Najmanje sedam civila je povrijeđeno kada je južnokorejski borbeni avion tokom vježbe greškom bacio bombe, saopštila je vojska Južne Koreje.
- Avion KF-16 greškom je bacio osam bombi MK-82 koje su eksplodirale izvan predviđenog perimetra - navodi se u saopštenju.
Incident se bio jutros oko 10.00, po lokalnom vremenu, u Počeonu, na sjeveru Južne Koreje i oko 25 kilometara južno od linije razgraničenja sa Sjevernom Korejom.
Agenciji Jonhap javila je da Južna Koreja danas izvodi „vježbe sa Sjedinjenim Američkim Državama u Počeonu“.
Jonhap navodi da su četiri osobe teže povrijeđene, a tri lakše, kao i da je pričinjena materijalna šteta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Južnokorejski avion tokom vježbe greškom bacio bombe, najmanje sedmoro povrijeđenih

Ministarstvo odbrane Tajvana saopštilo je da je naređeno raspoređivanje snaga oko ostrva, kao odgovor na kineske vojne manevre.
Peking je mobilisao 32 aviona oko Tajvana i najavio vježbe sa bojevom municijom u oblasti oko 74 kilometra od ostrva.
Tajvan je naredio da vazdušne, kopnene i pomorske snage „nadgledaju, upozore i reaguju na odgovarajući način“, navodi se u saopštenju ministarstva.
Kako se dodaje, kineske vježbe su povećale rizik za bezbjednost međunarodnih letova i brodova, a predstavljaju i očiglednu provokaciju u pogledu regionalne bezbjednosti i stabilnosti.
Kina posljednjih godina sve češće raspoređuje avione i ratne brodove oko Tajvana, za koji tvrdi da je dio kineske teritorije.
Peking nije isključio upotrebu sile za preuzimanje kontrole nad ostrvom.

Tajvan rasporedio vojsku oko ostrva kao odgovor na kineske manevre

Izražavamo oštar protest zbog promocije monografije o Pavlu Bulatoviću u Javnoj ustanovi Kulturno-informativni centar „Zeta". Ovaj događaj predstavlja pokušaj rehabilitacije i glorifikacije osobe koja je naredila najmanje jedan ratni zločin - Deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore - poručilo je više od 20 nevladinih organizacija.
Javno odavanje počasti Bulatoviću, nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova Crne Gore i ministru odbrane SRJ, kako su podvukli, vrijeđa žrtve i njihove porodice, kao i druge koji su na razne načine stradali zbog njegove politike.&nbsp;
Oni navode da se time direktno doprinosi institucionalnoj rehabilitaciji ratnih zločinaca i negiranju odgovornosti za zločine počinjene pod njegovom komandom. 
 
- Podsjećamo da je Pavle Bulatović, kao ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, bio direktni nalogodavac nezakonite deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica 1992. godine. Po njegovom naređenju, crnogorska policija je bez zakonskog osnova uhapsila i predala Vojsci Republike Srpske najmanje 66 osoba, od kojih je samo 12 preživjelo (presuda Ks. 6/12, od 22.11.2012, dostupna na portalu <a href="http://www.sudovi.me/" target="_blank">www.sudovi.me</a>) - naveli su u reagovanju.
Ovo nijesu, ističu, spekulacije, već sudski utvrđene činjenice. Činjenica da Bulatović nije osuđen jer je ubijen u atentatu 2000. godine ne znači, smatraju oni, da nije bio odgovoran. 
 
- Međutim, ne prećutkuje se samo njegova uloga u zločinu Deportacija, već i period u kojem je obavljao funkciju ministra odbrane SRJ (1993–2000). Tokom njegovog mandata, pripadnici vojske SRJ počinili su masovne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Zamjenik glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju Grejem Bluit izjavio je da je "ubijeni jugoslovenski ministar odbrane Pavle Bulatović bio pod istragom i to ne samo za događaje na Kosovu - naglasili su u saopštenju. 
 
Ovakvi događaji nijesu samo uvreda za sjećanje na žrtve – oni su, dodaju u nevladinom sektoru, opasan pokušaj prekrajanja istorije, produbljuju podjele u društvu i udaljavaju Crnu Goru od evropskih demokratskih vrijednosti. 
 
