Dok se evropske nacije suočene sa ruskom agresijom i neizvjesnim američkim bezbjednosnim garancijama bore da izgrade svoje vojske, zemlje od Njemačke do Hrvatske žele da uvedu nove oblike vojne službe, uključujući obaveznu regrutaciju.
Iako je riječ regrutacija postala popularna u evropskim prijestonicama, malo je vjerovatno da će se vratiti u punoj snazi širom kontinenta, ocjenjuje se u analizi briselskog časopisa Parlament koji prati evropske politike u različitim oblastima.
Ukazuje se da su poslije Hladnog rata evropske zemlje znatno smanjile i oružane snage i odbrambene budžete pretpostavljajući da Moskva više ne predstavlja prijetnju. Međutim, poslije više od tri decenije i gotovo četiri godine od početka agresije Rusije na Ukrajinu, bezbjednosno okruženje se promijenilo i Evropa je osjetljivija nego ikad.
Od ruske aneksije Krima 2014, koja je postavila temelje za invaziju na Ukrajinu 2022, nekoliko evropskih zemalja je ponovo uvelo obavezni vojni rok, uključujući Litvaniju (2015.), Švedsku (2017.), Letoniju (2023.) i Hrvatsku i ta zemlja je ove godine postala deseta članica EU koja će se oslanjati na regrutaciju.
Međutim, analitičari i vojni stručnjaci upozoravaju da će za većinu članica EU oživljavanje regrutacije biti preuranjeno jer ne postoje osnovni uslovi za to.
- U ovom trenutku Evropa još nema kasarne, poligone za obuku ili instruktore potrebne za prijem većeg broja regruta - rekao je za časopis Parlament saradnik briselskog Centra za evropsku politku (EPC) Kris Kremidas-Kortni.
Dodao je da danas nema ni kulture liderstva i karijernih puteva potrebnih za zadržavanje talenata po završetku obaveznog služenja, kao ni nacionalnog konsenzusa o vojnom roku.
U EU se pristupi razlikuju i zemlje poput Austrije, Kipra, Danske i Grčke nikada nisu ukinule regrutaciju dok su se druge posljednjih decenija oslanjale na kombinaciju dobrovoljnih i profesionalnih snaga.
Predsjednik krovne organizacije udruženja vojnog osoblja u Evropi Euromil Emanuel Džejkob rekao je za Parlament da će dobrovoljna vojna služba uspjeti samo ako nudi "stvarnu dodatu vrijednost", što znači odgovarajuću obuku, značajne uloge, pravednu platu i jasan put u profesionalni ili rezervi sastav.
Istovremeno analitičari ukazuju da se evropski napori da regrutuju više vojnika suočavaju i sa kulturnim izazovom.
Naime, danas mlađe generacije ne vide mnogo razloga da "stave na čekanje" karijere i lični život kako bi služili svojoj zemlji, posebno kada su suočeni sa mogućnošću, kako je to nedavno opisao generalni sekretar NATO Mark Rute, "rata razmjera onog koji su doživjele naše babe i djedovi".
Analitičari smatraju da najveći evropski problem nije regrutovanje već zadržavanje. Oni ukazuju da vojne snage na kontinentu brže gube talente nego što ih regrutuju.
Kremidas-Kortni je upozorio da će ekspanzija vojske zasnovana na regrutaciji, ukoliko se ta kriza ne riješi, biti "statistička iluzija".
Broj vojnika u Evropi, uključujući Veliku Britaniju, pao je sa više od tri miliona devedesetih godina prošlog vijeka na 1,47 miliona danas, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
- Čak i kada zemlje imaju relativno snažne nacionalne sisteme odbrane, socijalne i demografske promene i dalje mogu da otežaju regrutovanje, razvoj i zadržavanje dovoljnog broja ljudi za ono što zahtijeva prijeteće okruženje - rekla je za Parlament istraživačica organizacije RAND Evropa Linda Slapakova.
Drugi izazov za povećanje oružanih snaga, prema analitičarima, jeste kako vojsku ponovo učiniti privlačnom.
Prema istraživanju Euromila iz 2024, pitanje zadržavanja u vojsci pojavilo se kao glavna briga u grupama za zaštitu prava vojnika 2011. i od tada se stanje pogoršalo.
- Bez snažnih mjera za regrutovanje i zadržavanje, rizikujemo da imamo napredne sisteme ali bez dovoljnog broja obučenih ljudi da njima rukuju i održavaju ih - rekao je Džejkob.
Istraživanje Euromila pokazalo je da se kao razlozi za pad morala i rastući odliv zaposlenih u vojsci navode loša ravnoteža između posla i privatnog života, ograničeno napredovanje u karijeri i nekonkurentne plate i beneficije.
Rješavanje problema, prema Euromilu, mora početi pretvaranjem oružanih snaga u moderne poslodavce koji nude konkurentne plate, predvidljive uslove rada, moderno vođstvo, odgovarajući smještaj i opremu, kao i puna socijalna prava.
Kao potencijalno dobar model za privlačenje regruta u tekstu se navodi švedski koji predviđa pozivanje određenog broja osamnaestošnjaka na vojnu obuku na osnovu potreba, a ne univerzalnu vojnu obavezu.
Slapakova smatra da bi švedski model mogao da se primijeni i u drugim članicama EU ali bi "morao da bude politički i kulturno prihvatljiv".
Džejkobs istovremeno kaže da je za uspješan model regrutovanja ključno "investiranje u ljude".
- Buduća odbrana Evrope oslanjaće se na uravnoteženoj mješavini profesionalnih snaga, dobro obučene i aktivne rezerve i ciljanih programa dobrovoljne službe - zaključio je prvi čovjek Euromila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EU još nije spremna za povratak obaveznog vojnog roka

