Parlamentarne grupe CDU/CSU i SPD, dvije vladajuće stranke u Njemačkoj, postigle su dogovor sa ministrom odbrane Borisom Pistoriusom, te se očekuje da će uskoro biti i formalno izglasano ponovno uvođenje vojnog roka.
Prema pisanju njemačkog Bilda, svi muškarci koji imaju najmanje 18 godina moraće se prijaviti, te će morati da urade ljekarske preglede, prenosi Klix.ba.
U slučaju da se nedovoljan broj dobrovoljaca prijavi za vojsku, dogovoren je sistem lutrije kojim će se izabrati ostatak Nijemaca za služenje vojnog roka.
Muškarci koji kroz ovaj sistem postanu vojnici dobiće bruto platu od 2.600 eura, a oni koji ostanu nekoliko mjeseci duže od vojnog roka dobiće dodatne bonuse i subvenciju za plaćanje polaganja vozačkog ispita.
Cilj zakona o novoj vojnoj službi bio je, kako pišu njemački mediji, izgraditi rezervni sastav od približno 200.000 vojnika u narednim godinama, koji bi mogli biti brzo mobilisani u slučaju nacionalne vanredne situacije.
Dobrovoljci u početku prolaze osnovnu obuku za stražarske i sigurnosne dužnosti i u tom periodu se još ne smatraju vojnicima na privremenoj službi.
Ovaj znatno povlašteniji status vojnika, koji uključuje i sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu, sada se dodjeljuje samo onim dobrovoljcima koji služe u oružanim snagama duže od godinu dana.
Cilj je "dobrovoljnost kroz privlačnost", kako je navedeno u sporazumu između CDU/CSU-a i SPD-a.
Planirani proces regrutacije obavezan je samo za muškarce, koji prvo moraju popuniti upitnik o svom zdravlju i motivaciji. Žene mogu učestvovati dobrovoljno. Isto tako, njihova regrutacija je isključivo dobrovoljna, jer njemački Ustav ne predviđa obaveznu vojnu službu za žene.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemačka uvodi vojni rok: Svi muškarci stariji od 18 godina će morati da se prijave

Njemačka vlada usvojila je Nacrt zakona kojim se uvodi sistem dobrovoljne vojne službe, uz mogućnost uvođenja i regrutacije ukoliko ciljevi prijavljivanja ne budu ispunjeni, saopštili su zvaničnici.
Prema planu njemačkog Ministarstva odbrane, program predviđa šest mjeseci dobrovoljnog služenja vojnog roka, prenosi Tanjug.
Cilj je da se broj obučenih rezervista poveća sa sadašnjih 100 hiljada na oko 200 hiljada, uz očekivanje da će dio dobrovoljaca ostati u aktivnoj službi.
Ministar odbrane Njemačke Boris Pistorijus rekao je kako želi da poveća broj pripadnika Bundesvera sa 180 hiljada na 260 hiljada do početka 2030. kako bi se ispunili novi ciljevi NATO-a i unaprijedila nacionalna bezbjednost.
Taj plan, kako je saopštilo Ministarstvo odbrane, dio je šire strategije povećanja vojne potrošnje i jačanja odbrambenih kapaciteta Njemačke.
Kako je ranije navedeno, prema nacrtu zakona, od 1. januara 2026. godine, svi muškarci od 18 godina biće obavezni da popune onlajn-upitnik koji će sadržati pitanja o njihovim interesovanjima, fizičkoj spremnosti i sposobnostima.

Njemačka vlada usvojila Zakon o dobrovoljnom služenju vojnog roka, cilj povećanje broja pripadnika vojske i unapređenje bezbjednosti

