Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da Srbija ima suvereno pravo da učestvuje u vježbama sa kineskom vojskom, ali da bi se distancirao od odnosa predsjednika Aleksandra Vučića prema Kini jer je njeno ukupno djelovanje sporno.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), Rute je rekao da je NATO „prilično zabrinut u vezi sa onim što se dešava sa Kinom generalno“, navodeći povezanost te zemlje sa Rusijom, Sjevernom Korejom i Iranom.
- Što se tiče Srbije, ona može donijeti odluku da to radi. Ali, ne budimo naivni u vezi sa Kinom. Znamo da Kina sarađuje sa Rusima, Sjevernom Korejom, Iranom, da je stoga ono što se dešava u Indo-Pacifiku i ono što se dešava u evroatlantskoj oblasti sve više povezano i ispreplijeteno - kazao je Rute na pitanje da li je NATO zabrinut zbog učešća Srbije u vojnim vježbama sa Kinom.
Rute je ukazao da NATO ima dijalog sa Srbijom i da on lično ima direktan kontakt sa predsjednikom Vučićem.
- Suvereno je pravo Srbije da donese tu odluku. Ali, na kraju bih se zaista distancirao od onoga što predsjednik Vučić radi sa Kinom. To je naravno relevantno, ali postoji hitnije pitanje, a to je sama Kina - kazao je Rute.
Dodao je da je uvijek govorio da NATO nije tu samo da bi osigurao da su članice alijanse bezbjedne od Rusije, već od bilo koga.
- Moramo biti bezbjedni od svakoga ko nam želi zlo. I kada pogledamo ogromno gomilanje kineskih oružanih snaga, hajde da budemo zaista svjesni šta se tamo dešava - naveo je Rute, koji je u intervjuu pretežno govorio o naporima za okončanje rusko-ukrajinskog rata.
Srbija, koja je vojno neutralna zemlja, u julu je održala prvu zajedničku vojnu vježbu sa Kinom, uprkos upozorenjima iz Evropske unije. Desetodnevna vježba specijalnih jedinica dvije vojske održana je u kineskoj provinciji Hebej.
Srbija pod vođstvom Vučića jača odnose sa Kinom, iako je članstvo u Evropskoj uniji njen zvanični strateški cilj. Srbija je 2020. kupila od Kine šest novih bespilotnih letilica CH-92A. Dvije godine kasnije, Srbija je nabavila i raketni sistem protivvazdušne odbrane FK-3. Kasnije je nabavljena i nova kineska bespilotna letilica CH-95, ali nije zvanično saopšteno koliko je dronova tog tipa kupljeno, navodi RSE.
Upozorenja zbog saradnje sa Kinom u sferi odbrane, Srbiji su stizala i iz Vašingtona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rute: Srbija ima suvereno pravo na vojne vježbe sa Kinom, ali ne budimo naivni