Sa neizvjesnim krajem rata u Ukrajini, sve veći broj evropskih država uvodi ili barem razmatra ponovno uvođenje vojnog roka. Jedna od njih je i Francuska, gdje su pripreme već u toku. Dobrovoljni vojni rok počeće na ljeto 2026. godine.
<h2>I podrška i protivljenje među građanima</h2>
Mladi Francuzi moći će da na period od deset mjeseci stupe u vojnu službu i za to dobijaju hiljadu eura mjesečno. Prema reakcijama građana Pariza, ideja dobrovoljnog vojnog roka nailazi uglavnom na pozitivne komentare.
- Služio sam vojni rok, to je dobra stvar. Moramo znati kako da se branimo - kazao je David iz Pariza.
- Moramo biti spremni na rat u slučaju eskalacije u Evropi, jer Putin djeluje agresivno - rekao je Viktor, takođe iz Pariza.
- Mislim da je to dobra ideja. Znam da su generacije mojih roditelja, baka i djedova imale koristi od toga - istakla je Lora iz Pariza.
- Protiv sam te ideje jer smatram da nas rat u Ukrajini ne dotiče. Ima mnogo ljudi koji misle kao ja - rekao je Loran iz Pariza, prenosi HRT.
Rat na evropskom kontinentu sve više država podstiče na uvođenje vojnog roka u nekom obliku. Francuski model prvenstveno je namijenjen mladima koji su tek postali punoljetni, a cilj je da se već tokom 2026. godine prijavi najmanje tri hiljade mladih. Učestvovaće u zadacima i operacijama unutar zemlje.
Dio dobrovoljnih ročnika biće angažovan na ulicama Pariza u okviru antiterorističke operacije „Sentinel“, pokrenute 2015. godine nakon velikih terorističkih napada. Njihovo djelovanje biće ograničeno isključivo na teritoriju Francuske, bez učešća u međunarodnim misijama.
<h2>„Projekat bez jasnih prioriteta“</h2>
Istovremeno se planira jačanje profesionalne vojske, koja trenutno broji oko 200 hiljada vojnika, kao i povećanje broja rezervista. Sve to dešava se u trenutku kada se Francuska suočava sa visokim javnim dugom.
- Ako želite da jačate sva tri segmenta — profesionalnu vojsku, dobrovoljce i rezerve — to je previše. Moraju se jasno odrediti prioriteti. Ovaj projekat je prilično nejasan. Finansijska situacija u Francuskoj je loša i to se mora uzeti u obzir. U redu je imati cilj od deset hiljada regruta godišnje, ali 50 hiljada je previše optimistično - upozorio je Gijom Garnije iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI).
Francuska je ukinula obavezni vojni rok 1997. godine, tokom mandata predsjednika Žaka Širaka. Uprkos političkim podjelama i problemima u vezi sa usvajanjem budžeta, pitanje jačanja vojske jedno je od rijetkih u kojem u Francuskoj postoji saglasnost između vlasti i opozicije.

