napad na njega bila je, tvrdi, akcija zapljene više šlepera citostatika, koji su uvezeni iz Francuske kao humanitarna pomoć.
Laković je rekao da je bio carinski službenik 1999. godine i da se stavio na raspolaganje Ratnoj mornarici u Kumboru kada je počelo NATO bombardovanje.
On navodi da im je posao bio da kontrolišu protok robe i ljudi u zoni odgovornosti, a problemi, kako je naglasio, kreću nakon što su carinske uniforme zamijenili vojnim.&nbsp;
- Na ulazu u Petrovac, zaustavili su me pripadnici jedinice u crnim unifromama, kojom je upravljao Momčilo Šćekić. Htjeli su da me razoružaju i da mi uzmu sredstva veze. Radije bih stradao nego da im dozvolim da me razoružaju. Ali, na insistiranje mojih starješina, otišao sam na punk u Petrovcu i predao oružje, od kojih je jedan bio pištolj koji je bio poklon od Pavla Bulatovića. Oduzeta su mi i sredstva komunikacije. Bio je to početak mojih problema - rekao je Laković. &nbsp;
Kako je objasnio, kada je krenuo da iz Petrovca dostavi poštu na sjever Crne Gore, primijetio je da ga iz Petrovca dok se vozio prati crni "golf". Kaže da je posumnjao da ga prate, i stvario je do kafane Bokana, da vidi o čemu se radi. Vidio je tri osobe u autu, ali nije uspio da ih identuifikuje.&nbsp;
Kada je nastavio prema Prijepolju, ispod graničnog prelaza zaustavila ga je redovna patrola. A prije toga, iznad Pljevalja, kazao je, pokušala su da ga zaustave lica iz crnog "golfa". Nijesu uspjeli, posebno jer su, kako kaže, vidjeli da je s njim u autu njegov brat. &nbsp;
Laković je rekao da je ista lica iz "golfa" vidio na narodnom saboru u Pljevljima sjutradan, i da je to vidio, jer je imao iskustva u operacijama specijalnih potraga i sličnih aktinvosti.&nbsp;
Odgovorno tvrdi, kako kaže, da kontraobavještajna služba vojske Jugoslavije zadužena za Crnu Goru ima pisane tragove da je kontaktirao sada pokojnog Boža Lakića, šefa DB iz Bara i obavijestio &nbsp;ga da me prate.
- Rekao mi je da je tada obavijestio pomoćnika SDB-a Duška Markovića i da je rekao da neće biti nikakvih problema. Spominjem dva oficira tadašnje Vojske Jugoalsvije. Jedan je major Tasić podređen Radovanu Aleksiću, pukovniku koji je bio oficir kontraobavještajne službe zadužen za Crnu Goru, a koji je poslije mene bio žrtva "crknih trojki" u Nikšiću - rekao je Laković.
Kada je krenuo kući u Petrovac vidio je parkirano auto i jednu osobu koja je podiglo toki voki.
- Odmah mi je bilo jasno da javlja da sam krenuo. Bilo je predviđeno da se iscenira moja saobraćajna nesreća, ali nijesu u tome uspjeli zbog velike frekfencije saobraćaja. Od tog prvobitnog plana se odustalo - tvrdi Laković.
Dolaskom u Crna poda, na duplu krivinu, vidio je, kaže, da je stajao golf crvene boje, sa rotacionim svijetlom.&nbsp;
- Kao savjestan vozač, stao sam da vidim šta se desilo, mogu li da pomognem. Lice uz auta je izvadilo "hekler" i uperio mi pištolj u čelo, i rekao mi "dosta si se k****o Lakoviću, izlazi". Tada su &nbsp;iz šume izašla tri ili četiri lica sa palicama, i počeli da me tuku, Oborili su me, i tukli. Udarali su me čizmama po glavi. Polomili mi nogu, ne znam šta bi se desilo. Spasio me je jedan taksista, koji je bio u posjeti majci u selu prema mostu na Tari, i vidio je to. Oni su otišli, a on je prišao i pomogao mi da uđem u svoje auto. Nisam mogao da okrenem auto fizički, da se vratim u Pljevlja, nego sam krenuo u Mojkovac. Ne znam ni kako sam vozio tako polomljen - rekao je Laković.
Spasio ga je, kaže, jedan taksista koji je sve vidio.&nbsp;
- Oni su otišli, a on je prišao i pomogao mi da uđem u svoje auto. Nisam mogao da okrenem auto fizički, da se vratim u Pljevlja, nego sam krenuo u Mojkovac, Ne znam ni kako sam vozio tako polomljen - rekao je Laković.&nbsp;
