Ministarstvo odbrane raspisalo je oglase za upis ukupno deset kadeta ili kadetkinja na više uglednih vojnih akademija u inostranstvu za studijsku 2025/26. godinu.
Kako su saopštili iz Ministarstva odbrane, raspisan je oglas za upis jednog kadeta ili kadetkinje za upis na Vojnu akademiju kopnene vojske u Modeni, Republika Italija, smjer pješadija.
- Za upis na Vojnu akademiju kopnene vojske, smjer pješadija, u Ankari, ima jedno slobodno mjesto, kao i za upis na Vazduhoplovnu vojnu akademiju u Istanbulu, smjer pilot. Za upis Medicinskog fakulteta Gulhane u Ankari ima mjesta za upis dva kadeta ili kadetkinje iz Crne Gore - navedeno je u saopštenju.
Dva kadeta ili kadetkinje iz Crne Gore moći će od naredne studijske godine da studiraju na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Austriji, i to po jedan kadet ili kadetkinja na smjerovima pješadija i logistika.
- Oglas je raspisan i za upis tri kadeta ili kadetkinje za upis na Vojnu akademiju “General Mihailo Apostolski” u Skoplju, u Republici Sjevernoj Makedoniji. Smjer se određuje nakon prve godine studija - kazali su iz tog resora.
Svi oglasi traju do 30. aprila.
Dodatne informacije o prijavljivanju zainteresovani mogu dobiti <a href="https://www.gov.me/mod">na sajtu Ministarstva odbrane</a>.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Raspisani oglasi za upis na vojne akademije u Italiji, Turskoj, Austriji i S. Makedoniji

Ministarstvo odbrane Crne Gore saopštilo je da su tri kadeta ispunjavala uslove za obrazovanje na Vojnoj akademiji “Dr. Franjo Tuđman” u Hrvatskoj, te da su sva kadeta odustala od toga, a treći nije uspio produžiti rok prijave.
U resoru Dragana Krapvoića kažu da je do sada saradnja dvije države bila odlična po pitanju obrazovanja kadeta u Hrvatskoj.
- U pojedinim medijima pojavile su se informacije u vezi odbijanja Republike Hrvatske da primi na školovanje dva crnogorska kadeta na Hrvatskom vojnom učilištu "Dr. Franjo Tuđman" (HVU) u školskoj 2024/2025, kao i jednog kandidata na usavršavanje na Ratnoj školi. Na Hrvatskim vojno-obrazovnim ustanovama u ovom trenutku imamo sedam kadeta i jednog oficira na komandno-štabnom usavršavanju koje je počelo 2.9.2024. godine - kazali su iz kabineta Dragana Krapovića.
Ministarstvo odbrane Hrvatske je Ministarstvu odbrane Crne Gore, navode oni, dostavilo pozivno pismo za usavršavanje lica u službi u Vojsci Crne Gore na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” (HVU) u školskoj 2024/2025. godini, između ostalog i za jednog polaznika Ratne škole, uz navođenje uslova koje je lice koje se upućuje na predmetno usavršavanje potrebno da ispuni.&nbsp;
- Načelnik Generalštaba je, u skladu sa procedurom, 17. maja 2024. godine dostavio predlog da se na usavršavanje na Ratnoj školi uputi lice nižeg čina od čina traženog pozivnim pismom, uz napomenu da je u toku postupak redovnog unapređivanja tog lica u viši čin (predlog za redovno unapređenje upućeno 8. maja 2024. godine), čime bi se ispunio traženi uslov - navode u saopštenju Ministarstva.
O prijedlogu načelnika Generalštaba obaviješteno je, kako su kazali, i Ministarstvo odbrane Hrvatske.&nbsp;
- Ministar odbrane je u dva navrata informisao članove Savjeta za odbranu i bezbjednost o neophodnosti donošenja odluke o njegovom unapređenju radi daljeg upućivanja na predmetno usavršavanje. S obzirom da je odluka o unapređenju donijeta tek 28. avgusta 2024. godine, što je nakon roka koji je dostavila hrvatska strana. Hrvatska strana nas je informisala 29. avgusta 2024. godine da više nije moguće uputiti kandidata na Ratnu školu za školsku 2024/25 - istakli su u tom resoru.
Iz Ministarstva kažu da su opšte uslove za obrazovanje na Vojnoj akademiji “Dr. Franjo Tuđman” u Hrvatskoj, počev od studijske 2024/2025. godine, ispunjavala tri kandidata.&nbsp;
- Za navedene kandidate, shodno zakonskim propisima, a između ostalih procedura bilo je potrebno izvršiti i bezbjednosne provjere. Postupak provjere, koji se vrši u saradnji sa više subjekata obavještajno-bezbjednosnog sektora, nije bio sproveden do kraja zbog čega i nije bilo zakonskih uslova za donošenje odluka o izboru kadeta - dodaje se u saopštenju.
Dva kandidata su odustala od obrazovanja na vojnoj akademiji, dok je, kako tvrde u Ministarstvu odbrane, dokumentacija za jednog kandidata upućena hrvatskoj strani nakon isteka roka navedenog u pozivnom pismu zbog čega je zatraženo produženje
- Međutim, informisani smo da upisi nijesu u nadležnosti Ministarstva odbrane Republike Hrvatske, već nacionalnog tijela koje sprovodi upis na studijski program, tako da se rok ne može produžiti - zaključeno je u saopštenju.