1250x600

1084x550

Francuska uvodi dobrovoljni vojni rok: Mjesečna naknada 1.000 eura

Parlamentarne grupe CDU/CSU i SPD, dvije vladajuće stranke u Njemačkoj, postigle su dogovor sa ministrom odbrane Borisom Pistoriusom, te se očekuje da će uskoro biti i formalno izglasano ponovno uvođenje vojnog roka.
Prema pisanju njemačkog Bilda, svi muškarci koji imaju najmanje 18 godina moraće se prijaviti, te će morati da urade ljekarske preglede, prenosi Klix.ba.
U slučaju da se nedovoljan broj dobrovoljaca prijavi za vojsku, dogovoren je sistem lutrije kojim će se izabrati ostatak Nijemaca za služenje vojnog roka.
Muškarci koji kroz ovaj sistem postanu vojnici dobiće bruto platu od 2.600 eura, a oni koji ostanu nekoliko mjeseci duže od vojnog roka dobiće dodatne bonuse i subvenciju za plaćanje polaganja vozačkog ispita.
Cilj zakona o novoj vojnoj službi bio je, kako pišu njemački mediji, izgraditi rezervni sastav od približno 200.000 vojnika u narednim godinama, koji bi mogli biti brzo mobilisani u slučaju nacionalne vanredne situacije.
Dobrovoljci u početku prolaze osnovnu obuku za stražarske i sigurnosne dužnosti i u tom periodu se još ne smatraju vojnicima na privremenoj službi.
Ovaj znatno povlašteniji status vojnika, koji uključuje i sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu, sada se dodjeljuje samo onim dobrovoljcima koji služe u oružanim snagama duže od godinu dana.
Cilj je "dobrovoljnost kroz privlačnost", kako je navedeno u sporazumu između CDU/CSU-a i SPD-a.
Planirani proces regrutacije obavezan je samo za muškarce, koji prvo moraju popuniti upitnik o svom zdravlju i motivaciji. Žene mogu učestvovati dobrovoljno. Isto tako, njihova regrutacija je isključivo dobrovoljna, jer njemački Ustav ne predviđa obaveznu vojnu službu za žene.

Njemačka uvodi vojni rok: Svi muškarci stariji od 18 godina će morati da se prijave

Njemačka vlada usvojila je Nacrt zakona kojim se uvodi sistem dobrovoljne vojne službe, uz mogućnost uvođenja i regrutacije ukoliko ciljevi prijavljivanja ne budu ispunjeni, saopštili su zvaničnici.
Prema planu njemačkog Ministarstva odbrane, program predviđa šest mjeseci dobrovoljnog služenja vojnog roka, prenosi Tanjug.
Cilj je da se broj obučenih rezervista poveća sa sadašnjih 100 hiljada na oko 200 hiljada, uz očekivanje da će dio dobrovoljaca ostati u aktivnoj službi.
Ministar odbrane Njemačke Boris Pistorijus rekao je kako želi da poveća broj pripadnika Bundesvera sa 180 hiljada na 260 hiljada do početka 2030. kako bi se ispunili novi ciljevi NATO-a i unaprijedila nacionalna bezbjednost.
Taj plan, kako je saopštilo Ministarstvo odbrane, dio je šire strategije povećanja vojne potrošnje i jačanja odbrambenih kapaciteta Njemačke.
Kako je ranije navedeno, prema nacrtu zakona, od 1. januara 2026. godine, svi muškarci od 18 godina biće obavezni da popune onlajn-upitnik koji će sadržati pitanja o njihovim interesovanjima, fizičkoj spremnosti i sposobnostima.

Njemačka vlada usvojila Zakon o dobrovoljnom služenju vojnog roka, cilj povećanje broja pripadnika vojske i unapređenje bezbjednosti