Zbog prijetnji iz Rusije, njemački demohrišćani sve više jačaju pritisak na svoje koalicione partnere socijaldemokrate da se što prije vrati služenje vojnog roka.
- Nemamo vremena da čekamo do svetog nikad - rekao je šef kabineta njemačkog kancelara Torsten Fraj u intervjuu za agenciju dpa.
Dodaje da takozvana crno-crvena koalicija, na čelu s demohrišćanskim kancelarom Fridrihom Mercom, mora da se dogovori kada moraju da promijene svoju strategiju, kako bi postigli cilj za koji svi smatraju da je neophodan.
Ministar odbrane Boris Pistorijus procjenjuje da je, pored nešto više od 180.000 sadašnjih pripadnika vojske, potrebno obezbijediti dodatnih 50.000 do 60.000 vojnika.
- Njemačka vraća obavezu služenja vojnog roka, ali povratka na nekadašnji sistem, koji je obavezivao sve mlade muškarce, sigurno neće biti - rekao je vicekancelar i lider SPD Lars Klingbajl.
To, međutim, ni prije suspenzije obaveznog vojnog roka 2011. odavno nije bio slučaj. Broj regruta koji su bili oslobođeni vojske naglo je porastao u godinama koje su prethodile, a čak ni veliki dio onih koji su bili sposobni nije dobijao poziv.
Procjene Pistorijusa su da Njemačka sada mora da ima između 230.000 i 240.000 vojnika, a Fraj navodi da je teško zamislivo da se te brojke mogu dostići isključivo dobrovoljnim prijavljivanjem.
U svom koalicionom sporazumu CDU/CSU i SPD su se dogovorili o uvođenju vojne službe, "koja se u početku zasniva na dobrovoljnosti", ali Fraj tvrdi da se to ne poklapa sa izjavama Pistorijusa.
Većina građana Njemačke, inače, podržava ponovno uvođenje obavezne vojne službe. U anketi koju je za dpa sprovela agencija Jugav, 54 odsto ispitanika izjasnilo se za vraćanje obaveze.
Povratak obavezne službe za muškarce crno-crvena koalicija može da uvede samostalno, ali da bi se to proširilo i na žene potrebno je promijeniti Ustav dvotrećinskom većinom, za šta je neophodna podrška Ljevice, koja se generalno protivi vojnoj obavezi.

Njemački demohrišćani za vraćanje vojnog roka što prije zbog prijetnji iz Rusije

Mlade Dankinje, koje su napunile 18 godina do prvog jula ove godine, treba da se upišu u vojnu evidenciju, a mogle bi da budu regrutovane već tokom sljedeće godine, prenosi N1.
Poslije Norveške i Švedske, Danska je treća nordijska zemlja koja uvodi obavezni vojni rok za žene, a razlog je prije svega bezbjednosna situacija poslije napada Rusije na Ukrajinu, ali i uspostavljanje potpune ravnopravnosti polova.
Među nordijskim zemljama prva je obavezni vojni rok za žene uvela Norveška, još 2015. i to je tada obrazloženo ravnopravnošću polova, a odluka je donijeta još 2013, pre ruske aneksije Krima. Spoljnopolitički i bezbjednosni element na značaju je dobio tek kasnije. Švedska je tu odluku donijela 2019. godine.
Pozadina reforme je pogoršanje bezbjednosne situacije u Evropi, posebno zbog prijetnje koju predstavlja Rusija, na šta je nedavno upozorila i danska obavještajna služba, prenosi N1.
Inicijator reforme, socijaldemokratska vlada premijerke Mete Frederiksen je kao principjelni razlog, navela rodnu ravnopravnost.
Dopisnica SRF iz skandinavskih zemalja piše da su dugo vođene rasprave o reformi vojske, ali da je u Danskoj, kada je riječ o bezbjednosnim pitanjima, uvijek vladao visok stepen saglasnosti stranaka, a i među stanovništvom visok nivo spremnosti da se odazovu pozivu u vojsku.
Vlada u svojoj reformi govori o potpunoj ravnopravnosti žena u vojsci i da će im poslije petomjesečne osnovne obuke biti dostupne sve dužnosti u svim vidovima vojske.