Naglasio je da mu je u Mojkovcu ukazana prva pomoć, a sa službenog telefona je pozvao brata i informisao šta mu se desilo.
- Pozvao sam Lakića i rekao mu: "Božo, ovi me tvoji prebiše, a ti mi reče da neće". Nakon 15 minuta, zvao je me Duško Marković i rekao da njegova služba nema veze s tim. Toga ima u arhivama savezne službe, a pošto vama treba potvrda tačnosti, predlažem da se obratite imaocu toga materijala i sami se uvjerite - rekao je Laković.&nbsp;
Laković je rekao da je transportovan iz Mojkovca do pljevaljske bolnice, gdje je bio smješten, a onda transportovan do VMA u Beogradu.&nbsp;
Naglašava da je samo policajac Esad Ramović razgovarao sa njim o ovom napadu, i nijedan drugi policajac. On je, tvrdi, imao priliku da vidi sve prijeteće poruke koje je zabilježio, i da je napravio službenu zabilješku starješinama o tome. Vjeruje da je jedan primjerak te zabilješke došao i do šefa kriminalističke policije Milosava Sekulovića.&nbsp;
- Znam da su nakon toga ova lica sklonjena sa mog predmeta &nbsp;i nijesu više imali pristup. Znam da je tada ovaj napad, ovaj pokušaj ubistva, riješen, ali je zataškano. A bilo je dovoljno vidjeti samo listing poziva. Nakon završetka liječenja VMA, prebačen sam u banju, i kolege su mi rekle da ne idem u Crnu Goru jer nije sigurno za mene. Ostao sam u saveznoj carinskoj upravi u Beogradu. I da sam se vratio u Bar, ne bih mogao ući jer je operativac SDB Milan Lakić nama koji smo imali pristup to zabranio. Bilo nas je 15 kojima pristup nije bio dozvoljen - rekao je Laković. &nbsp;
Laković ističe da tadašnji državni vrh Crne Gore, Milo Đukanović, Filip Vujanović i Vukašin Maraš nijesu odgovorili na dopise o predmetu napada na njega.
- Pod punom odgovornošću, izjavljujem da je osnovni motiv napada na mene bila zaplijena cigareta bez akcizne markice. Lociran je u visini Ulcinja, isplovio je patrolni brod VJ, brod je sproveden do Bara i pretresom je nađena veća količina cigareta bez akcizne markice. Tada smo napravili zapisnik i oduzetu robu smjestili u magacin u Baru - istakao je on.
Pojašnjava da je dobio ponudu da se odmakne od tog broda, a da je njegovo deset odsto od vrijednosti robe.&nbsp;
- To je bilo milion maraka. Ukupna vrijednost robe na brodu je bila 15 miliona maraka. Odbio sam normalno, i dobio sam batine - tvrdi Laković.
Kazao je da je drugi osnov za napad na njega bila akcija zapljene više šlepera citostatika, koji su uvezeni iz Francuske kao humanitarna pomoć. Navodi da im je bio istekao rok i da su uništeni, a očito je namjera bila da se prodaju po privatnim apotekama u Crnoj Gori.
- Dva Kolašinca su prijavila da je u mjestu Bablja greda došlo do incidenta sa licima u ovom crvenom golfu, i traže rekaciju OB Kolašin. U 22:30 sati OB Kolašin šalje patrolu koja je brojala tri člana. Oni su zaustavili golf, iz auta je izašlo lice u uniformi, i reklo "na specijalnom smo zadatku, sklanjajte se, da vas ne zgazimo". Javno tvrdim da je taj koji je izašao bio Momir Marković, pripadnik SAJ-a sa Zlatice - rekao je Laković. &nbsp;
Kazao je da su u OB Kolašin sva dokumemnta i patrolni listovi, kojima se ovo može dokazati.&nbsp;
Laković je poručio da je došao pred Anketnim odborom jer tužilačkim i pravosudnim organima u Crnoj Gori ne vjeruje.
- Ja vam dajem podatke koje je lako provjeriti. Ako Vojo Laković laže, to i kažite - istakao je on.
Odbor, podsjećaju u parlamentu, zasijeda radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao „Crne trojke“, a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti.