Zbog prijetnji iz Rusije, njemački demohrišćani sve više jačaju pritisak na svoje koalicione partnere socijaldemokrate da se što prije vrati služenje vojnog roka.
- Nemamo vremena da čekamo do svetog nikad - rekao je šef kabineta njemačkog kancelara Torsten Fraj u intervjuu za agenciju dpa.
Dodaje da takozvana crno-crvena koalicija, na čelu s demohrišćanskim kancelarom Fridrihom Mercom, mora da se dogovori kada moraju da promijene svoju strategiju, kako bi postigli cilj za koji svi smatraju da je neophodan.
Ministar odbrane Boris Pistorijus procjenjuje da je, pored nešto više od 180.000 sadašnjih pripadnika vojske, potrebno obezbijediti dodatnih 50.000 do 60.000 vojnika.
- Njemačka vraća obavezu služenja vojnog roka, ali povratka na nekadašnji sistem, koji je obavezivao sve mlade muškarce, sigurno neće biti - rekao je vicekancelar i lider SPD Lars Klingbajl.
To, međutim, ni prije suspenzije obaveznog vojnog roka 2011. odavno nije bio slučaj. Broj regruta koji su bili oslobođeni vojske naglo je porastao u godinama koje su prethodile, a čak ni veliki dio onih koji su bili sposobni nije dobijao poziv.
Procjene Pistorijusa su da Njemačka sada mora da ima između 230.000 i 240.000 vojnika, a Fraj navodi da je teško zamislivo da se te brojke mogu dostići isključivo dobrovoljnim prijavljivanjem.
U svom koalicionom sporazumu CDU/CSU i SPD su se dogovorili o uvođenju vojne službe, "koja se u početku zasniva na dobrovoljnosti", ali Fraj tvrdi da se to ne poklapa sa izjavama Pistorijusa.
Većina građana Njemačke, inače, podržava ponovno uvođenje obavezne vojne službe. U anketi koju je za dpa sprovela agencija Jugav, 54 odsto ispitanika izjasnilo se za vraćanje obaveze.
Povratak obavezne službe za muškarce crno-crvena koalicija može da uvede samostalno, ali da bi se to proširilo i na žene potrebno je promijeniti Ustav dvotrećinskom većinom, za šta je neophodna podrška Ljevice, koja se generalno protivi vojnoj obavezi.

Njemački demohrišćani za vraćanje vojnog roka što prije zbog prijetnji iz Rusije

Mlade Dankinje, koje su napunile 18 godina do prvog jula ove godine, treba da se upišu u vojnu evidenciju, a mogle bi da budu regrutovane već tokom sljedeće godine, prenosi N1.
Poslije Norveške i Švedske, Danska je treća nordijska zemlja koja uvodi obavezni vojni rok za žene, a razlog je prije svega bezbjednosna situacija poslije napada Rusije na Ukrajinu, ali i uspostavljanje potpune ravnopravnosti polova.
Među nordijskim zemljama prva je obavezni vojni rok za žene uvela Norveška, još 2015. i to je tada obrazloženo ravnopravnošću polova, a odluka je donijeta još 2013, pre ruske aneksije Krima. Spoljnopolitički i bezbjednosni element na značaju je dobio tek kasnije. Švedska je tu odluku donijela 2019. godine.
Pozadina reforme je pogoršanje bezbjednosne situacije u Evropi, posebno zbog prijetnje koju predstavlja Rusija, na šta je nedavno upozorila i danska obavještajna služba, prenosi N1.
Inicijator reforme, socijaldemokratska vlada premijerke Mete Frederiksen je kao principjelni razlog, navela rodnu ravnopravnost.
Dopisnica SRF iz skandinavskih zemalja piše da su dugo vođene rasprave o reformi vojske, ali da je u Danskoj, kada je riječ o bezbjednosnim pitanjima, uvijek vladao visok stepen saglasnosti stranaka, a i među stanovništvom visok nivo spremnosti da se odazovu pozivu u vojsku.
Vlada u svojoj reformi govori o potpunoj ravnopravnosti žena u vojsci i da će im poslije petomjesečne osnovne obuke biti dostupne sve dužnosti u svim vidovima vojske.