- Smatramo da je dužnost svakog odgovornog pojedinca i institucije da se protive bilo kakvoj glorifikaciji ratnih zločinaca - zaključili su u NVO sektoru.&nbsp;
Potpisnici saopštenja su: 
 
Akcija za ljudska prava (HRA) 
ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje 
Antifašisti Cetinja 
Asocijacija Spektra 
Centar za građansko obrazovanje (CGO) 
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) 
Centar za istrazivacko novinarstvo (CIN CG) 
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) 
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) 
Centar za ženska prava (CŽP) 
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro 
Crnogorski ženski lobi 
Crnogorski PEN centar 
Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava 
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja 
Društvo crnogorskih izdavača 
ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj 
Institut za medije Crne Gore 
Juventas 
Prima 
Sigurna ženska kuća 
Udruženje LBTQ žena „Stana“ 
Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“ 
Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT

Javno odavanje počasti Bulatoviću vrijeđa žrtve, njihove porodice i druge koji su na razne načine stradali zbog njegove politike

Jasno je zaključiti da smo stigmatizovana javna uprava i da predstavljamo teret. Diskriminišu nas i stigmatizuju - poručio je predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević na njihovom protestu koji je upravo održan ispred zgrade Vlade Crne Gore. On je ukazao da se za političke partije se izdvaja 7.5 miliona eura u ovoj godini, a da za njih, sa druge strane, para nema. U Sindikatu uprave i pravosuđa traže početak izgradnje stanova za zaposlene, uvećanje koeficijenata, uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, ali i hitnu smjenu ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić. Njihove zahtjeve na protestu je pročitao Rakočeviċ, a okupljeni su ih ispratili aplauzom. Vlada će, kako je rekao, morati u najskorijem periodu da prekine sa ignorisanjem njihovih zahtjeva, između ostalog, i za stambenu zadrugu.&nbsp; Istakao je da je Vlada potpuno zasluženo uvećala radnicima prosvjete zarade, izdvojili su, kako je rekao, službenike sa većom platom za najmanje 200 eura, te povećali plate u Vojsci, a funkcioneri će sebi uvećati zarade za, kako je konstatovao, najmanje 30 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306150340_737cfae1f76f63808d2fd511c76602a567e61618c29f8e1ce38e944823e7ae69.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306150340_737cfae1f76f63808d2fd511c76602a567e61618c29f8e1ce38e944823e7ae69" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Sindikata uprave i pravosuđa"> </figure>  Javno i otvoreno su, kaže, predložili da se slažu sa optimizacijom. - Ali bojimo se da do toga neće doći i da će se profilisati politički kadrovi. Zbog ovakvih persona, čast izuzecima, funkcionalsnost državnog aparata je dostigla do sada neviđen nizak nivo. Mi samo hoćemo meritokratiju i ravnopravan odnos po slovu zakona - poručio je Rakočević. <h2>Najniže zarade u državi</h2> Njihove zarade su, kaže, daleko najmanje u državi. - Trazimo smjenu Nišić koja je svojim nestručnim radom dovela u pitanje kredibilitet cijele Vlade - podvukao je Rakočević dodajući da &nbsp;sarađuje sa sindikatima, ali i da nijednom nije odgovorila na njihove zahtjeve. On je rekao da pozivaju glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da promptno reaguju na njihove prijave protiv Nišić. - Zvanično smo upoznali predstavnike Delegacije Evropske unije (EU), Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o svim ovim anomalijama, a koliko sjutra upoznaćemo sve ostale ambasade - podvukao je Rakočević. Dovedeni su, kaže, pred sami zid egzistencije. - Samo želimo kvalitetne socijalne projekte, pravo na dostojanstven život i adekvatno vrednovanje naseg rada, hoćemo socijalnu pravdu. Vrijeme je da se svi uozbiljimo, želimo da smo cijenjeni i uvažavani, želimo poštovanje propisa i pravičnosti - dodao je Rakočević. On je pozvao svakog ministra i ministarku da se javno izjasne da li smatraju da zaposleni javne uprave i pravosuđa treba da imaju veću platu.