Posljednji rezultati fizičko-hemijskih analiza vode na izvorištu Mareza pokazuju blago povećanu zamućenost vode, saopštili su podgoričkog Vodovoda.
Iz tog gradskog preduzeća su savjetovali građanima da prokuvaju vodu ili da koriste bezbjedne alternative, odnosno vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja.
- O svim eventualnim promjenama potrošači će biti pravovremeno obaviješteni - naveli su iz Vodovoda.
Vodom sa Mareze snabdijevaju naselja Mareza, Tološi, Blok pet i šest, dio grada preko Morače, centar grada, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varoš, Zabjelo, Pobrežje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, Siti kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica, Donji Kokoti, Grbavci, Lekići, naselje Farmaci i Beri.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Voda sa Mareze i dalje nije za piće

Rezultati današnjih fizičko-hemijskih analiza vode iz distributivne mreže za potrošače koji se snabdijevaju sa C.S. Vučiji studenac pokazuju da su vrijednosti mutnoće smanjene i ispod propisanih graničnih vrijednosti. Svi ostali parametri su u okviru zakonom dozvoljenih granica, te je voda iz vodovodne mreže ispravna za piće, saopšteno je iz Vodovoda i kanalizacije Podgorica.
Prema kontinuiranim mjerenjima koje sprovodi Vodovod i kanalizacija d.o.o., bilježi se, navode, trend postepenog smanjivanja vrijednosti mutnoće na vodoizvorištu Mareza.
- U skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje, kao mjera predostrožnosti preporučuje se prokuvavanje vode za piće prije upotrebe, naročito za djecu, trudnice, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom - ističe se u saopštenju.

Voda sa izvorišta Vučji studenac ispravna za piće, vodu sa Mareze prokuvati

Nivo Skadarskog jezera je normalan i može bez problema prihvatiti vodu koja se ispušta danas iz Albanije - saopšteno je iz Ministarstva unutaršnjih poslova (MUP).
Danas je, kažu oni, ispuštanje znatno manje - oko 500 kubika u sekundi.&nbsp;
- U Dunavskom slivu su vodostaji u padu - naveli su u MUP-u.
Saopštili su da se u mjestu Orja Luka, na magistralnom putu Danilovgrad - Nikšić, stabilizovalo stanje i da je prohodno za sve kategorije vozila.
- Putni pravci u opštini Danilovgrad koji su i dalje zavoreni za saobraćaj su prema Glavi Zete i alternativni putevi prema Plani - naveli su oni.
U mjestu Drenošnica na magistralnom putu, došlo je do odrona pa policija naizmjenično propušta vozila.
- U mjestu Sekulići su neke kuće poplavljene. Evakuisano je nekoliko kuća u Pažićima, a voda se u tom mjestu kao i u mjestu Klikovača postepeno povlači - kazali su u MUP-u.
U Podgorici je, ističu, bilo je nekoliko intervencija u Berima, Komanima i Lužnici gdje je bila evakuacija nekoliko osoba.
- Juče je izvršena evakuacija petočlane porodice u Tološima. Stanje se može okarakterisati kao stabilno pod kontrolom - kazali su u MUP-u.
Inženjerska jedinica Vojske postavlja pontonski most u Donjoj Gorici i za danas je planiran nastavak čišćenja Mareskog kanala oko jednog km kako bi se oslobodila voda iz Tološa.
U nikšićkim naseljima Grebica i Duklo ima, kažu, ugroženih kuća, a vodostaj stagnira.&nbsp;
U Mojkovcu u mjestu Prošćenje došlo je do izlivanja korita rijeke Tare pa je zatvoren saobraćaj.&nbsp;
- U mjestu Sokolovina, na putu Mojkovac – Đurđevića Tara je došlo do odrona usljed čega je zatvoren saobraćaj. U mjestu Slatina i Kaludra zatvoren je saobraćaj zbog izlivanja rijeke Tare - naveli su u MUP-u.&nbsp;
Sa druge strane, kažu da je u Šavniku put uspostavljen prema Komarnici.
- Zbog urušavanja puta obustavljen je saobraćaj na putu Kolašin-Berane preko tunela Klisura, u toku je sanacija te dionice - naveli su u MUP-u.
Na primorju, naglašavaju, nije bilo intervencija.