Rusija i Bjelorusija započele su danas dugo planirane zajedničke vojne vježbe u kojima učestvuju hiljade vojnika, a koje su izazvale zabrinutost na Zapadu.
Vježbe, nazvane „Zapad 2025“, održavaju se u Bjelorusiji i Rusiji i trajaće do utorka. Njihova svrha je da pokažu bliske odbrambene veze Moskve i Minska, kao i rusku vojnu moć dok traje rat u susjednoj Ukrajini, koji ulazi u četvrtu godinu.
Manevri dolaze nakon što su ruski dronovi ranije ove sedmice povrijedili vazdušni prostor Poljske, što je dodatno podgrijalo strahovanja da bi sukob u Ukrajini mogao prerasti u širi rat. Ruska vojska saopštila je da Poljska nije bila cilj, dok je Bjelorusija sugerisala da su dronovi skrenuli s kursa. Evropski lideri, međutim, opisali su incident kao namjernu provokaciju, što je prvi put natjeralo saveznike iz NATO-a da se suoče sa mogućom prijetnjom u svom vazdušnom prostoru.
Vježbe Rusije i Bjelorusije izazvale su zabrinutost i u Kijevu, kao i kod zapadnih saveznika Letonije, Litvanije i Poljske, koje graniče s Bjelorusijom. Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao trupe u Ukrajinu 24. februara 2022, mnoge od njih su prešle iz pravca Bjelorusije, neposredno nakon zajedničkih vojnih vježbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fistocno-krilo-nato-a-u-pripravnosti-zbog-ruskih-vojnih-vjezbi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Bjeloruski odbrambeni zvaničnici su prvobitno naveli da će u vježbi učestvovati oko 13.000 vojnika blizu zapadne granice zemlje. Međutim, u maju je Ministarstvo odbrane saopštilo da će broj biti skoro prepolovljen, a da će se glavni manevri izvoditi dublje unutar teritorije.
U Moskvi je Ministarstvo odbrane u petak saopštilo da će se dio vježbi održati i na teritoriji Rusije, kao i na Baltičkom i Barencovom moru.
Ministar odbrane Viktor Hrenin prošlog mjeseca izjavio je da će se većina vježbi održati u okolini grada Borisova, oko 74 kilometra sjeveroistočno od Minska, ali da će „manje jedinice izvoditi praktične zadatke odbijanja hipotetičkog neprijatelja“ u oblastima blizu granice s Poljskom i Litvanijom.
Hrenin je naveo da će vojnici uvježbavati „planiranje upotrebe“ ruskog nuklearnog oružja i novih raketa srednjeg dometa „Orešnik“, koje Moskva namjerava da stacionira u Bjelorusiji.
U decembru su Rusija i Bjelorusija potpisale sporazum kojim Moskva daje bezbjednosne garancije svom savezniku, uključujući i mogućnost upotrebe ruskog nuklearnog oružja u slučaju odbrane od agresije.
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko dozvolio je Rusiji da rasporedi dio taktičkog nuklearnog oružja na teritoriji njegove zemlje. Lukašenko je takođe predložio da ugosti najnovije ruske rakete srednjeg dometa „Orešnik“, koje je Moskva prvi put upotrijebila protiv Ukrajine u novembru prošle godine.
Putin je kazao da bi rakete „Orešnik“ mogle biti raspoređene u Bjelorusiji u drugoj polovini 2025. godine. Istakao je da će one ostati pod ruskom kontrolom, ali da će Moskva dozvoliti Minsku da bira ciljeve.
Bjelorusija je uputila zvanične pozive svim državama članicama Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, kao i devet zemalja sa vojnim atašeima NATO-a u Minsku, da prate vježbe.
Lukašenko, koji Bjelorusijom vlada čvrstom rukom već više od 30 godina, nedavno je signalizirao spremnost da popravi odnose sa Zapadom, ozbiljno narušene zbog brutalnog gušenja opozicije i podrške ruskom ratu u Ukrajini.
Tokom protekle godine redovno su objavljivana saopštenja o oslobađanju političkih zatvorenika i pozivi na približavanje Zapadu. Prošlog mjeseca Lukašenko je telefonom razgovarao sa Donaldom Trampom, koji ga je u objavi na društvenim mrežama nazvao „visoko poštovanim predsjednikom“ – u oštrom kontrastu sa većinom zapadnih lidera koji uglavnom izbjegavaju bjeloruskog predsjednika.
Juče je Bjelorusija oslobodila 52 politička zatvorenika, u sklopu dogovora posredovanog od strane Sjedinjenih Američkih Država, koje su zauzvrat ukinule dio sankcija nacionalnoj avio-kompaniji te zemlje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbjelorusija-oslobodila-52-politicka-zatvorenika-sad-zauzvrat-ukinula-dio-sankcija-nacionalnoj-avio-kompaniji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Rusija i Bjelorusija započele vojne vježbe koje izazivaju zabrinutost Zapada

