Sjedinjene Države obustavljaju vojnu pomoć Ukrajini nekoliko dana nakon što se američki predsjednik Donald Tramp sukobio s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Ovalnoj sobi, potvrdio je u ponedjeljak zvaničnik Bijele kuće za Rojters.
- Predsjednik je jasno rekao da je fokusiran na mir. Trebamo i naše partnere da budu predani tom cilju. Pauziramo i preispitujemo svoju pomoć kako bismo bili sigurni da pridonosi rješenju - rekao je zvaničnik. Iz Kabineta Zelenskog nisu odmah odgovorili na Rojtersov zahtjev za komentar. 
- Ovo nije trajni prekid pomoći, to je pauza - citirao je Fox News zvaničnika Trampove administracije. 
Bloomberg je izvijestio da je isporuka cjelokupne američke vojne opreme koja trenutno nije u Ukrajini zaustavljena, uključujući oružje u tranzitu u letilicama i brodovima ili ono koje čeka u tranzitnim područjima u Poljskoj. 
Oleksandr Merežko, ukrajinski poslanik iz stranke predsjednika Zelenskog, izjavio je da je "šokiran" tom viješću.
U razgovoru za BBC-jev Newsday rekao je: "Ovo što se događa je nevjerovatno. Ni u najgorim noćnim morama nisam mogao zamisliti da bi Tramp mogao obustaviti vojnu pomoć Ukrajini u trenutku kada nam je najpotrebnija."
Merežko vjeruje da američki predsjednik pokušava da gurne Ukrajinu i Evropu u stranu kako bi postigao dogovor s Rusijom.
- Mislim da bi gospodin Tramp trebalo ozbiljno da razmisli o tome kako će ostati zapamćen u istoriji. Za mene je ovo dan koji će ostati upisan u istoriji kao sramotan - zaključio je on.
Dodao je da odluka Trampove administracije o obustavi vojne pomoći Ukrajini podsjeća na popuštanje Adolfu Hitleru iz 1938. godine, kada je potpisan Minhenski sporazum.
- Zaustaviti pomoć sada znači pomoći Putinu. Na prvi pogled, ovo izgleda jako loše. Izgleda kao da nas Donald Tramp gura prema kapitulaciji, prema prihvatanju ruskih zahtjeva. Najgore je što je ovo psihološki i politički udarac za Ukrajinu – ne pomaže našem moralu. Ovo je gore od Minhena, jer tada barem nisu pokušavali da prikažu Čehoslovačku kao agresora. No, sada se pokušava optužiti žrtva agresije – i to je veoma opasno - konstatovao je Merežko.
Podsjetimo, 30. septembra 1938. godine Njemačka, Britanija, Francuska i Italija postigle su sporazum koji je dopuštao nacističkoj Njemačkoj da anektira Sudete, tadašnji zapadni dio Čehoslovačke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prva reakcija iz Ukrajine: Ovo podsjeća na popuštanje Hitleru 1938. godine