&nbsp; Novi skup, kako je saopštio, je zakazan za 17. mart u 15.30 sati. - Dođite da napravimo pritisak, nakon toga Sindikat razmatra ideju da treći skup održi ispred zgrade Delegacije EU kako bi direktno upoznali predstavnike Evrope o poštovanju Poglavlja 19, socijalne pravde, socijalnog života - zaključio je Rakočević. <h2>Umjesto naknade za magistra u Osnovnom sudu - plata od 630 eura</h2> Vera Banović koja dolazi iz podgoričkog Osnovnog suda kazala je da se tu najviše krše ljudska prava i uslovi rada. - Sa 30 godina radnog staža i diplomom magistra imam platu od 630 eura, iako mi po Granskom kolektivnom ugovoru pripada naknada kao magistru - saopštila je ona. Svi su, kaže, kreditno zaduženi jer sa ovakvim zaradama ne mogu preživjeti. - Zaposleni u sudskoj administraciji imaju najmanju platu u državi - ocijenila je Banović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306160324_5cce474b45dd9ccf995980a2420cf66d1b11d0633d4aab859819afd5f24bdbbe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306160324_5cce474b45dd9ccf995980a2420cf66d1b11d0633d4aab859819afd5f24bdbbe" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Vera Banović"> <figcaption>Vera Banović(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  Ukazala je na uslove rada koji su Osnovnom sudu, kako kaže, ispod svakog nivoa dostojanstva. - Programom Evropa sad 1 i 2 još više smo oštećeni, krajnje je vrijeme da se probudimo i borimo za ono što nam Ustavom i zakonom pripada - podvukla je Banović. <h2>Sindikat nije klimoglavac</h2> Potpredsjednica Skupštine Sindikata uprave i pravosuđa Milena Đuričić je kazala da ovaj protest ima slogan „Uozbiljimo se“. - A &nbsp;plašim se da kod Vlade važi slogan „plazma ne pušta te da odrasteš“ - dodala je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030616034_8d64be059d2ac9b3216415718bc08323575de372c3c65d338e579ec764db6a51.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025030616034_8d64be059d2ac9b3216415718bc08323575de372c3c65d338e579ec764db6a51" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Milena Đuričić Sindikat uprave i pravosuđa"> <figcaption>Milena Đuričić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Njihov Sindikat, kako je poručila, nije klimoglavac. - Već ozbiljni socijalni subjekat koji štiti interese Sindikata - dodala je ona. Rekla je da hrabrost okupljenih zaslužuje naklon koja, kako je ocijenila, fali njihovim mnogim kolegama koje nijesu tu. <h2>Prodaju bajku o Veljem brdu</h2> Potpredsjednik Sindikata Edin Musović je poručio da mu je žao što veći broj kolega nije sa njima jer dijele iste probleme. - Ovdje smo bili prije više od godinu dana i protestovali zbog istog problema. Umjesto povećanja plata i potpisivanja Granskog kolektivnog ugovora, dobili smo obećanje da ćemo po Evropi sad 2 dobiti povećanje. Umjesto povećanja od oko 20 odsto dobili smo povećanje od po 20,30,40 eura - zavisno od godina staža - naveo je Musović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306160312_cdd64518aca7254d3e310c81cb4872c0b4372aca90363d5e362b9155799ad5cd.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306160312_cdd64518aca7254d3e310c81cb4872c0b4372aca90363d5e362b9155799ad5cd" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Edin Musović"> <figcaption>Edin Musović(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  Kada je potpisan sporazum o osnivanju stambene zadruge, desila se, kaže, promjena vlasti. - I nova Vlada stavila je sve po strani. Umjesto da dobijemo placeve gdje će se graditi stanovi, prodaju nam priču o Veljem brdu za koju znamo da je bajka - istakao je Musović. <h2>Vapaj svih koji rade u tišini</h2> Predsjednik Sindikata drzavnih tuzilastava Nemanja Bulatović rekao je da stoje sa zajedničkim ciljem: da prenesu glas svih koji rade u tišini - a čija predanost se često zanemaruje. - Okupili smo se poslije radnog vremena da pokažemo da vodimo borbu savjesno, da ne trpe institucije u kojima radimo. Današnji protest nije hit i trenutni implus - već vapaj za zahtjevima koji dugo stoje neriješeni - naveo je on. Sve je kulminiralo i dovelo, kaže, do nezadovoljstva u državno-tužilačkoj organizaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306160316_c69db3cf9fa3418d341da026988bce25258e5236d8daeb8c51f9604fac5fbd03.