Susjedi Rusije pripremaju se za nekoliko nervoznih dana dok Kremlj, zajedno sa svojim saveznikom Bjelorusijom, održava vojne vježbe Zapad 2025 – prve od pune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Manervi će se održavati od 12. do 16. septembra, a dio njih biće izveden u neposrednoj blizini Poljske i Litvanije, dok Kremlj uvježbava scenario mogućeg sukoba sa NATO snagama. - Moramo ozbiljno shvatiti vježbe koje se održavaju u blizini granica NATO-a i EU; i susjedne zemlje i sam NATO pristupaju im s najvećom ozbiljnošću - rekao je zamjenik ministra odbrane Litvanije Tomas Godljauskas.&nbsp; - Litvanija i naši saveznici su spremni, ujedinjeni i pažljivo prate razvoj događaja, spremni da reaguju ako bude potrebno – dodao je. Kao odgovor, zemlje NATO-a koje graniče s Rusijom održavaju svoje vojne vježbe. Tarasis 25 okuplja deset sjevernoevropskih članica NATO-a, dok će Litvanija sprovesti sopstvenu nacionalnu vježbu odbrane pod nazivom Gromoviti udar. Poljska ove sedmice organizuje vojnu vježbu Gvozdeni branilac-25, uz učešće 30.000 vojnika.&nbsp; - Poljska će odgovoriti na vježbe Zapad 2025… na odgovarajući način sa poljske strane - izjavio je zamjenik ministra odbrane Čežari Tomčik za poljski RMF.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908110940_b201ff7432bb3826c5152751cd98a3fed622b0abf9c0efc53e9c49596e5a02b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908110940_b201ff7432bb3826c5152751cd98a3fed622b0abf9c0efc53e9c49596e5a02b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Gvozdeni branilac"> <figcaption>Poljska ove sedmice održava Gvozdeni branilac-25, uz učešće 30.000 vojnika(Photo: Toms Kalnins/EPA)</figcaption> </figure>  Rusija izvodi vježbe Zapad otprilike svake četiri godine još od 1999, a nervoza koja ih prati postala je svojevrsna tradicija. Iako se formalno vode kao odbrambene, vježba iz 2009. simulirala je nuklearni napad na Varšavu, dok je Zapad 2021 doveo do masovnog nagomilavanja ruskih snaga u Bjelorusiji, koje su nekoliko mjeseci kasnije iskorišćene za napad na Ukrajinu. Kako raste zabrinutost u NATO-u da bi Rusija mogla proširiti rat u Ukrajini napadom na neku od članica Alijanse – moguće u baltičkom regionu – Alijansa pažljivo prati da li će Zapad 2025 otkriti naznake buduće ruske ofanzive, rekao je Tomas Janelijunas, profesor na Institutu za međunarodne odnose i političke nauke Univerziteta u Vilnjusu. Zapadni posmatrači koristiće Zapad da procijene spremnost ruske vojske tri godine nakon napada na Ukrajinu – rata koji je Rusiju koštao više od milion žrtava i ogromnih količina uništene opreme, ali je istovremeno ubrzao razvoj ratne ekonomije. - NATO veoma pažljivo prati vojne aktivnosti Rusije. Ne vidimo neposrednu vojnu prijetnju protiv bilo koje članice NATO-a. Ipak, ostajemo budni - navedeno je u pisanom komentaru Alijanse. Organizatori Zapada tvrde da vježbe neće premašiti 13.000 učesnika, a Bjelorusija je saopštila da poziva posmatrače iz NATO zemalja, kao i iz Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS). Ruske i bjeloruske trupe takođe će uvježbavati planiranje upotrebe raketnih sistema Orešnik, sposobnih da nose nuklearne bojeve glave. Rusija u isto vrijeme izvodi još tri odvojene vježbe sa državama članicama Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB) – čime se prikriva stvarni obim manevra, navodi Njemačko vijeće za spoljne odnose. (Članice ODKB-a su Rusija, Bjelorusija, Jermenija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan.) - Scenariji ovih vježbi trebalo bi da pokažu kakav tip ratovanja Rusija priprema protiv Zapada - stoji u saopštenju. Vježba Zapad obuhvatiće ruske vojne okruge Moskvu i Lenjingrad, Kalinjingradsku enklavu, Arktik, Baltičko i Barencovo more, kao i Bjelorusiju. Dio manevara – kod bjeloruskog sela Goža i u kalinjingradskom Dobrovoljsku – biće izveden svega nekoliko desetina kilometara od Poljske i Litvanije. Trupe će takođe biti raspoređene s obje strane Suvalskog prolaza, koridora od 70 kilometara između Bjelorusije i Kalinjingrada, koji se široko smatra jednom od najslabijih tačaka odbrane Evrope. Litvanska vojna obavještajna služba procjenjuje da će u Zapadu učestvovati do 30.000 vojnika – znatno manje nego 2021, kada je broj učesnika iznosio oko 200.000. To je daleko od potrebnog obima za napad na neku NATO članicu, posebno dok rat u Ukrajini traje, istakao je Janelijunas. <h2>Rizik od eskalacije</h2> Moskva bi, međutim, mogla iskoristiti vježbe da testira reakciju NATO-a na provokacije poput narušavanja vazdušnog prostora, sajber napada ili čak sabotaže civilne infrastrukture – procjenjujući koliko brzo saveznici reaguju i da li odgovornost pripisuju Rusiji. To povećava rizik od eskalacije. - Potpuno je moguće da se određeni istovremeni signali protumače kao stvarni napad na zemlje NATO-a - rekao je Janelijunas.&nbsp; - Treba shvatiti jednostavnu činjenicu: tokom vojnih vježbi, kada je naoružanje spremno… često je teško razlikovati simulaciju od stvarne vojne akcije – dodaje on. Ali, Godljauskas je kazao da Litvanija zna razlikovati prijetnje.&nbsp; - Imamo kapacitet da posmatramo i reagujemo, kao i da razlikujemo slučajni incident od prave prijetnje - naveo je on. Uprkos tome, Godljauskas je dodao da je nerealno očekivati nultu vjerovatnoću narušavanja vazdušnog prostora. Dva drona su u julu ušla u litvanski vazdušni prostor iz pravca Bjelorusije, a zemlja je nedavno zatvorila svoje nebo uz granicu s Bjelorusijom do 1. oktobra.