Američki predsjednik Donald Tramp pauzirao je vojnu pomoć Ukrajini, tri dana nakon verbalnog sukoba s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.
Zvaničnik Bijele kuće potvrdio je za Rojters da se pauzira pomoć Ukrajini. Time se produbljuje jaz koji je otvoren između dva donedavna jaka saveznika.
Taj potez uslijedio je nakon što je Tramp promijenio američku politiku prema Ukrajini i Rusiji poslije preuzimanja dužnosti predsjednika u januaru. Tramp je zauzeo pomirljiviji stav prema Moskvi - i nakon eksplozivne konfrontacije sa Zelenskim u Bijeloj kući u petak u kojoj ga je Tramp kritikovao da nije dovoljno zahvalan za podršku Vašingtona u ratu s Rusijom.
- Predsjednik Tramp je bio jasan da je fokusiran na mir. Potrebno nam je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Pauziramo i razmatramo našu pomoć kako bismo osigurali da ona doprinosi rješenju - rekao je zvaničnik u ponedjeljak, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Bijela kuća nije imala neposredan komentar o obimu i količini pomoći na koju se odnosi, niti o tome koliko će pauza trajati. Pentagon nije mogao dati više detalja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkomadovsky%2Fstatus%2F1896723022008258767%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1896723022008258767%7Ctwgr%5E4f1e16a9d75e0e4be61d519e9b40927f7b5a6cca%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kabinet Zelenskog nije odmah odgovorio na zahtjev Rojtersa za komentar, kao ni ukrajinska ambasada u Vašingtonu.
Tramp je u ponedjeljak ponovo rekao da bi Zelenski "trebalo više cijeni američku podršku" nakon što je ranije ljutito odgovorio na izvještaj Associated Pressa u kojem je citirano kako je Zelenski rekao da je kraj rata "veoma, vrlo daleko".
- Ovo je najgora izjava koju je Zelenski mogao dati i Amerika je neće još dugo trpjeti - napisao je Tramp mreži na Truth Social.
<h2>"Više prijedloga za primirje u Ukrajini"</h2>
Britanija je u ponedjeljak saopštila da na stolu ima nekoliko mogućih prijedloga za primirje u Ukrajini, nakon što je Francuska predložila početni jednomjesečni prekid vatre koji bi mogao da otvori put za mirovne pregovore.
Evropske zemlje, koje predvode Britanija i Francuska, razmatraju opcije za mirovni prijedlog, nakon prošlonedjeljne žestoke rasprave između Trampa i Zelenskog.
- Jasno je da postoji niz opcija na stolu. Neću ih komentarisati - rekao je portparol britanskog premijera Kira Starmera.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbednost Majk Volc je na pitanje o evropskim aktivnostima u znak podrške Zelenskom, novinarima rekao: "Pozdravljamo to što se Evropa više zalaže za Evropu, ali takođe mora da ulaže u kapacitete da bi to uradila".
Francuska, Britanija i potencijalno druge evropske zemlje ponudile su da pošalju trupe u Ukrajinu, u slučaju da dođe do primirja, ali su navele da bi željele i podršku SAD.
Starmer je u nedjelju bio domaćin samita evropskih lidera u Londonu, na kojem je postignuta saglasnost da se utvrdi mirovni plan za Ukrajinu koji bi bio predstavljen Americi.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je u intervjuu, na putu do samita, pomenuo mogućnost jednomjesečnog primirja, mada to do sada nisu javno podržali drugi saveznici.
- Takvo primirje u vaduhu, na moru i kada je riječ o energetskoj infrastrukturi omogućilo bi nam da utvrdimo da li je ruski predsjednik Vladimir Putin dobronamjeran kada se obavezuje na mir. I tada bi mogli da počnu istinski mirovni pregovori - rekao je o Makronovom prijedlogu francuski šef diplomatije Žan-Noel Baro.
Evropske kopnene trupe bi bile raspoređene u Ukrajini tek u drugoj fazi, rekao je Makron za Le Figaro.
Na pitanje novinara da li je upoznat sa Makronovim planom, Zelenski je novinarima u Londonu rekao: "Upoznat sam sa svime".
Evropski lideri u međuvremenu su se saglasili da više troše na odbranu da bi pokazali Trampu da kontinent može sam sebe da odbrani. Vanredni samit Evropske unije bi trebalo da bude održan u četvrtak, a predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će u utorak informisati članice o planovima da se ojača evropska odbrambena industrija i vojni kapaciteti EU.
- Nesporno je da nam je potrebno mnogo veće izdvajanje za odbranu. Želimo dugotrajan mir, koji može da bude izgrađen samo na snazi. A snaga počinje time što ćemo sebe ojačati - rekla je Fon der Lajen.
Rusija je otvoreno slavila zbog sukoba Trampa i Zelenskog, hvalila američkog predsjednika zbog promjene politike i kritikovala ukrajinskog predsjednika što se suprostavio Trampu.
- Vidimo da Zapad djelimično gubi svoju kolektivnost, i da je počela fragmentacija kolektivnog Zapada. Preostala je grupa zemalja koje čine ratnu stranu, koja je proglasila spremnost da dalje podrži Ukrajinu, u smislu podrške ratu i osiguranja nastavka neprijateljstava - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Fridrih Merc, vjerovatni budući njemački kancelar, rekao je u ponedjeljak da misli da je Tramp namjerno eskalirao sukob sa Zelenskim.
- Prema mojoj procjeni, to nije bila spontana reakcija na ono što je Zelenski govorio, već očigledna namjerna eskalacija - rekao je Merc novinarima na konferenciji za novinare.
<h2>Zelenski: Ukrajina spremna da potpiše sporazum sa SAD</h2>
Ukrajinski predsjednik rekao je u nedjelju da njegova zemlja ostaje spremna da potpiše sporazum o rijetkim zemnim mineralima sa Sjedinjenim Državama i da vjeruje da može da spase odnose sa američkim predsjednikom.
Obraćajući se novinarima nakon skupa evropskih lidera u Britaniji, Zelenski je rekao da misli da će i Sjedinjene Države biti spremne da potpišu sporazum o mineralima, ali će možda "trebati vremena za analizu nekih stvari".
Očekivalo se da dvije strane potpišu sporazum prošle nedjelje tokom posjete Zelenskog Bijeloj kući, ali je taj plan propao nakon rasprave u Ovalnoj kancelariji. Zelenski je u nedjelju rekao da Ukrajina računa na američku pomoć u borbi protiv trogodišnje invazije Rusije.
- Mislim da će zaustavljanje takve pomoći samo pomoći Putinu. I zbog toga mislim da Sjedinjene Države i predstavnici civilizovanog svijeta, lideri ovog svijeta, definitivno neće pomoći Putinu - rekao je Zelenski.
Tramp je Zelenskog ocijenio kao nezahvalnog tokom njihovog sastanka u petak i tražio je sporazum o mineralima kao način da nadoknadi Sjedinjenim Državama milijarde dolara pomoći koju su pružile Ukrajini.
Tramp ističe potrebu za okončanjem rata i telefonom je razgovarao sa Putinom, prije sastanka visokih američkih zvaničnika sa ruskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji.
- Trebalo bi da trošimo manje vremena na brigu o Putinu, a više na brigu o bandama migranata silovatelja, narko-bosovima, ubicama i ljudima iz mentalnih ustanova koji ulaze u našu zemlju – da ne bismo završili kao Evropa - objavio je Tramp u nedjelju na svojoj platformi Truth Social.
To je uslijedilo nakon razgovora u nedjelju u Londonu tokom kojih je britanski premijer rekao pred svojih 18 saveznika da se, pošto se SAD kolebaju u podršci Ukrajini, Evropa nalazi "na raskrsnici istorije".
- Ovo nije trenutak za više razgovora - vrijeme je da se radi. Vrijeme je da ojačamo i predvodimo i da se ujedinimo oko novog plana za pravedan i trajni mir - rekao je Starmer.
U međuvremenu, Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, govoreći o Zelenskom, rekao je u nedjelju za CNN: "Ono što nam nije bilo jasno jeste da li on deli naš cilj da okončamo ovaj rat. Nije bilo jasno da je spreman da ide na mir".
Za razliku od prijema u Vašingtonu, Zelenskog su na samitu srdačno prihvatili mnogi šefovi evropskih država, zajedno sa kanadskim premijerom Džastinom Trudoom i šefom NATO-a Markom Ruteom. Pristalice Zelenskog okupile su se ispred Starmerove rezidencije u znak podrške Ukrajini.
Dok su se lideri okupljali u nedjelju, šefica Evropske komisije je upozorila: "Hitno moramo ponovo naoružati Evropu" i "pripremiti se za najgore" na kontinentu.
Poljski premijer Donald Tusk pozvao je Sjedinjene Države i Evropu da "govore jednim glasom" pokazujući predsjedniku Vladimiru Putinu "da Zapad nema namjeru da kapitulira pred njegovom ucjenom i agresijom".

