Ambasador Evropske uniije u Crnoj Gori Johah Satler na današnjoj akciji čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre u okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, je istakao važnost vodoizvorišta, jer odatle dolazi kompletno vodosnabdijevanje za primorje - voda za 200.000 ljudi, naročito ljeti, kada su tu i turisti.&nbsp;
- Ono što ovdje radimo jeste da pokažemo koliko je važno da zaštitimo ono što imamo, ali isto tako – i zbog toga sam ovdje, i drago mi je što je potpredsjednik Bečić s nama – da se sagledaju bezbjednosni aspekti, da se vidi šta se dešava kada je vodosnabdijevanje ugroženo. A tome smo mogli da svjedočimo dugi niz godina – ovdje se iz korita rijeke Morače vadio šljunak, čime je ugroženo vodosnabdijevanje čitavog Primorja - poručio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Satler je istakao i da je zadovoljan što se stvari sada pomjeraju s mrtve tačke.&nbsp;
- Drago mi je što sam čuo od potpredsjednika da u okviru policije postoji jedinica koja se 24/7 bavi ekološkim kriminalom, jer jedno je edukacija – što je vrlo važno – ali drugi važan aspekt je sprovođenje zakona, kako bi se zaštitila voda, i kako bi oni koji krše zakon, oni koji ilegalno vade šljunak, bili izvedeni pred lice pravde. To je izuzetno važno - naglasio je Satler.&nbsp;
Sve ovo je, kako je naveo, dio kampanje „Čuvaj da te čuva“, koja je pokrenuta prije dva mjeseca.&nbsp;
- Drago mi je što sada imamo veliku grupu – koaliciju voljnih – koju čine institucije na nacionalnom nivou, ministri, ali i predsjednici opština. No, posebno mi je drago što su s nama brojni građani. Imamo mlade ljude, imamo građane iz svih slojeva društva koji su nam se pridružili, i to je jako važno, jer ono što želimo da postignemo u naredne dvije-tri godine – i uvjeren sam da ćemo uspjeti u tome – jeste da Crnu Goru uvedemo u Evropsku uniju kao državu spremnu u svakom pogledu. I u ekološkom smislu – da je očistimo i da konačno ispunimo ono što ste stavili u svoj Ustav prije 30 godina – da postanete ekološka država - zaključio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Pored Satlera, prisutni su bili i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečićem, ministar Damjan Ćulafić i zapošljeni Vodovoda.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Satler: Voda za 200 hiljada ljudi mora biti zaštićena - Crna Gora da uđe u EU kao ekološka država

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje organizovaće sjutra sveobuhvatnu akciju čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre, jednog od najvažnijih izvorišta pitke vode u Crnoj Gori. 
 
Iz Evropske kuće su saopštili da se Regionalni vodovod pridružio nacionalnoj kampanji zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, u okviru koje se organizuje akcija čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre. 
 
- Ta zona, pogođena nelegalnom eksploatacijom šljunka i odlaganjem otpada, biće očišćena uz angažman Zaštite prostora Crne Gore i zaposlenih Regionalnog vodovoda. Aktivnosti čišćenja trajaće više dana - istakli su u saopštenju. 
 
Sjutrašnja akcija počeće u devet sati. 
 
Nacionalna kampanja zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ pokrenuta je 5. juna godine na Svjetski dan životne sredine, uz podršku Evropske unije. 
 
Kampanju sprovodi široka koalicija državnih institucija, predvođenih Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, uz podršku lokalnih samouprava, akademske zajednice, civilnog sektora, medija i društveno odgovornih kompanija. 
 
Cilj kampanje je da unaprijedi zaštitu životne sredine kroz konkretne mjere i akcije, ali i da ohrabri građane da lično doprinesu zdravijem i čistijem životnom okruženju. 
 
Iz Evropske kuće su podsjetili da je u prvoj fazi pokrenuta platforma za prijavu ekološkog kriminala: www.cuvaj.me, i da je predviđen niz akcija čišćenja divljih deponija. 
 
- U narednim fazama kampanje predviđeno je dalje smanjenje upotrebe plastičnih kesa, rješavanje problema odlaganja starih automobilskih guma i organizovanje edukativnih aktivnosti za djecu i mlade u oblasti zaštite životne sredine - navodi se u saopštenju.