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306160316_c69db3cf9fa3418d341da026988bce25258e5236d8daeb8c51f9604fac5fbd03" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Nemanja Bulatović"> <figcaption>Nemanja Bulatović(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  - Svi su nezadovoljni zaradama koje su neadekvatne radu i obimu posla, rizicima koje nosi rad u ovim organizacijama. U državno-tužilačkoj organizaciji gdje se očekuju da zaposleni odgovore radnim zadacima gdje radno vrijeme traje 24 sata. Radi se u neadekvatnim prostorijama iz kojih se očekuju evropski rezultati - poručio je on. <h2>U radnoj grupi nema predstavnika tužilaštava</h2> Današnji i traženi dostojanstveni uslovi rada nijesu, dodaje on, pitanje razmatranja i priznanja - već temelj svakog ljudskog prava. - Efikasnost i efikasnost rada i vladavina prava umnogome zavisi od ove organizacije. Danas moram istaći da je Sindikat državnih tuzilaštava jedan od inicijatora uvećanja zarada za tužioce, i imamo radnu grupu koja radi da izradi zakona. Međutim, iako je Sindikat jedini reprezentativan - mi u toj radnoj grupi nemamo predstavnike - saopštio je Bulatović. Zatražio je od nadležnih da im omogući ušešće u toj radnoj grupi. - Prvi put od osnivanja Sindikata imamo odgovor Ministarstva finansija koji nam je zakazao sastanak za 10. mart. Nadam se da je to početak socijalnog dijaloga za unapređenje položaja zaposlenih u državno-tužilačkoj organizaciji - rekao je on. Zaključio je da današnji protest nije samo borba za bolje uslova rada - već poštovanje institucija i dostojanstva svakog zaposlenog. <h2>Ignorantski odnos Vlade</h2> Član Sindikata iz Plava Goran Dašić je poručio da traže da Vlada ispoštuje njihove zahtjeve. - Kada je neka država - država socijalne nepravde prvi koji stradaju su radnici. Pošto ne postoji više radnička klasa jer je prethodnih decenija uništavana, sljedeci koji su na udaru su službenici i namještenici javne uprave. Tražimo da naša Vlada ispoštuje zahtjeve, a sa njom želimo partnerski odnos kao u svakoj normalnoj državi i međusobno razumijevanje i poštovanje prava - rekao je on ukazujući da ipak nailaze na ignoratnski odnos. - &nbsp;Znate li, gospodo iz Vlade, da ovi ljudi ovdje svakodnevno, operativno i suštinski vode organe državne uprave, sprovodeći u praksi sve zakone, uredbe... A naš materijalno, socijalno i svaki drugi položaj je najgori u odnosu na sve naše kolege u državama bivše Jugoslavije - dodao je Dašić. On je pitao ministra finansija Novicu Vukovića kako može pogledati u oči službenika kojem dijeli zadatke znajući da ima platu od 830 eura. - Je li to pravedno drustvo? - dodao je on. Rekao je da žele nedvosmislen odgovor od predsjednika Jakova Milatovića jesu li njihovi zahtjevi opravdani i je li opravdano poštovanje zakona i Granskog kolektivnog ugovora. - &nbsp;Ukoliko nije, onda je u pravu ministar Vuković što ništa ne poštuje i neka vam je srećna obnovljena politička ljubav. Mi protiv nje nemamo ništa - dodao je on. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FE8gf0SPeGzc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Zgrada Vlade zaštićena je ogradom, a prisustvo policije pojačano.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306150328_30db7c17d1d335ebc3582cf50803ad8f4c82616ffd75c5eace2aa6ef9dc9f906.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250306150328_30db7c17d1d335ebc3582cf50803ad8f4c82616ffd75c5eace2aa6ef9dc9f906" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Uprave i pravosuđa"> </figure>  Zbog ovog protesta je zatvoren je dio Ulice Stanka Dragojevića. