<p>Zbog prijetnji iz Rusije, njemački demohrišćani sve više jačaju pritisak na svoje koalicione partnere socijaldemokrate da se što prije vrati služenje vojnog roka.</p>
<p>- Nemamo vremena da čekamo do svetog nikad - rekao je šef kabineta njemačkog kancelara <b>Torsten Fraj</b> u intervjuu za agenciju dpa.</p>
<p>Dodaje da takozvana crno-crvena koalicija, na čelu s demohrišćanskim kancelarom <b>Fridrihom Mercom</b>, mora da se dogovori kada moraju da promijene svoju strategiju, kako bi postigli cilj za koji svi smatraju da je neophodan.</p>
<p>Ministar odbrane <b>Boris Pistorijus</b> procjenjuje da je, pored nešto više od 180.000 sadašnjih pripadnika vojske, potrebno obezbijediti dodatnih 50.000 do 60.000 vojnika.</p>
<p>- Njemačka vraća obavezu služenja vojnog roka, ali povratka na nekadašnji sistem, koji je obavezivao sve mlade muškarce, sigurno neće biti - rekao je vicekancelar i lider SPD <b>Lars Klingbajl</b>.</p>
<p>To, međutim, ni prije suspenzije obaveznog vojnog roka 2011. odavno nije bio slučaj. Broj regruta koji su bili oslobođeni vojske naglo je porastao u godinama koje su prethodile, a čak ni veliki dio onih koji su bili sposobni nije dobijao poziv.</p>
<p>Procjene Pistorijusa su da Njemačka sada mora da ima između 230.000 i 240.000 vojnika, a Fraj navodi da je teško zamislivo da se te brojke mogu dostići isključivo dobrovoljnim prijavljivanjem.</p>
<p>U svom koalicionom sporazumu CDU/CSU i SPD su se dogovorili o uvođenju vojne službe, "koja se u početku zasniva na dobrovoljnosti", ali Fraj tvrdi da se to ne poklapa sa izjavama Pistorijusa.</p>
<p>Većina građana Njemačke, inače, podržava ponovno uvođenje obavezne vojne službe. U anketi koju je za dpa sprovela agencija Jugav, 54 odsto ispitanika izjasnilo se za vraćanje obaveze.</p>
<p>Povratak obavezne službe za muškarce crno-crvena koalicija može da uvede samostalno, ali da bi se to proširilo i na žene potrebno je promijeniti Ustav dvotrećinskom većinom, za šta je neophodna podrška Ljevice, koja se generalno protivi vojnoj obavezi.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemački demohrišćani za vraćanje vojnog roka što prije zbog prijetnji iz Rusije

<p>Mlade Dankinje, koje su napunile 18 godina do prvog jula ove godine, treba da se upišu u vojnu evidenciju, a mogle bi da budu regrutovane već tokom sljedeće godine, prenosi N1.</p>
<p>Poslije Norveške i Švedske, Danska je treća nordijska zemlja koja uvodi obavezni vojni rok za žene, a razlog je prije svega bezbjednosna situacija poslije napada Rusije na Ukrajinu, ali i uspostavljanje potpune ravnopravnosti polova.</p>
<p>Među nordijskim zemljama prva je obavezni vojni rok za žene uvela Norveška, još 2015. i to je tada obrazloženo ravnopravnošću polova, a odluka je donijeta još 2013, pre ruske aneksije Krima. Spoljnopolitički i bezbjednosni element na značaju je dobio tek kasnije. Švedska je tu odluku donijela 2019. godine.</p>
<p>Pozadina reforme je pogoršanje bezbjednosne situacije u Evropi, posebno zbog prijetnje koju predstavlja Rusija, na šta je nedavno upozorila i danska obavještajna služba, prenosi N1.</p>
<p>Inicijator reforme, socijaldemokratska vlada premijerke Mete Frederiksen je kao principjelni razlog, navela rodnu ravnopravnost.</p>
<p>Dopisnica SRF iz skandinavskih zemalja piše da su dugo vođene rasprave o reformi vojske, ali da je u Danskoj, kada je riječ o bezbjednosnim pitanjima, uvijek vladao visok stepen saglasnosti stranaka, a i među stanovništvom visok nivo spremnosti da se odazovu pozivu u vojsku.</p>
<p>Vlada u svojoj reformi govori o potpunoj ravnopravnosti žena u vojsci i da će im poslije petomjesečne osnovne obuke biti dostupne sve dužnosti u svim vidovima vojske.</p>

