Ambasador Evropske uniije u Crnoj Gori Johah Satler na današnjoj akciji čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre u okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, je istakao važnost vodoizvorišta, jer odatle dolazi kompletno vodosnabdijevanje za primorje - voda za 200.000 ljudi, naročito ljeti, kada su tu i turisti.&nbsp;
- Ono što ovdje radimo jeste da pokažemo koliko je važno da zaštitimo ono što imamo, ali isto tako – i zbog toga sam ovdje, i drago mi je što je potpredsjednik Bečić s nama – da se sagledaju bezbjednosni aspekti, da se vidi šta se dešava kada je vodosnabdijevanje ugroženo. A tome smo mogli da svjedočimo dugi niz godina – ovdje se iz korita rijeke Morače vadio šljunak, čime je ugroženo vodosnabdijevanje čitavog Primorja - poručio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Satler je istakao i da je zadovoljan što se stvari sada pomjeraju s mrtve tačke.&nbsp;
- Drago mi je što sam čuo od potpredsjednika da u okviru policije postoji jedinica koja se 24/7 bavi ekološkim kriminalom, jer jedno je edukacija – što je vrlo važno – ali drugi važan aspekt je sprovođenje zakona, kako bi se zaštitila voda, i kako bi oni koji krše zakon, oni koji ilegalno vade šljunak, bili izvedeni pred lice pravde. To je izuzetno važno - naglasio je Satler.&nbsp;
Sve ovo je, kako je naveo, dio kampanje „Čuvaj da te čuva“, koja je pokrenuta prije dva mjeseca.&nbsp;
- Drago mi je što sada imamo veliku grupu – koaliciju voljnih – koju čine institucije na nacionalnom nivou, ministri, ali i predsjednici opština. No, posebno mi je drago što su s nama brojni građani. Imamo mlade ljude, imamo građane iz svih slojeva društva koji su nam se pridružili, i to je jako važno, jer ono što želimo da postignemo u naredne dvije-tri godine – i uvjeren sam da ćemo uspjeti u tome – jeste da Crnu Goru uvedemo u Evropsku uniju kao državu spremnu u svakom pogledu. I u ekološkom smislu – da je očistimo i da konačno ispunimo ono što ste stavili u svoj Ustav prije 30 godina – da postanete ekološka država - zaključio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Pored Satlera, prisutni su bili i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečićem, ministar Damjan Ćulafić i zapošljeni Vodovoda.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Satler: Voda za 200 hiljada ljudi mora biti zaštićena - Crna Gora da uđe u EU kao ekološka država

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje organizovaće sjutra sveobuhvatnu akciju čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre, jednog od najvažnijih izvorišta pitke vode u Crnoj Gori. 
 
Iz Evropske kuće su saopštili da se Regionalni vodovod pridružio nacionalnoj kampanji zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, u okviru koje se organizuje akcija čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre. 
 
- Ta zona, pogođena nelegalnom eksploatacijom šljunka i odlaganjem otpada, biće očišćena uz angažman Zaštite prostora Crne Gore i zaposlenih Regionalnog vodovoda. Aktivnosti čišćenja trajaće više dana - istakli su u saopštenju. 
 
Sjutrašnja akcija počeće u devet sati. 
 
Nacionalna kampanja zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ pokrenuta je 5. juna godine na Svjetski dan životne sredine, uz podršku Evropske unije. 
 
Kampanju sprovodi široka koalicija državnih institucija, predvođenih Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, uz podršku lokalnih samouprava, akademske zajednice, civilnog sektora, medija i društveno odgovornih kompanija. 
 
Cilj kampanje je da unaprijedi zaštitu životne sredine kroz konkretne mjere i akcije, ali i da ohrabri građane da lično doprinesu zdravijem i čistijem životnom okruženju. 
 
Iz Evropske kuće su podsjetili da je u prvoj fazi pokrenuta platforma za prijavu ekološkog kriminala: www.cuvaj.me, i da je predviđen niz akcija čišćenja divljih deponija. 
 
- U narednim fazama kampanje predviđeno je dalje smanjenje upotrebe plastičnih kesa, rješavanje problema odlaganja starih automobilskih guma i organizovanje edukativnih aktivnosti za djecu i mlade u oblasti zaštite životne sredine - navodi se u saopštenju.