Nivo Skadarskog jezera normalan, u nikšićkim naseljima Grebica i Duklo ima ugroženih kuća - a vodostaj stagnira...

Podgoričko gradsko preduzeće "Vodovod i kanalizacija" saopštilo je da su posljednji rezultati fizičko-hemijskih analiza pokazali značajno povećanje mutnoće vode na izvorištu Vučji Studenac (potrošači sa teritorije Komana i Bandića).
Kazali su da voda sa tog izvorišta i dalje nije za piće.
- Za potrebe pića neophodno je koristiti bezbjedne alternative, odnosno vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flaširanu vodu, na odgovarajući način dopremljenu zdravstveno ispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorišta i slično) - piše u saopštenju.
Kazali su da se, prema kontinuiranim mjerenjima koje sprovodi to preduzeće, bilježi trend postepenog smanjivanja vrijednosti mutnoće na vodoizvorištu Mareza.
- U skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, kao mjera predostrožnosti preporučuje se prokuvavanje vode za piće prije upotrebe, naročito za djecu, trudnice, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom - piše u saopštenju.
Rekli su da "Vodovod i kanalizacija" nastavlja sa redovnim praćenjem kvaliteta vode i pravovremenim informisanjem građana.

1250x600

Vodu s Mareze potrebno prokuvati, s izvorišta Vučji Studenac i dalje nije za piće

Posljednji rezultati fizičko-hemijskih analiza pokazali su značajno povećanje mutnoće vode na izvorištu Mareza. Voda sa ovog izvorišta se ne treba koristiti za piće ni nakon prokuvavanja - saopštili su iz Vodovoda.
Za potrebe pića neophodno je, kažu, koristiti bezbjedne alternative, odnosno vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flaširanu vodu, na odgovarajući način dopremljenu zdravstveno ispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorišta i slično).
Naselja koja se snabdijevaju sa crpne stanice Mareza su: Mareza, Tološi, Blok V i VI, dio grada preko Morače, centar grada, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varoš, Zabjelo, Pobrežje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, City kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica, Donji Kokoti, Grbavci, Lekići, Farmaci i Beri.

Voda s Mareze ni nakon prokuvavanja nije za piće

U dosad neviđenom potezu, Iran traži vode kao zvaničnu strategiju za suočavanje s jednom od najgorih vodnih kriza u svojoj modernoj istoriji, objavio je 3. decembra ministar energetike Abas Aliabadi.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada se Iran suočava s onim što zvaničnici nazivaju najsušnijom godinom u više od pola vijeka.
Padavine širom zemlje su naglo opale, rezervoari iza velikih brana približavaju se kritičnim nivoima, a decenije prekomjerne ekstrakcije iscrpile su vodonosnike. Veliki gradovi, uključujući glavni grad Teheran, već su uveli racionalizaciju vode.
Nova strategija predviđa kupovinu viška vode od susjeda koji to žele i proširenje uvoza robe koja intenzivno koristi vodu kako bi se očuvali domaći resursi, što je poznato kao transfer "virtualne vode".
Koncept "virtualne vode", koji se odnosi na prebacivanje potrošnje vode drugima, kroz uvoz usjeva ili proizvoda za čiju proizvodnju su potrebne velike količine vode, označava značajno odstupanje od dugogodišnjeg naglaska Islamske republike na poljoprivrednoj samodostatnosti.
Većina iranskih susjeda, uključujući Afganistan, Irak i pogranične regije Pakistana, i sami se bore sa sušom i nestašicom vode. Armenija, na sjeverozapadu Irana, ima relativno obilnije vodne resurse.
Ipak, klimatolog sa sjedištem u Norveškoj Naser Karami rekao je za Radio Farda program Radija Slobodna Evropa (RSE) da će Iran najvjerovatnije pristupiti Afganistanu i nastojati postići trgovinski ili barter aranžman.
- Afganistan ima mnogo rijeka koje teku s njegove teritorije, uključujući tri koje teku u Iran i potrebni smo im za stvari koje nas ne koštaju mnogo, poput pristupa međunarodnim vodama - naveo je Karami.
Doveo je u pitanje višedecenijsku težnju Irana za poljoprivrednom samodovoljnošću, tvrdeći da zemlji nedostaju vodni resursi da bi bez uvoza mogla prehraniti svoju populaciju od oko 90 miliona.
- Mi nismo zemlja koja može proizvoditi hranu za oko 100 miliona ljudi. S našom plodnom zemljom i vodom, možemo uzgajati hranu najviše za 40 do 50 miliona ljudi, a ostatak moramo uvoziti. Ovo je vrlo dobar i logičan potez - ocijenio je Karami.
Krizu je takođe pogoršalo ono što lokalni mediji i ekolozi nazivaju iranskom "vodnom mafijom" - mrežom politički povezanih poljoprivrednih lobija, izvođača radova na branama i lokalnih moćnika koji su dugo profitirali od neograničene upotrebe vode, prekomjernog crpljenja podzemnih voda i velikih poljoprivrednih subvencija.
Za mnoge Irance, ideja o kupovini vode je uznemirujuća i dovodi u pitanje nacionalni narativ izgrađen oko nezavisnosti i otpornosti. Ali stručnjaci kažu da ova promjena odražava neophodno suočavanje s problemom. Nestašice vode u Iranu nisu uzrokovane samo dugotrajnom sušom, već i decenijama lošeg upravljanja i ubrzanim klimatskim promjenama.