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F19sPEsox8rg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306150332_c9fe63266b34a17bb7962aedbfbbb4562400b01e5d262d3b53e366208719dd62.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250306150332_c9fe63266b34a17bb7962aedbfbbb4562400b01e5d262d3b53e366208719dd62" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Sindikata Uprave i pravosuđa"> </figure>  Iz Sindikata su premijeru Milojku Spajiću 7. februara uputili odluku, koja se odnosi na ispunjenje sedam zahtjeva. Kako nijesu dobili pozitivan odgovor na njih, odlučili su se na izlazak ispred Vlade. Protest će početi u 15:30 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FJiSi3scVK98&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako su više puta naznačili iz Sindikata, njihov zahtjev je hitno potpisivanje usaglašenog Aneksa ugovora Stambene zadruge „Odgovornost“, konstituisanje njenih organa i otpočinjanje rada, kako bi zaposleni konačno dobili priliku za rješavanje stambenog pitanja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FwoA-3pEXCTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Sindikat uprave i pravosuđa je potpisao sa Vladom Ugovor o osnivanju Stambene zadruge Odgovornost, potpisan je Sporazum o godišnjem finansiranju Stambene zadruge, gdje se njen način budućeg funkcionisanja u potpunosti razlikuje od modela rada postojećih stambenih zadruga. Nije nam poznat razlog zašto Vlada kao osnivač opstruira konstituisanje i početak rada Stambene zadruge Odgovornost, jer kroz istu Vlada ima mogućnost da rješi i svoje potrebe za stambenim jedinicima i poslovnim prostorima, ali pretpostavljamo da je u pitanju politički projekat poznat kao Velje brdo, gdje se zbog uskih partijskih interesa i političkih poena otvoreno ugrožava najbrži i najisplativiji način rješavanja stambenih potreba za sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu u svakom gradu Crne Gore - navedeno je u jednom od saopštenja Sindikata. Traže i pokretanje pregovora o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora, s ciljem povećanja koeficijenata složenosti poslova za 10 odsto u 2024. i dodatnih 10 odsto u 2025. godini.&nbsp; U Sindikatu podsjećaju da su sa gotovo istovjetnim normama Granskog kolektivnog ugovora uvećani koeficijenti zaposlenima u obrazovanju. Jedan od zahtjeva je povlačenje Prijedloga zakona o zaradama, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o lokalnim službenicima i funkcionerima, obavezno učestvovanje svih predstavnika reprezetativnih granskih sindikata u radnoj grupi za izradu Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja, kao i usvajanje rješenja koja su usaglašena kroz sve radne grupe, uz punu transparentnost i eliminaciju autokratskog pristupa u donošenju odluka. Takođe, u Sindikatu traže dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača, s ciljem regulisanja marži na domaćem tržištu i zaštite ekonomske stabilnosti građana, ali i izmjenu Zakona o štrajku kako bi se zaposlenima u Crnoj Gori omogućilo pravo na štrajk koje im je trenutnim zakonskim rješenjem uskraćeno. Jedan od zahtjeva je i smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić, zbog nezakonitog djelovanja, nepotizma i niza drugih nepravilnosti u radu. Sindikat uprave i pravosuđa traži i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, u skladu s modernim standardima rada i zaštitom prava zaposlenih, kao i javno datim obećanjem. Predsjednik Skupštine Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore Nenad Vučković nedavno je na protest, osim članova Sindikata, pozvao i sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu koji smatraju da zaslužuju mnogo bolji prvenstveno materijalni status. - Naši problemi su suštinski problemi svih radnika Crne Gore, dobrodošli su svi radnici na protest, jer će se podržavajući nas boriti i za sebe i svoje porodice - kazao je Vučković. Ukoliko ni danas na protestu ne bude pozitivnog odgovora, iz Sindikata uprave i pravosuđa su najavili novo okupljanje na istom mjestu u ponedeljak, 17. marta u 15:30 sati.