1250x600

MO: Dva kadeta odustala od obrazovanja na vojnoj akademiji u Hrvatskoj, treći nije uspio produžiti rok prijave

Jedno je sigurno, Stevan Katić neće biti gradonačelnik Herceg Novog, zato što nema dovoljno za većinu i mislim da se otvaraju vrijeme i prostor da Novi krene nekim novim putem - ocijenio je nosilac liste Demokratske partije socijalista (DPS) Dejan Stojadinović.
DPS je u Herceg Novom, prema sada dostupnim podacima, osvojio pet mandata, a taj rezultat je, cijeni Stojadinović, na nivou očekivanja.
- Pokazali smo da imamo stabilno biračko tijelo i da smo na nivou parlamentarnih izbora. Jedno je sigurno, Stevan Katić neće biti gradonačelnik Herceg Novog, zato što nema dovoljno za većinu i mislim da se otvaraju vrijeme i prostor da Novi krene nekim novim putem - rekao je on, a prenosti RTHN.
Stojadinović smatra da su Novljani imali šansu da daju više, ali su pokazali da je promjena definitivno potrebna.&nbsp;
Kad je riječ o partnerima ističe da počinju nekoliko velikih projekata, te da svi koji žele saradnju mogu biti partneri.

Stojadinović: Katić neće biti gradonačelnik

Nakon što su u štabu koalicije Za budućnost Nikšića pjevali četničke pjesme i razvili trobojku - pristalice ove političke frakcije su slavlje prenijele na ulice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250413220452_02c46434bfd66b267c83412dfbeb7e022f1db6dcc4d44910b3cc2bef8338ed1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250413220452_02c46434bfd66b267c83412dfbeb7e022f1db6dcc4d44910b3cc2bef8338ed1c" data-rendition-name="original" width="1800" height="1092" loading="lazy" alt="Slavlje ZBNK"> </figure>  Tako su ulice Nikšića večeras pune srpskih zastava, ali su tu i četničke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250413230428_9480d76cfbcbce33a7bd39774b56e8d1f4f3507bac02d6e2f94cd386cbdf89c1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250413230428_9480d76cfbcbce33a7bd39774b56e8d1f4f3507bac02d6e2f94cd386cbdf89c1" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Četnička zastava "> </figure>  Lista prosrpske Za budućnost Nikšića, čiji je nosilac aktuelni gradonačelnik Marko Kovačević osvojila je, prema posljednjim preliminarnim podacima 15 mandata. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fu-stabu-zbnk-vec-slave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> DPS je osvojio 16, PES pet, Demokrate tri, a Evropski savez dva. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpodaci-demokrata-dps-32-08-zbnk-32-56-dcg-7-47-pes-9-74&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slavlje pristalica ZBNK: Trobojke iz štaba preselili na ulice, tu su i četničke zastave