Danska: Punoljetne djevojke će od naredne godine služiti vojsku

Poslije zaokreta u američkom odnosu prema Rusiji, ali i evropskim saveznicima, od dolaska administracije predsjednika Donalda Trampa, Poljaci mijenjaju mišljenje i sada je većina od 55 odsto za vraćanje obaveznog vojnog roka.
U novoj anketi za dnevnik Žečpospolita 55 odsto ispitanika izjasnilo se za vraćanje obaveze služenja vojnog roka, a protiv je 36 odsto Poljaka.
Rezultati su suprotni ranijim anketama, kada je na pitanje agencije IBRiS oktobra 2022. godine za vraćanje te obaveze bilo svega 35,7 odsto dok je 57,1 odsto bilo protiv, a takav ishod pokazala je anketa agencije i za 2023. godinu.
Eksperti čije mišljenje je zatražio poljski list slažu se da je tako iznenadna visoka podrška obaveznoj vojnoj službi plod sve rasprostranjenijeg uvjerenja da Poljska u slučaju prijetnje i napada mora da računa prvenstveno sama na sebe.
Kao i u susjednoj Češkoj, poljska Vlada premijera Donalda Tuska ne planira, bez obzira na podršku većine, da obnovi za poljske mladiće vojni rok, a umjesto toga premijer je najavio od sljedeće godine program vojne obuke koji nudi, kako je kazao, svakom odraslom muškarcu u Poljskoj, od 2027. godine za čak 100.000 dobrovoljaca godišnje.
- Ukrajina ima oko 800.000 a ruska armija 1,3 miliona vojnika. Mi govorimo o potrebi da u Poljskoj imamo armiju od pola miliona ljudi uključujući tu i rezerviste. Moj prijedlog nema ništa zajedničko sa vraćanjem obavezne vojne službe - kazao je krajem prošle sedmice Tusk.
Ministar odbrane Vladislav Košnjak-Kamiš naglasio je da Vlada želi da program obuke bude dobrovoljan, a biće ponuđen i ženama.
Koliko je do sada nezvanično poznato, kursevi obuke biće jednodnevni, trodnevni ili na mjesec, a već za nekoliko nedjelja Ministarstvo odbrane otvoriće sajt na kome mogu da se prijavljuju dobrovoljci.
- Kratki kursevi, jednodnevni i trodnevni treba da služe upoznavanju sa vojskom - kazao je zamjenik ministra odbrane Cezari Tomčik.
Takvu obuku je ponudila Poljacima još prošla vlada, sada opozicione stranke Pravo i Pravda, u programu „Vikend sa vojskom“ ili „Treniraj sa vojskom“.
Jednomejsečni program obuke je osnovni kurs obuke kroz koji i sada prolaze kandidati za profesionalne vojnike, poslije koga kandidat može da prođe 11-mjesečnu obuku i poslije stupi u redove poljske armije.
Iako je vojni rok u Poljskoj ukinut 2009. godine svake godine organizuje se tzv. kvalifikacija Poljaka i Poljakinja sa obrazovanjem ili profesijama koje će biti potrebne vojsci u slučaju sukoba za pasivnu rezervu, ljudi koji nemaju veze sa vojskom, ali će, u slučaju mobilizacije, biti pozvani, kao što su recimo medicinski radnici.
Pripadnike pasivne rezerve, oko 40.000 godišnje, armija poziva redovno na vojne vježbe.
Poljska se sada u novom programu ugleda prije svega na skandinavske zemlje, posebno Finsku koja ima profesionalnu armiju od svega 25.000 vojnika, ali u slučaju potrebe može neprijatelju da suprotstavi čak 300.000 obučenih vojnika.
Ni susjedna Češka ne planira vraćanje obaveznog vojnog roka, premda to kao bauk protiv vVade koristi opozicija, posebno radikalna desnica i ekstremisti u kampanji pred jesenje parlamentarne izbore.
Poslije turbulentnih zaokreta Trampa u odnosu prema saveznicima posljednjih sedmica, koje su izazvale u Evropi sumnje koliko uopšte u slučaju nevolje mogu da računaju na najvećeg saveznika u NATO, na obuku većeg broja rezervista i kurseve vojne obuke za dobrovoljce apelovao je prošle sedmice i češki predsjednik Petr Pavel.
Češke vlasti naglašavaju da to što ne postoji obaveza služenja vojnog roka ne znači uopšte da je ukinuta i obaveza mobilizacije građana da s oružjem u ruci brane domovinu u slučaju rata.