Sjutra akcija čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre

Na adrese premijera Milojka Spajića i ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića stigao je novi dopis, sada već bivših službenika Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje – nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića i šefa Službe za pravne i administrativne poslove Aca Ognjenovića, koji su im se ovoga puta obratili sa zahtjevom za pokretaje postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i pokretanje krivičnog postupka. U pismu koje je adresirano i na opozicionog poslanika Borisa Mugošu, koji je jedini u parlamentu problematizovao dešavanja u Regionalnom vodovodu, a dostavljeno je i predsjedniku Odbora direktora komapnije Zorana Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića, te predsjednika Sindikalne organizacije Igora Anastasova, ističe se da je opšte poznata činjenica da u ovom državnom preduzeću „vlada haos već duži period, tačnije od dolaska Krsta Radovića koji ne ispunjava formalne uslove za mjesto izvršnog direktora, a koji je zaposlio novog šefa pravne službe koji nije završio Pravni fakultet“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="vodovod regionalni"><figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovodaetv</figcaption></figure>  Podsjećaju da su o tome obavještavali Vladu i ministra u više navrata „i iz tih razloga spušteni na niže pozicije i kroz montirane disciplinske postupke dobili otkaze“. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – istakli su oni u dopisu. Naglašavaju da s obzirom na to da su oni, kroz montirane disciplinske postupke koji su sprovedeni u najkraćem mogućem roku, kršeći, kako pišu, svaki mogući zakonski propis, u kojem su članovi disciplinske komisije bili dva inženjera i vozač, ostali bez posla, zahtijevaju „da protiv lica koje je pogrešnim obračunom posebne naknade pričinilo značajnu materijalnu štetu Regionalnom vodovodu“ bude „pokrenut postupak za utvrđivanje odgovornosti za povredu radne obaveze (ali na ispravan i zakonit način)“ i da podnesu krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu, a kasnije i tužbu za naknadu materijalne štete i obeštećenje. - Budući da smo u saznanju da ste formirali petočlanu komisiju koja ima zadatak da ispita sve obračune naknade na investicije od 2023. godine do danas, koji su radili svi zaposleni ostavljajući komisiji rok od 3-4 mjeseca, kod nas izaziva opravdanu sumnju, a evo i zašto. Postavljajući ovako širok zadatak komisiji (kontrolu 2.000-3.000 predmeta) sa ovako dugačkim rokom kod nas budi sumnju da Krsto Radović želi da povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik – smatraju Ružičić i Ognjenović. Ističu da se postavlja pitanje „zašto Krsto Radović nije komisiji naložio da se prvo izvrši kontrola samo obračuna koje je radio zapošljeni čiji su obračuni slučajnim uzorkom označeni kao pogrešni i sa umanjenim iznosom na štetu Regionalnog vodovoda“. - Da li se želi otići u zastaru za povredu radne obaveze? Da li se želi razvodnjiti ovako ozbiljan problem postavljajući ovako širok zadatak sa dugim rokom? Da li se želi izbjeći sukob sa predsjednikom Zoranom Lakušićem, obzirom da je kako nezvanično saznajemo riječ o njegovom saradniku? Neprijavljivanje krivičnog djela je, takođe, krivično djelo – upozoravaju oni. Oni su zamolili „resorno ministarstvo i ministra Ćulafića da se, konačno, uozbilji i uključi u rješavanju ovako značajnog problema u razotkrivanju počinioca ili više njih, a Vladu Cme Gore kao osnivača da preko nadležnih institucija sprovedu eksternu reviziju svih obračuna posebne naknade na investicije za prethodni period od 10. godina obzirom da se radi o državnom prihodu od 30-50 miliona eura“. - Predsjednika sindikalne organizacije društva molimo da o ovim okolnostima upozna sve zapošljene budući da je ukinut stambeni fond za zapošljene, a pojedini zapošljeni u korist investitora, a na štetu Regionalnog vodovoda vrše manji obračun naknade (i to u samo dva predmeta 50-60.000,00 eura). Sigurni smo da je većina zapošljenih svoj posao obavljala kako treba i u najboljem interesu Društva, pa je logično da prvo treba kontrolisati zapošljenog kod kojeg je nepravilnost utvrđena, a ne uvlačiti i druge zapošljene koji su svoj posao radili kako treba – zaključili su Ružičić i Ognjenović u pismu dostavljenom premijeru Spajiću i ministru Ćulafiću, te poslaniku Mugoši i čelnisima Regionalnog vodovoda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vodoizvorište Bolje sestre"><figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Vodoizvorište Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Portal ETV u kontinuitetu izvještava o ozbiljnim problemima u Regionalnom vodovodu, od kada je Lakušić nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Ivanković je čak treći izvršni direkzor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. U partijskoj raspodjeli funkcija Regionalni vodovod pripao je Demokratskoj narodnoj partiji Milana Kneževića, čiji kadar je Lakušić. On je 16. decembra prošle godine, nakon što je nezakonito smijenio Ivankovića i postavio Radovića za izvršnog direktora, pod pritiskom iz Vlade podnio ostavku, ali ona do danas nije konstatovana. Čak sedam mjeseci Lakušić u ostavci i dalje proizvodi brojne probleme u Regionalnom vodovodu, ali u Vladi ne reaguju, jer mu je u zaštitu stao Knežević i ne dozvoljava da bude izbačen iz Odbora direktora dok mu on ne nađe novo uhljebljenje. Očito, to mu baš teško ide. Pisali smo ranije da je Knežević namjeravao da Lakušića uposli u Odboru direktora Monteputa, što je, kako su kazali naši izvori, kategorično odbijeno. A Lakušić se i finansijski odlično obezbijedio - prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, a u koji je Portal ETV imao uvid, u bilo kom slučaju njegovog razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062611068_6c2f1f4567dc77b41a6b55aeef98224df91c1d195e4a539745ff1fbb3881d1b6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062611068_6c2f1f4567dc77b41a6b55aeef98224df91c1d195e4a539745ff1fbb3881d1b6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Milan Knežević"><figcaption>ČUVA LEĐA LAKUŠIĆU: Milan Knežević</figcaption></figure>