Sjutra akcija čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre

Na adrese premijera Milojka Spajića i ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića stigao je novi dopis, sada već bivših službenika Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje – nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića i šefa Službe za pravne i administrativne poslove Aca Ognjenovića, koji su im se ovoga puta obratili sa zahtjevom za pokretaje postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i pokretanje krivičnog postupka. U pismu koje je adresirano i na opozicionog poslanika Borisa Mugošu, koji je jedini u parlamentu problematizovao dešavanja u Regionalnom vodovodu, a dostavljeno je i predsjedniku Odbora direktora komapnije Zorana Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića, te predsjednika Sindikalne organizacije Igora Anastasova, ističe se da je opšte poznata činjenica da u ovom državnom preduzeću „vlada haos već duži period, tačnije od dolaska Krsta Radovića koji ne ispunjava formalne uslove za mjesto izvršnog direktora, a koji je zaposlio novog šefa pravne službe koji nije završio Pravni fakultet“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="vodovod regionalni"><figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovodaetv</figcaption></figure>  Podsjećaju da su o tome obavještavali Vladu i ministra u više navrata „i iz tih razloga spušteni na niže pozicije i kroz montirane disciplinske postupke dobili otkaze“. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – istakli su oni u dopisu. Naglašavaju da s obzirom na to da su oni, kroz montirane disciplinske postupke koji su sprovedeni u najkraćem mogućem roku, kršeći, kako pišu, svaki mogući zakonski propis, u kojem su članovi disciplinske komisije bili dva inženjera i vozač, ostali bez posla, zahtijevaju „da protiv lica koje je pogrešnim obračunom posebne naknade pričinilo značajnu materijalnu štetu Regionalnom vodovodu“ bude „pokrenut postupak za utvrđivanje odgovornosti za povredu radne obaveze (ali na ispravan i zakonit način)“ i da podnesu krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu, a kasnije i tužbu za naknadu materijalne štete i obeštećenje. - Budući da smo u saznanju da ste formirali petočlanu komisiju koja ima zadatak da ispita sve obračune naknade na investicije od 2023. godine do danas, koji su radili svi zaposleni ostavljajući komisiji rok od 3-4 mjeseca, kod nas izaziva opravdanu sumnju, a evo i zašto. Postavljajući ovako širok zadatak komisiji (kontrolu 2.000-3.000 predmeta) sa ovako dugačkim rokom kod nas budi sumnju da Krsto Radović želi da povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik – smatraju Ružičić i Ognjenović. Ističu da se postavlja pitanje „zašto Krsto Radović nije komisiji naložio da se prvo izvrši kontrola samo obračuna koje je radio zapošljeni čiji su obračuni slučajnim uzorkom označeni kao pogrešni i sa umanjenim iznosom na štetu Regionalnog vodovoda“. - Da li se želi otići u zastaru za povredu radne obaveze? Da li se želi razvodnjiti ovako ozbiljan problem postavljajući ovako širok zadatak sa dugim rokom? Da li se želi izbjeći sukob sa predsjednikom Zoranom Lakušićem, obzirom da je kako nezvanično saznajemo riječ o njegovom saradniku? Neprijavljivanje krivičnog djela je, takođe, krivično djelo – upozoravaju oni. Oni su zamolili „resorno ministarstvo i ministra Ćulafića da se, konačno, uozbilji i uključi u rješavanju ovako značajnog problema u razotkrivanju počinioca ili više njih, a Vladu Cme Gore kao osnivača da preko nadležnih institucija sprovedu eksternu reviziju svih obračuna posebne naknade na investicije za prethodni period od 10. godina obzirom da se radi o državnom prihodu od 30-50 miliona eura“. - Predsjednika sindikalne organizacije društva molimo da o ovim okolnostima upozna sve zapošljene budući da je ukinut stambeni fond za zapošljene, a pojedini zapošljeni u korist investitora, a na štetu Regionalnog vodovoda vrše manji obračun naknade (i to u samo dva predmeta 50-60.000,00 eura). Sigurni smo da je većina zapošljenih svoj posao obavljala kako treba i u najboljem interesu Društva, pa je logično da prvo treba kontrolisati zapošljenog kod kojeg je nepravilnost utvrđena, a ne uvlačiti i druge zapošljene koji su svoj posao radili kako treba – zaključili su Ružičić i Ognjenović u pismu dostavljenom premijeru Spajiću i ministru Ćulafiću, te poslaniku Mugoši i čelnisima Regionalnog vodovoda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vodoizvorište Bolje sestre"><figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Vodoizvorište Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Portal ETV u kontinuitetu izvještava o ozbiljnim problemima u Regionalnom vodovodu, od kada je Lakušić nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Ivanković je čak treći izvršni direkzor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. U partijskoj raspodjeli funkcija Regionalni vodovod pripao je Demokratskoj narodnoj partiji Milana Kneževića, čiji kadar je Lakušić. On je 16. decembra prošle godine, nakon što je nezakonito smijenio Ivankovića i postavio Radovića za izvršnog direktora, pod pritiskom iz Vlade podnio ostavku, ali ona do danas nije konstatovana. Čak sedam mjeseci Lakušić u ostavci i dalje proizvodi brojne probleme u Regionalnom vodovodu, ali u Vladi ne reaguju, jer mu je u zaštitu stao Knežević i ne dozvoljava da bude izbačen iz Odbora direktora dok mu on ne nađe novo uhljebljenje. Očito, to mu baš teško ide. Pisali smo ranije da je Knežević namjeravao da Lakušića uposli u Odboru direktora Monteputa, što je, kako su kazali naši izvori, kategorično odbijeno. A Lakušić se i finansijski odlično obezbijedio - prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, a u koji je Portal ETV imao uvid, u bilo kom slučaju njegovog razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062611068_6c2f1f4567dc77b41a6b55aeef98224df91c1d195e4a539745ff1fbb3881d1b6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062611068_6c2f1f4567dc77b41a6b55aeef98224df91c1d195e4a539745ff1fbb3881d1b6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Milan Knežević"><figcaption>ČUVA LEĐA LAKUŠIĆU: Milan Knežević</figcaption></figure>

Kaćuša Krsmanović

Tvrde da Lakušić i Radović pokušavaju da sakriju ko je i za čiji interes oštetio firmu za 50 do 60 hiljada eura

Požar koji je izbio kod mjesta Grbavci i područja izvorišta Bolje sestre aktivan je od 14 sati. To je Portalu ETV saopštio v.d. komandira Službe zaštite i spašavanja u Podgorici Nikola Bojanović.
On je precizirao da su na terenu četiri vozila, sa po osam vatrogasaca, ali i da je ovaj teren nepristupačan, te je zatražio podršku iz vazduha. Tako da u gašenju vatre učestvuje i avio-helikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuFXxJpo2Yx4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Vatrogasci su, kako nam je rekao Bojanović, i sinoć gasili na tom području, a on vjeruje da je uzrok ovog požara ljudski faktor.
- To nije bilo opožareno područje - istakao je Bojanović.
Jedan krak, kako je rekao, potpuno je ugašen, ali se vatra na drugom raširila zbog uticaja vjetra.
Kuće, kako ističe Bojanović, nijesu ugrožene.
- Požar je pod kontrolom, ali se radi o velikom frontu - dodao je on.