Danska: Punoljetne djevojke će od naredne godine služiti vojsku

Poslije zaokreta u američkom odnosu prema Rusiji, ali i evropskim saveznicima, od dolaska administracije predsjednika Donalda Trampa, Poljaci mijenjaju mišljenje i sada je većina od 55 odsto za vraćanje obaveznog vojnog roka.
U novoj anketi za dnevnik Žečpospolita 55 odsto ispitanika izjasnilo se za vraćanje obaveze služenja vojnog roka, a protiv je 36 odsto Poljaka.
Rezultati su suprotni ranijim anketama, kada je na pitanje agencije IBRiS oktobra 2022. godine za vraćanje te obaveze bilo svega 35,7 odsto dok je 57,1 odsto bilo protiv, a takav ishod pokazala je anketa agencije i za 2023. godinu.
Eksperti čije mišljenje je zatražio poljski list slažu se da je tako iznenadna visoka podrška obaveznoj vojnoj službi plod sve rasprostranjenijeg uvjerenja da Poljska u slučaju prijetnje i napada mora da računa prvenstveno sama na sebe.
Kao i u susjednoj Češkoj, poljska Vlada premijera Donalda Tuska ne planira, bez obzira na podršku većine, da obnovi za poljske mladiće vojni rok, a umjesto toga premijer je najavio od sljedeće godine program vojne obuke koji nudi, kako je kazao, svakom odraslom muškarcu u Poljskoj, od 2027. godine za čak 100.000 dobrovoljaca godišnje.
- Ukrajina ima oko 800.000 a ruska armija 1,3 miliona vojnika. Mi govorimo o potrebi da u Poljskoj imamo armiju od pola miliona ljudi uključujući tu i rezerviste. Moj prijedlog nema ništa zajedničko sa vraćanjem obavezne vojne službe - kazao je krajem prošle sedmice Tusk.
Ministar odbrane Vladislav Košnjak-Kamiš naglasio je da Vlada želi da program obuke bude dobrovoljan, a biće ponuđen i ženama.
Koliko je do sada nezvanično poznato, kursevi obuke biće jednodnevni, trodnevni ili na mjesec, a već za nekoliko nedjelja Ministarstvo odbrane otvoriće sajt na kome mogu da se prijavljuju dobrovoljci.
- Kratki kursevi, jednodnevni i trodnevni treba da služe upoznavanju sa vojskom - kazao je zamjenik ministra odbrane Cezari Tomčik.
Takvu obuku je ponudila Poljacima još prošla vlada, sada opozicione stranke Pravo i Pravda, u programu „Vikend sa vojskom“ ili „Treniraj sa vojskom“.
Jednomejsečni program obuke je osnovni kurs obuke kroz koji i sada prolaze kandidati za profesionalne vojnike, poslije koga kandidat može da prođe 11-mjesečnu obuku i poslije stupi u redove poljske armije.
Iako je vojni rok u Poljskoj ukinut 2009. godine svake godine organizuje se tzv. kvalifikacija Poljaka i Poljakinja sa obrazovanjem ili profesijama koje će biti potrebne vojsci u slučaju sukoba za pasivnu rezervu, ljudi koji nemaju veze sa vojskom, ali će, u slučaju mobilizacije, biti pozvani, kao što su recimo medicinski radnici.
Pripadnike pasivne rezerve, oko 40.000 godišnje, armija poziva redovno na vojne vježbe.
Poljska se sada u novom programu ugleda prije svega na skandinavske zemlje, posebno Finsku koja ima profesionalnu armiju od svega 25.000 vojnika, ali u slučaju potrebe može neprijatelju da suprotstavi čak 300.000 obučenih vojnika.
Ni susjedna Češka ne planira vraćanje obaveznog vojnog roka, premda to kao bauk protiv vVade koristi opozicija, posebno radikalna desnica i ekstremisti u kampanji pred jesenje parlamentarne izbore.
Poslije turbulentnih zaokreta Trampa u odnosu prema saveznicima posljednjih sedmica, koje su izazvale u Evropi sumnje koliko uopšte u slučaju nevolje mogu da računaju na najvećeg saveznika u NATO, na obuku većeg broja rezervista i kurseve vojne obuke za dobrovoljce apelovao je prošle sedmice i češki predsjednik Petr Pavel.
Češke vlasti naglašavaju da to što ne postoji obaveza služenja vojnog roka ne znači uopšte da je ukinuta i obaveza mobilizacije građana da s oružjem u ruci brane domovinu u slučaju rata.