Tramp privremeno obustavio vojnu pomoć Ukrajini

Ukrajina je danas poručila da je sporazum o rijetkim mineralima sa SAD samo početni korak, a da li će on biti uspješan, zavisiće od toga da li će američki predsjednik Donald Tramp na kraju prihvatiti daleko širi aranžman, koji uključuje bezbjednosne garancije.
Tramp je danas najavio da će taj sporazum potpisati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u petak u Vašingtonu i istakao da je to način da Kijev vrati novac koji je Amerika uložila u odbranu Ukrajine. Ukrajina, nasuprot tome, tvrdi da cilj „okvirnog sporazuma“ nije da se Americi vrati novac, već bi to mogao da bude značajan prvi korak ka zaključavanju bezbjednosnih garancija za Kijev.
Zelenski je danas rekao da je preliminarni dogovor bio lagan kada je riječ o finansijskim obavezama i geološkim detaljima, ali je istakao da bi ta saradnja morala da se konkretizuje u kasnijem sporazumu, za koji je potrebno odobrenje parlamenta, a bio bi dio većeg paketa koji bi obavezno uključivao odredbe o bezbjednosti.
- Ovo je samo početak, okvirni dogovor koji bi mogao da bude veoma uspješan, ili samo slovo na papiru. Uspjeh će zavisiti od razgovora sa Trampom i od toga da li ću sagledati širu sliku koju on vidi i da li ću se uvjeriti da je ovo dio širih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu - kazao je Zelenski, prenio je Politiko.
Govoreći uoči svog putovanja u Vašington, Zelenski je naglasio da će od Trampa tražiti da se izjasni da li će nastaviti da naoružava Ukrajinu nakon potpisivanja okvirnog sporazuma.
- Sve će biti jasno nakon razgovara sa Trampom. Za mene je najvažnije da saznam da li će SAD zaustaviti vojnu pomoć ili ne. Ako prestane, da li ćemo moći da kupujemo oružje direktno od SAD, možda koristeći rusku zamrznutu imovinu. Trenutna verzija ne izgleda loše i svi glavni problemi koje smo imali su riješeni. Najvažnije je da više nismo dužnici. Ne dugujemo ni 500 milijardi dolara, ni 300 milijardi, pa čak ni 100 milijardi i to je za mene bio ključ, jer bi to otvorilo Pandorinu kutiju - rekao je Zelenski, prenosi FoNet.
On je objasnio da je ideja okvirnog sporazuma da Ukrajina i SAD budu suvlasnici investicionog fonda sa doprinosom od po 50 odsto, koji će raditi na projektima resursa u Ukrajini, a prihod će biti usmjeren u obnovu zemlje.