Zbog zaokreta u SAD većina Poljaka za vraćanje obaveznog vojnog roka

Predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs pozvao je evropske države da "apsolutno uvedu vojni rok", priznajući da je kontinent vojno prilično slab.
Rinkevičs je u izjavi za Sky News rekao da bi evropske zemlje trebalo da povećaju izdvajanja za odbranu, posebno u kontekstu nestabilnih odnosa s SAD-om.
Letonija je 2023. godine ponovo uvela obavezni vojni rok za muškarce i povećala vojni budžet na četiri odsto bruto društvenog proizvoda.
- Gledajući šta se dešava u svijetu, mislim da bi mnoge druge evropske zemlje trebalo da slijede naš primjer - rekao je Rinkevičs.
Dodao je da su mnogi ljudi zabrinuti zbog globalnih dešavanja, ali da je ključna jača sigurnosna politika evropskih vlada.
- Ljudi prate vijesti i, naravno, snažne garancije su važne. Ipak, važnije je da edropske vlade osiguraju da svi ojačamo - kazao je predsjednik Letonije.
Lideri 27 zemalja Evropske unije dali su 6. marta na samitu u Briselu, zeleno svjetlo za plan Evropske komisije o jačanju odbrane, javio je AFP.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je ove sedmice plan nazvan "Ponovno naoružavanje Evrope" (ReArm Europe), koji ima za cilj da mobiliše oko 800 milijardi eura, uključujući 150 milijardi kredita, za jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta.
Nacrt zaključaka samita, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, u velikoj mjeri pozdravlja plan, postavljajući osnovu za detaljnije planove koji će biti odobreni na narednom Evropskom savjetu 20. i 21. marta.
Konstatujući potrebu da se "značajno povećaju izdaci za odbranu", u tekstu se poziva na "djelovanje na nivou EU" kako bi se pojačali vojni kapaciteti pred "prijetnjama koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija".
Lideri EU takođe su spremni da pozdrave nova pravila kreditiranja koja je iznijela Evropska investiciona banka, oslobađajući sredstva za finansiranje projekata kao što su kasarne i vojne bolnice.
Plan se razmatra nakon što je Vašington najavio pauzu u vojnoj pomoći Ukrajini, a neki su to predstavili kao pripremu Evrope za najgori scenario bez američkog bezbjednosnog kišobrana.
Evropski političari su uglavnom to odbacili.

Predsjednik Letonije pozvao evropske države da uvedu vojni rok

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zvanično je razriješio dužnosti glavnog tužioca Andrija Kostina, nakon istrage kojom je utvrđeno da su brojni vladini zvaničnici izbjegli vojnu službu zbog navodne invalidnine.
Zelenski je potpisao ukaz 31. oktobra, nakon što su ukrajinski poslanici dva dana ranije glasali za njegovu smjenu, piše servis Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Kostin je ranije saopštio da podnosi ostavku zbog istrage koja se vodi protiv njega.
Nedavne istrage su pokazale da je nekoliko državnih tužilaca u zapadnoj oblasti Hmeljnicki nezakonito dobilo invalidske dozvole, što im je omogućavalo da primaju posebne beneficije uz izbjegavanje službe.
Skandal je izazvao negodovanje javnosti i pokrenuo istragu širom Ukrajine, koju se od februara 2022. godine suočava sa ruskom invazijom.
Nakon Kostinove ostavke, premijer Denis Šmihal najavio je otpuštanje nekoliko visokih zvaničnika povezanih sa skandalom, uključujući onih koji nadgledaju centralnu komisiju odgovornu za procjenu sposobnosti za službu i službenike Ministarstva zdravlja, koji su uključeni u koordinaciju lokalnih komisija.
Kako se Ukrajina i dalje suočava sa izazovnom vojnom situacijom, pitanje mobilizacije postalo je izuzetno osjetljiva tema u zemlji.
Vojni regruti se sve češće pojavljuju na javnim događajima kako bi se osiguralo poštovanje kontroverznih zakona o mobilizaciji usvojenih ranije ove godine.
Zelenski je više puta priznao "veoma, veoma teške" okolnosti sa kojima se vojska suočava, dok pokušava da održi nacionalno jedinstvo usljed rata koji je nesrazmjerno pogodio različite regione zemlje.