Kaćuša Krsmanović

Tvrde da Lakušić i Radović pokušavaju da sakriju ko je i za čiji interes oštetio firmu za 50 do 60 hiljada eura

Požar koji je izbio kod mjesta Grbavci i područja izvorišta Bolje sestre aktivan je od 14 sati. To je Portalu ETV saopštio v.d. komandira Službe zaštite i spašavanja u Podgorici Nikola Bojanović.
On je precizirao da su na terenu četiri vozila, sa po osam vatrogasaca, ali i da je ovaj teren nepristupačan, te je zatražio podršku iz vazduha. Tako da u gašenju vatre učestvuje i avio-helikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuFXxJpo2Yx4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Vatrogasci su, kako nam je rekao Bojanović, i sinoć gasili na tom području, a on vjeruje da je uzrok ovog požara ljudski faktor.
- To nije bilo opožareno područje - istakao je Bojanović.
Jedan krak, kako je rekao, potpuno je ugašen, ali se vatra na drugom raširila zbog uticaja vjetra.
Kuće, kako ističe Bojanović, nijesu ugrožene.
- Požar je pod kontrolom, ali se radi o velikom frontu - dodao je on.

Anja Ivanović

Požar kod Grbavaca i izvorišta Bolje sestre: Jedan dio ugašen, na drugom se vatra proširila zbog vjetra