Anja Ivanović

Požar kod Grbavaca i izvorišta Bolje sestre: Jedan dio ugašen, na drugom se vatra proširila zbog vjetra

Regionalni vodovod „Crnogorsko primorje“ ovu ljetnju turističku sezonu trebalo je da dočeka sa filterskim postrojenjem od 100 l/s koje bi trebalo da bude bajpas za obezbjeđivanje dovoljne količine vode za primorske opštine tokom ljeta, međutim, kako tvrde zapošljeni u ovom preduzeću, postoji ozbiljna bojazan da ovaj posao neće biti na vrijeme okončan. - Zbog smanjene izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, sa kojeg se snabdijeva Crnogorsko primorje, Vlada i stručnjaci iz ove oblasti su u proteklih nekoliko godina tražili rješenje kako bi spriječili nestašicu vode u špicu sezone. Tako je na prijedlog tadašnjeg menadžmenta Regionalnog vodovoda, na lijem je čelu bio Borislav Ivanković, Vlada Dritana Abazovića u julu 2023. godine opredjelila iznos od cca 577.000 eura za izgradnju mobilnog postrojenja od 100 l/s koje bi obezbijedilo dovoljne količine vode. Novac je uplaćena 2. avgusta iste godine, međutim, predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić odjednom se predomislio i počeo da opstruira realizaciju zaključka Vlade tražeći modalitet da se preduzeće zaduži skoro šest miliona eura i da samostalno izgradi stacionarno postrojenje kapaciteta 500 l/s, pritom ne vodeći računa o zakonskim i tehničkim preduslovima za realizaciju takvog poduhvata – ističu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070452_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423070452_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>I DALJE U OSTAVCI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vododvod)</figcaption></figure>  Podsjećaju da je za postrojenje od 100 l/s trebalo skoro dvije godine priprema da bi dobili sve neophodne saglasnosti i dozvole za UT uslove. - Lakušić je sa svojim savjetnikom Željkom Raičevićem 14. februara prošle godine prvo pozvao na sastanak predstavnike firme „Exploring“ nudeći im avansnu uplatu od skoro 700.000 eura za početak izgradnje postrojenja - bez projekta, građevinske dozvole i bez sprovedenog postupka javne nabavke. Na taj sastanak nije bio pozvan tadašnji izvršni direktor preduzeća Ivanković, nego su ga zaposleni obavijestili i zatražili da i on prusustvuje. Lakušićev pokušaj nije uspio, ali je on nastavio da opstruira projekat, pa je skoro dva mjeseca držao u fioci saglasnost za zaključivanje ugovora sa izabranim ponuđačem za izgradnju mobilnog postrojenja čime je direktno ugrozio i sistem Regionalnog vodovoda. A onda je optužio Ivankovića da je on kriv što filtersko postrojenje nije postavljeno – kažu zapošljeni koji su se obratili Portalu ETV. Kada je Lakušić u novembru prošle godine smijenio Ivankovića i imenovao Krsta Radovića za novog izvršnog direktora, konačno je počela i realizacija ovog projekta. - Međutim, na pragu ljetnje sezone, postrojenje se ni ne nazire – upozoravaju oni. Ugovor sa izvođačem, izabranim na tenderu, kako kažu, potpisan je sredinom septembra prošle godine, a u oktobru je potpisan ankes ugovora i gradnja je trebalo da počne u decembru. Ali, nakon smjene Ivankovića, dodaju naši sagovornici, potpisana su još dva ili tri ankesa kojima su produženi rokovi, odnosno izmijenjeni projekti. - Sala za filtersko postrojenje je pripremljena, a da li je projekat gotov, da li je revidiran - pitanje je koje Lakušić, u ostavci i Radović, direktor koji ne ispunjava uslove za tu poziciju, kriju od očiju javnosti. Logično je da sumnjamo da će posao biti gotov do početka sezone, jer ovakav rukovodeći kadar nije sposoban da riješi ni druge probleme – bilo je, na primjer, više od osam slučajeva pucanja cijevi u posljednjih nekoliko mjeseci – kažu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070456_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423070456_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>NEZAKONITO IZABRAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Objašnjavaju i da je za filtersko postrojenje potrebno da se uveze neophodna oprema, da se uradi platforma na Jezeru za pumpe, da se montira oprema i poveže u cijelinu, pa da se postrojenje pušti u rad i utvrdi da li kapacitet i kvalitet vode odgovara propisanim uslovima. A sve to, dodaju naši sagovornici, pod uslovom da je projekat urađen i revidovan i da su dobijene sve saglasnosti od regultora i institucija. - Zašto resorno ministarstvo na čelu sa Damjanom Ćulafićem i Vlada ćute na sva deašavanja u Regionalnom vodovodu mi ne razumijemo. Očekuje da se okonča ova agonija, a to je moguće promijenom komplet Odbora direktora i imenovanjem novog izvršnog direktora – zaključili su zapošljeni u Regionalnom vodovodu. Portal ETV uputio je pitanja ovom državnom preduzeću o statusu projekta gradnje filterskog postrojenja. Iz kompanije su 28. februara saopštili kako vodosnabdijevanje tokom sezone neće biti ugroženo, odnosno da su počeli radovi na izvorištu Bolje sestre za gradnju filterskog postrojenja, što, kako su tada istakli, dovodi do apsolutne sigurnosti u vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja tokom naredne turističke sezone. Tada su saopštili i da će Regionalni vodovod, kako bi dugoročno bio riješen problem vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, ove godine početi sa realizacijom projekta gradnje još jednog postrojenja, dodatnog kapaciteta 500 l/s.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070456_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423070456_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>SAOPŠTILI DA VODODSNABDIJEVANJE NEĆE BITI UGROŽENO: Regionalni vodovod(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Regionalni vodovod bio je jedna od tema skupštinskog zasijedanja prošle sedmice kada je poslanik Boris Mugoša pitao ministra održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića o dešavanjima u ovoj državnoj kompaniji - od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke Lakušića, koja je tek tada i zvanično obznanjena, iako je Portal ETV još 19. februara objavio tu informaciju. Objavili smo u martu da Vlada ne stavlja na dnevni red Lakušićevu ostavku i razrješavanje Odbora direktora Regionalnog vodovoda zato što lider Demokratske narodne partije Milan Knežević traži novo uhljebljenje za njega, a nakon što je eksplicitno odbijeno da uđe u Odbor direktora Monteputa, - Spajić ne smije da ulazi u sukob sa Kneževićem zbog stabilnosti Vlade, pa je „kupio“ još malo vremena i odgodio izbor novog Odbora direktora Regionalnog vodovoda uz pomoć ministra finansija koji još nije poslao prijedlog ko će biti predstavnik tog ministarstva – kazali su tada naši izvori. Vlada do danas nije konstatovala Lakušćevu ostavku. Kako su Portalu ETV saopštili zapošljeni u Regionalnom vodovodu Lakušićeva plata je 4.500 eura, a Radovićeva 4.000. Na čelo odbora direktora ove kompanije imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.