Zelenski: Sve će biti jasno nakon razgovara sa Trampom, najvažnije da li će SAD zaustaviti vojnu pomoć

Njemački kancelar Olaf Šolc optužio je danas političke protivnike da lažu kada govore o sporu koji se vodi o vojnoj pomoći Ukrajini.
- Njemački narod obmanjuju s najvećim intenzitetom i velikom posvećenošću - rekao je Šolc na događaju koji je danas organizovao list Frankfurter algemajne cajtung, prenosi dpa.
Na pitanje ko obmanjuje narod, kandidat socijaldemokrata za kancelara na vanrednim izborima, zakazanim za 23. februar, rekao je da su to „svi oni koji se trude da izbjegnu“ temu kako će se platiti vojna pomoć Ukrajini.
To se, dodao je, odnosi na političare, ali i na sve ostale koji ne žele da raspravljaju o tome.
Šolc nije imenovao konkretne osobe ili stranke, ali već danima je u sporu sa demohrišćanima, liberalima, pa čak i s jedinim preostalim koalicionim partnerom, Zelenima.
Te stranke žele da se dodatne isporuke oružja Ukrajini finansiraju vanrednim budžetom još prije izbora, a Šolc im zamjera to što su spremni da prihvate rezove na drugim mjestima, a da pritom ne kažu gde tačno hoće smanjenja.
Riječ je o ukupno oko 15 milijardi eura, precizirao je Šolc.
- To se ne može tako lako izvesti, a da svi ne budu nezadovoljni, jer na kraju gotovo svi budu pogođeni. A obmane se nastavljaju i ne diskutuje se javno o onome što bi možda mogla biti odlučujuća debata u Njemačkoj – ko plaća račun - kazao je Šolc.
Šolc i njegova SPD, za razliku od demohrišćana, FDP i Zelenih, žele da se pomoć Ukrajini finansira novim kreditom, ali je za to neophodna privremena suspenzija ustavnog ograničenja zaduživanja saveznog budžeta.

1084x550

Šolc optužuje političke protivnike: Obmanjuju njemački narod o vojnoj pomoći Ukrajini

Sjedinjene Američke Države (SAD) najavile su novu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona dolara.
- SAD će isporučiti još jednu značajnu pošiljku opreme i oružja našim ukrajinskim partnerima kojima je pomoć hitno potrebna dok se brane od napada Rusije - navodi se u saopštenju američkog ministra spoljnih poslova Entonija Blinkena.
Nova isporuka opreme Kijevu biće 72. od početka ruske ofanzive na Ukrajinu u februaru 2022. godine, saopštila je Bijela kuća.
Ovog mjeseca bile su dvije isporuke američke vojne pomoći Ukrajini, jedna u vrijednosti od 988 miliona dolara i druga u vrijednosti od 725 miliona dolara.
U danas najavljenoj pošiljci opreme biće municija za raketne sisteme, artiljerijske granate, bespilotne letilice, vojna vozila, kao i zaštitna oprema protiv hemijskih, radioloških i nuklearnih napada.