Regionalni vodovod „Crnogorsko primorje“ ovu ljetnju turističku sezonu trebalo je da dočeka sa filterskim postrojenjem od 100 l/s koje bi trebalo da bude bajpas za obezbjeđivanje dovoljne količine vode za primorske opštine tokom ljeta, međutim, kako tvrde zapošljeni u ovom preduzeću, postoji ozbiljna bojazan da ovaj posao neće biti na vrijeme okončan. - Zbog smanjene izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, sa kojeg se snabdijeva Crnogorsko primorje, Vlada i stručnjaci iz ove oblasti su u proteklih nekoliko godina tražili rješenje kako bi spriječili nestašicu vode u špicu sezone. Tako je na prijedlog tadašnjeg menadžmenta Regionalnog vodovoda, na lijem je čelu bio Borislav Ivanković, Vlada Dritana Abazovića u julu 2023. godine opredjelila iznos od cca 577.000 eura za izgradnju mobilnog postrojenja od 100 l/s koje bi obezbijedilo dovoljne količine vode. Novac je uplaćena 2. avgusta iste godine, međutim, predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić odjednom se predomislio i počeo da opstruira realizaciju zaključka Vlade tražeći modalitet da se preduzeće zaduži skoro šest miliona eura i da samostalno izgradi stacionarno postrojenje kapaciteta 500 l/s, pritom ne vodeći računa o zakonskim i tehničkim preduslovima za realizaciju takvog poduhvata – ističu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070452_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423070452_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>I DALJE U OSTAVCI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vododvod)</figcaption></figure>  Podsjećaju da je za postrojenje od 100 l/s trebalo skoro dvije godine priprema da bi dobili sve neophodne saglasnosti i dozvole za UT uslove. - Lakušić je sa svojim savjetnikom Željkom Raičevićem 14. februara prošle godine prvo pozvao na sastanak predstavnike firme „Exploring“ nudeći im avansnu uplatu od skoro 700.000 eura za početak izgradnje postrojenja - bez projekta, građevinske dozvole i bez sprovedenog postupka javne nabavke. Na taj sastanak nije bio pozvan tadašnji izvršni direktor preduzeća Ivanković, nego su ga zaposleni obavijestili i zatražili da i on prusustvuje. Lakušićev pokušaj nije uspio, ali je on nastavio da opstruira projekat, pa je skoro dva mjeseca držao u fioci saglasnost za zaključivanje ugovora sa izabranim ponuđačem za izgradnju mobilnog postrojenja čime je direktno ugrozio i sistem Regionalnog vodovoda. A onda je optužio Ivankovića da je on kriv što filtersko postrojenje nije postavljeno – kažu zapošljeni koji su se obratili Portalu ETV. Kada je Lakušić u novembru prošle godine smijenio Ivankovića i imenovao Krsta Radovića za novog izvršnog direktora, konačno je počela i realizacija ovog projekta. - Međutim, na pragu ljetnje sezone, postrojenje se ni ne nazire – upozoravaju oni. Ugovor sa izvođačem, izabranim na tenderu, kako kažu, potpisan je sredinom septembra prošle godine, a u oktobru je potpisan ankes ugovora i gradnja je trebalo da počne u decembru. Ali, nakon smjene Ivankovića, dodaju naši sagovornici, potpisana su još dva ili tri ankesa kojima su produženi rokovi, odnosno izmijenjeni projekti. - Sala za filtersko postrojenje je pripremljena, a da li je projekat gotov, da li je revidiran - pitanje je koje Lakušić, u ostavci i Radović, direktor koji ne ispunjava uslove za tu poziciju, kriju od očiju javnosti. Logično je da sumnjamo da će posao biti gotov do početka sezone, jer ovakav rukovodeći kadar nije sposoban da riješi ni druge probleme – bilo je, na primjer, više od osam slučajeva pucanja cijevi u posljednjih nekoliko mjeseci – kažu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070456_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423070456_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>NEZAKONITO IZABRAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Objašnjavaju i da je za filtersko postrojenje potrebno da se uveze neophodna oprema, da se uradi platforma na Jezeru za pumpe, da se montira oprema i poveže u cijelinu, pa da se postrojenje pušti u rad i utvrdi da li kapacitet i kvalitet vode odgovara propisanim uslovima. A sve to, dodaju naši sagovornici, pod uslovom da je projekat urađen i revidovan i da su dobijene sve saglasnosti od regultora i institucija. - Zašto resorno ministarstvo na čelu sa Damjanom Ćulafićem i Vlada ćute na sva deašavanja u Regionalnom vodovodu mi ne razumijemo. Očekuje da se okonča ova agonija, a to je moguće promijenom komplet Odbora direktora i imenovanjem novog izvršnog direktora – zaključili su zapošljeni u Regionalnom vodovodu. Portal ETV uputio je pitanja ovom državnom preduzeću o statusu projekta gradnje filterskog postrojenja. Iz kompanije su 28. februara saopštili kako vodosnabdijevanje tokom sezone neće biti ugroženo, odnosno da su počeli radovi na izvorištu Bolje sestre za gradnju filterskog postrojenja, što, kako su tada istakli, dovodi do apsolutne sigurnosti u vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja tokom naredne turističke sezone. Tada su saopštili i da će Regionalni vodovod, kako bi dugoročno bio riješen problem vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, ove godine početi sa realizacijom projekta gradnje još jednog postrojenja, dodatnog kapaciteta 500 l/s.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070456_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423070456_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>SAOPŠTILI DA VODODSNABDIJEVANJE NEĆE BITI UGROŽENO: Regionalni vodovod(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Regionalni vodovod bio je jedna od tema skupštinskog zasijedanja prošle sedmice kada je poslanik Boris Mugoša pitao ministra održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića o dešavanjima u ovoj državnoj kompaniji - od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke Lakušića, koja je tek tada i zvanično obznanjena, iako je Portal ETV još 19. februara objavio tu informaciju. Objavili smo u martu da Vlada ne stavlja na dnevni red Lakušićevu ostavku i razrješavanje Odbora direktora Regionalnog vodovoda zato što lider Demokratske narodne partije Milan Knežević traži novo uhljebljenje za njega, a nakon što je eksplicitno odbijeno da uđe u Odbor direktora Monteputa, - Spajić ne smije da ulazi u sukob sa Kneževićem zbog stabilnosti Vlade, pa je „kupio“ još malo vremena i odgodio izbor novog Odbora direktora Regionalnog vodovoda uz pomoć ministra finansija koji još nije poslao prijedlog ko će biti predstavnik tog ministarstva – kazali su tada naši izvori. Vlada do danas nije konstatovala Lakušćevu ostavku. Kako su Portalu ETV saopštili zapošljeni u Regionalnom vodovodu Lakušićeva plata je 4.500 eura, a Radovićeva 4.000. Na čelo odbora direktora ove kompanije imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.