Iran se okreće uvozu vode dok se kriza produbljuje

Podgoričko gradsko preduzeće Vodovod i kanalicija je saopštilo da je voda s izvorišta Mareza ispravna za piće i upotrebu.
- Prema današnjim rezultatima fizičko-hemijskih analiza vode sa izvorišta Mareza, vrijednost mutnoće pala je ispod propisane granične vrijednosti. Na osnovu dobijenih rezultata, svi ispitivani parametri kvaliteta vode u potpunosti su usklađeni sa zakonski propisanim granicama. Shodno tome, voda sa gradskih česmi je ispravna za piće i upotrebu - saopšteno je iz Vodovoda.
Voda s Mareze bila je zamućena od 18. novembra. Naselja koja se snabdijevaju sa te stanice su: Mareza, Tološi, Blok V i VI, dio grada preko Morače, centar grada, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varoš, Zabjelo, Pobrežje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, Siti kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica, Donji Kokoti, Grbavci, Lekići, Farmaci i Beri.

Voda s Mareze ispravna za piće

Podgoričko preduzeće “Vodovod i kanalizacija” objavilo je na društvenim mrežama da voda sa Mareze i dalje nije za piće.
Iz tog preduzeća su kazali da današnji rezultati analiza pokazuju blago zamućenje vode sa ovog izvorišta.
- Ostaje na snazi preporuka da stanovništvo, a naročito djeca, trudnice, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom, prokuvaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjedne alternative tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja - navedeno je u objavi Vodovoda.
Poručuju da će o svim promjenama potrošači biti blagovremeno obaviješteni.
Naselja koja se snabdijevaju sa crpne stanice Mareza su: Mareza, Tološi, Blok V i VI, dio grada preko Morače, centar grada, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varoš, Zabjelo, Pobrežje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, City kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica, Donji Kokoti, Grbavci, Lekići, Farmaci i Beri.