Danska: Punoljetne djevojke će od naredne godine služiti vojsku

<p>Poslije zaokreta u američkom odnosu prema Rusiji, ali i evropskim saveznicima, od dolaska administracije predsjednika <b>Donalda Trampa</b>, Poljaci mijenjaju mišljenje i sada je većina od 55 odsto za vraćanje obaveznog vojnog roka.</p>
<p>U novoj anketi za dnevnik Žečpospolita 55 odsto ispitanika izjasnilo se za vraćanje obaveze služenja vojnog roka, a protiv je 36 odsto Poljaka.</p>
<p>Rezultati su suprotni ranijim anketama, kada je na pitanje agencije IBRiS oktobra 2022. godine za vraćanje te obaveze bilo svega 35,7 odsto dok je 57,1 odsto bilo protiv, a takav ishod pokazala je anketa agencije i za 2023. godinu.</p>
<p>Eksperti čije mišljenje je zatražio poljski list slažu se da je tako iznenadna visoka podrška obaveznoj vojnoj službi plod sve rasprostranjenijeg uvjerenja da Poljska u slučaju prijetnje i napada mora da računa prvenstveno sama na sebe.</p>
<p>Kao i u susjednoj Češkoj, poljska Vlada premijera <b>Donalda Tuska</b> ne planira, bez obzira na podršku većine, da obnovi za poljske mladiće vojni rok, a umjesto toga premijer je najavio od sljedeće godine program vojne obuke koji nudi, kako je kazao, svakom odraslom muškarcu u Poljskoj, od 2027. godine za čak 100.000 dobrovoljaca godišnje.</p>
<p>- Ukrajina ima oko 800.000 a ruska armija 1,3 miliona vojnika. Mi govorimo o potrebi da u Poljskoj imamo armiju od pola miliona ljudi uključujući tu i rezerviste. Moj prijedlog nema ništa zajedničko sa vraćanjem obavezne vojne službe - kazao je krajem prošle sedmice Tusk.</p>
<p>Ministar odbrane <b>Vladislav Košnjak-Kamiš </b>naglasio je da Vlada želi da program obuke bude dobrovoljan, a biće ponuđen i ženama.</p>
<p>Koliko je do sada nezvanično poznato, kursevi obuke biće jednodnevni, trodnevni ili na mjesec, a već za nekoliko nedjelja Ministarstvo odbrane otvoriće sajt na kome mogu da se prijavljuju dobrovoljci.</p>
<p>- Kratki kursevi, jednodnevni i trodnevni treba da služe upoznavanju sa vojskom - kazao je zamjenik ministra odbrane <b>Cezari Tomčik</b>.</p>
<p>Takvu obuku je ponudila Poljacima još prošla vlada, sada opozicione stranke Pravo i Pravda, u programu „Vikend sa vojskom“ ili „Treniraj sa vojskom“.</p>
<p>Jednomejsečni program obuke je osnovni kurs obuke kroz koji i sada prolaze kandidati za profesionalne vojnike, poslije koga kandidat može da prođe 11-mjesečnu obuku i poslije stupi u redove poljske armije.</p>
<p>Iako je vojni rok u Poljskoj ukinut 2009. godine svake godine organizuje se tzv. kvalifikacija Poljaka i Poljakinja sa obrazovanjem ili profesijama koje će biti potrebne vojsci u slučaju sukoba za pasivnu rezervu, ljudi koji nemaju veze sa vojskom, ali će, u slučaju mobilizacije, biti pozvani, kao što su recimo medicinski radnici.</p>
<p>Pripadnike pasivne rezerve, oko 40.000 godišnje, armija poziva redovno na vojne vježbe.</p>
<p>Poljska se sada u novom programu ugleda prije svega na skandinavske zemlje, posebno Finsku koja ima profesionalnu armiju od svega 25.000 vojnika, ali u slučaju potrebe može neprijatelju da suprotstavi čak 300.000 obučenih vojnika.</p>
<p>Ni susjedna Češka ne planira vraćanje obaveznog vojnog roka, premda to kao bauk protiv vVade koristi opozicija, posebno radikalna desnica i ekstremisti u kampanji pred jesenje parlamentarne izbore.</p>
<p>Poslije turbulentnih zaokreta Trampa u odnosu prema saveznicima posljednjih sedmica, koje su izazvale u Evropi sumnje koliko uopšte u slučaju nevolje mogu da računaju na najvećeg saveznika u NATO, na obuku većeg broja rezervista i kurseve vojne obuke za dobrovoljce apelovao je prošle sedmice i češki predsjednik<b> Petr Pavel</b>.</p>
<p>Češke vlasti naglašavaju da to što ne postoji obaveza služenja vojnog roka ne znači uopšte da je ukinuta i obaveza mobilizacije građana da s oružjem u ruci brane domovinu u slučaju rata.</p>

Zbog zaokreta u SAD većina Poljaka za vraćanje obaveznog vojnog roka

<p>Predsjednik Letonije <b>Edgars Rinkevičs </b>pozvao je evropske države da "apsolutno uvedu vojni rok", priznajući da je kontinent vojno prilično slab.</p>
<p>Rinkevičs je u izjavi za Sky News rekao da bi evropske zemlje trebalo da povećaju izdvajanja za odbranu, posebno u kontekstu nestabilnih odnosa s SAD-om.</p>
<p>Letonija je 2023. godine ponovo uvela obavezni vojni rok za muškarce i povećala vojni budžet na četiri odsto bruto društvenog proizvoda.</p>
<p>- Gledajući šta se dešava u svijetu, mislim da bi mnoge druge evropske zemlje trebalo da slijede naš primjer - rekao je Rinkevičs.</p>
<p>Dodao je da su mnogi ljudi zabrinuti zbog globalnih dešavanja, ali da je ključna jača sigurnosna politika evropskih vlada.</p>
<p>- Ljudi prate vijesti i, naravno, snažne garancije su važne. Ipak, važnije je da edropske vlade osiguraju da svi ojačamo - kazao je predsjednik Letonije.</p>
<p>Lideri 27 zemalja Evropske unije dali su 6. marta na samitu u Briselu, zeleno svjetlo za plan Evropske komisije o jačanju odbrane, javio je AFP.</p>
<p>Šefica Evropske komisije<b> Ursula fon der Lajen</b> predložila je ove sedmice plan nazvan "Ponovno naoružavanje Evrope" (ReArm Europe), koji ima za cilj da mobiliše oko 800 milijardi eura, uključujući 150 milijardi kredita, za jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta.</p>
<p>Nacrt zaključaka samita, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, u velikoj mjeri pozdravlja plan, postavljajući osnovu za detaljnije planove koji će biti odobreni na narednom Evropskom savjetu 20. i 21. marta.</p>
<p>Konstatujući potrebu da se "značajno povećaju izdaci za odbranu", u tekstu se poziva na "djelovanje na nivou EU" kako bi se pojačali vojni kapaciteti pred "prijetnjama koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija".</p>
<p>Lideri EU takođe su spremni da pozdrave nova pravila kreditiranja koja je iznijela Evropska investiciona banka, oslobađajući sredstva za finansiranje projekata kao što su kasarne i vojne bolnice.</p>
<p>Plan se razmatra nakon što je Vašington najavio pauzu u vojnoj pomoći Ukrajini, a neki su to predstavili kao pripremu Evrope za najgori scenario bez američkog bezbjednosnog kišobrana.</p>
<p>Evropski političari su uglavnom to odbacili.</p>

Predsjednik Letonije pozvao evropske države da uvedu vojni rok

<p>Ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski </b>zvanično je razriješio dužnosti glavnog tužioca<b> Andrija Kostina</b>, nakon istrage kojom je utvrđeno da su brojni vladini zvaničnici izbjegli vojnu službu zbog navodne invalidnine.</p>
<p>Zelenski je potpisao ukaz 31. oktobra, nakon što su ukrajinski poslanici dva dana ranije glasali za njegovu smjenu, piše servis Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.</p>
<p>Kostin je ranije saopštio da podnosi ostavku zbog istrage koja se vodi protiv njega.</p>
<p>Nedavne istrage su pokazale da je nekoliko državnih tužilaca u zapadnoj oblasti Hmeljnicki nezakonito dobilo invalidske dozvole, što im je omogućavalo da primaju posebne beneficije uz izbjegavanje službe.</p>
<p>Skandal je izazvao negodovanje javnosti i pokrenuo istragu širom Ukrajine, koju se od februara 2022. godine suočava sa ruskom invazijom.</p>
<p>Nakon Kostinove ostavke, premijer <b>Denis Šmihal </b>najavio je otpuštanje nekoliko visokih zvaničnika povezanih sa skandalom, uključujući onih koji nadgledaju centralnu komisiju odgovornu za procjenu sposobnosti za službu i službenike Ministarstva zdravlja, koji su uključeni u koordinaciju lokalnih komisija.</p>
<p>Kako se Ukrajina i dalje suočava sa izazovnom vojnom situacijom, pitanje mobilizacije postalo je izuzetno osjetljiva tema u zemlji.</p>
<p>Vojni regruti se sve češće pojavljuju na javnim događajima kako bi se osiguralo poštovanje kontroverznih<b> </b>zakona o mobilizaciji usvojenih ranije ove godine.</p>
<p>Zelenski je više puta priznao "veoma, veoma teške" okolnosti sa kojima se vojska suočava, dok pokušava da održi nacionalno jedinstvo usljed rata koji je nesrazmjerno pogodio različite regione zemlje.</p>