Zbog zaokreta u SAD većina Poljaka za vraćanje obaveznog vojnog roka

Predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs pozvao je evropske države da "apsolutno uvedu vojni rok", priznajući da je kontinent vojno prilično slab.
Rinkevičs je u izjavi za Sky News rekao da bi evropske zemlje trebalo da povećaju izdvajanja za odbranu, posebno u kontekstu nestabilnih odnosa s SAD-om.
Letonija je 2023. godine ponovo uvela obavezni vojni rok za muškarce i povećala vojni budžet na četiri odsto bruto društvenog proizvoda.
- Gledajući šta se dešava u svijetu, mislim da bi mnoge druge evropske zemlje trebalo da slijede naš primjer - rekao je Rinkevičs.
Dodao je da su mnogi ljudi zabrinuti zbog globalnih dešavanja, ali da je ključna jača sigurnosna politika evropskih vlada.
- Ljudi prate vijesti i, naravno, snažne garancije su važne. Ipak, važnije je da edropske vlade osiguraju da svi ojačamo - kazao je predsjednik Letonije.
Lideri 27 zemalja Evropske unije dali su 6. marta na samitu u Briselu, zeleno svjetlo za plan Evropske komisije o jačanju odbrane, javio je AFP.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je ove sedmice plan nazvan "Ponovno naoružavanje Evrope" (ReArm Europe), koji ima za cilj da mobiliše oko 800 milijardi eura, uključujući 150 milijardi kredita, za jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta.
Nacrt zaključaka samita, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, u velikoj mjeri pozdravlja plan, postavljajući osnovu za detaljnije planove koji će biti odobreni na narednom Evropskom savjetu 20. i 21. marta.
Konstatujući potrebu da se "značajno povećaju izdaci za odbranu", u tekstu se poziva na "djelovanje na nivou EU" kako bi se pojačali vojni kapaciteti pred "prijetnjama koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija".
Lideri EU takođe su spremni da pozdrave nova pravila kreditiranja koja je iznijela Evropska investiciona banka, oslobađajući sredstva za finansiranje projekata kao što su kasarne i vojne bolnice.
Plan se razmatra nakon što je Vašington najavio pauzu u vojnoj pomoći Ukrajini, a neki su to predstavili kao pripremu Evrope za najgori scenario bez američkog bezbjednosnog kišobrana.
Evropski političari su uglavnom to odbacili.

Predsjednik Letonije pozvao evropske države da uvedu vojni rok

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zvanično je razriješio dužnosti glavnog tužioca Andrija Kostina, nakon istrage kojom je utvrđeno da su brojni vladini zvaničnici izbjegli vojnu službu zbog navodne invalidnine.
Zelenski je potpisao ukaz 31. oktobra, nakon što su ukrajinski poslanici dva dana ranije glasali za njegovu smjenu, piše servis Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Kostin je ranije saopštio da podnosi ostavku zbog istrage koja se vodi protiv njega.
Nedavne istrage su pokazale da je nekoliko državnih tužilaca u zapadnoj oblasti Hmeljnicki nezakonito dobilo invalidske dozvole, što im je omogućavalo da primaju posebne beneficije uz izbjegavanje službe.
Skandal je izazvao negodovanje javnosti i pokrenuo istragu širom Ukrajine, koju se od februara 2022. godine suočava sa ruskom invazijom.
Nakon Kostinove ostavke, premijer Denis Šmihal najavio je otpuštanje nekoliko visokih zvaničnika povezanih sa skandalom, uključujući onih koji nadgledaju centralnu komisiju odgovornu za procjenu sposobnosti za službu i službenike Ministarstva zdravlja, koji su uključeni u koordinaciju lokalnih komisija.
Kako se Ukrajina i dalje suočava sa izazovnom vojnom situacijom, pitanje mobilizacije postalo je izuzetno osjetljiva tema u zemlji.
Vojni regruti se sve češće pojavljuju na javnim događajima kako bi se osiguralo poštovanje kontroverznih zakona o mobilizaciji usvojenih ranije ove godine.
Zelenski je više puta priznao "veoma, veoma teške" okolnosti sa kojima se vojska suočava, dok pokušava da održi nacionalno jedinstvo usljed rata koji je nesrazmjerno pogodio različite regione zemlje.