Posljednjih godina Podgorica sve češće dospijeva u medijske naslove zbog problema sa kvalitetom vode za piće. Sa svakom obilnijom kišom ponavlja se ista slika: upozorenja građanima, zamućenje, preporuke o prokuvavanju vode ili obavještenja da voda jednostavno nije za piće. „Voda sa Mareze nije za piće“, „Voda je zamućena već četvrti dan“, „Zbog mutnoće nije za piće, potrebno je prokuvati“, „Već osmi dan voda sa Mareze nije za piće“… Ovakvi naslovi postali su dio svakodnevice. Građani s pravom pitaju: Šta se dešava sa vodom? Zašto nakon skoro svake jače kiše moraju da kupuju flaširanu vodu? Da li se voda tretira na pravi način — i šta ako to nije slučaj? Zabrinutost za osnovnu javnu uslugu postala je uočljiva. Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada, Vladan Arsović, za Portal ETV komentarisao je situaciju i uputio niz kritika na račun gradske uprave i Vodovoda. Arsović je rekao da je odgovornost prvenstveno na gradskoj upravi i rukovodstvu Vodovoda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120221148_6c3d75d994abc810bad3b2583b477745eb2a4798e36737876aaa778ff8944b1d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120221148_6c3d75d994abc810bad3b2583b477745eb2a4798e36737876aaa778ff8944b1d" data-rendition-name="original" width="1040" height="591" loading="lazy" alt="Vladan Arsović"><figcaption>Vladan Arsović(Photo: Televizija E)</figcaption></figure>  „Odgovornost za ovakvu situaciju svakako je prije svega na gradskoj upravi i rukovodstvu Vodovoda. Oni su ti koji godinu i po dana vode sistem bez stručne strategije, sa rukovodećim kadrovima koji očigledno ne razumiju kako se održava izvorište. Ako nakon više analiza nemate odgovor, to znači da ste problem neznanja pretvorili u sistem upravljanja. A to više nije tehničko pitanje — to je politička i institucionalna odgovornost“, navodi on. Upozorava da Vodovod upravlja sistemom bez razumijevanja i da se problemi gomilaju. „Teško da mogu unaprijediti nešto što očigledno ne razumiju. Godinu i po dana imamo niz propusta — od plave vode u Kućama Rakića, prekomjernog hlorisanja, pojave bakterija koje se prikrivaju, do zamućenja vode bez objašnjenja. Upravo zato što smo grad koji se ubrzano razvija, vrijeme je da se uradi sveobuhvatna studija vodosnabdijevanja Glavnog grada, da se tačno utvrdi kapacitet Mareze i odmah traže alternativni izvori.“ Arsović je kazao da se novi urbanistički planovi prave bez ikakve analize vodosnabdijevanja. „Nove zone, posebno Velje brdo, najbolje pokazuju koliko je ova vlast neozbiljna. Najavljuju urbanističke planove i gradnju, a nijednu studiju o vodosnabdijevanju nijesu ni započeli. Dakle, prije svakog novog projekta moraju se uraditi analize, bušotine, tehničke i hidrološke pripreme, jer se ovako samo gomilaju problemi, a ne rješavaju“, navodi on. Sagovornik Portala ETV ističe da Mareza radi na granici kapaciteta, a vlast i dalje planira projekte „naslijepo“. „Da su uradili i najosnovniju studiju, znali bi da Mareza već radi na granici kapaciteta i da ne može podnijeti dodatna opterećenja poput Veljeg brda. Umjesto da rješavaju postojeće probleme, oni donose planove naslijepo. Tako se ne gradi grad — tako se pravi problem. Međutim, Upravi Vodovoda je prioritet politički revanšizam, sukob sa politički izmišljenim protivnikom, umjesto održavanja sistema, rješavanja tehničkih stvari i osnovnih problema u vodosnabdijevanju Glavnog grada.“ Arsović upozorava da neznanje nadležnih stvara nepovjerenje građana. „Građani, nažalost, ne mogu imati povjerenje dok institucije, ni nakon deset dana od zamućenja vodoizvorišta i u trenutku kada nema padavina, ne znaju uzrok zamućenja. Jedan dan čujemo da je zemljotres kod Plužina uzrok — što je apsurdno — sjutradan da je problem neplanska gradnja. To pokazuje da nadležni ne razumiju kako funkcioniše sistem Mareze i da ne postoji ozbiljan nadzor nad izvorištem, ili jednostavno iznose grube neistine građanima Podgorice. Šta je u pitanju, ostavljam javnosti da presudi.“ Prema njegovim riječima, sadašnje rukovodstvo Vodovoda izaziva podsmijeh i brigu za zdravlje građana. „Danas imamo rukovodstvo Vodovoda Glavnog grada čije izjave služe za podsmijeh javnosti, a njihovo upravljanje preduzećem izaziva brigu građana za sopstveno zdravlje i potpuno nepovjerenje u nadležne institucije“, poručio je Arsović u izjavi za Portal ETV.