Smijenjen glavni tužilac Ukrajine zbog skandala sa izbjegavanjem vojne službe

<p>Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja &nbsp;je panel diskusija Centra za građansko obrazovanje (CGO) posvećena temi uvođenja &nbsp;obaveznog služenja vojnog roka, jer u ovom trenutku niko mlade ljude ne pita da si spremni da pođu u vojsku - kazao je za emisiju E uživo, na Televiziji E, Damir Sujević iz CGO.</p>
<p>Centar za građansko obrazovanje organizuje regionalnu panel diskusiju pod nazivom Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja, posvećenu temi uvođenja vojnog roka u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Motiv koji stoji iza organizovanja ove panel diskusije jeste, kaže Suljević, to je da mladi ljudi koji su najviše pogođeni uvođenjem obaveznog vojnog roka nemaju dovoljno prostora da o tome govore, nemaju ni dovoljno prostora, dodaje on, da izraze svoje mišljenje po tom pitanju.</p>
<p>- Niko mlade ljude &nbsp;u ovom trenutku ni ne pita da li su oni spremni da krenu u vojsku i da li su oni spremni i voljni, da na isti takav način prožive ono što su bile uspomene naših roditelja - rekao je Suljević.</p>
<p>Učesnici diskusije će imati različite perspektive, &nbsp;poručuje Suljević, stoga će se čuti mišljenje onih koji su za uvođenje vojnog roka, kao i onih, dodaje on, koji su protiv uvođenja vojnog roka.</p>
<p>- Sami cilj ovog događaja je da se o ovoj temi razgovara na odgovarajući način, da i za odluke državnih vlasti u Crnoj Gori, jer kako smo.mogli čuti je da i oni planiraju da razmotre tu mogućnost, da zaista iza toga stoji jedna argumentovana diskusija - poručio je Suljević.</p>
<p>O uvođenju vojnog roka ozbiljno se zagovara u Srbiji i Hrvatskoj, kaže Suljević, tako da će se tokom diskusije upoznati sa onim što je regionalna slika, ali i, ističe on, i sa onim što je slika u Evropi i svijetu po pitanju vojnog roka.</p>
<p>- Da vidimo jednostavno kako u drugim državama to funkcioniše, ko je sve u drugim državama izuzet od vojnog roka, da li su, u nekim državama, osim osoba muškog pola, vojni rok dužne služiti i žene, pa na kraju krajeva, da vidimo da li je neko zbog činjenice braka pošteđen služenja vojnog roka, to je sve ono što ćemo imati večeras na uvodu u sami panel. Naravno, čućemo i ono što su vizure mladih iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i iz Crne Gore - zaključio je Suljević.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D78XG-mWZYlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Suljević: Niko mlade ljude ne pita da li su spremni da pođu u vojsku

<p>Iluzorno je očekivati da se u eri savremenog ratovanja, gdje sve više do izražaja dolazi primjena sofisticiranog naoružanja, novih tehnologija, vještačke inteligencije… tome mogu suprostaviti vojnici na redovnom služenju vojnog roka. Ukidanje vojnog roka 2006. godine bila je pametna odluka – kaže za 24 sata Televizije E, admiral u penziji - Dragan Samardžić.</p>
<p>Simbolično je, kaže, da se taj datum pogodio sa datumom kad je Crna Gora uputila zahtjev za prijem u Partnerstvo za mir.</p>
<p>- Crna Gora je kasnije krenula putem integracija i ispunjavanja svih obaveza neophodnih da bi se integrisala u kolektivni sistem bezbjednosti. Trebalo je izvršiti reformu vojske i steći veliki broj novih sposobnosti, koji bi nam omogućio da ravnopravno učestvujemo u kolektivnom sistemu bezbjesnosti. Da smo ostali kod redovnog služenja vojnog roka, to bi nas odvelo sa glavne magistrale i prioritete usmjerilo u drugom pravcu. Mislim da u korijenu treba sasjeći ideju uvođenja redovnog vojnog roka. To bi bila nepametna, a mogao bih reći i štetna odluka za Crnu Goru - rekao je Samardžić.</p>
<p>Objašnjava da sistem odbrane Crne Gore nije spreman da primi veliki broj vojnika, jer bi bilo potrebno ogromno ulaganje, prije svega, u infrastrukturu. To, dodaje Samardžić, podrazumijeva izgradnju objekata, spavaonica, kuhinja, logističke zahtjeve, medicinske kapacitete, kao i nabavku nove opreme i naoružanja. Na mali sistem, kao što je Crna Gora, smatra Samardžić, značilo bi da se čitav Generalštab i Ministarstvo odbrane moraju posvetiti organizaciji i obuci vojnika na odsluženju vojnog roka.</p>
<p>- U eri savremenog ratovanja, gdje sve više dolazi do izražaja primjena sofisticiranog naoružanja, gdje se primjenjuju nove tehnologije, vještačka inteligencija, iluzorno je očekivati da se takvim opasnostima mogu suprostaviti vojnici na redovnom služenju vojnog roka, čija obuka će trajati, otprilike, dva mjeseca, a stekli bi samo osnove vojničke obuke. Ne bi stekli, kao što je ranije bilo, specijalističku obuku, koju bi mogli da se upotrijebe na kvalitetan način. Ključno pitanje koje se postavlja - ako uložimo tolike resurse, koju novu sposobnost bi Crna Gora time dobila? Smatram da za tolike resurse koje bi uložili, a koji sigurno nijesu mali, ima puno načina da ih pametnije iskoristimo - isitče admiral u penziji.<br/>
</p>
<p>Jedan od načina da se pametnije iskoriste resursi neophodni za redovno služenje vojnog roka je, smatra Smardžić, formiranje jedinice mladih stručnjaka.</p>
<p>- Primili bi mlade inženjere i pružili im najbolju moguću obuku, kroz NATO centar u Estoniji ili centar Evropske unije u Finskoj. Oni bi bili specijalizovani za suprotstavljanje cyber terorizmu novim opasnostima koje donose nove tehnologije i vještačka inteligencija. Nabavili bi najbolju opremu i to bi bila dodatna vrijednost i za Crnu Goru, i za naš sistem odbrane - smatra Samardžić.</p>
<p>On objašnava da u NATO-u nema propisa koji bi govorili o potrebi služenja vojnog roka. Situacija je, kaže, različita od države do države, neke su zadržale redovno služenje vojnog roka, ali većina nijesu. Samardžić ističe da je Crna Gora specifična zbog svojih kapaciteta, pa u kolektivnom sistemu bezbjednosti nije prepoznata.</p>
<p>- Mi moramo da se usko specijalizujemo i razvijamo sposobnosti koje su neophodne Crnoj Gori, koje nam niko drugi ne može pružiti, a koje će služiti za nacionalnu bezbjednost i istovremeno biti naš doprinos kolektivnom sistemu bezbjednosti - naglasio je Samardžić.</p>
<p>Komentarišući odluku susjednih država, Hrvatske i Srbije, o ponovnom uvođenju redovnog vojnog roka, Samardžić smatra da sve države donose odluke samostalno i procijenjuju da je to za njih dobro.</p>
<p>- Govorim sa stanovišta naših kapaciteta i resursa. Uvođenje obavenzog vojnog roka ne bi bilo dobro, već bi bilo opterećujuće. Odgovorno tvrdim da bi to dovelo do devastacije sistema, umjesto stvaranja novih sposobnosti, a one koje imamo bi gubili. Šezdeset dana obuke nije dovoljno Sve i da imamo obuku na šest mjeseci, što je neki optimalan rok tokom kojeg bi se vojnik osposobio za određene dužnosti, mislim da je to preskupa investicija za Crnu Goru, i apsolutno nepotrebna - kaže Samardžić.</p>
<p>Dodaje da se svakako može razmišljati o određenoj obuci za mlade, kroz sistem obrazovanja.</p>
<p>- Prije svega, da se mladi ljudi obuče i osposobe kako da reaguju u određenim vanrednim i životnim okolnostima, koje ih mogu snaći svakog dana, poput gašena požara, suprotstavljanja poplavama, prirodnim katastrofama. Treba mlade naučiti kako da reaguju u takvim situacijama - zaključio je Samardžić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnLjfqKSb8vw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Ideju o redovnom služenju vojnog roka treba sasjeći u korijenu