Sezona na vidiku, a filterskog postrojenja niđe

Nedavno smijenjeni izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Borislav Ivanković u razgovoru za Portal ETV najavljuje da će na sudu potražiti satisfakciju zbog toga što du ga, kako kaže, Odbor direktora i predsjednik ovog tijela Zoran Lakušić nezakonito razriješili i dali mu otkaz, i to dok je bio na bolovanju. Podsjeća da je on već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i Odbor u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kada Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. <h2> Konstantan mobing</h2> - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – ističe Ivanković. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, dodaje on, i za Specijalno tužilaštvo. - Njegova samovolja navodi na klasičnu zloupotrebu službenog položaja koja se utvrđuje i goni u sudskom postupku – dodaje Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060252_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205060252_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković "><figcaption>Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Naglašava da će on, svakako, pravdu potražiti na sudu i uvjeren je u pozitivan ishod, uz podsjećanje da su i dvojica njegovih prethodnika - Goran Jevrić, kojeg je Lakušić smijenio u junu 2021. godine, i Josip Đurašković, pokrenuli sporove zbog nezakonite smjene. I jedan i drugi traže da im se isplati po oko 200.000 eura, na račun zarada i ostalih potraživanja. - Te smjene će koštati više od oko 400.000 eura, a nemam dilemu da ću i ja dobiti sudski spor i da će država morati da mi isplati više od 100.000 eura. Tako će Lakušić biti odgovoran za štetu nanešenu kompaniji više od pola miliona eura, samo zbog nezakonitih smjena. I ko će to da plati?! Da neće Lakušić sa saradnicima?! Znamo da neće, već građanke i građani Crne Gore – konstatuje Ivanković. Lakušić i Odbor direktora za novog izvršnog direktora imenovali su Krsta Radovića, funkcionera Demokrata, 25. novembra prošle godine, iako nije ispunjavao elementarne uslove za ovu poziciju – najmanje pet godina iskustva na rukovodećim funkcijama sa VII stepenom stručne spreme. Radović je, osim toga, kako je objavio Portal Antena M, svega 21 dana prije imenovanja za izvršnog direktora Regionalnog vodvoda nostrifikovao fakultetsku diplomu stečenu na Univerzitetu „Union – Nikola Tesla“, koji bio u središtu afera o lažnim diplomama u Srbiji. Radović je, inače, predsjednik Opštinskog odbora Demokrata Budva. I raniji direktor Regionalnog vodovoda Đurašković, kojeg je smijenio Lakušić, takođe je bio kadar ove partije. Tada su se Demokrate žestoko obrušile na Lakušića, a kako su bivši DF i ova stranka u međuvremenu „pokopali ratne sjekire“, izbor Radovića nije neočekivan, pa iako ne ispunjava uslove. Zakonitost procedura i imenovanja za „postavgustovske“ vlasti nije u zoni interesovanja. - Lakušić je, prvo mom prethodniku Đuraškoviću, a onda i meni, opstruirao vraćanje kredita, a tranša je kada sam ja imenovan trebalo da bude isplaćena u julu 2022. u iznosu od 742.000 eura. Direkno je ugrozio operativnu likvidnost kompanije nepreduzimanjem kratkoročnog zaduživanja prema poslovnim bankama u Crnoj Gori. Da su tada pale državne garancije ugozio bi se tekući Budžet Države Crne Gore. Resorno ministarstvo i Mininistrarstvo finansija nijesu htjeli da mu odobre garancije na kratkoročnu pozajmicu od 1.400.000 eura i potpuno ih razumijem – ističe Ivanković. Prema njegovim riječima, Lakušić do danas nije u CRPS-u evidentirao povećanje osnivačkog uloga. - U registru na izvodu društva stanje je nula eura, a u našim poslovnim knjigama premašuje 65.000.000 – dodaje naš sagovornik. <h2> Zadovoljan rezultatima</h2> Objašnjava da je po preuzimanju funkcije sa svojim timom obezbijedio kreditno zaduženje od dva miliona eura kod jedne poslovne banke. - Kredit smo u potpunosti vratili, taman kada me Lakušić smijenio. Sa svojim saradnicima uspio sam da i ostale kreditne obaveze izmirujemo redovno, tako da smo za skoro dvije i po godine, koliko sam bio na čelu Regionalnog vodovoda vratili više od 11 i po miliona kredita prema ino kreditorima, uredno servisirali obaveze prema domaćim i ino dobavljačima, redovno izmirivali zarade, plaćali poreze i sve dažbine i Zakonom predviđene koncesije – priča Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Stanje novca koje je ostavio na računu 30. novembra 2024. godine bilo je, kaže, 3.150.000 eura, a ostavereni neto rezultat je iznosio 1.620.000 eura. - Neto rezultat, kada sam počeo da radim, po bilansima za 2021. godinu bio je 59.000 eura, a u mom periodu ostvareni neto rezultat ili profit, povećan je 27 puta, dok je stanje novca na poslovnim računima uvećano preko 20 puta. Samo od novembra 2023. do kraja novembra 2024. godine stanje novca na računu je povećano za 1.248.403 eura. Malo li je – poručuje Ivanković. Istorijski rezultati u isporuci vode i prihodi, ističe Ivanković, lako su dokazivi, koliko god Lakušić pokušavao da njegov rad obezvrijedi. - Prosjek za avgust 2024. godine je, na primjer, skoro 800 l/s, sve zahvaljujući zalaganju zaposlenih i izradi privremenog nasipa u koritu rijeke Morače u drugoj zoni sanitarne zaštite. Nasip je počet 29. jula, a završen 10. avgusta. Lakušić je i tu pravio opstrukciju i na sastanku sa rukovodstvom državne firme Zaštita prostora doo tražio da ne žure sa početkom radova. Međutim, zbog hitnosti situacije, pada izdašnosti na svim izvorištima na Crnogorskom primorju, ja sam sa tadašnjim rukovodiocem tehničkog sektora insistirao da radovi počnu najkasnije od 10. do 15. jula. Sve smo pripremili, za razliku od prethodne godine kada je taj posao pratio Lakušić sa svojim savjetnikom... Da smo ga poslušali zakasnili bismo sa završetkom nasipa i bili u riziku de ne isporučujemo tražene količine vode. Restrikcije vode možda bi se dogodile već sredinom avgusta, u jeku turističke sezone, a to bi bio veliki udarac i katastrofa za crnogorski turizam – naglašava Ivanković. <h2> Filtersko postrojenje</h2> Naš sagovornik pojašnjava i što se dešavalo sa filterskim postrojenjem od 100 l/s, za što ga Lakušić, takođe, proziva, a kako objašnjava, upravo je on uporno opstruirao taj projekat. Podsjeća da je Vlada u julu 2023. Zaključkom odobrila uplatu Regionalnom vodovodu u iznosu od 577.000 eura, koja je trebalo da se evidentira kao povećanje osnivačkog uloga, a kojom je bilo planirano plaćanje postavljanja mobilnog filterskog postrojenja od 100 l/s. - Lakušić se, međutim, dopisom obratio tada