Sindikat uprave i pravosuđa traži reakciju Novovića, Markovića, Milatovića i svakog ministra i ministarke: Jasno je da smo diskriminisani i najmanje plaćeni

Danas objavljeni tekst u dnevnoj novini Vijesti, nije ništa drugo do nastavak združene akcije medijsko-nevladinih hajkača koji već par decenija nemaju drugog posla do da vrše pritisak na pravosudne organe da im ispune opsesivni san i uhapse Mila Đukanovića. Nije njima lako živjeti s takvom mukom. I toj kazni ne treba mnogo dodavati. Jer, mogao bi se potresti neko od njihovih inostranih mentora da će eventualna tužba protiv njih ugroziti crnogorsku demokratiju, saopštio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povodom teksta objavljenog u dnevnim novinama “Vijesti” pod naslovom “Stotine hiljada na modu i hotele”.&nbsp;
Dodaje da je njegov fokus na državne strukture, u ovom slučaju na Agenciju za sprečavanje korupcije.
- Odgovorni ljudi u njoj, zloupotrebljavaju svoje dužnosti da bi udovoljili potrebi za senzacijom djelova aktuelne vlasti i dijela medijsko-nevladinog kriminalno-reketaškog klana. Takođe, da bi se obračunavali sa prethodnom upravom ASK-a - kazao je Đukanović.&nbsp;
Đukanović navodi da će zbog toga će morati na sud, po tužbi koju će, kako je kazao, odmah podnijeti.&nbsp;
- Očito bilo im je naporno da se u arhivi ASK-a podsjete informacija koje sam im lično dao, kroz redovne godišnje prijave koje sam podnosio ASK-u. Samo u periodu 1. januar 2008. do 31. decembra 2010. prijavio sam prihod od 377.632 eura po osnovu rentiranja poslovnog prostora - navodi u svom saopštenju.&nbsp;
Takođe, ističe i da je nadležnim organima i javnosti Crne Gore prijavio sam profit kompanije čiji je bio 100 posto vlasnik i uredno izmirio porez na dobit.
- A nova uprava ASK pokušava problematizovati pitanje otkud mi, kako oni kažu, oko 230 hiljada eura za potrošnju putem bankarske kartice u periodu od 9 godina, od 2007. do 2015. godine. Sugerišući time mojim medijskim neprijateljima populistički intrigantnu temu: za šta sam trošio svoj novac - kazao je Đukanović.&nbsp;
Naglašava i da je odgovor vrlo jednostavan.&nbsp;
- Svoj novac sam trošio za ono za šta sam ja htio. Bez potrebe da se konsultujem sa ovim stilistima oko mode i toga gdje ću prespavati na svojim putovanjima. A šta je trebalo? Da privatno putujem i odjevam se o trošku države? Da kao i moji kritičari svoj životni standard zasnivam na donacijama zapadnih institucija koje su vjerovale da time podstiču demokratizaciju Crne Gore ? Ili možda na donacijama Telekoma Srbije i ruskih oligarha? - rekao je bivši predsjednik Crne Gore.&nbsp;
Napominje da je nedavno objavljeno i mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama kojim se eksplicitno osporava pravo ASK-a da raspolaže podacima o bankarskim računima građana.
- Kako je, očito, ovaj uradak ASK preduzet u svrhu senzacionalističke medijske obrade, u cilju još jednog neuspješnog pokušaja moje diskreditacije, on je tretiran opisom krivičnih djela u Krivičnom zakoniku Crne Gore - navodi Đukanović.&nbsp;
Zato, kako je rekao, neka se čelnici ASK pripreme za proces.

Đukanović: Neka se čelnici ASK-a pripreme za proces

Prva epizoda pete sezone Sjenki emituje se večeras od 22 sata na Televiziji E.

U prvoj epizodi nove sezone, donosimo priču o nestanku i ubistvu Nikšićanina Pera Damjanovića, čije tijelo je pronađeno 14. oktobra 2017. godine. 
Ekipa Sjenki donosi detalje i o tome šta su tokom istrage, inspektorima otkrili prijatelji ubijenog Damjanovića.

Da li će prikupljeni dokazi dati odgovor ko je i zbog čega ubio ovog pripadnika škaljarskog klana? 

Sjenke večeras od 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fye-bI3wcsc4%3Fsi%3DytLCu3KgsXugkHSs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prva epizoda nove sezone Sjenki večeras od 22 sata

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;