Smijenjen glavni tužilac Ukrajine zbog skandala sa izbjegavanjem vojne službe

Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja &nbsp;je panel diskusija Centra za građansko obrazovanje (CGO) posvećena temi uvođenja &nbsp;obaveznog služenja vojnog roka, jer u ovom trenutku niko mlade ljude ne pita da si spremni da pođu u vojsku - kazao je za emisiju E uživo, na Televiziji E, Damir Sujević iz CGO.
Centar za građansko obrazovanje organizuje regionalnu panel diskusiju pod nazivom Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja, posvećenu temi uvođenja vojnog roka u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Motiv koji stoji iza organizovanja ove panel diskusije jeste, kaže Suljević, to je da mladi ljudi koji su najviše pogođeni uvođenjem obaveznog vojnog roka nemaju dovoljno prostora da o tome govore, nemaju ni dovoljno prostora, dodaje on, da izraze svoje mišljenje po tom pitanju.
- Niko mlade ljude &nbsp;u ovom trenutku ni ne pita da li su oni spremni da krenu u vojsku i da li su oni spremni i voljni, da na isti takav način prožive ono što su bile uspomene naših roditelja - rekao je Suljević.
Učesnici diskusije će imati različite perspektive, &nbsp;poručuje Suljević, stoga će se čuti mišljenje onih koji su za uvođenje vojnog roka, kao i onih, dodaje on, koji su protiv uvođenja vojnog roka.
- Sami cilj ovog događaja je da se o ovoj temi razgovara na odgovarajući način, da i za odluke državnih vlasti u Crnoj Gori, jer kako smo.mogli čuti je da i oni planiraju da razmotre tu mogućnost, da zaista iza toga stoji jedna argumentovana diskusija - poručio je Suljević.
O uvođenju vojnog roka ozbiljno se zagovara u Srbiji i Hrvatskoj, kaže Suljević, tako da će se tokom diskusije upoznati sa onim što je regionalna slika, ali i, ističe on, i sa onim što je slika u Evropi i svijetu po pitanju vojnog roka.
- Da vidimo jednostavno kako u drugim državama to funkcioniše, ko je sve u drugim državama izuzet od vojnog roka, da li su, u nekim državama, osim osoba muškog pola, vojni rok dužne služiti i žene, pa na kraju krajeva, da vidimo da li je neko zbog činjenice braka pošteđen služenja vojnog roka, to je sve ono što ćemo imati večeras na uvodu u sami panel. Naravno, čućemo i ono što su vizure mladih iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i iz Crne Gore - zaključio je Suljević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D78XG-mWZYlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Suljević: Niko mlade ljude ne pita da li su spremni da pođu u vojsku

Identitetske teme u ovom momentu ne smiju biti prioritet, jer su i previše osjetljive da bi bile dio dnevne politike. Njih rješavamo kroz širok konsenzus, smireno i odgovorno, kako ne bismo dijelili društvo dok završavamo evropski posao, kazala je poslanica CIVIS-a Maja Vučelić.&nbsp;
Ona je istakla da je Barometar 26 važan jer su svi glasali za njega kako bi Crnu Goru držali na jedinom putu koji stvarno mijenja život nabolje.&nbsp;
- Hajde da prvo završimo posao i uđemo u EU, pa onda da se bavi ostalim tema. Hajde da prvo završimo posao i uđemo u EU, pa onda da se bavi ostalim temama. Sada moramo dokazati da Barometar 26 nije samo papir. Zato Skupština mora preuzeti odgovornost i obezbijediti da zakoni budu redovno na dnevnom redu, da usvajamo ono što je usklađeno sa EU i da zatvaramo pregovaračka poglavlja. Manje buke. Više rezultata. Evropa na prvom mjestu - poručila je Vučelić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVucelicMaja%2Fstatus%2F2016919989714919839%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016919989714919839%7Ctwgr%5Efec322868b5762483aea81d9ad21bb29120fa3c2%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vučelić: Identitetske teme ne smiju biti prioritet, manje buke više rezultata

Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, određeno je zadržavanje do 72 sata za I.M, osumnjičenu za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, kao i za I.I, osumnjičenog za krivično djelo teška krađa.
Kako je saopšteno iz ODT Berane, osumnjičena I.M. je 28. januara 2026. godine, oko 18 časova, u porodičnoj kući u jednom naselju u opštini Berane, u alkoholisanom stanju, drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozila tjelesni i duševni integritet člana svoje porodice – djeteta.
Navodi se da je ušla u spavaću sobu u kojoj je oštećena spavala i uputila joj više ozbiljnih prijetnji, zbog čega je dijete pobjeglo u dnevnu sobu. Osumnjičena je potom prišla oštećenoj, uhvatila je za kosu i vukla iz jedne u drugu prostoriju, nakon čega je uzela nož sa radnog stola i krenula u njenom pravcu, što je kod oštećene izazvalo osjećaj straha i ugroženosti.
Sa druge strane, osumnjičeni I.I. je istog dana, oko 14 časova, u parku pored rijeke Lim u Beranama, na naročito drzak način oduzeo novac oštećenom E.Š.
Prema navodima tužilaštva, dok su sjedjeli na klupi u parku, osumnjičeni je udario oštećenog otvorenom šakom u predjelu lijevog oka, potom mu iscijepao lijevi džep trenerke u kojem se nalazilo 250 eura, kao i dodatnih 20 eura koje je oštećeni držao u ruci, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu, sa namjerom da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist.
Osumnjičenima je zadržavanje određeno zbog opasnosti od ponavljanja krivičnih djela, imajući u vidu da se radi o licima koja su višestruko osuđivana za ista krivična djela, saopšteno je iz ODT Berane.