Sezona na vidiku, a filterskog postrojenja niđe

Nedavno smijenjeni izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Borislav Ivanković u razgovoru za Portal ETV najavljuje da će na sudu potražiti satisfakciju zbog toga što du ga, kako kaže, Odbor direktora i predsjednik ovog tijela Zoran Lakušić nezakonito razriješili i dali mu otkaz, i to dok je bio na bolovanju. Podsjeća da je on već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i Odbor u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kada Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. <h2> Konstantan mobing</h2> - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – ističe Ivanković. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, dodaje on, i za Specijalno tužilaštvo. - Njegova samovolja navodi na klasičnu zloupotrebu službenog položaja koja se utvrđuje i goni u sudskom postupku – dodaje Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060252_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205060252_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković "><figcaption>Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Naglašava da će on, svakako, pravdu potražiti na sudu i uvjeren je u pozitivan ishod, uz podsjećanje da su i dvojica njegovih prethodnika - Goran Jevrić, kojeg je Lakušić smijenio u junu 2021. godine, i Josip Đurašković, pokrenuli sporove zbog nezakonite smjene. I jedan i drugi traže da im se isplati po oko 200.000 eura, na račun zarada i ostalih potraživanja. - Te smjene će koštati više od oko 400.000 eura, a nemam dilemu da ću i ja dobiti sudski spor i da će država morati da mi isplati više od 100.000 eura. Tako će Lakušić biti odgovoran za štetu nanešenu kompaniji više od pola miliona eura, samo zbog nezakonitih smjena. I ko će to da plati?! Da neće Lakušić sa saradnicima?! Znamo da neće, već građanke i građani Crne Gore – konstatuje Ivanković. Lakušić i Odbor direktora za novog izvršnog direktora imenovali su Krsta Radovića, funkcionera Demokrata, 25. novembra prošle godine, iako nije ispunjavao elementarne uslove za ovu poziciju – najmanje pet godina iskustva na rukovodećim funkcijama sa VII stepenom stručne spreme. Radović je, osim toga, kako je objavio Portal Antena M, svega 21 dana prije imenovanja za izvršnog direktora Regionalnog vodvoda nostrifikovao fakultetsku diplomu stečenu na Univerzitetu „Union – Nikola Tesla“, koji bio u središtu afera o lažnim diplomama u Srbiji. Radović je, inače, predsjednik Opštinskog odbora Demokrata Budva. I raniji direktor Regionalnog vodovoda Đurašković, kojeg je smijenio Lakušić, takođe je bio kadar ove partije. Tada su se Demokrate žestoko obrušile na Lakušića, a kako su bivši DF i ova stranka u međuvremenu „pokopali ratne sjekire“, izbor Radovića nije neočekivan, pa iako ne ispunjava uslove. Zakonitost procedura i imenovanja za „postavgustovske“ vlasti nije u zoni interesovanja. - Lakušić je, prvo mom prethodniku Đuraškoviću, a onda i meni, opstruirao vraćanje kredita, a tranša je kada sam ja imenovan trebalo da bude isplaćena u julu 2022. u iznosu od 742.000 eura. Direkno je ugrozio operativnu likvidnost kompanije nepreduzimanjem kratkoročnog zaduživanja prema poslovnim bankama u Crnoj Gori. Da su tada pale državne garancije ugozio bi se tekući Budžet Države Crne Gore. Resorno ministarstvo i Mininistrarstvo finansija nijesu htjeli da mu odobre garancije na kratkoročnu pozajmicu od 1.400.000 eura i potpuno ih razumijem – ističe Ivanković. Prema njegovim riječima, Lakušić do danas nije u CRPS-u evidentirao povećanje osnivačkog uloga. - U registru na izvodu društva stanje je nula eura, a u našim poslovnim knjigama premašuje 65.000.000 – dodaje naš sagovornik. <h2> Zadovoljan rezultatima</h2> Objašnjava da je po preuzimanju funkcije sa svojim timom obezbijedio kreditno zaduženje od dva miliona eura kod jedne poslovne banke. - Kredit smo u potpunosti vratili, taman kada me Lakušić smijenio. Sa svojim saradnicima uspio sam da i ostale kreditne obaveze izmirujemo redovno, tako da smo za skoro dvije i po godine, koliko sam bio na čelu Regionalnog vodovoda vratili više od 11 i po miliona kredita prema ino kreditorima, uredno servisirali obaveze prema domaćim i ino dobavljačima, redovno izmirivali zarade, plaćali poreze i sve dažbine i Zakonom predviđene koncesije – priča Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Stanje