<p>Umjesto vremena provedenog u vojsci, mladi će moći da nastave školovanje, radno se angažuju ili se posvete drugim korisnim aktivnostima, rekao je avgusta 2006. tadašnji predsjednik Crne Gore<b> Filip Vujanović</b>, objavljujući da se ukida obavezni vojni rok.</p>
<p>Osamnaest godina kasnije, u Crnoj Gori se razmišlja o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka.</p>
<p>Ministar odbrane <b>Dragan Krapović </b>podržava tu mogućnost.</p>
<p>Iz Ministarstva odbrane ne isključuju mogućnost da će i Crna Gora razmatrati to pitanje. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da bi eventualna odluka morala biti zasnovana "na širokom konsenzusu i analizi potencijalnih posljedica".</p>
<p>Priča je aktuelizovana najavom Hrvatske i Srbije da će od sljedeće godine ponovo uvesti obavezno služenje vojnog roka.</p>
<p>Za vojnog analitičara <b>Aleksandra Radića</b>, Crna Gora trebalo bi da "prati" politiku drugih regionalnih zemalja.</p>
<p>- Sada i nemate neki izbor. Slijedite poteze koje su već učinjeni... Crna Gora je tu u talasu u kome nešto mora preduzeti, pa bolje da se to uradi na vrijeme nego da se kasni - kazao je on za RSE.</p>
<h2>Oko trećina zemalja NATO ima obavezni rok</h2>
<p>A Crna Gora je obavezno služenje vojnog roka ukinula 2006, iste godine kada je na referendumu obnovila nezavisnost.</p>
<p>Jedanaest godina kasnije postala je članica NATO.</p>
<p>Odluka o vraćanju obaveznog vojnog roka je na zemljama članicama, u ovom slučaju Podgorice, kazao je jedan zvaničnik Alijanse na upit RSE kako u NATO gledaju na tu mogućnost.</p>
<p>- Oko trećine članica NATO-a ima neki oblik obaveznog vojnog roka, a neke saveznice razmatraju da to isto urade - rekao je on.</p>
<p>Dodaje da NATO ne propisuje obaveznu vojnu službu.</p>
<p>- Način na koji se vojni kadar regrutuje i zadržava (u službi) je odluka pojedinačnih nacija. Važno je da saveznici i dalje imaju sposobne oružane snage da zaštite našu teritoriju i stanovništvo - istakao je on.</p>
<p>U tom pogledu, kako je rekao, u NATO-u cijene kontinuirani doprinos Crne Gore zajedničkoj evroatlantskoj bezbjednosti.</p>
<h2>Hrvatska i Srbija prate jedna drugu</h2>
<p>U Hrvatskoj, koja je članica NATO od 2009, bi od januara sljedeće godine trebalo da krene obavezno služenje dvomjesečnog vojnog roka, koji je do sad bilo na dobrovoljnoj bazi.</p>
<p>I Srbija, koja je vojno neutralna, odlučila je da dobrovoljni vojni rok zamijeni obaveznim. Trebalo bi da se primjenjuje od septembra i da traje 75 dana.</p>
<p>Aleksandar Radić kaže da tajming donošenja odluka u Hrvatskoj i Srbiji ukazuje da te dvije zemlje i dalje "poprijeko gledaju jedna na drugu".</p>
<p>- I ako jedna napravi potez koji dovodi do vojnog jačanja, onda to radi i druga - naglasio je on.</p>
<p>Navodi i primjer da su u sklopu modernizacije vojske obje zemlje kupile francuske borbene avione Rafal.</p>
<p>- Očigledno je da prate jedna drugu i u odluci o služenju vojnog roka - kazao je Radić.</p>
<p>Sagovornik RSE dodaje da je i Kosovo izrazilo namjeru da uvode obavezno služenje vojnog roka.</p>
<p>- Tamo postoji snažno političko opredjeljenje za to, koje ima utemljenje na nacionalizmu i na prepoznavanju srpskog faktora kao rizika. Kod njih će se lako pridobiti javno mijenjenje za takvu ideju - rekao je on.</p>
<p>Radić ukazuje da će se poput Crne Gore najvjerovatnije i u Sjevernoj Makedoniji otvoriti pitanje vraćanja vojnog roka.</p>
<p>- I vjerovatno, potez po potez, i Makedonija će doći pred izbor da uvede obavezno služenje vojnog roka - istakao je Radić.</p>
<p>On ističe da je poseban slučaj Bosna i Hercegovina, zbog međuentitetskih odnosa između entiteta Federacije i Republike Srpske.</p>
<p>Radić kaže da bi vraćanje vojnog roka u BiH bilo dodatno kompleksno pitanje s obzirom da bi se "na takav mehanizam gledalo kao na potencijalno stvaranje baze za međunacionalni konflikt u tom složenom mozaiku tri konstitutivna naroda i dejtonskog nasljeđa".</p>
<p>- Mislim da će tamo služenje vojnog roka ostati tabu tema - zaključuje Radić.</p>
<h2>Dileme zvanične Podgorice</h2>
<p>U Crnoj Gori je nakon ukidanja obaveznog prije pet godina otvorena mogućnost dobrovoljnog služenja roka.</p>
<p>On traje tri mjeseca i otvara mogućnost zapošljavanja u Vojsci Crne Gore, koja broji oko 2.400 pripadnika.</p>
<p>Prelazak na obavezno služenje vojnog roka kompleksno je pitanje, naveli su iz Ministarstva odbrane za RSE.</p>
<p>- To iziskuje ozbiljnu analizu svih aspekata, uključujući potencijalne ekonomske troškove, uticaj na obrazovanje i zapošljavanje mladih, kao i etičke i moralne stavove građana - navedeno je u odgovoru.</p>
<p>Ističu da su neophodne i javne konsultacije, koje bi uključivale predstavnike mladih, stručnu javnost, nevladine organizacije...</p>
<p>Važna karika u donošenju odluke je i Generalštab Vojske Crne Gore, ključna vojna institucija zadužena za sprovođenje ove politike.</p>
<p>Oni bi, kako navode iz Ministarstva, pripremili argumente za donošenje konačne odluke na političkom nivou.</p>
<p>Inače u Crnoj Gori Vojskom komanduje predsjednik države na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, u kome su pored njega i predsjednici Vlade i Skupštine.</p>