Istočno krilo NATO-a u pripravnosti zbog ruskih vojnih vježbi

Ministar odbrane Dragan Krapović predložio je 44. Vladi Crne Gore da poništi Zaključke 41, 42 i 43 prethodne Vlade, čime bi se formalno okončala inicijativa za uspostavljanje vojnog poligona na Sinjajevini.
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, ovaj prijedlog biće razmatran na sjednici Vlade u četvrtak. 
- Ovaj prijedlog predstavlja ispunjenje obećanja datog građanima da se Sinjajevina sačuva i zaštiti u skladu sa principima očuvanja prirode, interesa lokalne zajednice i održivog razvoja - saopšteno je iz Ministarstvo odbrane.
Poručuju da u tom resoru ostaju posvećeni transparentnosti i otvorenosti prema građanima i lokalnim zajednicama, uz puno uvažavanje potreba Vojske Crne Gore, "ali i jasne poruke da prirodne ljepote poput Sinjajevine treba očuvati za buduće generacije".
Podsjećaju da je Plan za formiranje vojnog poligona na Sinjajevini započet 2019. godine, a tokom 2020. Vlada je donijela Zaključke kojima je omogućeno korišćenje ovog područja u vojne svrhe.
Ova odluka naišla je na snažno protivljenje lokalnog stanovništva, ekoloških aktivista i građana širom Crne Gore, zbog čega je više puta dolazilo do protesta i kampova zaštite Sinjajevine.
- Prijedlog ministra Krapovića za ukidanje tih zaključaka predstavlja institucionalno zatvaranje ove teme i jasan signal da će Vlada Crne Gore tražiti rješenja koja su u skladu sa interesima građana, očuvanjem životne sredine i realnim potrebama sistema odbranu - zaključeno je u saopštenju.