SAD najavile novu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona dolara

Savjet za odbranu i bezbjednost je prije dva mjeseca Skupštini dostavio prijedlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini (EUMAM). Učešće se tiče obuke ukrajinskih vojnika u zemljama EU. Skupština, koja donosi konačnu odluku o učešću u misijama, još nije prijedlog stavila u skupštinsku proceduru, odnosno počela razmatranje, piše Radio Slobodna Evropa. Zbog čega? Na ovo pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) nisu odgovorili iz Skupštine na čijem je čelu proruski predsjednik Andrija Mandić. Da je taj prijedlog odluke "naišao na opstrukcije u parlamentu" smatra bivši načelnik Generalštaba Dragan Samardžić. Samardžić ukazuje da prijedlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u EUMAM nije dostupan na internet stranici Skupštine, što je uobičajena praksa sa dokumentima koji pristignu na razmatranje. Uz to su, kaže za RSE, na dnevni red Skupštine stavljeni predlozi koje je Vlada dostavila nakon ovog prijedloga Savjeta o angažovanju Vojske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241104181136_260f117b9e5d7b93ca81216f1bbf81a2f36ccf71b8765e6cadee7ec902531425.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241104181136_260f117b9e5d7b93ca81216f1bbf81a2f36ccf71b8765e6cadee7ec902531425" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Dragan Samardžić"> <figcaption>Dragan Samardžić(Photo: Nikola Borozan (RFE/RL))</figcaption> </figure>  EUMAM je inače jedna od dvije misije podrške Ukrajini u kojima bi Crna Gora trebalo da učestvuje. Drugu organizuje NATO. <h2>Šta je EUMAM?</h2> Misija vojne pomoći EU za podršku Ukrajini pokrenuta je novembra 2022. godine, devet mjeseci nakon ruske invazije. Cilj je jačanje ukrajinskih snaga bezbjednost kako bi odbranile teritorijalni integritet države. Pripadnici ukrajinskih snaga se obučavaju u zemljama EU iz oblasti medicinske pomoći, logistike, komunikacije, deminiranja... Do sada je obučeno preko 60.000, a cilj je da se "do kraja zime 2025. obuči 75.000 ukrajinskih vojnika", kazao je za RSE portparol EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku Peter Stano. Osim članica EU, u misiji mogu da učestvuju i druge zemlje. Tako je Crna Gora, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, septembra prošle godine zvanično zatražila da bude njen dio. Tada je na čelu Vlade bio premijer Dritan Abazović. Mjesec kasnije, izabran je novi premijer Milojko Spajić kao i novi predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Njih dvojica su, uz predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, članovi Savjeta za odbranu i bezbjednost koji odluke donosi jednoglasno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241104181136_3b95d75eefad36e26061f217d2356ff89a203c8bcf51ef83e21a842b611ce6fc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241104181136_3b95d75eefad36e26061f217d2356ff89a203c8bcf51ef83e21a842b611ce6fc" data-rendition-name="original" width="1597" height="1064" loading="lazy" alt="Sa jedne od ranijih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost"> </figure>  Njih trojica su 28. avgusta 2024, jedanaest mjeseci nakon što je Crna Gora podnijela zahtjev da bude dio ove misije, glasali na Savjetu da se taj prijedlog uputi Skupštini. Iz kabineta predsjednika Jakova Milatovića su za RSE kazali da je ta odluka proslijeđena 4. septembra Skupštini. Za razliku od ove odluka koja puna dva mjeseca čeka da bude postavljena na dnevni red Skupštine, Skupština je ove godine znatno brže donijela odluku o učešću crnogorskih vojnika u misiji Ujedinjenih nacija na Kipru. Dvije nedjelje nakon što je Savjet predložio tu odluku, Skupština je prijedlog stavila u proceduru. Iz Ministarstva odbrane su za RSE kazali da Crna Gora u misiju EUMAM namjerava uputiti do tri pripadnika koji će, u sastavu slovenačkog kontingenta, biti stacionirani u Njemačkoj. Nijedan pripadnik Vojske Crne Gore neće ući na teritoriju Ukrajine. <h2>Šta je NSATU?</h2> Osim što se čeka na odluku parlamenta za misiju EU, Crna Gora ima i obavezu kao članica NATO. Taj prijedlog iz Vlade, odnosno Ministarstva odbrane još nije poslat Savjetu za odbranu i bezbjednost, koji ga mora zvanično predložiti Skupštini za usvajanje. Naime, lideri zemalja NATO su jula ove godine dogovorili takozvanu "ukrajinsku misiju", odnosno komandu za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU). NSATU bi trebalo da bude u potpuno operativan u narednim mjesecima. Stotine članova personala biće raspoređena u sjedištu u Visbadenu, u Njemačkoj i u logističkim centrima u istočnom dijelu NATO da bi pružili podršku Ukrajini. - Trenutno razmatramo nacionalne kapacitete i mogućnost za doprinos i ovom naporu Alijanse - kazali su za RSE iz Ministarstva odbrane. Na pitanje da li postoje rokovi za učešće, iz Ministarstva su kazali da ta informacija predstavlja dio "klasifikovanih (tajnih) podataka, koje nijesmo u mogućnosti da javno saopštimo". Bivši načelnik Generalštaba Dragan Samardžić kritikovao je činjenicu da Ministarstvo nije još poslalo predlog odluke o učešću u NSATU Savjetu. - Čini mi se da će, dok mi to razmotrimo i dok naša Skupština to usvoji, možda svih 700 mjesta biti popunjeno. A na drugoj strani se hvalimo kako smo kredibilan saveznik i kako redovno ispunjavamo svoje obaveze - naveo je Samardžić. Očekuje da u misiju budu poslata najviše dva oficira Vojske Crne Gore. <h2>Rezolucija za Ukrajinu bez podrške DF-a</h2> Pet mjeseci od početka invazije, Skupština Crne Gore je jula 2022. usvojila rezoluciju o osudi ruske agresije na Ukrajinu. Za Rezoluciju je tada glasalo 55 poslanika, 18 ih je bilo protiv a tri uzdržana. Protiv Rezolucije glasao je Mandić i još 17 poslanika proruskog Demokratskog fronta, vidi se na internet stranici parlamenta. Mandić je u tom trenutku bio poslanik, da bi 15 mjeseci kasnije postao predsjednik parlamenta. Stranke DF-a protive se sankcijama Rusiji i članstvu Crne Gore u NATO. Ove partije su u julu ove godine ušla u Vladu Milojka Spajića, gdje su dobile pet resora. <h2>Dio ministara protiv sankcija Rusiji</h2> A da dio ministara nije glasao za novi paket sankcija Rusiji 25. oktobra ove godine proizilazi iz saopštenja Vlade, u kome je rečeno da je Odluka o restriktivnim mjerama donesena "na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova". Opozicija je u Skupštini tražila od ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića da saopšti ko od članova Vlade nije glasao za uvođenje sankcija Rusiji. Crna Gora je kao kandidat za članstvo u EU uvela sankcije Moskvi aprila 2022. godine.