Laković: Motiv mog prebijanja bila je zapljena cigareta, kao i više šlepera citostatika

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio protiv profesora bezbjednosti Voja Lakovića, zbog sumnje da je izjavom u javnom nastupu ugrozio sigurnost poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera.
U rješenju koje potpisuje državni tužilac Dino Lukač, navodi se da je, nakon sprovedenog izviđaja, utvrđeno da „ne postoji osnovana sumnja da je izvršeno prijavljeno krivično djelo, niti neko drugo za koje se postupa po službenoj dužnosti“, te da se prijava odbacuje u cijelosti.
CGO je prijavu podnio početkom juna, nakon što je Laković tokom gostovanja u emisiji „Naglas“ na Javnom servisu rekao da poslanik Huter „neće moći da prošeta Crnom Gorom jer je narodu svega dosta“, što je ta organizacija okarakterisala kao prijetnju i javno podsticanje na netrpeljivost i obračun s političkim neistomišljenicima.
U prijavi se isticalo da je riječ o ozbiljnom pokušaju zastrašivanja i targetiranja poslanika zbog njegovog političkog angažmana, te se pozivalo na institucionalnu reakciju i zaštitu osnovnih prava i sloboda. Ipak, tužilaštvo nije našlo pravni osnov za pokretanje postupka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcgp-podnio-krivicnu-prijavu-protiv-lakovica-diskriminisao-i-ugrozio-bezbjednost-huteru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu CGP-a protiv Lakovića zbog izjave o poslaniku Huteru

Sramna izjava bivšeg savjetnika za bezbjednost nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića koju je izgovorio sinoć u programu Radio-televizije Crne Gore zaslužuje izvinjenje Javnog servisa, kazao je potrpedsjednik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković.
Laković je sinoć u emsiji „Naglas“ poslao poruku poslaniku DPS-a Oskaru Huteru, a povod su bila dešavanja na jučerašnjoj sjednici Anketnog odbora.
- Gospodin Huter ako bude branio na onaj način Duška Markovića i Mila Đukanovića on neće moći kroz Crnu Goru da prošeta - kazao je Laković.
Eraković je ukazao da je izvinjenje Javnog servisa izostalo
- A što se tiče našeg Oskara Hutera, on može, za razliku od Lakovića, uspravno i dostojanstveno da šeta svojom državom ponosan na bespoštednu borbu za građansku i evropsku Crnu Goru – poručio je Eraković na X-u.
Danas je Centar za građanska prava (CGP) podnio i krivičnu prijavu protiv Lakovića zbog diskriminacije, ugrožavanja sigurnosti i podstrekavanja na djelo ugrožavanja sigurnosti poslanika Hutera.
Laković je professor bezbjednosti, a bio dekan Univerziteta PIM Banjaluka - odjeljenje Univerziteta u Brčko distriktu.&nbsp;
U njegovoj biografiji piše i da je predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta PIM u Banjaluci, a svojevremeno je predavao i na Univerzitetu Hercegovina.

Eraković: RTCG da se izvini zbog sramne izjave Voja Lakovića

Centar za građanska prava (CGP) podnio je krivičnu prijavu protiv profesora bezbjednosti Voja Lakovića zbog diskriminacije, ugrožavanja sigurnosti i podstrekavanja na djelo ugrožavanja sigurnosti poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera.
Laković je sinoć, u emisiji "Naglas" na RTCG-u, u izlaganju na temu Anketnog odbora za bezbjednost iznio opasan komentar na račun Hutera.
- Gospodin Huter ako na ovaj način bude branio Duška Markovića, Mila Đukanovića, on neće moći kroz Crnu Goru da prošeta jer narodu je svega - kazao je Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Flakovic-sa-javnog-servisa-porucio-huter-nece-moci-da-proseta-kroz-crnu-goru-ako-ovako-nastavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Voditelj javnog servisa ga je prekinuo, opominjući ga da ne može govoriti tako u javnom prostoru, nakon čega se Laković izvinio, dodajući da će Huteru "politički će zamjeriti".
U Centru za građanska prava smatraju da je Laković prekršio zakon po više osnova. Tvrde da je prkšio član 2 Zakona o zabrani diskriminacije, odnosno da je pokušao da obeshrabri političko Hutera i izražavanje stavova koje Laković ne dijeli.
Dodaju da je ovom izjavom Laković ugrozio bezbjednost Hutera, javno ga zastrašio prijetnjom iz političkih i ideoloških razloga,&nbsp;
- Riječima "neće moći prošetati Crnom Gorom jer narodu je svega" - aludirajući na &nbsp;"dosta" - a što ima za cilj da ostale ohrabri i podstakne na krivično djelo ugrožavanje sigurnosti Oskara Hutera - naveli su iz Centra za građanska prava.
Kako ističu, posebno zabrinjava to što je ovakva izjava izrečena od strane osobe koja ima status profesora bezbjednosti, te je očekivano da postupa sa naročitom odgovornošću i uzdržanošću.
- Centar za građanska prava podnosi ovu krivičnu prijavu sa ciljem: da se utvrdi odgovornost Voja Lakovića, da se zaštiti Oskar Huter &nbsp;i njegovo pravo na slobodno političko djelovanje i da se institucionalno reaguje i da se zaštiti sloboda mišljenja, a sankcionišu prijetnje u bilo kom obliku - poručuju iz CGP-a.