Poslije Srbije i Hrvatske, i u Crnoj Gori se razmišlja o obaveznom vojnom roku

<p>Ruski lider <b>Vladimir Putin</b> potpisao je ukaz o jesenjoj regrutnoj kampanji koja će biti održana od 1. oktobra do 31. decembra. Planirano je da se na služenje vojnog roka pozove 133.000 ljudi.</p>
<p>To se odnosi na ruske državljane od 18 do 30 godina koji nisu rezervisti i podliježu vojnoj službi, prema ruskom zakonu.</p>
<p>Pored toga, vojnici, mornari, narednici i vodnici kojima je istekao vojni rok moraju biti otpušteni iz vojne službe.</p>
<p>- Rok služenja vojnog roka se neće mijenjati i iznosiće 12 mjeseci, a otpremanje vojnih obveznika iz vojnih kancelarija planirano je od 15. oktobra - naveo je <b>Vladimir Cimljanski</b>, zamjenik načelnika organizaciono-mobilizacionog odjeljenja Generalštaba Oružanih snaga Rusije, a prenijela je Ukrajinska Pravda pozivajući se na ruski Interfaks.</p>
<p>Cimljanski je rekao da će "svi vojni obveznici biti upućeni na vojnu službu u punktove stalnog razmeštanja vojnih jedinica na teritoriji Ruske Federacije", prenosi B92.</p>
<p>Potvrdio je da će regrutacija za vojnu službu biti obavljena od 1. oktobra do 31. decembra.&nbsp;</p>
<p>- Izuzetak će biti građani koji žive u pojedinim oblastima krajnjeg sjevera i određenim područjima koja su njima ekvivalentna, gdje će se regrutacija obavljati od 1. novembra do 31. decembra. To je zbog klimatskih karakteristika ovih područja - rekao je on.</p>
<p>- Po završetku obuke biće raspoređeni u jedinice vojske u skladu sa svojim vještinama - istakao je on.&nbsp;</p>
<p>Rusija raspisuje regrutnu kampanju dva puta godišnje, u proljeće i na jesen.</p>

Putin zove 133.000 Rusa na služenje vojnog roka

<p>Predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić </b>saopštio je da je potpisao saglasnost za obavljanje redovnog vojnog roka u trajanju od 75 dana.</p>
<p>- Vjerujem da će vlada to da prihvati, naša vojska mora da bude sve jača i snažnija i da odvrati one koji nam prijete - kazao je predsjednik Vučić na svečanosti povodom promocije novih oficira Vojske Srbije.</p>