Miraš Dušević

Voda sa Mareze svako malo nije za piće; Arsović: Građani zabrinuti za zdravlje, nadležni nesposobni

Iz DOO Vodovod i kanalizacija Bar obavijestili su korisnike da su danas urađene analize pokazale da je došlo do zamućenja vode na izvorištu Kajnak.
- Rezultati fizičko-hemijskih analiza vode sa ovih lokacija pokazuju povećanu vrijednost mutnoće. DOO "Vodovod i kanalizacija" Bar preporučuje korisnicima koji se snabdijevaju sa ovog izvorišta da vodu ne koriste za piće - saopšteno je iz tog preduzeća.
Sa ovog izvorišta se snabdijevaju korisnici užeg centra grada, naselja Bjeliši, Ahmetov brijeg, Marovići, Polje, dio Čeluge, dio Starog Bara, Rena, Ronkula, Ilino i dio Šušanja.
Iz Vodovoda napominju korisnicima koji se snabdijevaju sa izvorišta Vrelo – Čanj da voda i dalje nije za piće.
- Kao i do sada, naše Društvo će vršiti stalni nadzor kvalitet vode i o svim promjenama blagovremeno informisati korisnike - zaključuju iz DOO Vodovod i kanalizacija.

Voda u centru Bara i više naselja nije za piće

U većem dijelu Crne Gore danas će biti pretežno oblačno.
Prema podacima ZHMSCG, na sjeveru po kotlinama ima magle, a duž obale ponegdje nešto manje oblaka. Vjetar je slab promjenljivog smjera. Temperatura vazduha se u većini mjesta na sjeveru kretala od -1 do 0, a na primorju od 6 do 8 stepeni .&nbsp;
U Podgorici je pretežno oblačno i uglavnom tiho. Temperatura vazduha 6 stepeni, relativna vlažnost vazduha 88% i vazdušni pritisak 1020 mb.