URA je osvojila jedan mandat na izborima u Herceg Novom, a nosilac njihove liste Nikola Radman poručio je da su i više nego zadovoljni.
- Bila je velika konkrencija zbog većeg broja lokalnih lista - rekao je on.
Dodao je da je URA imala dobru saradnju sa partijama koje su do sad bile u vlasti.&nbsp;

URA osvojila mandat, Radman: Zadovoljni smo

Prema nezvaničnim podacima Demokrata na osnovu 90,02 odsto prebrojanih glasova njihova lista osvojila je 12 mandata, Novska lista 10, Demokratska partija socijalista (DPS) i koalicija Za budućnost Herceg Novog (ZBHN) po pet, a Evropski savez jedan.
&nbsp;"Evropski savez – Najbolje što možeš -SD, SDP, LP i građani" osvojila je 3,36 odsto glasova (jedan mandat)
"URA - Drugačije - dr Dritan Abazović" 3,57 odsto (jedan mandat),&nbsp;
"Bokeški forum - naš Novi za našu Boku" 1,23 odsto (0 mandata)
"Za budućnost Herceg Novog i Boke (Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora)" 12,62 odsto (pet mandata).
Lista "Stevan Katić – Znamo se po djelima" osvojila je 31,77 odsto glasova, (12 mandata)
"DPS - Herceg Novi – Grad kakav nam treba", 15,04 odsto (pet mandata),&nbsp;
"Herceg Novi na prvom mjestu – SNP Herceg Novi" 2,17 odsto (0 mandata)
Građanski pokret za Herceg Novi "Idemooo" 4,54 odsto (jedan mandat)&nbsp;
"Novska lista – Naš grad, naš brod" 25,71 odsto glasova (10 mandata).
<h2>87.26 odsto uzorka</h2>
Prema nezvaničnim podacima Demokrata na osnovu 87,26 odsto prebrojanih glasova Evropski savez u Herceg Novom osvojio je jedan mandat,&nbsp;
"Evropski savez – Najbolje što možeš -SD, SDP, LP i građani" osvojila je 3,40 odsto glasova (jedan mandat)
&nbsp;"URA - Drugačije - dr Dritan Abazović" 3,62 odsto (jedan mandat),&nbsp;
"Bokeški forum - naš Novi za našu Boku" 1,24 odsto (0 mandata)
&nbsp;"Za budućnost Herceg Novog i Boke (Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora)" 12,65 odsto (pet mandata).
Lista "Stevan Katić – Znamo se po djelima" osvojila je 31,83 odsto glasova, (12 mandata)
&nbsp;"DPS - Herceg Novi – Grad kakav nam treba", 14,96 odsto (pet mandata)&nbsp;
"Herceg Novi na prvom mjestu – SNP Herceg Novi" 2,18 odsto (0 mandata)
Građanski pokret za Herceg Novi "Idemooo" 4,52 odsto ( jedan mandat),&nbsp;
"Novska lista – Naš grad, naš brod" 25,59 odsto glasova (10 mandata).
<h2>80 odsto obrađenih glasova</h2>
Demokrate - 29,7% - 11 mandata
Novska lista - 25,3% - 10 mandata
Demokratska partija socijalista - 15% - šest mandata
Za budućnost Herceg Novog i Boke - 12% - pet mandata
“Idemooo” - 4,6% - jedan mandat
Građanski pokret URA - 3,5% - jedan mandat
Evropski savez - 3,3% - jedan mandat
Socijalistička narodna partija - 2,2% - jedan mandat
Bokeški forum - 1,3% odsto
20.00 - U Herceg Novom još nijesu zatvorena sva birališta. Kako je ranije saopšteno - na biračkom mjestu Topla šest glasanje će trajati do 21.40 sati jer se sa otvaranjem kasnilo zbog tehničkih problema.
19.11 - Demokrate su saopštile da je u Herceg Novom do 19 sati glasalo &nbsp;&nbsp;49.20 odsto građana.
18.30 - Prema podacima Opštinske izborne komisije, u Herceg Novom je do 18 sati glasalo 45.33 odsto građana.
18.09 - Demokrate su saopštile da je do 18 sati u Herceg Novom glasalo 45,11 odsto birača. 
&nbsp;
16.11 - Iz Demokratske Crne Gore je saopšteno da je izlaznost na izborima u Herceg Novom do 16 sati 38.11 odsto. 
 