Vučić potpisao saglasnost za vraćanje obaveznog vojnog roka

<p>Vršilac dužnosti direktora Uprave policije <b>Lazar Šćepanović </b>saopštio je da je na mjesto načelnika Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad u Regionalnom centru bezbjednosti „Centar“ raspoređen je <b>Dragoljub Vujović</b> koji je završio Policijsku akademiju u Beogradu gdje je stekao zvanje diplomiranog oficira policije,</p>
<p>Tokom karijere, kako je dodao Šćepanovi, obavljao je zadatke komandira Stanice policije za javni red i mir u Odjeljenju bezbjednosti Podgorica, a tokom posljednjeg radnog angažmana rukovodio je radom Odjeljenja bezbjednosti Budva.</p>
<p>Šćepanović je saopštio i da je &nbsp;na mjesto načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin u Regionalnom centru bezbjednosti „Sjever“, umjesto dosadašnjeg načelnika<b> Zorana Braunovića</b> koji će svoj profesionalni angažman nastaviti na drugom radnom mjestu, raspoređen je policijski službenik<b> Ivan Raičević</b>.</p>
<p>Ivan Raičević je, kako se dodaje, završio Policijsku akademiju u Beogradu kao stipendista Ministarstva unutrašnjih poslova, gdje je stekao zvanje diplomirani oficir policije.&nbsp;</p>
<p>- Dugogodišnji je policijski službenik koji je u prethodnom periodu obavljao poslove na pozicijama komandira Stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Cetinje, pomoćnika načelnika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, komandira Stanice granične policije Tuzi i pomoćnika načelnika u Koordinacionom centru Sektora granične policije - dodaje se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Takođe, navodi Šćepanović, promjena je izvršena i na rukovodećoj poziciji u Odjeljenju bezbjednosti Žabljak u Regionalnom centru bezbjednosti „Zapad“, na radnom mjestu koje je do sada, kao komandir Stanice policije, obavljao policijski službenik <b>Momčilo Vojinović</b>. Na mjesto načelnika Odjeljenja bezbjednosti Žabljak, raspoređen je policijski službenik <b>Tadija Ćetković </b>koji je pored visokog obrazovanja iz oblasti nacionalne bezbjednosti, primarno završio Višu školu unutrašnjih poslova i obavljao policijske poslove i zadatke na više rukovodećih radnih mjesta u nadležnosti Centra bezbjednosti Podgorica, Posebnoj jedinici policije i Operativno-komunikacionom centru.</p>
<p>- U Regionalnom centru granične policije „Centar“, umjesto policijskog službenika <b>Petra Šestovića</b> koji je shodno Zakonu ispunio uslov za starosnu penziju, na mjesto koordinatora raspoređen je sadašnji pomoćnik načelnika za suzbijanje prekograničnog kriminala i korupcije u Regionalnom centru granične policije „Centar” <b>Branislav Knežević</b>, specijalista pravnih nauka, dugogodišnji službenik Sektora granične policije, Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja za antikorupciju - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Kako dodaje Šćepanović, na radno mjesto načelnika Odjeljenja bezbjednosti Budva u Regionalnom centru bezbjednosti „Jug“ raspoređen je<b> Vesko Nedović</b>, dugogodišnji službenik i rukovodilac kriminalističke policije.&nbsp;</p>
<p>Nedović je prema Šćepanovićevim riječima završio Višu školu unutrašnjih poslova i Kriminalističko-policijsku akademiju na kojoj je stekao zvanje diplomiranog oficira policije.&nbsp;</p>
<p>- Radno iskustvo sticao je na poslovima i zadacima u kriminalističkoj policiji na svim hijerarhijskim i rukovodećim pozicijama – inspektora za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata u Centru bezbjednosti Bar, šefa Jedinice za suzbijanje opšteg kriminaliteta u Centru bezbjednosti Budva i načelnika Stanice kriminalističke policije Odjeljenja bezbjednosti Budva - dodaje se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Kako se navodi, u Sektoru za obezbjeđivanje ličnosti i objekata, na mjesto načelnika Odsjeka za obezbjeđivanje stranih štićenih ličnosti raspoređen je <b>Predrag Lakušić</b>, specijalista međunarodne i nacionalne bezbjednosti.&nbsp;</p>
<p>- Radni odnos u sistemu bezbjednosti otpočeo je u Vojsci Savezne Republike Jugoslavije, dok je dalji radni angžman nastavio u Posebnoj jedinici policije, Centru bezbjednosti Bar, Specijalnoj antiterorističkoj jedinici, Sektoru kriminalističke policije, Sektoru policije posebne namjene, odnosno Sektoru za obezbjeđivanje ličnosti i objekata na radnom mjestu šefa grupe u Odsjeku za obezbjeđivanje domaćih štićenih ličnosti - ističe se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Uprava policije će, kako je saopšteno, u cilju daljeg unapređenja profesionalnih standarda i jačanja povjerenja građana u rad policije, nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na izgradnju i očuvanje integriteta svakog policijskog službenika i institucije u cjelini, kao temeljnog principa savremenog i odgovornog policijskog rada.</p>

Vujović, Raičević, Ćetković i Nedović novi načelnici OB Danilovgrad, Kolašin, Žabljak i Budva