Pretežno oblačno, magla po kotlinama

Situacija u Komarnici je naizgled mirnija, ali u suštini je duboko zabrinjavajuća i daleko od stabilne. Voda se povukla, ali su ostale posljedice koje se ne mogu ignorisati – oštećena putna infrastruktura, narušena sigurnost terena uz rijeku i možda najvažnije, osjećaj neizvjesnosti kod ljudi koji ovdje žive. Mještani Komarnice danas ne strahuju samo od posljedica nedavnih poplava, već i od spoznaje da ne postoji trajno, sistemsko rješenje koje bi ih zaštitilo.
Najveći problem u ovom dijelu opštine nije sama priroda, već odsustvo dugoročnog odgovora države na ponavljajuće rizike – poručio je u razgovoru za Portal ETV predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić.
<h2>PREPUŠTENI SEBI</h2>
Komarnica se, kako je objasnio Jakić, godinama suočava sa ekstremnim vremenskim uslovima, a lokalna samouprava, sa ograničenim resursima, primorana je da iznova sanira štetu umjesto da se problem riješi u korijenu. Jakić smatra da takav pristup iscrpljuje zajednicu i šalje poruku da ljudi u ovom kraju treba da se naviknu na vanredno stanje kao na normalnost.
On ukazuje da je problem Komarnice i poplava samo simptom dubljeg problema - dugogodišnje zapostavljenosti sjevera i ruralnih područja. Osim zaštite od nepogoda, Šavniku je, ističe Jakić, &nbsp;neophodna ozbiljna podrška u razvoju putne infrastrukture, komunalnih sistema i osnovnih uslova za život. Bez toga, smatra, nema ni ekonomskog razvoja, ni ostanka stanovništva, niti održivog korišćenja prirodnih resursa koje ova opština ima.&nbsp;
- Ovdje se ne traže privilegije, već osnovni uslovi za normalan život. Ako država želi ravnomjeran regionalni razvoj, onda mora biti prisutna i tamo gdje su izazovi najveći, a kapaciteti najmanji. U suprotnom, rizikujemo da čitavi prostori ostanu prazni, a da se o njima govori tek kada se dogodi neka elementarna nepogoda. U konačnom, bez državne pomoći u ovim oblastima, lokalne zajednice ostaju prepuštene same sebi. A kada selo nestaje, nestaje i država u tim krajevima – kazao je prvi čovjek Opštine Šavnik.
On ponavlja da Komarnica nije samo lokalno pitanje Opštine Šavnik, kako se to ponekad pokušava predstaviti, već državno pitanje par excellence. I zato, prema riječima našeg sagovornika, izostanak interesovanja sa državnog nivoa dodatno zabrinjavajući. On podsjeća da se nakon posljednjih poplava niko nije interesovao za stanje u Komarnici, niko iz Vlade nije došao da obiđe teren, niti je pokušao da sagleda razmjere problema i potrebe ljudi koji žive u Šavniku.
<h2>TERET PROBLEMA NA LOKANOJ SAMOUPRAVI</h2>
To je, kako kaže, posebno neshvatljivo ako se zna da je Komarnica zakonski i institucionalno pod višestrukom zaštitom države.
- Ovo područje je proglašeno Parkom prirode „Dragišnica i Komarnica“, 2018. godine, radi očuvanja prirodnih vrijednosti i održivog razvoja. Istovremeno, Komarnica je dio „Emerald mreže“, &nbsp;što znači da je Crna Gora preuzela međunarodnu obavezu zaštite ovog prostora kroz Bernsku konvenciju, a prepoznata je i kao potencijalno „Natura 2000“ područje, koje će imati poseban značaj u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Uz sve to, važe i jasna zakonska ograničenja po Zakonu o zaštiti prirode, koja podrazumijevaju odgovornost države za upravljanje i zaštitu ovog prostora – decidan je Jakić.
U takvim okolnostima, potpuno je nelogično, kako naglašava, da se teret problema prebacuje na lokalnu samoupravu. Jakić kaže da Šavnik ne bježi od odgovornosti - &nbsp;naprotiv. Lokalna samouprava je, kako je objasnio naš sagovornik, uradila ono što je u njenoj moći - pripremila je projektnu dokumentaciju &nbsp;za izgradnju mosta, kao jednog od ključnih infrastrukturnih rješenja, &nbsp;koje bi značajno unaprijedilo bezbjednost i funkcionalnost ovog područja. Međutim, on dodaje da realizacija takvog projekta prevazilazi finansijske i tehničke kapacitete male opštine i zahtijeva direktno uključivanje države.
- Iskustvo iz prošle godine dodatno potvrđuje ovu potrebu. I tada je pomoć sa -državnog nivoa izostala u najkritičnijem trenutku. Tek nakon nekoliko dana, kada je lokalna uprava već preduzela sve raspoložive mjere i praktično zaustavila dalju eskalaciju poplava, uslijedila je posjeta predsjednika države i angažovanje Vojske Crne Gore. Želim da naglasim da je tadašnja uloga načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, generala Zorana Lazarevića, bila izuzetno važna i profesionalna, ali to ne mijenja suštinu problema – reakcija je kasnila. Zato je sasvim legitimno očekivanje da neko iz brojne vladine administracije dođe u Komarnicu, vidi stanje na terenu i preuzme dio odgovornosti. U suprotnom, stvara se utisak da se pomoć države pruža selektivno, po političkoj liniji, a ne prema zakonskim obavezama i stvarnim potrebama - kazao je Jakić.
On je ukazao i da su prošlogodišnje poplave ogolile stvarno stanje sistema. Pokazale su, prema njegovim riječima, koliko lokalna zajednica može biti brza i solidarna kada je suočena sa krizom, ali i koliko je taj sistem krhak kada izostane pravovremena i koordinisana podrška države. Takođe su pokazale da se problemi poput ovog u Komarnici ne mogu rješavati povremeno i simbolično.
- Ako iz tih iskustava nijesmo izvukli pouku, onda rizikujemo da se svake godine vraćamo istim temama, sa sve većom štetom i sve manjim povjerenjem ljudi da će se stvari promijeniti. Na kraju, želim jasno da poručim: u Šavniku žive građani Crne Gore. Njih ne treba posmatrati kroz partijsku ili političku boju, već kao ljude kojima država duguje sigurnost, zaštitu i ravnopravan tretman – naglasio je Jakić.

Pomoć države selektivna, politički motivisana i zanemaruje potrebe građana

Američko Ministarstvo finansija produžilo je danas dozvolu za transakcije sa Lukoilom do 28. februara, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država.
SAD su produžile svoju licencu za rad sa ruskom kompanijom Lukoil i njenim podružnicama za prodaju Lukoil International GmbH do 28. februara 2026. godine, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija SAD, prenose RIA Novosti.
- Osim kako je predviđeno u stavu (d)... sve transakcije zabranjene Izvršnom naredbom (EO) 14024, koje su uobičajeno slučajne i neophodne za pregovore i izvršenje ugovora sa kompanijom Lukoil Oil, javnim akcionarskim društvom ili bilo kojim od njenih filijala za prodaju, raspolaganje ili prenos Lukoil International GmbH ("LIG") ili bilo kog entiteta u kojem LIG direktno ili indirektno posjeduje 50 odsto ili više svog udjela u kapitalu, pojedinačno ili zajedno... su dozvoljene do 12.01 časova po istočnom standardnom vremenu 28. februara 2026. godine - navodi se u dokumentu.
Ministarstvo finansija SAD je 22. oktobra uvelo sankcije protiv Lukoila i njegovih podružnica u kojima posjeduje udio veći od 50 odsto.
SAD su potom produžile licencu za poslovanje sa Lukoilom i njegovim podružnicama za prodaju Lukoil International GmbH do 17. januara 2026. godine.