resornoj ministarki Ani Novaković Đurović i tražio promjenu Zaključka Vlade i preusmjeravanje sredstava za stacionarno filtersko postrojenje od 500 l/s, čija je cijena oko pet miliona eura?! Sve do marta 2024. godine ta njegova odluka, odnosno Odbora direktora, bila je na snazi i tako smo izgubili devet mjeseci. No, on je i poslije toga nastavio sa opstrukcijom, pa je, tako odbijao, čitavih mjesec da sazove sjednicu, a onda je vraćao informacije koje smo dostavljali kao nepotpune. Tako smo izgubili skoro godinu dana – objašnjava Ivanković. Kaže da je Lakušić čak bio namjerio da sklopi posao sa konsultantima iz Srbije i uplati im avans. - Htio je da se počne sa izradom projekta iako nije imao ni tender, ni urbanističko-tehničke uslove za 500 l/s, a ni dozvolu osnivača da uđe u kreditno zaduženje. Postoji zapisnik sa tog sastanka održanog 14. februara 2024. godine – dodaje Ivanković. Početkom prošle godine, priča naš sagovornik, sa saradnicima je pozvan na sastanak kod državnog sekretara u Ministarstvu turizma i ekologije na kojem je od njega zatražena informacija zašto nijesu postupili u skladu sa zaključkom Vlade. - Ja sam, potom, o tome izvijestio Odbor direktora i zatražio u skaldu sa svojim ovlašćenjima da se hitno krene u tendersku proceduru izbora najpovoljnijeg ponuđača i počne sa izradom filterskog postrojenja kapaciteta 100 litara. On je i dalje opstruirao proces, a u međuvremenu cijena postrojenja je, u odnosu na opcionu koja je bila u julu 2023. porasla na 829.000 eura sa PDV-om. U tu cijenu uračunat je i stručni nadzor i projektivanje – kaže Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250205060256_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Lakušić imao svoj plan za gradnju filterskog postrojenja na izvorištu Bolje sestre "><figcaption>Lakušić imao svoj plan za gradnju filterskog postrojenja na izvorištu Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Tek u martu, dodaje on, Odbor direktora je dao saglasnost, a ponuđač je izabran na drugom tenderu, jer se na prvi niko nije javio. Ugovor je potpisan 12. septembra prošle godine, ali je Lakušić, tvrdi Ivanković, nastavio sa opstrukcijom. Odbijao je da da saglasnost za aneks ugovora sa izabranim konzorcijumom. To je, međutim, učinio odmah nakon njegove smjene. <h2>Kontinuirani sukob</h2> Objašnjava da je od novembra 2022. bio u kontinuiranom sukobu sa Lakušićem koji je opstruirao svaku njegovu inicijativu, ulazio je u njegova ovlašćenja, kršio Statut i Zakon o privrednim društvima... Ističe da je Lakušić odbio zahtjev menadžmenta da umjesto isplate dividende osnivaču za 2021. i 2022. godinu, cirka oko 580.000 eura, taj novac bude iskorišćen za ulaganja u kompaniju. Iako je Lakušić iznio niz kritika na račun Ivankovića, s druge strane, sve rezultate ostvarene u preduzeću tokom njegovog mandata pripisuje sebi. - U mom slučaju Lakušić je napravio niz nezakonitosti. Smijenio me dok sam bio na bolovanju, bez prava da iskoristim godišnji odmor ili da mi se plati taj odmor, nijesu mi plaćeni dani bolovanja, a mojom smjenom preduzeće je četiri dana poslovalo bez izvršnog direktora – naglašava Ivanković. Sagovornik Portala ETV je uvjeren i da je Lakušić obezbijedio medijsku podršku za odluku da ga razriješi, pa je tako jedan medij od njega tražio podatke o poslovanju kompanije 5, pa opet 11. novembra prošle godine, a tekstovi su objavljeni nakon njegovog razrješenja 25. i 26. novembra. - Tvrdilo se kako sam zloupotrijebio službeni položaj i vršio isplate stimulansa zaposlenim preko 100.000 eura. Tačan iznos stimulansa je 23.229,82 eura, odnosno oko 1,7% na ukupne neto zarade. A njegova neto plata sa porezima i doprinosima, kao i njegovog školskog druga i savjetnika, zajedno koštaju našu kompaniju preko 100.000 eura na godišnjem nivou – ističe Ivanković. Lakušić je na Ivankovića, kako kaže, počeo da pravi pristisak, nekoliko mjeseci pošto je stupio na funkciju, da zapošljava ljude koje je on predlagao. - Nikad nije postojao pisani trag, već je to meni direktno, usmeno nalagao. Nekad u vidu savjeta, a nekad u formi usmenog zahtjeva iz pozicije meni nadređenog. Tako je zaposlio bliskog rođaka i prijatelja iz djetinjstva, koji mu je sad savjetnik. Ipak, odbio sam masovna zapošljavanja na čemu je on insistirao. Svaka sjednica Odbora direktora bila je takva da sam bio žrtva njegovog mobinga - optuživao me da ne sprovodim odluke Odbora, koje je on predlagao, iako su neke bile nesprovodive, i tako dalje... – priča naš sagovornik. Naglašava da je Lakušić, nakon što je u Regionalnom vodovodu zaposlio najboljeg prijatelja, poslije nekoliko mjeseci zahtijevao i da on bude imenovan za rukovodioca tehničkog sektora. - Odbio sam to i postavio čovjeka koji je već imao 22 godine iskustva u Regionalnom vodovodu, pratio je period izgradnje od 2007. i završetka i puštanja u rad sistema 26. jula 2010. godine. Onda je on svog prijateja postavio za svog savjetnika – dodaje Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_6f620129381d8f413c90c3936c00a822ace61a9d5663110e668c7652e2526338.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250205060256_6f620129381d8f413c90c3936c00a822ace61a9d5663110e668c7652e2526338" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Bilo opstrukcija i za izradu privremenog nasipa u koritu rijeke Morače prošlog ljeta "><figcaption>Bilo opstrukcija i za izradu privremenog nasipa u koritu rijeke Morače prošlog ljeta(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Ogorčen je i odnosom Lakušića i novog direktora Krsta Radovića prema njegovim saradnicima, pogotovo prema njegovom savjetniku koji je imao, kako kaže Ivanković, velike zasluge za mnoge projekte Regionalnog vodovoda. - Kako mu je Lakušić zahvalio - novi direktor mu je smanjio koeficijent sa 18 na 11. Osim toga, zbog činjenice da se radi o čovjeku koji ima ozbiljan zdravstveni problem i mora da bude na višesatnim terapijama bilo mu je dozvoljeno da radi od kuće, ali sada mu je ponuđen aneks ugovora, ne samo sa sramnim smanjenjen koeficijenta na 11, već i da mora da radi u sjedištu Društva?! Znači, otvoreno se čovjeku ugrožava život i egzistencija ili da on sam da otkaz. E, bravo Lakušiću – ogorčen je Ivanković. Naš sagovornik je 6. decembra prošle godine Agenciji za mirno rješavanje sporova, preko advokata, dostavio zahtjev za poništenje odluke o razrješenju. Prijavu Inspekciji rada da utvrde nepravilnosti vezane za njegovo razrješenje i imenovanje novog v.d, odnosno sada već u punom mandatu izabranog izvršnog direktora podnio je prošle sedmice.