Smijenjen glavni tužilac Ukrajine zbog skandala sa izbjegavanjem vojne službe

Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja &nbsp;je panel diskusija Centra za građansko obrazovanje (CGO) posvećena temi uvođenja &nbsp;obaveznog služenja vojnog roka, jer u ovom trenutku niko mlade ljude ne pita da si spremni da pođu u vojsku - kazao je za emisiju E uživo, na Televiziji E, Damir Sujević iz CGO.
Centar za građansko obrazovanje organizuje regionalnu panel diskusiju pod nazivom Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja, posvećenu temi uvođenja vojnog roka u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Motiv koji stoji iza organizovanja ove panel diskusije jeste, kaže Suljević, to je da mladi ljudi koji su najviše pogođeni uvođenjem obaveznog vojnog roka nemaju dovoljno prostora da o tome govore, nemaju ni dovoljno prostora, dodaje on, da izraze svoje mišljenje po tom pitanju.
- Niko mlade ljude &nbsp;u ovom trenutku ni ne pita da li su oni spremni da krenu u vojsku i da li su oni spremni i voljni, da na isti takav način prožive ono što su bile uspomene naših roditelja - rekao je Suljević.
Učesnici diskusije će imati različite perspektive, &nbsp;poručuje Suljević, stoga će se čuti mišljenje onih koji su za uvođenje vojnog roka, kao i onih, dodaje on, koji su protiv uvođenja vojnog roka.
- Sami cilj ovog događaja je da se o ovoj temi razgovara na odgovarajući način, da i za odluke državnih vlasti u Crnoj Gori, jer kako smo.mogli čuti je da i oni planiraju da razmotre tu mogućnost, da zaista iza toga stoji jedna argumentovana diskusija - poručio je Suljević.
O uvođenju vojnog roka ozbiljno se zagovara u Srbiji i Hrvatskoj, kaže Suljević, tako da će se tokom diskusije upoznati sa onim što je regionalna slika, ali i, ističe on, i sa onim što je slika u Evropi i svijetu po pitanju vojnog roka.
- Da vidimo jednostavno kako u drugim državama to funkcioniše, ko je sve u drugim državama izuzet od vojnog roka, da li su, u nekim državama, osim osoba muškog pola, vojni rok dužne služiti i žene, pa na kraju krajeva, da vidimo da li je neko zbog činjenice braka pošteđen služenja vojnog roka, to je sve ono što ćemo imati večeras na uvodu u sami panel. Naravno, čućemo i ono što su vizure mladih iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i iz Crne Gore - zaključio je Suljević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D78XG-mWZYlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Suljević: Niko mlade ljude ne pita da li su spremni da pođu u vojsku

Iluzorno je očekivati da se u eri savremenog ratovanja, gdje sve više do izražaja dolazi primjena sofisticiranog naoružanja, novih tehnologija, vještačke inteligencije… tome mogu suprostaviti vojnici na redovnom služenju vojnog roka. Ukidanje vojnog roka 2006. godine bila je pametna odluka – kaže za 24 sata Televizije E, admiral u penziji - Dragan Samardžić.
Simbolično je, kaže, da se taj datum pogodio sa datumom kad je Crna Gora uputila zahtjev za prijem u Partnerstvo za mir.
- Crna Gora je kasnije krenula putem integracija i ispunjavanja svih obaveza neophodnih da bi se integrisala u kolektivni sistem bezbjednosti. Trebalo je izvršiti reformu vojske i steći veliki broj novih sposobnosti, koji bi nam omogućio da ravnopravno učestvujemo u kolektivnom sistemu bezbjesnosti. Da smo ostali kod redovnog služenja vojnog roka, to bi nas odvelo sa glavne magistrale i prioritete usmjerilo u drugom pravcu. Mislim da u korijenu treba sasjeći ideju uvođenja redovnog vojnog roka. To bi bila nepametna, a mogao bih reći i štetna odluka za Crnu Goru - rekao je Samardžić.
Objašnjava da sistem odbrane Crne Gore nije spreman da primi veliki broj vojnika, jer bi bilo potrebno ogromno ulaganje, prije svega, u infrastrukturu. To, dodaje Samardžić, podrazumijeva izgradnju objekata, spavaonica, kuhinja, logističke zahtjeve, medicinske kapacitete, kao i nabavku nove opreme i naoružanja. Na mali sistem, kao što je Crna Gora, smatra Samardžić, značilo bi da se čitav Generalštab i Ministarstvo odbrane moraju posvetiti organizaciji i obuci vojnika na odsluženju vojnog roka.
- U eri savremenog ratovanja, gdje sve više dolazi do izražaja primjena sofisticiranog naoružanja, gdje se primjenjuju nove tehnologije, vještačka inteligencija, iluzorno je očekivati da se takvim opasnostima mogu suprostaviti vojnici na redovnom služenju vojnog roka, čija obuka će trajati, otprilike, dva mjeseca, a stekli bi samo osnove vojničke obuke. Ne bi stekli, kao što je ranije bilo, specijalističku obuku, koju bi mogli da se upotrijebe na kvalitetan način. Ključno pitanje koje se postavlja - ako uložimo tolike resurse, koju novu sposobnost bi Crna Gora time dobila? Smatram da za tolike resurse koje bi uložili, a koji sigurno nijesu mali, ima puno načina da ih pametnije iskoristimo - isitče admiral u penziji. 