<p>Dok je narod podno Vile Gorica branio dostojanstvo države i vrijednosti Trinaestojulske nagrade, koja je sinoć uručena negatoru Crne Gore i crnogorske nacije <b>Bećiru Vukoviću</b> - i to za knjigu koja ne postoji, policija ih je zasipala biber sprejom. Osim što su tako demonstrirali silu, policija je građane još jednom uvjerila u svoju nesposobnost: sprej je sijevao na sve strane, u lice pojedincima, a policajci od sredstva prinude nijesu zaštitili ni sami sebe.</p> <p>Na video snimku Portala ETV jasno se vidi da većina njih ne nosi nikakvu zaštitu i da sami nekontrolisano kašlju.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEQCtiSig6AU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>U intervenciji policije pozlilo je nekoliko građana, među kojima i arhitekti <b>Veselinu Raduloviću</b>. Hitna je došla tek nakon 25 minuta i pružila im pomoć. U drugom naletu upotrebe biber spreja pozlilo je i dekanu Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) <b>Aleksandru Radomanu</b> koga je takođe odvela Hitna pomoć.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250709140748_32c30fad82dbf27349b9e6738b68085d5e42ce1942e0332b6dfe65d487114c10.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250709140748_32c30fad82dbf27349b9e6738b68085d5e42ce1942e0332b6dfe65d487114c10" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman na protestu"> <figcaption>Aleksandar Radoman na protestu<span>(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</span></figcaption> </figure>  <p>On je prije toga stajao tačno ispred kordona policije.</p> <p>U tom redu bio je i poslanik opozicije <b>Oskar Huter</b>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250709140748_fc7de19f2475459bee5af2da4325deb6f9e8569f3d08c96b5bdfa5f8acec60d3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250709140748_fc7de19f2475459bee5af2da4325deb6f9e8569f3d08c96b5bdfa5f8acec60d3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Oskar Huter"> <figcaption>Oskar Huter na protestu<span>(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</span></figcaption> </figure>  <p>Prisutni su bili i pripadnici Posebne jedinice policije (PJP).</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250709140756_bdef453794353e2e563300ea473667d632287bb6237d97fb97c2102a1fcd3d93.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250709140756_bdef453794353e2e563300ea473667d632287bb6237d97fb97c2102a1fcd3d93" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="PJP"> <figcaption>PJP na protestu<span>(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</span></figcaption> </figure>  <p>Izvršni direktor NVO 35 mm <b>Darko Ivanović</b> pozvao je policiju da ne koriste biber sprej.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGMTJanHtq9Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Portalu ETV je iz Hitne pomoći saopšteno da su tri osobe tokom protesta prijavile iritaciju očiju, jedna gušenje, te da se još njih devetoro javilo za pomoć. Među njima je, kako je rečeno Portalu ETV, bilo šestoro policajaca koji su prijavili oguljotine na rukama.</p> <p>Prije toga jedan od policajaca pokušao je da otme megafon reditelju <b>Danilu Marunoviću</b> koji je htio da se obrati okupljenima. Na to je reagovao poslanik Socijaldemokrata <b>Nikola Zirojević</b> poručujući mu da to ne može da radi, na što je drugi policajac krenuo da mu se unosi u lice.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DaNX-96D28rA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Građani su na demonstraciju sile uzvratili jajima. Uzvikivali su „fašisti“, „bacite štitove“, „sram te bilo Bećire“, „Mandiću, fašisto“...</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfQDxrjplBu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Uglas su pjevali patriotske pjesme i himnu Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9Ygr9d3TmJY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiLqRYDs10TY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Skandirali su i svjetski poznatom gitaristi <b>Milošu Karadagliću</b>, koji je odbio da u ovim okolnostima primi Trinaestojulsku nagradu, a jedan od okupljenih je simbolično podigao akustičnu gitaru. Građani su potom skandirali „fašistima treba reći ne, bilo kada ili bilo gdje“ i „neukusu treba reći ne“.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DywFTLm9wh1o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Okupljeni su se razišli uz poruku da borba protiv fašizma neće stati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FoWCD3j_3fB0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>OD MANDIĆA NIŠTA NOVO</h2> <p>I dok su građani više od tri sata na ulicama upozoravali na fašistoidne i nezakonite postupke vlasti i branili dostojanstvo države, predsjednik Skupštine<b> Andrija Mandić</b> je na svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade u Vili Gorica nastavio transparentno poniženje države.</p> <p>Na panou koji je bio u fokusu događaja nije bilo državne zastave Crne Gore - simbola crnogorske državnosti, a i intoniranje himne protivustavno je skraćeno.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250709150736_874d907bbe19d36dde2879c3c5ad2dbe3083afc66428ccb67690e478cb870a6a.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20250709150736_874d907bbe19d36dde2879c3c5ad2dbe3083afc66428ccb67690e478cb870a6a" data-rendition-name="original" width="1043" height="507" loading="lazy" alt="Vila Gorica"> </figure>  <p>I himna je ustavni simbol: zbog toga se mora izvoditi u punom obliku na svim državnim svečanostima - kao što je i dodjela Trinaestojulske nagrade.</p> <p>Na panou su bile istaknute sve zastave kroz istoriju Crne Gore, osim sadašnje - ustavne zastave suverene države Crne Gore. Ona je, uz zastavu Evropske unije (EU) bila postavljena sa strane, ali nije bila u fokusu kao one na panou.</p> <p>Tako je Mandić još jednom iskoristio priliku da sa pozicije moći manipuliše simbolima Crne Gore.</p> <p>Dodatan ton tom događaju dalo je i prisustvo srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ - na svečanosti koja bi trebalo da odražava antifašističke vrijednosti i državnu suverenost Crne Gore.</p> <h2>NI PRIMJERKA NI PROMOCIJE&nbsp;</h2> <p>Da knjiga „Kuće beskućnika“ nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, te da nijedan njen primjerak ne postoji u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, Portalu ETV je ranije potvrđeno iz te ustanove.</p> <p>Kako smo već objavili, nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su suizdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbeciru-vukovicu-trinaestojulska-nagrada-za-knjigu-koje-nema&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>I direktorica Nacionalne biblioteke <b>Dragica Lompar</b> nam je kazala da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.</p> <p>- Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar.</p> <p>Iz toga jasno proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.</p> <p>- Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.</p> <p>Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da odgovori, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije.</p> <p>- Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala je Lompar ranije Portalu ETV.</p> <p>Tako je nejasno je li žiri imao uvid u djelo i njegove vrijednosti ili je odluku da dodijeli najveće državno priznanje čovjeku koji vrijeđa i negira crnogorsku naciju i identitet donio na osnovu političkih i ideoloških afiniteta, a ne na temelju stvarnog književnog doprinosa.</p> <h2>BRUTALNO KRŠENJE ZAKONA O NAGRADAMA</h2> <p>Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, <b>Miloš Karadaglić</b> muzičar, a <b>Veljo Stanišić</b> grafičar.</p> <p>Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.</p> <p>Tako je izvjesno da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.</p> <h2>UZALUDNO UPOZORENJE</h2> <p>Da je ovaj postupak nezakonit žiri je upozorio i njihov član <b>Danilo Marunović</b>.</p> <p>On je, prema djelovima zapisnika koje je objavio Portal Analitika, na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama.</p> <p>Marunović je članove žirija pitao jesu li saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te „izrazio nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.</p> <p>- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice.</p> <h2>VUKOVIĆEV SRAMNI URADAK</h2> <p>Bećir Vuković je, inače, u autorskom tekstu za portal Vidovdan, bliskom vrhu Srpske Pravoslavne Crkve (SPC), 2021. iznio niz uvredljivih kvalifikacija na račun crnogorske nacije negirajući njeno postojanje, te navodeći „da su je izmislili nekadašnji komunistički funkcioner i disident Milovan Đilas i Kominterna“.</p> <p>- Kad je Crna Gora kažnjena istorijskom ironijom. Onda kad je Kominterna krenula da izmišlja nacije. Đilas je Crnoj Gori oko vrata namako omču. Na tim vješalima do danas ljulja se potonja udovica Kominterne. Grana je suva, samo treba cimnuti nesrećnicu za mrtve nogare da se strovari na zemlju, i pregrnuti lopatom zemlje - napisao je Vuković.</p> <p>Naveo je da su „današnji komiti nedonoščad Kominterne, a postojanje današnje Crne Gore je istorijska ironija“.</p> <p>- Da ironija bude veća, mladi monah Joanikije sahranio je Đilasa. Na sahrani nije bilo sinova komunista, bili su sinovi četnika. U petak 20. avgusta, u kući Radenovića u Podbišću, dvadesetak Mojkovčana, i prijatelja iz Pive i Pljevalja, razgovaralo je o prekipjeloj muci srpskoj koja u kontinuitetu traje od Đilasove crnogorske nacije do raspopovih komita… Sjedio sam u istoj sobi, na istom mjestu na kojem sam sjedio i poslije Đilasove sahrane. Kakve li ironije - piše Bećir Vuković koji je te godine izabran za predsjednika žirija za dodjelu najveće državne nagrade, a čiji je sada dobitnik.</p> <p>Vuković je u istom uratku napisao i da je današnja Crna Gora „ironija istorije“.</p> <p>- U nedelju 22. avgusta, na Cetinju, održan je protest novokomponovanih komita na čelu sa svučenim policajcem iz Podbišća. Ironija ironiju stiže i prestiže… Kako god premišljali, današnja Crna Gora nije ništa drugo nego epilog - ironije istorije. Na mitingu spiker je zamolio da se mnogo ne maše krstovima, jer to vrijeđa neke - Crnogorce. Koje, nije rečeno. Ako su u pitanju kakvi konvertiti, ispada da je i konvertite izmislila Kominterna… Nekoliko trenutaka prije nego ga je transparent mlatio po glavi, iznad direktora NVO crnogorske crkve, vijorila se zastava SAD-a, sa 50 zvezdica. Nije manje zvijezda prebrojio ni raspop u crnoj spavaćici… A, Crna Gora je bila 200 godina na budžetu Rusije. I tako opstala na kamenu. Malo je reći da je u pitanju samo ironija - napisao je, pored ostalog, Vuković.</p>

Kroz objektiv Portala ETV: U pokušaju da uguši glas naroda - policija naprašila i sebe