novca koje je ostavio na računu 30. novembra 2024. godine bilo je, kaže, 3.150.000 eura, a ostavereni neto rezultat je iznosio 1.620.000 eura. - Neto rezultat, kada sam počeo da radim, po bilansima za 2021. godinu bio je 59.000 eura, a u mom periodu ostvareni neto rezultat ili profit, povećan je 27 puta, dok je stanje novca na poslovnim računima uvećano preko 20 puta. Samo od novembra 2023. do kraja novembra 2024. godine stanje novca na računu je povećano za 1.248.403 eura. Malo li je – poručuje Ivanković. Istorijski rezultati u isporuci vode i prihodi, ističe Ivanković, lako su dokazivi, koliko god Lakušić pokušavao da njegov rad obezvrijedi. - Prosjek za avgust 2024. godine je, na primjer, skoro 800 l/s, sve zahvaljujući zalaganju zaposlenih i izradi privremenog nasipa u koritu rijeke Morače u drugoj zoni sanitarne zaštite. Nasip je počet 29. jula, a završen 10. avgusta. Lakušić je i tu pravio opstrukciju i na sastanku sa rukovodstvom državne firme Zaštita prostora doo tražio da ne žure sa početkom radova. Međutim, zbog hitnosti situacije, pada izdašnosti na svim izvorištima na Crnogorskom primorju, ja sam sa tadašnjim rukovodiocem tehničkog sektora insistirao da radovi počnu najkasnije od 10. do 15. jula. Sve smo pripremili, za razliku od prethodne godine kada je taj posao pratio Lakušić sa svojim savjetnikom... Da smo ga poslušali zakasnili bismo sa završetkom nasipa i bili u riziku de ne isporučujemo tražene količine vode. Restrikcije vode možda bi se dogodile već sredinom avgusta, u jeku turističke sezone, a to bi bio veliki udarac i katastrofa za crnogorski turizam – naglašava Ivanković. <h2> Filtersko postrojenje</h2> Naš sagovornik pojašnjava i što se dešavalo sa filterskim postrojenjem od 100 l/s, za što ga Lakušić, takođe, proziva, a kako objašnjava, upravo je on uporno opstruirao taj projekat. Podsjeća da je Vlada u julu 2023. Zaključkom odobrila uplatu Regionalnom vodovodu u iznosu od 577.000 eura, koja je trebalo da se evidentira kao povećanje osnivačkog uloga, a kojom je bilo planirano plaćanje postavljanja mobilnog filterskog postrojenja od 100 l/s. - Lakušić se, međutim, dopisom obratio tada resornoj ministarki Ani Novaković Đurović i tražio promjenu Zaključka Vlade i preusmjeravanje sredstava za stacionarno filtersko postrojenje od 500 l/s, čija je cijena oko pet miliona eura?! Sve do marta 2024. godine ta njegova odluka, odnosno Odbora direktora, bila je na snazi i tako smo izgubili devet mjeseci. No, on je i poslije toga nastavio sa opstrukcijom, pa je, tako odbijao, čitavih mjesec da sazove sjednicu, a onda je vraćao informacije koje smo dostavljali kao nepotpune. Tako smo izgubili skoro godinu dana – objašnjava Ivanković. Kaže da je Lakušić čak bio namjerio da sklopi posao sa konsultantima iz Srbije i uplati im avans. - Htio je da se počne sa izradom projekta iako nije imao ni tender, ni urbanističko-tehničke uslove za 500 l/s, a ni dozvolu osnivača da uđe u kreditno zaduženje. Postoji zapisnik sa tog sastanka održanog 14. februara 2024. godine – dodaje Ivanković. Početkom prošle godine, priča naš sagovornik, sa saradnicima je pozvan na sastanak kod državnog sekretara u Ministarstvu turizma i ekologije na kojem je od njega zatražena informacija zašto nijesu postupili u skladu sa zaključkom Vlade. - Ja sam, potom, o tome izvijestio Odbor direktora i zatražio u skaldu sa svojim ovlašćenjima da se hitno krene u tendersku proceduru izbora najpovoljnijeg ponuđača i počne sa izradom filterskog postrojenja kapaciteta 100 litara. On je i dalje opstruirao proces, a u međuvremenu cijena postrojenja je, u odnosu na opcionu koja je bila u julu 2023. porasla na 829.000 eura sa PDV-om. U tu cijenu uračunat je i stručni nadzor i projektivanje – kaže Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250205060256_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Lakušić imao svoj plan za gradnju filterskog postrojenja na izvorištu Bolje sestre "><figcaption>Lakušić imao svoj plan za gradnju filterskog postrojenja na izvorištu Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Tek u martu, dodaje on, Odbor direktora je dao saglasnost, a ponuđač je izabran na drugom tenderu, jer se na prvi niko nije javio. Ugovor je potpisan 12. septembra prošle godine, ali je Lakušić, tvrdi Ivanković, nastavio sa opstrukcijom. Odbijao je da da