Krapović tražio da Vlada stavi tačku na pitanje vojnog poligona na Sinjajevini

Iran i Saudijska Arabija će imati zajedničke vojne vježbe u Crvenom moru, javili su iranski mediji.
Saudijske vlasti nisu potvrdile tu informaciju. To bi bile prve zajedničke vojne vježbe dvije rivalske države na Bliskom istoku.
Dvije zemlje, koje su dugo podržavale suprotstavljene tabore u regionu, prekinule su diplomatske odnose na sedam godina. Međutim, oni su nastavljeni u martu 2023. zahvaljujući približavanju dogovorenom pod okriljem Kine.
- Saudijska Arabija je zatražila da organizujemo zajedničke vježbe u Crvenom moru - rekao je komandant iranske mornarice, admiral Šahram Irani, prenijela je lokalna agencija ISNA.
Saudijska Arabija nije odmah potvrdila održavanje manevara sa Iranom.
- Koordinacija je u toku i delegacije dvije zemlje imaće neophodne konsultacije o tome kako da izvedu vježbu - dodao je Irani, ne iznoseći druge detalje.
Huti, jemenski pobunjenici koje podržava Iran, već mjesecima preuzimaju odgovornost za napade u Crvenom moru i Adenskom zalivu.
Ti pobunjenici gađaju brodove za koje smatraju da su povezani sa Izraelom i da djeluju u znak solidarnosti sa Palestincima u Pojasu Gaze.
Huti, koji kontrolišu velike djelove Jemena, u prošlosti su organizovali napade na Saudijsku Arabiju, koja podržava vladu u Jemenu i bila je na čelu vojne koalicije protiv tih pobunjenika.

Iran i Saudijska Arabija će imati zajedničke vojne vježbe

Večerašnje izdanje informativne emisije „24 sata“ na Televiziji E vodi Vladan Šturanović. Gost u studiju biće advokat Marko Radović, sa kojim ćemo analizirati najvažnije pravne i bezbjednosne aktuelnosti dana.
Tema dana: Razgovor kod Satlera – zahtjevi i očekivanja građana.
U emisiji donosimo i:
- Alija Balijagić osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva brata i sestre, Jovana i Milenke Madžgalj.
- Predstavnici građana koji protestuju na Kruševom ždrijelu održali sastanak sa specijalnim predstavnikom EU Johanom Satlerom.
- 35 osoba procesuirano zbog narušavanja javnog reda i mira tokom skupa 8. jula ispred Vile „Gorica“, organizovanog povodom dodjele Trinaestojulske nagrade.
- Alkohol i dalje lako dostupan maloljetnicima, pušenje prisutno i na mjestima gdje je zabranjeno, a zloupotreba psihoaktivnih supstanci u porastu – upozoravaju stručnjaci.

Informativna emisija "24 sata": Gost Marko Radović, advokat; Tema dana - Sastanak kod Satlera

Građani svakog dana sve jače stežu kaiš, prebrojavaju euro po euro zbog rastućih troškova, inflacije i neprekidnih cjenovnih udara. Ali to, naravno, ne znači da će crnogorski zvaničnici usporiti. Naprotiv – i naredne godine putovaće širom svijeta, navodno jačajući međunarodnu poziciju Crne Gore, a zapravo rezervišući sobe u skupim hotelima na svim kontinentima. Sa tih destinacija vraćaju se puni “utisaka”, i s koferima prepunim suvenira i poklona. Ali, &nbsp;privilegiju njihovih putovanja plaćaju upravo oni građani sa početka ove priče: ljudi koji svakodnevno sve teže žive, radeći i po nekoliko poslova da bi prehranili porodicu.
Budžet je, naravno, “velikodušno” predvidio &nbsp;8,5 miliona eura za službena putovanja u narednoj godini.
Za “reprezentaciju” – skoro milion eura.
Dakle, ponovo ćemo gledati ručkove, večere, koktele i protokolarna veselja, dok građani jedu paštete i sardine iz akcija sa ograničenim cijenama. Dok oni štede na hrani, zvaničnici – sa savjetnicima, sekretarima i čitavom svitom – ispijaće koktele po svjetskim metropolama.
I opet ćemo svjedočiti maksimalnom broju zvaničnika, minimalnim vidljivim rezultatima.&nbsp;
Crna Gora ima jednu poraznu, gotovo nevjerovatnu karakteristiku: svakodnevno trpi posljedice glomazne Vlade sa rekordnim brojem ministara, potpredsjednika, državnih sekretara, savjetnika i sve šire administracije. Ovakav odnos prema državnom novcu više nije incident – to je ustaljeni obrazac ponašanja.
I naredne godine gledaćemo iste scene: zvsničnici po Londonu, Briselu, Singapuru i Tokiju. Rezultati će uglavnom izostati, ali će građani zato moći da prepoznaju najskuplje brendove na pojedinim državnim funkcionerima – Dior, LV i ostale etikete koje neumorno reklamiraju o našem trošku. Umjesto investicija i konkretnih sporazuma, dobićemo samo njihove luksuzne garderobe i fotografije iz svjetskih metropola.
Sve veći broj građana dijeli isto mišljenje: mnoga službena putovanja sve više liče na turističke obilaske, a sve manje na ozbiljan državni posao. Problem je što te izlete plaćaju građani.&nbsp;
Tokom godine iza nas imali smo Vladu koja gotovo da nije boravila u Crnoj Gori. Ali smo zato vidjeli da su po inostranstvu bili svuda – od luksuznih hotela do egzotičnih plaža. Kada je država prolazila kroz najteže trenutke, najbolje što smo od njih vidjeli bilo je sunčanje, odmaranje i skupi smještaji. Za sve ostalo – bili su van zemlje i van dometa. A sve ukazuje da će tako biti i naredne godine, jer je budžet za putovanja ponovo blizu devet miliona eura.
Ovaj budžet izgleda kao još jedan ispunjen dječački san nekog od zvaničnika. Jedni će, vjerovatno, gledati Formulu 1; drugi tenis; treći će u Japanu “ugovarati” milijardne investicije koje će u Crnu Goru stići samo ako se dodatno zadužimo.&nbsp;