Ivanković: Lakušić je tražio da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita

Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Nakon što je, ne prvi put, otvoreno - i, nažalost, nekažnjeno - doveo u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet države u kojoj živi i koja ga plaća, predsjednik Opštine Pljevlja, u maniru najgoreg primitivca, uputio je uvrede novinarki Milki Tadić Mijović, poručio je poslanik DPS-a Ivan Vuković, reagujući na mizogine napade Darija Vraneša.
- Uz najoštrije osude takvog ponašanja, pozivam navodno građanske partije, zahvaljujući kojima je Vraneš u mogućnosti da truje javni prostor nacional-šovinizmom, vjerskom mržnjom i mizoginijom, da, bez odlaganja, povuku podršku njegovoj anti-civilizacijskoj politici- poručio je Vuković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1996962897025552806&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Vraneš u maniru najgoreg primitivca upućuje prijetnje novinarki, građanske partije iz vlasti da povuku podršku njegovoj politici

Košarkaši Budućnost Volija poraženi su večeras u gostima od Burga 88:73, u utakmici devetog kola B grupe Eurokupa.
Budućnost je u Burgu prekinula seriju od pet pobjeda i upisala treći poraz ove sezone.
Burg je još jednom ove sezone pokazao zašto je lider grupe Eurokupa, bio je sigurniji, precizniji i koncentrisaniji i imao odgovor na svaku prijetnju rivala.
Budućnost je mnogo griješila da bi se mogla nadati pobjedi u Burgu, dugo je bila u meču i vraćala se, nekoliko puta bila je blizu da potpuno anulira zaostatak, ali bi tada proradio šut rivala i prednost vratio na dvocifrenu.
Burg je do osmog trijumfa vodio Bat Gač sa 22, dok je Darius Megu ubacio 18 poena.
U ekipi Budućnosti najbolji je bio Jogi Ferel sa 18 koševa.
Budućnost će u narednom kolu, 10. decembra, ugostiti London Lajonse.