1250x600

U Skupštini Crne Gore na "čekanju" odluka o učešću Vojske u misiji EU za podršku Ukrajini

Sjedinjene Američke Države pripremaju paket vojne pomoći Ukrajini od 375 miliona dolara, prekidajući višemjesečni trend slanja manjih paketa, izjavila su dvojica američkih zvaničnika Rojtersu.
Oni su istakli da novi paket dolazi u ključnom trenutku rata, u vrijeme kada Rusija napada ukrajinsku energetsku mrežu uoči kritičnih zimskih mjeseci.
Paket pomoći, za koji se očekuje da će biti objavljen sljedeće nedjelje, uključuje patrolne čamce, dodatnu municiju za artiljerijske raketne sisteme HIMARS, artiljerijsku municiju od 155 i 105 milimetara, rezervne djelove i drugo naoružanje.
Sjedinjene Države od maja nisu poslale paket vojne pomoći veći od 275 miliona dolara, koristeći ovlašćenja koja ima predsjednik države, koja omogućavaju uzimanje iz trenutnih zaliha oružja kako bi se pružila pomoć saveznicima u hitnim slučajevima.
U avgustu, dok je ukrajinska vojska ulazila na teritoriju Rusije i istovremeno gubila svoje teritorije na istoku zbog ruskog napredovanja, SAD su poslale dva paketa od po 125 miliona dolara.
Američki Kongres je u aprilu usvojio zakone kojima je omogućeno obnavljanje isporuka oružja Izraelu, Ukrajini i Tajvanu u iznosu od 95 milijardi dolara. Pored 61 milijarde dolara za Ukrajinu, paket uključuje 26 milijardi za Izrael, kao i sredstva za pružanje humanitarne pomoći civilima u zonama sukoba, uključujući i pojas Gaze.

SAD priprema paket vojne pomoći Ukrajini od skoro 400 miliona dolara

U emisiji Srećan dan gost je Moma Stefanović, coach za partnerske odnose i književnik, autor knjige „Tiše od ljubavi“, sa kojim razgovaramo o emotivnim nijansama, bliskosti i odnosima koji nas oblikuju, kao i o promocijama u Crnoj Gori. 
Tema emisije je izazov potrošačke korpe u Crnoj Gori – šta nam donosi kraj godine, kako se kreću cijene... 
Pred zimsku sezonu donosimo i korisne savjete: kako se pripremiti za skijanje i bezbjedno uživanje na snijegu – šta je važno znati prije nego stanete na skije, kako izbjeći povrede i maksimalno uživati u zimskim radostima.
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

U Srećnom danu o odnosima koji nas oblikuju, potrošačkoj korpi, bezbjednom uživanju na snijegu...

U Budilniku na Televiziji E povodom Međunarodnog dana volontera pitamo da li su građani Crne Gore spremni da pomognu i koliko je volonterizam zaista prisutan u našem društvu? 
Govorimo i o početku distribucije prvog izdanja časopisa na romskom jeziku. 
Biće riječi o tome ima li Crna Gora potencijala da postane lider u eri vještačke inteligencije i koliko smo spremni za izazove koje ona nosi
Analiziramo i koliko je program CNP-a prilagodljiv osobama sa oštećenjem sluha i šta je potrebno unaprijediti kako bi kultura bila dostupna svima.
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati.