Za službena putovanja 8,5 miliona eura: Raskoš za zvaničnike – “limitirane” paštete za građane

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore donijelo je rješenje o produženju pritvora okrivljenom Ivanu Cvijoviću za još tri mjeseca, odnosno do 9. marta 2026. godine, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju putem pomaganja.
Sud je donio odluku odlučujući po predlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici podnijetom 3. decembra 2025.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage, okrivljeni se tereti da je 7. septembra 2025. godine, svojim motociklom pomogao dvojici neidentifikovanih izvršilaca nakon što su u mjestu Brajići iz pokreta, upotrebom vatrenog oružja, teško ranili Tamaru Stanojević , dovodeći joj život u opasnost, te ugrozili život Stefanu Beladi. Kako se sumnja, nakon napada je motociklom prevezao osumnjičene u pravcu manastira Praskvica, omogućivši im bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-ivan-cvijovic-osumnjicen-da-je-ucestvovao-u-pucnjavi-na-brajicima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vrhovni sud je ocijenio da i dalje postoji opasnost od ometanja postupka, budući da su neposredni izvršioci u bjekstvu, pa bi okrivljeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao uticati na njih, pomagati u skrivanju ili uklanjanju tragova krivičnog djela. Istaknuto je i da se radi o djelu za koje je zakonom propisana kazna zatvora od deset godina ili teža, te koje je posebno teško zbog načina izvršenja i posljedica.
Cvijović je pritvoren 10. septembra 2025. rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a pritvor mu je već jednom produžen 7. oktobra iste godine. Današnjom odlukom Vrhovnog suda, pritvor može trajati do 9. marta 2026.

Vrhovni sud produžio pritvor Ivanu Cvijoviću do marta 2026.

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) prošle sedmice obavljeno je 10.835 ambulantnih pregleda, od čega 1.928 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinut je 1.701 pacijent, a u Urgentnom centru 1.423.
&nbsp;- Prošle sedmice obavljen je 391 operativni zahvat, od toga 41 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Navodi se da je na bolničko liječenje primljeno 813 pacijenata, od čega 142 u IBD-u.
&nbsp;- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 3.250 dijagnostičkih procedura, od čega 648 CT i 286 MR pregleda - rekli su iz KCCG.
&nbsp;Oni su naveli da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 569 dijagnostičkih procedura, od toga 22 CT i 50 MR pregleda.
&nbsp;- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovan je 7.101 pacijent i odrađeno je 224.159 analiza - kazali su iz KCCG.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a prošle sedmice rođeno je 78 beba.

U KCCG prošle sedmice obavljeno preko deset hiljada pregleda

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Tag: vojne-vjezbe