Poraz Budućnost Volija u Burgu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

-Danas sa najvećim osjećajem ponosa, i neka bude da je moj doprinos nulti u svemu tome, ističem da današnji sektor bezbjednosti uživa nikada veći stepen povjerenja u međunarodnoj zajednici-tako je, uz neskriveni ponos, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ocijenio kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije vide crnogorski zapadni partneri. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EVROPSKE PACKE... No, hvalisava priča ministra nema mnogo veze sa realnošću. Niti sa ocjenama iz Brisela. Moguće da je funkcioner Demokrata Alekse Bečića svjesno, iz političkih razloga podizanja rejtinga stranke, ignorisao ocjene &nbsp;evropskih partnera, ili mu je, možda, neko pogrešno preveo Izvještaj o napretku, vezan za Crnu Goru. &nbsp; U dokumentu koji je prezentovala Evropska komisija, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao – djelimičan. Kao što ne iskazuju zadovoljstvo političkim imenovanjima i čistkom politički nepodobnih u policiji. Zato se traži ,,reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a" data-rendition-name="original" width="766" height="584" loading="lazy" alt="POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a"> <figcaption>POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević u izjavi za Televiziju E naglašava da ocjena &nbsp;ministra Šaranovića nema dodirnih tačaka sa Izvještajem Evropske komisije. &nbsp; -Djeluje mi očigedno da smo ministar i ja čitali različite izvještaje. Iz onoga što sam ja poročitao, dva su resora posebno problematična, to jest dva resora u kojima je potrebno sprovesti potpune reforme i u kojima bilježimo nazadovanje. Jedan su unutrašnji poslovi sa akcentom na stopiranje političkih imenovanja u resoru bezbjednosti i resoru policije, a drugi resor su mediji koji u ovim trenutku nijesu predmet razgovora – kaže Zirojević. &nbsp;&nbsp; ...I DOMAĆI ,,NEVJERNICI” U POLICIJI Nijesu samo Evropljani sumnjičavi prema rezultatima rada policije i uopšte bezbjednosnog sektora koji kontrolišu Demokrate. Crnogorski građani su bili mnogo rigorozniji: prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava povjerenje u policiju palo je sa 53,5 odsto u prošloj, na 44,1 odsto u ovoj godini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d" data-rendition-name="original" width="672" height="505" loading="lazy" alt="NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić"> <figcaption>NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina. - U proteklih deset godina povjerenje u policiju bilo je niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto, koliko je izmjereno 2016. godine – ističe Bajramspahić. &nbsp; Iako je ministar unutrašnjih poslova Šaranović pokušao da posredno ospori istraživanje CEDEM-a, izvori Televizije E iz MUP-a govore da je interno istraživanje koje je naručio početkom septembra vrh policije pokazalo takođe dramatičan pad povjerenja u rad policije. Čak i veći nego što ga registruje istraživanje CEDEM-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587" data-rendition-name="original" width="1024" height="1139" loading="lazy" alt="PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a"> <figcaption>PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  POLICIJA POD PARTIJSKIM PLAŠTOM Poslanik Zirojević ističe da je od dolaska kadrova Demokratske Crne Gore na čelo bezbjednosnog sektora – taj resor u potpunosti pretvoren u jednu partijsku mašineriju, u batinu za obračun sa političkim oponentima. &nbsp;-Vi imate činjenicu da šef kluba poslanika Demokrata, kako ja volim da kažem - stvarni šef bezbjednosnog sektora - sa skupštinske govornice najavljuje hapšenja i buduće akcije bezbjednosnog sektora. I sve ovo što sam naveo, kao i još mnogo toga o čemu bih mogao govoriti a tiče se otprilike istog načina ponašanja ove strukture Demokratske Crne Gore, potpuno prirodno dovodi do pada povjerenja u Upravu policije. Na žalost, borbu protiv organizovanog kriminala sveli smo na nešto što se umače u med i krem i jede za doručak – zaključuje Zirojević. &nbsp;&nbsp; Uprkos javnim kritikama, nasuprot stavovima građanki i građana, izvjesno je da se vrh Demokrata koje predvode Bečić i Bogdanović i koji apsolutno &nbsp;kontrolišu bezbjednosni sektor - ne žele pogledati u ogledalu. Kao što nemaju namjeru, čak i po cijenu daljeg gubljenja povjerenja, da zaustave takozvani veting u policiji, koji se – osim u rijetkim slučajevima – odavno pretvorio u progon politički nepodbnih. &nbsp; To će svakako doprinijeti daljem slabljenju bezbjednosnog sektora koji se, osim u dvije velike tragedije na Cetinju, ne umije nositi sa izazovom borbe protiv organizovanog kriminala. Osim što se, nakon ubistava, oglase sa podacima višpe svojestvenim mrtvozornicima. &nbsp; Ipak, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović može da ima neko opravdanje. Jer, kako sam priznaje, njegov doprinos stanju bezbjednosti je – nulti. &nbsp;Ako ništa, zvuči kao dobar način da se Šaranović distancira od loše prakse u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: vodoizvoriste-bolje-sestre