<p>Bivša predsjednica Vrhovnog suda <b>Vesna Medenica</b> kazala je danas u Višem sudu, na suđenj noj i njenom sinu <b>Milošu Medenici </b>koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu, da se od ovog postupka pravi predstava i da "od nje novinari pokušavaju napraviti da je tranja koja zloupotrebljava svoju bolest".</p>
<p>Na te konstatacije reagovala je sutkinja Vesna Kovačević i ukazala da od početka proces vodi profesionalno i da je uvijek imala razumijavnja za njeno zdravstveno stanje na što je Medenica rekla da nije mislila na sudsko vijeće.</p>
<p>Bivša predsjednica Vrhovnog suda konkretizovala je da "predstavu pokušavaju da napravi tužiocilac a da novinari od nje prave tranju".</p>
<p>- Nijesam koristila bolest, meni se zdravstveno stanje pogoršalo od smrti moga brata - kazala je Medenica.</p>
<p>Ona je objasnila da joj u ponedjeljak veče pozlilo i da je pošla u Hitnu i da joj je taksista pomagao.</p>
<p>- U utorak ujutro sam pošla u bolnicu u Risan po ranijoj preporuci doktora. Ukazali su mi da ukoliko budemo radila operaciju da je to rizično. Molim vas nemojte da pravite predstavu - kazala je Medenica.</p>
<p>Na današnje ročište došao je optuženi Vojin Perunović koji je obavijestio sud da će se dolaziti na ročišta i da će operaciju koja je zakazana u petak odogoditi do završetka postupka.</p>
<p>Na današnjem ročištu saslušane su svjedokinje <b>Marija Medenica Dulović </b>i advokatica<b> Marija Šofranac.</b></p>
<p>Advokatica Marija Šofranac kazala je da je bila prisutna ne pretresu porodične kuće Vesne Medenice, da je pozvao kolega Zdravko Begović da pita može li da pođe.</p>
<p>Ona je prihvatila i pošla u Zagorič, uspjela je da nađe lokaciju i kada je stigla pozvala je advokata Begovića i saopštila mu da na pretresu nije prisutna Vesna Medenica.</p>
<p>-Policajci su počeli da pretresaju od potkrovlja i svi smo se uputili tamo. Osim nje bila je Marija Medenica Dulović i njene dvije prijateljica. Jedan od policajaca je rekao da je najbolje da se razdvoje da bi uspjeli da završe pretres - ispričala je Šofranac.</p>
<p>U jednom trenutku shvatila je da Marija Medenica i njena prijateljica nijesu tu ali Šofranac je rekla da nije bila svjesna da je ona otišla negdje van kuće.</p>
<p>-Policajac mi je objasnio da je otišla za ključ. Sporno mi je nakon što su Marija Medenica Dulović i svjedokinja pošle za ključa, da pretrese nijesu prekinuli - kazala je advokatica.</p>
<p>Istakla je da je nakon pretresa pozvala advokat Begovića i ukazala mu što je po njenom mišljenju sporno i neobično.</p>
<p>- On mi je rekao da potpišem zapisnik, a da sve što nije u redu osporavaće pred sudom - kazala je Šofranac.</p>
<p>Ona je istakla da je više stvari bilo sporno tokom pretresa.</p>
<p>Šofranac je navela i da je u jednom momentu stiglo pojačanje policije koja je nekim instrumentima prov jeravala zid da li se radi o lažnom zidu i da li je bušen.</p>
<p>Svjedokinja Medenica Dulović u nastavku iskaza ispričala je da je tokom pretresa bilo 70 policajaca, da ona u toj kući ne živi 15 godina.</p>
<p>Oko potpisivanja zapisnika, kako je objasnila, nije se konsultanata sa advokatom.</p>
<p>Ona je rekla i da je bila odsutna pola sata tokom pretresa jer je išla sa prijateljicom za ključ da bi otvorili sef.</p>
<p>Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem svjedoka.</p>
<p>Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice Radomira Raičevića i Vojin Perunovića su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.</p>

Medenica: Tužioci prave predstavu, a novinari pokušavaju da od mene naprave tranju

<p>Boris Bogdanović, šef Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata, još jednom je javno targetirao medije, nastavljajući praksu opasnog i neodgovornog etiketiranja profesionalnih novinara i urednika, bez ikakvih dokaza i sa očiglednom političkom namjerom – da zastraši, diskredituje i ucijutka one koji postavljaju pitanja koja mu nijesu po volji.</p>
<p>U reagovanju na današnju akciju Specijalnog policijskog odjeljenja, kojom su uhapšeni načelnik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad i još jedan policijski funkcioner, Bogdanović je ponovo iskoristio priliku da medije koji kritički prate rad vlasti označi kao saučesnike "panike", "galame" i "lažnih žrtava". Bez iznošenja bilo kakvih konkretnih činjenica proziva medije, pokušavajući ih predstaviti kao prepreku „vetingu“ i „istini“.</p>
<p>- Neće je zaustaviti ni stranačka kuknjava, ni medijska galama, ni lažne žrtve, ni Aco Mijajlović, ni njegovi mediji, ni njegovi urednici, ni njegovi demonstranti - poručio je Bogdanović u stilu političkog govora koji sve češće podsjeća na verbalni linč.</p>
<p>Ovako otvoreno targetiranje medija, naročito kada dolazi iz pozicije moći i sa skupštinske govornice, predstavlja ozbiljnu prijetnju bezbjednosti novinara. I ranije su predstavnici Demokrata, uključujući i samog Bogdanovića, bez ikakvih dokaza iznosili optužbe da su pojedini novinari i redakcije „na platnom spisku kriminalnih klanova“, što je naišlo na osudu novinarske zajednice, domaćih i međunarodnih medijskih organizacija, ali ne i na institucionalnu reakciju.</p>
<p>Sada je, kako izgleda, ta retorika podignuta na viši nivo – sve pod plaštom borbe za „veting“ i „istinu“, iza koje se zapravo skriva politička nervoza zbog gubitka kontrole nad narativom i strah od odgovornosti pred javnošću. Umjesto da objasni građanima konkretne poteze svoje partije i institucija u vezi sa borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije, Bogdanović koristi platformu javnog funkcionera da – bez trunke odgovornosti – crta mete novinarima.</p>
<p>U društvu u kojem se mediji i novinari prozivaju kao prepreka pravdi, a ne kao njeni saveznici, svako izgovoreno ime u tom kontekstu može biti signal za prijetnje, pritiske i fizičke napade. A političari koji ne biraju sredstva, čak ni kada je riječ o bezbjednosti ljudi, zarad očuvanja fotelja i moći, prestaju biti samo demagozi – i postaju realna opasnost za slobodno društvo.</p>
<p>Ako je Boris Bogdanović uvjeren u svoje tvrdnje, jedini ispravan put je da ih, uz dokaze, dostavi nadležnim institucijama. Sve drugo je najniži oblik manipulacije – i poruka: „Ko nije s nama, postaje meta.“</p>

Bogdanović nastavlja da crta mete: Targetira medije i demonstrante

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: vojni-rok