saglasnost za aneks ugovora sa izabranim konzorcijumom. To je, međutim, učinio odmah nakon njegove smjene. <h2>Kontinuirani sukob</h2> Objašnjava da je od novembra 2022. bio u kontinuiranom sukobu sa Lakušićem koji je opstruirao svaku njegovu inicijativu, ulazio je u njegova ovlašćenja, kršio Statut i Zakon o privrednim društvima... Ističe da je Lakušić odbio zahtjev menadžmenta da umjesto isplate dividende osnivaču za 2021. i 2022. godinu, cirka oko 580.000 eura, taj novac bude iskorišćen za ulaganja u kompaniju. Iako je Lakušić iznio niz kritika na račun Ivankovića, s druge strane, sve rezultate ostvarene u preduzeću tokom njegovog mandata pripisuje sebi. - U mom slučaju Lakušić je napravio niz nezakonitosti. Smijenio me dok sam bio na bolovanju, bez prava da iskoristim godišnji odmor ili da mi se plati taj odmor, nijesu mi plaćeni dani bolovanja, a mojom smjenom preduzeće je četiri dana poslovalo bez izvršnog direktora – naglašava Ivanković. Sagovornik Portala ETV je uvjeren i da je Lakušić obezbijedio medijsku podršku za odluku da ga razriješi, pa je tako jedan medij od njega tražio podatke o poslovanju kompanije 5, pa opet 11. novembra prošle godine, a tekstovi su objavljeni nakon njegovog razrješenja 25. i 26. novembra. - Tvrdilo se kako sam zloupotrijebio službeni položaj i vršio isplate stimulansa zaposlenim preko 100.000 eura. Tačan iznos stimulansa je 23.229,82 eura, odnosno oko 1,7% na ukupne neto zarade. A njegova neto plata sa porezima i doprinosima, kao i njegovog školskog druga i savjetnika, zajedno koštaju našu kompaniju preko 100.000 eura na godišnjem nivou – ističe Ivanković. Lakušić je na Ivankovića, kako kaže, počeo da pravi pristisak, nekoliko mjeseci pošto je stupio na funkciju, da zapošljava ljude koje je on predlagao. - Nikad nije postojao pisani trag, već je to meni direktno, usmeno nalagao. Nekad u vidu savjeta, a nekad u formi usmenog zahtjeva iz pozicije meni nadređenog. Tako je zaposlio bliskog rođaka i prijatelja iz djetinjstva, koji mu je sad savjetnik. Ipak, odbio sam masovna zapošljavanja na čemu je on insistirao. Svaka sjednica Odbora direktora bila je takva da sam bio žrtva njegovog mobinga - optuživao me da ne sprovodim odluke Odbora, koje je on predlagao, iako su neke bile nesprovodive, i tako dalje... – priča naš sagovornik. Naglašava da je Lakušić, nakon što je u Regionalnom vodovodu zaposlio najboljeg prijatelja, poslije nekoliko mjeseci zahtijevao i da on bude imenovan za rukovodioca tehničkog sektora. - Odbio sam to i postavio čovjeka koji je već imao 22 godine iskustva u Regionalnom vodovodu, pratio je period izgradnje od 2007. i završetka i puštanja u rad sistema 26. jula 2010. godine. Onda je on svog prijateja postavio za svog savjetnika – dodaje Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_6f620129381d8f413c90c3936c00a822ace61a9d5663110e668c7652e2526338.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250205060256_6f620129381d8f413c90c3936c00a822ace61a9d5663110e668c7652e2526338" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Bilo opstrukcija i za izradu privremenog nasipa u koritu rijeke Morače prošlog ljeta "><figcaption>Bilo opstrukcija i za izradu privremenog nasipa u koritu rijeke Morače prošlog ljeta(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Ogorčen je i odnosom Lakušića i novog direktora Krsta Radovića prema njegovim saradnicima, pogotovo prema njegovom savjetniku koji je imao, kako kaže Ivanković, velike zasluge za mnoge projekte Regionalnog vodovoda. - Kako mu je Lakušić zahvalio - novi direktor mu je smanjio koeficijent sa 18 na 11. Osim toga, zbog činjenice da se radi o čovjeku koji ima ozbiljan zdravstveni problem i mora da bude na višesatnim terapijama bilo mu je dozvoljeno da radi od kuće, ali sada mu je ponuđen aneks ugovora, ne samo sa sramnim smanjenjen koeficijenta na 11, već i da mora da radi u sjedištu Društva?! Znači, otvoreno se čovjeku ugrožava život i egzistencija ili da on sam da otkaz. E, bravo Lakušiću – ogorčen je Ivanković. Naš sagovornik je 6. decembra prošle godine Agenciji za mirno rješavanje sporova, preko advokata, dostavio zahtjev za poništenje odluke o razrješenju. Prijavu Inspekciji rada da utvrde nepravilnosti vezane za njegovo razrješenje i imenovanje novog v.d, odnosno sada već u punom mandatu izabranog izvršnog direktora podnio je prošle sedmice.