CGP podnio krivičnu prijavu protiv Lakovića: Diskriminisao i ugrozio bezbjednost Huteru

Profesor bezbjednosti Vojo Laković večeras je putem Javnog servisa poslao poruku poslaniku Demokratske partije socijalista Oskaru Huteru.
Povod svemu bila je rasprava o Anketnom odboru, odnosno dešavanjima na današnjoj sjednici.
- Gospodin Huter ako bude branio na onaj način Duška Markovića i Mila Đukanovića on neće moći kroz Crnu Goru da prošeta - kazao je Laković.
Nakon toga ga je voditelj opomenuo, ističući kako sa Javnog servisa ne mogu da se šalju takve poruke.
- Izvinjavam se i ja, ali politički će mu zamjeriti - kazao je na to Laković.
Inače, Laković je bio dekan Univerziteta PIM Banjaluka - odjeljenje Univerziteta u Brčko distriktu.&nbsp;
U njegovoj biografiji stoji i da je predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta PIM u Banjaluci, a svojevremeno je predavao i na Univerzitetu Hercegovina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F1929633815603171600%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1929633815603171600%7Ctwgr%5E28d97599369141924b2f0571176f64c8b05bd6e7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković sa Javnog servisa poručio: Huter neće moći da prošeta kroz Crnu Goru ako ovako nastavi

Bivši savjetnik za bezbjednost nekadašnjeg premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića, Vojo Laković, rekao je da je da je sigurno da je srpska služba (BIA) imala određene mjere i radnje u crnogorskom bezbjednosnom sektoru.
- Ne možemo to isključiti. Svaka država želi da štiti svoje interese a bogami, voli da zaviri i u tuđe dvorište. To radi i američka CIA - rekao je Laković za A plus TV.
Laković je mišljenja da ako je Srbija imala upliv u bezbjednosti sektor, to je radila u dogovoru sa partnerskim službama.
- A to je onda naš propust, kako smo to dozvolili, a hvalimo se sa našim ANB-om da je najbolji - ukazao je Laković.

Bivši savjetnik Zdravka Krivokapića: BIA imala upliv u bezbjednosni sektor Crne Gore

Najviši američki izaslanici koji su se danas sastali sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, pozvali su njegovu vladu da pređe na drugu fazu mirovnog plana za prekid vatre u Gazi, saopštio je kabinet izraelskog premijera.
U saopštenju se navodi da se Netanjahu danas sastao sa izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i savjetnikom Bijele kuće Džaredom Kušnerom, ali nijesu dati detalji razgovora, prenosi AP.
Sjedinjene Američke Države žele da počne druga faza mirovnog sporazuma, koji je postignut u oktobru prošle godine na predlog američkog predsjednika Donalda Trampa, između Izraela i palestinskog militantnog pokreta Hamas.
Ipak se Netanjahu suočava sa pritiskom da sačeka dok Hamas vrati ostatke tijela poslednjih &nbsp;talaca koje još drži u Gazi.

Američki izaslanici pozvali Netanjahua da pređe na drugu fazu prekida vatre u Gazi

Njemačka policija uhapsila je na aerodromu u Berlinu pripadnika terorističke organizacije Hamas koji se sumnjiči da je pripremao napade na jevrejske objekte u Njemačkoj, saopštilo je u subotu državno tužilaštvo u Karlsrueu.
- Državno tužilaštvo je u petak uveče naložilo hapšenje 36-godišnjeg Muhamada S. nakon povratka iz Bejruta. Njemu se pripisuje članstvo u terorističkoj organizaciji Hamas i priprema terorističkih napada na jevrejske objekte u Njemačkoj - saopštilo je Glavno državno tužilaštvo u Karlsrueu, prenose agencije.
Kako se dalje navodi, Muhamad S. je u avgustu, u dogovoru s drugim članom Hamasa koji je već uhapšen, dogovarao napade na jevrejske objekte i u tu svrhu je nabavio 300 komada bojeve municije.
Policija je još prošle godine uhapsila nekoliko pripadnika iste grupe, između ostalog i u Londonu, pod optužbom da su pripremali napade na jevrejske objekte u Njemačkoj i Evropi.
U Njemačkoj je od napada Hamasa na Izrael 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio, povećan broj napada na pripadnike jevrejske zajednice.
Situacija je posebno napeta u Berlinu gdje živi veliki broj arapskih Palestinaca. Prema informaciji Organizacije za borbu protiv antisemitizma, u Berlinu se dnevno bilježi sedam napada sa antisemitskom pozadinom.