Berane: Osumnjičena za nasilje nad ćerkom pijana je vukla za kosu i napala nožem

Ambasador Republike Srbije u Podgorici Nebojša Rodić pozvan je na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, saznaje Pobjeda iz diplomatskih izvora. Povod za poziv, prema saznanjima Pobjede, jeste stav iznijet na zvaničnom nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije, a koji se odnosi na jezičku politiku Crne Gore. U objavi na mreži X, uz video-snimak na kojem se vidi mim sa Homerom Simpsonom, navodi se da Crna Gora ne priznaje srpski jezik kojim, govori 43 odsto građana, te da je riječ o „jeziku većine prema posljednjem popisu“. -Poštovanje prava većinskog jezika je takođe EU vrijednost zar ne?, piše u objavi naloga Vlade Srbije koja se naslanja na objavu informacije o zatvaranju 13 poglavlja Crne Gore u pregovorima sa EU.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129190116_4f6dac0e7fc68b672b8422178f52bf9659eaca546308d9e8f7f25e0133d681fe.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260129190116_4f6dac0e7fc68b672b8422178f52bf9659eaca546308d9e8f7f25e0133d681fe" data-rendition-name="original" width="950" height="1600" loading="lazy" alt="ambasador srbije "> </figure>  Prema informacijama Pobjede, crnogorska strana ovu objavu tumači kao neprimjereno miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore, posebno imajući u vidu da dolazi sa zvaničnog komunikacionog kanala Vlade Republike Srbije. Ambasador Rodić je u prethodnom periodu izbjegavao da javno komentariše unutrašnje političke i institucionalne prilike u Crnoj Gori, zbog čega se tokom razgovora u Ministarstvu vanjskih poslova očekuje da će biti zatraženo pojašnjenje u vezi sa stavom koji je plasiran putem zvaničnog naloga Srbije. Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, kao ni iz Ambasade Srbije u Podgorici, do ovog momenta nije bilo zvaničnih reakcija. &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fserbiainenglish%2Fstatus%2F2016556885982486649%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016556885982486649%7Ctwgr%5Ee7cf28aea46f12955dfcd7022a7cdb3b71b15ad2%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Ambasador Srbije pozvan na razgovor u MVP Crne Gore zbog objave na zvaničnom nalogu Vlade Srbije

Crnogorske sudije Ivan Pavićević i Miloš Ražnatović sudiće finalni meč Evropskog prvenstva za rukometaše, saopšteno je iz Evropske rkometne federacije.
Pavićević i Ražnatović pripadaju elitnoj grupi evropskih arbitara, a u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj 13. put dijele pravdu na nekom velikom takmičenju.
U drugoj fazi sudili su derbi između Danske i Njemačke, kao i duel Španije i Norveške.
U uzbudljivom finišu Slavili su norvežani 35:34, a crnogorske sudije su tada dva mjenjali odluke poslije gledanja snimka.
Ražnatović je 11 sekundi prije kraja pokazao na sedmerac, nakon prodora Aleksa Dujšebajeva, ali je naknadno odlučio da se izvede slobodno bacanje i isključio Martina Hovdea.
Potom su Španci su napali sa šest protiv četiri igrača i pokušali da bace "cepelin" desnom krilu Aleišu Gomesu.
Ražnatović je opet pokazao na sedmerac, ali su on i Pavićević nakon gledanja snimka poništili odluku, jer August Pedersen nije gazio liniju šest metara.
Polufinala su na programu u petak - Hrvatska će igrati &nbsp;protiv Njemačke (17.45), dok će drugog finalistu odlučiti duel Danske i Islanda (20.30).
Finale će biti odigrano u nedjelju.

Tag: vojni-rok