Ivanković: Lakušić je tražio da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita

Novi izvještaj The Wall Street Journal po prvi put detaljno opisuje šta se dogodilo kada su se ukrajinski operateri dronova suočili s konvencionalnim snagama NATO-a tokom vježbe Hedgehog 2025 u Estoniji. Rezultati su bili katastrofalni za savez.
Hedgehog 2025 (na estonskom Siil 2025) okupila je više od 16.000 vojnika iz 12 NATO zemalja u scenariju simulirane ruske invazije širom Estonije.
Mali tim od oko 10 ukrajinskih operatera dronova, koji su igrali ulogu protivničkih snaga, simulirano je uništio 17 oklopnih vozila i izveo 30 udara na druge ciljeve za otprilike pola dana. Dva NATO bataljona praktično su eliminisana.
Autorski tekst objavljen u WSJ oslanja se na svjedočenja učesnika vježbe i estonskih zvaničnika iz oblasti odbrane.
Vježba je simulirala ruski upad preko estonske granice duge 294 kilometra s Rusijom, što je pokrenulo puni odgovor NATO-a prema članu 5. Vježba je trajala od 5. do 23. maja 2025. i uključivala tešku opremu poput britanskih tenkova Challenger 2, jurišnih helikoptera Apache i raketne artiljerije HIMARS. Međutim, najteža oprema nije bila presudna.
U jednom scenariju, borbena grupa od nekoliko hiljada vojnika, uključujući britansku brigadu i estonsku diviziju, pokušala je izvesti napad. Vježbe poput Hedgehoga osmišljene su da testiraju slabosti i ova ih je razotkrila. Tokom napredovanja, snage nisu uzele u obzir kako su dronovi učinili moderno bojište potpuno transparentnim.
Jedan učesnik rekao je za WSJ da se NATO borbena grupa "samo kretala unaokolo, bez ikakvog maskiranja, parkirajući šatore i oklopna vozila". Ishod? "Sve je bilo uništeno".
Tokom vježbe, Ukrajinci su prvi put na estonskom tlu koristili svoj sistem upravljanja bojištem Delta. Delta prikuplja obavještajne podatke u realnom vremenu s dronova, satelita, senzora i ljudskih izvora, zatim koristi vještačku inteligenciju za analizu podataka, identifikaciju ciljeva i koordinaciju udara između komandi i jedinica. Lanac djelovanja je brz: uoči, podijeli, pogodi — sve u roku od nekoliko minuta.
Jedan tim od oko 10 ukrajinskih operatera, u ulozi protivnika, izveo je kontraudar na NATO snage i simulirano uništio 17 oklopnih vozila te izveo dodatnih 30 udara na druge ciljeve za svega pola dana.
Protivničke snage, prema riječima Ajvara Haniotija (Aivar Hanniotti), koji je tokom vježbe koordinirao bespilotne sisteme za Estonsku odbrambenu ligu, "bile su sposobne eliminisati dva bataljona u jednom danu", tako da "u smislu vježbe, oni nakon toga praktično više nisu bili sposobni za borbu".
— NATO strana nije uspjela ni doći do naših timova dronova — rekao je Haniotti za WSJ. Ukupni rezultati za NATO snage opisani su kao "užasni".
Haniotti je predvodio protivničku jedinicu od oko 100 pripadnika, uključujući Estonce i Ukrajince, koja je rasporedila više od 30 dronova protiv NATO trupa na prostoru manjem od 10 kvadratnih kilometara. To je otprilike upola manje zasićenje dronovima nego što ukrajinske snage trenutno trpe na frontu.
Čak i uz manji obim izviđanja nego u stvarnim borbenim uslovima, Haniotti je rekao:
— Nije bilo mogućnosti da se sakriju. Vrlo lako smo pronalazili vozila i mehanizovane jedinice i brzo ih neutralisali udarnim dronovima.
Estonija je već znala da je stara manevarska doktrina mrtva.
Izvještaj WSJ-a potvrđuje ono što je estonski javni servis ERR News prenosio tokom same vježbe. Rezervni major Sten Reiman (Sten Reimann), koji je organizovao učešće sistema Delta, rekao je da je ključna lekcija jasna:
— Stare manevarske taktike, kretanje u velikim dnevnim konvojima, više jednostavno nisu održive na modernom bojištu — naveo je.
Haniotti je tada za ERR izjavio da je bojište "vrvjelo dronovima".
— Toliki broj dronova u zraku tokom vježbe nikada prije nisam vidio. Informacije s dronova prenosile su se u roku od nekoliko minuta — kazao je.
Sigurnosni ekspert i rezervni oficir Ilmar Raag, koji je tokom vježbe bio uz jednu od ukrajinskih grupa dronova, objavio je nakon toga zabrinjavajuću analizu. Ukrajinski piloti dronova procijenili su da bi samo Estoniji u ratnim uslovima bilo potrebno približno 200.000 dronova mjesečno, na osnovu trenutne ukrajinske potrošnje.
Ukrajina je povećala proizvodnju dronova s 2,2 miliona jedinica u 2024. na 4,5 miliona u 2025. NATO saveznici nisu ni blizu takvog industrijskog kapaciteta.
Vježba je također otkrila jaz u obuci. Tokom jednog angažmana, jedan estonski FPV dron uspio je pogoditi neprijateljski tenk. Ukrajinci koji su posmatrali rekli su da je do tog trenutka već 8 do 10 dronova trebalo biti u napadu, jer jedan gotovo nikada nije dovoljan. To nije kritika pojedinačnih operatera, već sistemski problem koji zahtijeva više sredstava, više pilota i temeljno drugačiji pristup strukturi snaga.
Važno je napomenuti: američke trupe nisu učestvovale u vježbi Hedgehog 2025. Evropski odbrambeni zvaničnici odbili su spekulisati o razlozima njihovog izostanka. Taj izostanak sam po sebi šalje snažnu poruku.
Ovaj izvještaj predstavlja do sada najozbiljnije javno upozorenje o jazu u spremnosti NATO-a za ratovanje dronovima.
Suština je brutalno jednostavna: deset ljudi s dronovima i laptopom koji pokreće sistem Delta eliminisalo je za pola dana više borbene moći nego što bi većina NATO bataljona generisala u sedmici konvencionalnih operacija.
To nije problem tehnologije. To je problem doktrine. NATO i dalje trenira, kreće se i ratuje kao da je nebo prazno. Ukrajina je još prije tri godine pokazala da nije.