15:33 - U Herceg Novom do 15 sati pravo glasa iskoristilo je 35,46 odsto upisanih birača, saopštio je OIK.
14:15 - Izlaznost na lokalnim izborima u Herceg Novom, do 14 sati, prem apodacima koje su saopštile Demokrate, je &nbsp;28,8 odsto upisanih birača
12:58 - Na biračkom mjestu Topla 6 u Herceg Novom večeras će glasanje trajati do 21 sat i 40 minuta, zbog kašnjenja u otvaranju , kazao je agenciji MINA predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Dejan Radonić. 
 
Do 12 sati, prema podacima OIK-a, biračko pravo iskoristilo je 21,9 odsto upisanih birača. 
 
12:14 - Prema podacima koje su saopštile Demokrate, na lokalnim izborima u Herceg Novom do 12 časova &nbsp;glasalo je 21,55%.upisanih birača.
10:23 - Na loklanim izborima u Herceg Novom izlaznos do 10 sati je bila 9,37%, saop[tila je Demokrastka Crne Gore.
9:42 - Na lokalnim izborima u Herceg Novom do devet sati glasalo je 5,01 odsto upisanih birača, odnosno 1.283 građana, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK). 
 
Predsjednik OIK Herceg Novi Dejan Radonić kazao je agenciji MINA da je na posljednjim parlamentarnim izborima 2023. godine izlaznost do devet sati bila 6,44 odsto. 
 
On je istakao da im do sada nijesu prijavljene nepravilnosti.
Birača mjesta su trebala biti otvorena u sedam sati, ali je na biračkom mjestu 29 Herceg Novi 2 bilo određenog kašnjenja.
- Počeli smo sa malim zakašnjenjem zbog izostanka jednog člana biračkog odbora, ali smo napokon uspješno počeli i ide sve po planu - naveo je Živko Krunić predsjednik biračkog odbora za Mediabiro..
Predsjednik OIK Herceg Novi Dejan Radonić rekao je ranije agenciji MINA da je na otvaranje biračkog mjesta Topla 6 kasnilo zbog tehničkih problema.
6:45 - U Herceg Novom danas na lokalnim izborima učestvuje devet lista, a pravo glasa ima 25.603 birača.
Birači glasaju na 47 biračkih mjesta. Birališta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 sati.
Građani koji nijesu sigurni da li su upisani u birački spisak, ili ne znaju na kom biračkom mjestu glasaju, mogu to saznati pozivom na broj kol centra koji je uoči izbora usposatvilo Ministarstvo unutrašnjih poslova – 19820.
Nakon što saopšte osnovne lične podatke (ime i prezime, datum rođenja i ime jednog od roditelja) ili jedinstveni matični broj (JMBG), operateri će im pružiti informaciju da li su upisani u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasaju.
U Herceg Novom prva na glasačkom listiću je lista Evropskog saveza, na čijem je čelu Rajko Komnenić.
Na izborima u tom gradu učestvuju i liste Građanskog pokreta URA na čelu sa Nikolom Radmanom, Bokeškog foruma koju predvodi Milovan Baždar i koalicije Za budućnost Herceg Novog i Boke na čijem je čelu Ivan Otović.
U izbornoj trci je i lista “Stevan Katić – Znamo se po djelima”, zatim Demokratska partija socijalista čiju listu predvodi Dejan Stojadinović i Socijalistička narodna partija na čelu sa Milanom Jančićem.
Na izborima učestvuju i Građanski pokret za Herceg Novi čiju listu predvodi Olivera Doklestić i Novska lista na čelu sa Milošem Konjevićem.

Demokrate na 90 odsto uzorka: Naša lista osvojila 12 mandata, Novska 10, DPS i ZBHN po pet, Evropski savez i URA jedan...

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.