Jedan od načina da se pametnije iskoriste resursi neophodni za redovno služenje vojnog roka je, smatra Smardžić, formiranje jedinice mladih stručnjaka.
- Primili bi mlade inženjere i pružili im najbolju moguću obuku, kroz NATO centar u Estoniji ili centar Evropske unije u Finskoj. Oni bi bili specijalizovani za suprotstavljanje cyber terorizmu novim opasnostima koje donose nove tehnologije i vještačka inteligencija. Nabavili bi najbolju opremu i to bi bila dodatna vrijednost i za Crnu Goru, i za naš sistem odbrane - smatra Samardžić.
On objašnava da u NATO-u nema propisa koji bi govorili o potrebi služenja vojnog roka. Situacija je, kaže, različita od države do države, neke su zadržale redovno služenje vojnog roka, ali većina nijesu. Samardžić ističe da je Crna Gora specifična zbog svojih kapaciteta, pa u kolektivnom sistemu bezbjednosti nije prepoznata.
- Mi moramo da se usko specijalizujemo i razvijamo sposobnosti koje su neophodne Crnoj Gori, koje nam niko drugi ne može pružiti, a koje će služiti za nacionalnu bezbjednost i istovremeno biti naš doprinos kolektivnom sistemu bezbjednosti - naglasio je Samardžić.
Komentarišući odluku susjednih država, Hrvatske i Srbije, o ponovnom uvođenju redovnog vojnog roka, Samardžić smatra da sve države donose odluke samostalno i procijenjuju da je to za njih dobro.
- Govorim sa stanovišta naših kapaciteta i resursa. Uvođenje obavenzog vojnog roka ne bi bilo dobro, već bi bilo opterećujuće. Odgovorno tvrdim da bi to dovelo do devastacije sistema, umjesto stvaranja novih sposobnosti, a one koje imamo bi gubili. Šezdeset dana obuke nije dovoljno Sve i da imamo obuku na šest mjeseci, što je neki optimalan rok tokom kojeg bi se vojnik osposobio za određene dužnosti, mislim da je to preskupa investicija za Crnu Goru, i apsolutno nepotrebna - kaže Samardžić.
Dodaje da se svakako može razmišljati o određenoj obuci za mlade, kroz sistem obrazovanja.
- Prije svega, da se mladi ljudi obuče i osposobe kako da reaguju u određenim vanrednim i životnim okolnostima, koje ih mogu snaći svakog dana, poput gašena požara, suprotstavljanja poplavama, prirodnim katastrofama. Treba mlade naučiti kako da reaguju u takvim situacijama - zaključio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnLjfqKSb8vw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Ideju o redovnom služenju vojnog roka treba sasjeći u korijenu