Budilnik: Da li su građani Crne Gore spremni da pomognu?

Poslanici Pokreta Evropa sad Miodrag Laković i Gordan Stojović oglasili su se na mreži X povodom odluke Nikole Janovića da napusti Demokratsku partiju socijalista (DPS).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikola-janovic-napustio-dps&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Kad se u politici bira teži put to je dokaz političke hrabrosti, kao i vjere u sopstvene principe, ideje i stavove. Uvaženom kolegi Nikoli Janoviću želim puno uspjeha u daljem radu i da još mnogo toga uradi za našu Crnu Goru - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1996651201782587881%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996651201782587881%7Ctwgr%5Ef296ea465d311b56197accb940bf6679e559bce0%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stojović je ocijenio da DPS, nekada dominantna politička sila, "danas sve očiglednije prolazi kroz fazu ozbiljnog samouništenja". 
- Ostavka Drite Lolle, praćena otvorenim kritikama na račun funkcionisanja partije, bila je prvi alarm koji je rukovodstvo pokušalo da ignoriše. Međutim, današnji odlazak Nikole Janovića – jednog od najvećih sportskih autoriteta Crne Gore, nekadašnjeg kapitena vaterpolo reprezentacije i čovjeka čija riječ ima težinu predstavlja udarac koji se više ne može sakriti ispod tepiha - naveo je Stojović.
Unutrašnje slabosti, potisnute afere i odsustvo iskrene samokritike sada, kako kaže Stojović, izlaze na vidjelo sa neumoljivom jasnoćom.
- Kada ličnost Janovićevog kredibiliteta odluči da okrene leđa DPS-u, mnogi s pravom zaključuju da partijski brod ne samo da tone, već tone zbog sopstvenih, godinama nagomilanih grešaka i ignorisanja realnosti - zaključio je Stojović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffilatelijan%2Fstatus%2F1996638075301077016%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996638075301077016%7Ctwgr%5Ef296ea465d311b56197accb940bf6679e559bce0%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poslanici PES-a o ostavci Janovića: Partijski brod tone zbog sopstvenih, godinama nagomilanih grešaka i ignorisanja realnosti