Ministarstvo finansija SAD produžilo ovlašćenje za transakcije sa Lukoilom

Vršiteljka dužnosti predsjednice Venecuele Delsi Rodrigez danas je najavila da će vlast nastaviti da oslobađa zatvorenike iz doba dok je vladao svrgnuti predsjednik Nikolas Maduro.
Rodrigez koja je od 2018. godine bila potpredsjednica Venecuele, rukovodila je zloglasnom obavještajnom službom i naftnom industrijom.
Na prvoj konferenciji za novinare pošto su SAD zarobile i odvele Madura, ona je danas rekla novinarima u Predsjedničkoj palati da je proces oslobađanja zatvorenika počeo za vrijeme vladavine Madura i da „još nije okončan“.
- Taj proces ostaje otvoren - dodala je napomenuvši da oslobađanje zatvorenika znači da Venecuela „počinje novi politički put koji omogućava razumijevanje za razlike, kao i političku i ideološku raznovrsnost“.
Rodrigez (56), bivša advokatica, položila je zakletvu kao prelazna predsjednica dva dana pošto je američka vojska po komandi predsjednika SAD Donalda Trampa otela Madura iz njegovog utvrđenog kompleksa. Potom je Tramp izjavio da će SAD upravljati Venecuelom.
Njena današnja izjava očito se odnosi na zatvorenike za koje organizacije za ljudska pravu kažu da su iza rešetaka iz političkih razloga.
Vodeća venecuelanska organizacija za prava zatvorenika „Foro Penal“ kaže da je 68 političkih zatvorenika oslobođeno otkako je vlast, sada pod kontrolom Rodrigez, obećala da će pustiti „značajan broj“.
To se tumači kao nastojanje da se udovolji zahtjevima Vašingtona.
Tramp je u svom prvom predsjedničkom mandatu od 2017. do 2021. godine stavio Rodrigez na listu sankcionisanih osoba zbog kršenja ljudskih prava. Sada, međutim, računa upravo na nju za obezbjeđivanje američke kontrole nad izvozom venecuelanske nafte.
Ako se ne bude povinovala, zaprijetio joj je „situacijom gorom od one u kojoj je Maduro“ koji je u zatvoru u Njujorku, optužen za „narko-terorizam“.
Dok sarađuje s Rodrigez, Tramp je gurnuo u stranu predvodnicu venecuelanske opozicije Mariju Korinu Mačado koja je dobila Nobelovu nagradu za mir boreći se za povratak demokratije u Venecuelu.
Tramp i Mačado imaće ipak sjutra sastanak u Bijeloj kući.

Tag: voda

Voda sa Mareze i dalje nije za piće

Voda sa izvorišta Vučji studenac ispravna za piće, vodu sa Mareze prokuvati

Nivo Skadarskog jezera normalan, u nikšićkim naseljima Grebica i Duklo ima ugroženih kuća - a vodostaj stagnira...

Vodu s Mareze potrebno prokuvati, s izvorišta Vučji Studenac i dalje nije za piće

Voda s Mareze ni nakon prokuvavanja nije za piće

Iran se okreće uvozu vode dok se kriza produbljuje

Voda s Mareze ispravna za piće

Voda sa Mareze i dalje nije za piće

Voda sa Mareze svako malo nije za piće; Arsović: Građani zabrinuti za zdravlje, nadležni nesposobni

Voda u centru Bara i više naselja nije za piće

Pretežno oblačno, magla po kotlinama

Pomoć države selektivna, politički motivisana i zanemaruje potrebe građana

Ministarstvo finansija SAD produžilo ovlašćenje za transakcije sa Lukoilom

Rodrigez obećala nastavak oslobađanja političkih zatvorenika u Venecueli

PRATITE TVe UŽIVO