Na aerodromu u Berlinu uhapšen pripadnik Hamasa

Albanija je tokom prošle godine uvezla više od 374 hiljada tona žitarica, a vodeći izvoznik bila je Srbija.
Količina uvezenih žitarica tokom prošle godine uvećana je za gotovo 40 hiljada tona u odnosu na 2024, i to kao posljedica nedovoljne domaće proizvodnje, prenosi Tanjug.&nbsp;
"Imamo reforme, ali ne i konkretne mjere. Ne postoji finansiranje poljoprivrede. Naša država je podbacila u pogledu subvencija, zbog čega smo u ovakvom stanju - ne proizvodimo, već uvozimo", rekao je stručnjak iz oblasti poljoprivrede Zef Gjeta, javlja albanski A2 CNN.&nbsp;
Prema navodima tog medija, promjene u geografiji spoljne trgovine i smanjenje troškova transporta uticali su da cijena uvezenih žitarica bude niža.&nbsp;
Žitarice sada uglavnom stižu iz Srbije, a ranije su stizale iz Rusije i Rumunije. &nbsp;
"Svuda u svijetu proizvodnja pšenice se subvencioniše. U Srbiji, Kanadi, Francuskoj i drugim zemljama proizvodnja pšenice je subvencionisana. Poljoprivrednik ne može sam da preuzme cio proces", rekao je menadžer u mlinarskoj kompaniji Andi Hadžijmeri.&nbsp;
Albanija ima oko 875 hiljada hektara zemljišta, uključujući oranice, bašte, livade, travnjake, pašnjake i močvare.&nbsp;
Od toga se površina koja sadrži humus i mineralne materije, odnosno poljoprivredno zemljište, procenjuje na gotovo 700 hiljada hektara.&nbsp;
Međutim, iz godine u godinu, površina zasejana pšenicom, kukuruzom, ovsom, ječmom i drugim poljoprivrednim kulturama se smanjuje, dok se površina zapuštenog zemljišta povećava.

Albanija povećava uvoz žitarica

Velika zimska oluja će u narednim danima proširiti obilne snježne padavine i razoran led na veliki dio Sjedinjenih Američkih Država. Veoma niske temperature će samo pogoršati oluju i povećati njenu opasnost, piše CNN.
Očekuje se da će se doseg oluje protezati stotinama kilometara, donoseći višestruke vremenske opasnosti različitim regijama dok se bude razvijala od petka ove sedmice do početka sljedeće sedmice.
Današnja prividna temperatura u Dalasu, koja uzima u obzir vjetar kako bi se odredio "osjećaj" napolju, mogla bi biti 40 stepeni hladnija nego u četvrtak.
Ukupne sniježne padavine od 15 do 30 cm moguće su na širokom području zemlje, od južnih ravnica preko doline Ohio do srednjeg Atlantika i sjeveroistoka, s lokalnim ukupnim padavinama većim od 30 cm.
Nekoliko velikih gradova nalazi se unutar predviđenog snježnog pojasa, a snježne padavine povremeno bi mogle padati brzinom od 2,5 cm ili više na sat.
Hladnoća koja prati oluju vjerovatno će pojačati njene efekte, ubrzavajući nakupljanje snijega i leda na putevima, komplikujući napore čišćenja i izazivajući zabrinutost kod stanovnika koji bi mogli ostati bez grijanja ako nestane struje.
Na mjestima sa značajnim nakupljanjem snijega i leda, problemi sa putovanjem i nestanci struje mogli bi se produžiti do početka sljedeće sedmice.
Najmanje 14 saveznih država i Distrikt Kolumbija proglasili su vanredno stanje zbog olujnog vremena od petka ujutro, a glavne američke avionske kompanije upozorile su putnike na moguće nagle promjene te otkazivanja letova.
Vladina upozorenja i preporuke zbog zimskih oluja, poledice i ekstremne hladnoće objavljeni su od južnog dijela Stjenjaka na istoku do srednjoatlantske obale i Nove Engleske, obuhvaćajući više od 200 miliona Amerikanaca.
Zbog ovih prognoza CNN piše da bi u SAD mogla doći istorijska zimska oluja u narednim danima.

Tag: vojo-lakovic