Katastrofa NATO-a na vježbi u Estoniji: Deset Ukrajinaca "uništilo" dva bataljona i dokazali smrt starih doktrina

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate, jer su dio evropskog kontinenta i zato su potencijalno dio Evropske unije, kao i da o tome postoji konsenzus. Merc je to kazao na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, odgovarajući na pitanje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na jednom od panela, o perspektivi proširenja.
Njemački kancelar je kazao da EU mora ponovo otvoriti strategiju kako da približi zemlje EU, rekavši da osjeća nelagodu zbog ophođenja prema aspirantima. Rekao je i da u sobi sjedi slon i da svi znaju ko je protiv toga, ali se to mora prevazići, aludirajući na Mađarsku, koja koči većinu dogovora EU po pitanju Ukrajine, a gdje će u aprilu biti parlamentarni izbori, koji mogu dovesti do smjene Orbana, prenosi<a href="https://rtcg.me/"> Portal RTCG</a>.
Predsjednik Jakov Milatović je kancelara pitao šta misli o dinamici pristupanja EU i da li vjeruje da je proširenje Unije dobro za konkurentnost Evrope na svjetskoj sceni.
Podsjetimo, Milatović je danas prisustvovao svečanom otvaranju Minhenske bezbjednosne konferencije, jednog od najuticajnijih globalnih foruma na kojem se oblikuju ključne politike bezbjednosti i definišu pravci buduće međunarodne saradnje.

Merc na pitanje Milatovića: Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je s delegacijom Senata Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koju su činili senatori Rodžer Viker, Džin Šahin, Džejms Hajs, Kris Marfi, Mark Keli i Ruben Galjego.
Bećirović je poručio da je politika Milorada Dodika šovinistička i nastavak njegove antidejtonske i neodgovorne politike.
On i njegovi najbliži saradnici i dalje predstavljaju faktore destabilizacije Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana. Umjesto da prestane s antidejtonskim djelovanjem, Dodik ponovo zagovara opasnu politiku koja ugrožava mir, stabilnost i državu Bosnu i Hercegovinu. Evidentno je da njegovi potezi krše i američki Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, usvojen krajem 2025. godine, te je neophodno adekvatnim mjerama zaustaviti njegovo destabilizujuće djelovanje.
Tokom sastanka razgovarano je o energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, s naglaskom na projekat Južne gasne interkonekcije. Bećirović je istakao da Južna gasna interkonekcija predstavlja jedan od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata za Bosnu i Hercegovinu, jer omogućava diverzifikaciju izvora snabdijevanja gasom, jačanje energetske nezavisnosti države i smanjenje sigurnosnih rizika.
— Radi se o projektu od državnog i geopolitičkog značaja, koji direktno doprinosi stabilnosti Bosne i Hercegovine i jačanju njene otpornosti na vanjske pritiske — naglasio je Bećirović.
Član Predsjedništva BiH je posebno podvukao da je snažna i kontinuirana podrška SAD-a ključna za uspješnu realizaciju ovog projekta, te da Južna gasna interkonekcija predstavlja konkretan primjer strateške saradnje Bosne i Hercegovine i SAD-a u oblasti energetike, sigurnosti i ekonomskog razvoja.
Američki senatori su potvrdili da SAD podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te su istakli važnost jačanja energetske otpornosti i strateških infrastrukturnih projekata koji doprinose dugoročnoj stabilnosti države i regiona.

Bećirović razgovarao sa šestoro američkih senatora: Dodikova šovinistička politika ugrožava mir i stabilnost BiH

U ruskom napadu dronovima poginula je jedna osoba, a šest povrijeđeno u luci u Odeskoj regiji.
Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksij Kuleba napisao je na Telegramu da je Rusija pokrenula masovne napade na lučku i željezničku infrastrukturu.
- Oštećena je infrastruktura jednog poduzeća, skladišta gnojiva i vozila, uključujući teretne vagone - rekao je Kuleba, dodajući da je napad izazvao požar.
Kuleba nije imenovao luku koja je napadnuta, prenosi Hina.
&nbsp;Objekti u tri crnomorske luke oko grada Odese česte su mete napada, a u regiji se nalaze i luke na rijeci Dunavu.
Regionalni guverner Odese Oleh Kiper rekao je da je meta bila i energetska, industrijska i stambena infrastruktura u regiji.
On je ranije objavio da je napad uzrokovao "značajne" poremećaje u snabdijevanju električnom energijom, grijanjem i vodom.
Guverner Volgogradske regije u Rusiji, Andrej Bočarov, rekao je putem Telegrama da je u Volgogradu i susjednim okruzima oštećeno nekoliko privatnih kuća i automobile, te da su tri osobe hitno prevezene u bolnicu.
On je kazao da su dronovi pogodili neka industrijska poduzeća u gradu i regiji, ne navodeći detalje.
Izvori iz industrije rekli su Rojtersu da je rafinerija nafte Volgograd u vlasništvu Lukoila, koja čini oko pet odsto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte, obustavila preradu nafte u srijedu nakon što je izbio požar nakon napada koji je izvela Ukrajina.

Tag: vodoizvoriste-bolje-sestre