Cetinjanka Ivana Šoć preminula je u februaru 2011. godine od ugušenja – otkazivanja pluća izazvanog komplikovanom infekcijom virusa svinjskog gripa H1N1 usljed propusta ljekara koji nijesu na vrijeme prepoznali ozbiljnost stanja u kojem se pacijentkinja Šoć nalazila, piše Pobjeda.
Ovo su danas u podgoričkom Višem sudu saopštili vještaci sa Medicinskog fakulteta u Ljubljani detaljno obrazlažući svoj nalaz i mišljenje iz februara 2022. godine, kao i njegovu dopunu od 8. februara ove godine.
Zbog optužbi za nesavjesno liječenje pokojne Ivane Šoć sudi se ljekarima Draganu Obradoviću, Brankici Dupanović i Bogdanki Andrić.
- Crnogorski ljekari pogriješili su u procjeni stanja pacijentkinje i nijesu prepoznali smrtonosne komplikacije virusa H1N1 - kazali su vještaci.
Oni su istakli da ostaju pri zaključcima u nalazu za koji tvrde da je urađen precizno i u skladu sa medicinskim standardima, uprkos pokušajima odbrane da iz formalnih razloga ospori validnost njihovog rada.
Prema nalazu, uzrok smrti pacijentkinje Šoć, koja je preminula dan nakon otpusta iz bolnice, bio je direktno povezan sa infekcijom virusom H1N1.
Advokat Zdravko Begović, branilac okrivljenog Dragana Obradovića, oštro je kritikovao izvođenje ovog dokaza, ocjenjujući saslušanje vještaka iz Slovenije kao “apsurdno” zbog, kako je naveo, loše korespodencije i neadekvatnog prevoda tokom postupka.
Ipak, slovenački vještaci ostali su pri stavu da je osnovna greška bila to što ljekari nijesu slušali pacijentkinju, nijesu obavili ključne dijagnostičke pretrage i nijesu prepoznali da je problem u plućima.
A stanje je, kako su kazali, u startu bilo alarmantno.
Podsjetili su da je pacijentkinja došla u bolnicu u jeku epidemije gripa, sa temperaturom od 40°C, otežanim disanjem i izraženim kašljem.
- Pacijente treba gledati i slušati, to je osnova medicinske prakse - kazali su vještaci.
Dodali su i da u svojoj dugoj karijeri nijesu imali sličan primjer, ali da je, kada se sagledaju svi nalazi, slučaj jasan.
Iako se teška klinička slika obično javlja kod starijih pacijenata, ocijenili su da je ova 30-godišnja pacijentkinja vjerovatno imala određene imunološke smetnje.
Prema njihovom mišljenju, osim davanja tamiflua, ljekari su morali da sprovedu detaljnu dijagnostiku pluća i da pacijentkinju zadrže u bolnici.
Umjesto toga, tretman je vođen u smjeru neuropsihijatrije, što je, kako su kazali, bilo pogrešno.
<h2>Sukob u sudnici</h2>
Atmosfera u sudnici se zaoštrila nakon što je advokat Begović više puta reagovao zbog ograničavanja pitanja upućenih vještacima.
On je kazao da bi mu za preostala pitanja bila potrebna još dva dana, ali da mu sud to ne dozvoljava.
- Sudbina ljudi je ovdje u pitanju, a vi ste vezani rokovima - rekao je Begović sudskom vijeću.
Ocijenio je da je postupanje suda neprimjereno i da mu je onemogućeno da svom branjeniku pruži adekvatnu odbranu.
Kada je sud zabranio da vještak odgovori na pitanje o tome da li je njegovo izlaganje “suvislo ili mlaćenje prazne slame”, Begović je odbio da postavlja dalja pitanja, dodajući da mu je žao što u sudnici ,nema kolege koji su spremni da se odupru ovakvom ponašanju suda.
<h2>Propuštena šansa</h2>
Viši sud je u decembru 2022. naložio dopunu supervještačenja u slučaju smrti Ivane Šoć sa konkretnim zadatkom da se Komisija u Ljubljani izjasni o nalazu beogradskih vještaka, koji je bio suprotan i njihovom supervještačenju i prvom nalazu hrvatskih stručnjaka.
Profesori Mitja Košnik, Janez Tomažić, Fajko Bajrović, Peter Pregelj, Marjeta Kladnik i Katarina Šurlan Popović u osnovnom nalazu supervještačenja izveli zaključak da je ,,neposredni uzrok smrti Ivane Šoć kardiorespiratorno otkazivanje kod infekcije virusom influence A (H1N1)“.
Istakli su da je kliničko odvijanje bolesti bilo djelimično nekarakteristično obzirom na normalan nalaz CRP-a, leukocita i uredne rendgenske slika pluća na prijemu i nekoliko dana prije otpuštanja.
Međutim, postojali su simptomi kao što su visoka temperatura, respiratorni problemi, nalazi koji su ukazivali na zahvaćenost pluća i zatajenje disanja.
Ljekari su se, naveli su vještaci, fokusirali na nekontrolisane pokrete i eventualni neurološki ili psihološki uzrok, dok respiratorni distres nijesu prepoznali.
Posebno su naglasili da ljekari nijesu kontrolisali analizu arterijskih krvnih gasova, nijesu radili nalaz plućne funkcije, nijesu mjerili frekvenciju disanja, niti su kontrolisali osnovna laboratorijska ispitivanja.
- Pokazalo se da se kod bolesnice razvio Akutni Respiratorni Distresni Sindrom (ARDS), koji zahtijeva hospitalizaciju na intenzivnom odjeljenju, intubaciju i mehaničku ventilaciju. Smrtnost kod ARDS iznosi 35 do 50 odsto - navodi se u osnovnom nalazu supervještačenja.
Supervještačenje iz Ljubljane time je potvrdilo stav zagrebačkih ljekara i opovrglo mišljenje beogradskih vještaka, koji su tvrdili da je smrt nastupila prirodnim putem usljed pogoršanja funkcije pluća.
<h2>Sudski proces</h2>
Podsjetimo, zbog optužbi za nesavjesno liječenje pred Višim sudom u Podgorici se vodi ponovni postupak protiv ljekara Dragana Obradovića, Brankice Dupanović i Bogdanke Andrić.
Apelacioni sud je u julu 2019. ukinuo presudu iz 2018. godine, kojom je Obradović bio osuđen na godinu zatvora, dok su njegove koleginice bile oslobođene.
Predmet je vraćen na ponovno suđenje uz nalog za nova vještačenja.
Ivana Šoć liječena je na Infektivnoj klinici od 12. do 18. februara 2011. godine. Otpuštena je u veoma teškom stanju, a manje od 24 sata kasnije preminula je u Cetinju.

Ivana Šoć preminula zbog propusta ljekara

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: vojna-pomoc