Umjesto vremena provedenog u vojsci, mladi će moći da nastave školovanje, radno se angažuju ili se posvete drugim korisnim aktivnostima, rekao je avgusta 2006. tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, objavljujući da se ukida obavezni vojni rok.
Osamnaest godina kasnije, u Crnoj Gori se razmišlja o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka.
Ministar odbrane Dragan Krapović podržava tu mogućnost.
Iz Ministarstva odbrane ne isključuju mogućnost da će i Crna Gora razmatrati to pitanje. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da bi eventualna odluka morala biti zasnovana "na širokom konsenzusu i analizi potencijalnih posljedica".
Priča je aktuelizovana najavom Hrvatske i Srbije da će od sljedeće godine ponovo uvesti obavezno služenje vojnog roka.
Za vojnog analitičara Aleksandra Radića, Crna Gora trebalo bi da "prati" politiku drugih regionalnih zemalja.
- Sada i nemate neki izbor. Slijedite poteze koje su već učinjeni... Crna Gora je tu u talasu u kome nešto mora preduzeti, pa bolje da se to uradi na vrijeme nego da se kasni - kazao je on za RSE.
<h2>Oko trećina zemalja NATO ima obavezni rok</h2>
A Crna Gora je obavezno služenje vojnog roka ukinula 2006, iste godine kada je na referendumu obnovila nezavisnost.
Jedanaest godina kasnije postala je članica NATO.
Odluka o vraćanju obaveznog vojnog roka je na zemljama članicama, u ovom slučaju Podgorice, kazao je jedan zvaničnik Alijanse na upit RSE kako u NATO gledaju na tu mogućnost.
- Oko trećine članica NATO-a ima neki oblik obaveznog vojnog roka, a neke saveznice razmatraju da to isto urade - rekao je on.
Dodaje da NATO ne propisuje obaveznu vojnu službu.
- Način na koji se vojni kadar regrutuje i zadržava (u službi) je odluka pojedinačnih nacija. Važno je da saveznici i dalje imaju sposobne oružane snage da zaštite našu teritoriju i stanovništvo - istakao je on.
U tom pogledu, kako je rekao, u NATO-u cijene kontinuirani doprinos Crne Gore zajedničkoj evroatlantskoj bezbjednosti.
<h2>Hrvatska i Srbija prate jedna drugu</h2>
U Hrvatskoj, koja je članica NATO od 2009, bi od januara sljedeće godine trebalo da krene obavezno služenje dvomjesečnog vojnog roka, koji je do sad bilo na dobrovoljnoj bazi.
I Srbija, koja je vojno neutralna, odlučila je da dobrovoljni vojni rok zamijeni obaveznim. Trebalo bi da se primjenjuje od septembra i da traje 75 dana.
Aleksandar Radić kaže da tajming donošenja odluka u Hrvatskoj i Srbiji ukazuje da te dvije zemlje i dalje "poprijeko gledaju jedna na drugu".
- I ako jedna napravi potez koji dovodi do vojnog jačanja, onda to radi i druga - naglasio je on.
Navodi i primjer da su u sklopu modernizacije vojske obje zemlje kupile francuske borbene avione Rafal.
- Očigledno je da prate jedna drugu i u odluci o služenju vojnog roka - kazao je Radić.
Sagovornik RSE dodaje da je i Kosovo izrazilo namjeru da uvode obavezno služenje vojnog roka.
- Tamo postoji snažno političko opredjeljenje za to, koje ima utemljenje na nacionalizmu i na prepoznavanju srpskog faktora kao rizika. Kod njih će se lako pridobiti javno mijenjenje za takvu ideju - rekao je on.
Radić ukazuje da će se poput Crne Gore najvjerovatnije i u Sjevernoj Makedoniji otvoriti pitanje vraćanja vojnog roka.
- I vjerovatno, potez po potez, i Makedonija će doći pred izbor da uvede obavezno služenje vojnog roka - istakao je Radić.
On ističe da je poseban slučaj Bosna i Hercegovina, zbog međuentitetskih odnosa između entiteta Federacije i Republike Srpske.
Radić kaže da bi vraćanje vojnog roka u BiH bilo dodatno kompleksno pitanje s obzirom da bi se "na takav mehanizam gledalo kao na potencijalno stvaranje baze za međunacionalni konflikt u tom složenom mozaiku tri konstitutivna naroda i dejtonskog nasljeđa".
- Mislim da će tamo služenje vojnog roka ostati tabu tema - zaključuje Radić.
<h2>Dileme zvanične Podgorice</h2>
U Crnoj Gori je nakon ukidanja obaveznog prije pet godina otvorena mogućnost dobrovoljnog služenja roka.
On traje tri mjeseca i otvara mogućnost zapošljavanja u Vojsci Crne Gore, koja broji oko 2.400 pripadnika.
Prelazak na obavezno služenje vojnog roka kompleksno je pitanje, naveli su iz Ministarstva odbrane za RSE.
- To iziskuje ozbiljnu analizu svih aspekata, uključujući potencijalne ekonomske troškove, uticaj na obrazovanje i zapošljavanje mladih, kao i etičke i moralne stavove građana - navedeno je u odgovoru.
Ističu da su neophodne i javne konsultacije, koje bi uključivale predstavnike mladih, stručnu javnost, nevladine organizacije...
Važna karika u donošenju odluke je i Generalštab Vojske Crne Gore, ključna vojna institucija zadužena za sprovođenje ove politike.
Oni bi, kako navode iz Ministarstva, pripremili argumente za donošenje konačne odluke na političkom nivou.
Inače u Crnoj Gori Vojskom komanduje predsjednik države na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, u kome su pored njega i predsjednici Vlade i Skupštine.

Poslije Srbije i Hrvatske, i u Crnoj Gori se razmišlja o obaveznom vojnom roku

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: vojni-rok